49/200810. prosinca 2008.

"Kardinal Alojzije Stepinac svjedok vremena i

vizionar za treæe tisuæljeæe"

Sa znanstvenoga skupa u Lepoglavi zatražena revizija

procesa protiv Stepinca i ostalih domoljuba

Zareðeni prvi trajni ðakoni Zagrebaèke

nadbiskupije

Trajni ðakoni u našoj sredini predstavljaju vidljivi znak

duhovskoga djela Drugoga vatikanskog koncila,

istaknuo kardinal Bozaniæ

Crkva u Hrvatskoj i Drugi vatikanski koncil

U središtu meðunarodnoga skupa na Papinskom

lateranskom sveuèilištu bio je doprinos hrvatskih

biskupa i teologa Koncilu i prihvat koncilskih

dokumenata u Crkvi u Hrvata

Umro patrijarh Aleksij II.

Patrijarh Moskve i cijele Rusije došao je na èelo

najveæe svjetske pravoslavne Crkve godine 1990., i

vodio njezinu obnovu nakon sedam desetljeæa progona

u komunistièkom režimuvodio obnovu najveæe svjetske

pravoslavne Crkve nakon sedam desetljeæa progona

Izjave Komisije Hrvatske biskupske konferencije

Iustitia et pax

Donosimo cjelovite tekstove dokumenata "Kultura

dijaloga i odnos prema pomirenju", "Protiv korupcije i

zavjere šutnje" i "Nasilje meðu djecom i mladima u

društvu"

Domovinske vijesti

Predstavljena odabrana djela o. Ivona Æuka

Prva obljetnica Zaklade "Marija De Mattias"

Spomen skup o zadarskom nadbiskupu Mati Garkoviæu

Svi smo pozvani otvarati putove zrele vjere mladima

Predstavljena peticija graðanske inicijative "Potpisujem Deklaraciju"

65 godina djelotvorne ljubavi

Križevci: 90. obljetnica roðenja dr. Stjepana Kranjèiæa

Molitva na brodu "Vuèedolska golubica" na Dunavu

Znanstveni skup "Biskup Marko Kalogjera – o 120. obljetnici smrti"

28. sabor mladih katolika Gospiæko-senjske biskupije

Mala franjevaèka obitelj

"Duhovnost, povijest i kultura"

Kardinal Bozaniæ pohodio Lepoglavu

Dan Teologije u Rijeci

Zakljuèna izjava sudionika meðunarodnog kongresa Humanae vitae

Zagreb: Susret predsjednika nacionalnih caritasa

Crkva se slaže s uvoðenjem alternativnog predmeta vjeronauku

Crkva u Hrvata

40 godina dobrote

Crkva u Hrvatskoj i Drugi vatikanski koncil

Sarajevo: Dan smrti sluge Božjega Josipa Stadlera

Inozemne vijesti

Fokolari otvorili sveuèilište

Katolièke škole u europskim javnom prostoru

Novi proèelnik Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu

Prilog dokumenti

Sv. Pavao o istoènome grijehu

U liturgiji došašæa odjekuje poruka puna nade

U Bezgrešnoj Mariji motrimo odsjaj Ljepote koja spašava svijet

Domovinske vijesti

Okrugli stol o dr. fra Milanu ŠetkiTuèepi, 27.11.2008. (IKA) - Prije 25 godina preminuo je dr.fra Milan Šetka, župnik u Tuèepima i profesor naFranjevaèkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj. Buduæi da jevišestruko zadužio ne samo župu sv. Ante Padovanskoga uTuèepima, posebno "Tuèepskom spomenicom", koju jeobjavio prije 40 godina, nego i našu širu javnost, župni uredi Turistièka zajednica u Tuèepima organizirali su okrugli stol"Tuèepi i dr. fra Milan Šetka". U èetvrtak 27. studenoga ucrkvi Sv. Nikole Taveliæa u Tuèepima slavljena je misa zapokojnog fra Milana. Koncelebriralo je više sveæenika, apredsjedao je fra Gabrijel Jurišiæ. Sudjelovali su brojnižupljani i gosti, meðu kojima i don Tihomir Jurèiæ, župnikRogotina i Desana, rodnoga mjesta fra Milana. Potom je užupnoj dvorani održan okrugli stol. Domaæa klapa"Kaštelet", odjevena u tuèepsku narodnu nošnju, otpjevala jenekoliko pjesama. Nakon pjesme župnik je sve pozdravio iotvorio skup. Kroz program je vodio mr. Ivo Mravièiæ,predsjednik Turistièke zajednice u Tuèepima. Uvodnopredavanje o društvenim i politièkim prilikama uMakarskom primorju poslije II. svjetskog rata održao je fraZvonko Toliæ, profesor povijesti na Franjevaèkoj klasiènojgimnaziji u Sinju. Upozorio je da je komunistièki ateizambio vrlo borben i u gradovima i u selima. Posebno je bioneprijateljski raspoložen prema Katolièkoj Crkvi i u prvomredu prema sveæenicima. Takva je situacija bila i uMakarskom primorju, pa i u Tuèepima. Baš u to doba(1961.) fra Milan je imenovan župnikom u Tuèepima. O fra Milanu kao župniku i pastoralnom djelatniku uTuèepima govorio je fra Nediljko Šabiæ, sadašnji župnik.Mnoge majke i supruge svojim sinovima i supruzima uodjeæu su "ušivale" blagoslovljene medaljice. Fra Milan ih jepouèio da svojim molitvama prate svoje najdraže, ablagoslovljena medaljica koju su, i ne znajuæi, nosili bit æeim zalog Božjega blagoslova. U odnosu prema vjernicima inevjernicima bio je susretljiv i tolerantan. Poslije velikogapotresa u Makarskom primorju trebalo je obnavljati mnogeporušene i ošteæene crkvene zgrade pa je i ta situacija ižupnikovo angažiranje svima pokazalo koliko je fra Milanzainteresiran za obnovu svega što je stradalo i zbog toga sujedni i drugi fra Milana još više cijenili. Spisateljsku ikulturnu djelatnost fra Milana Šetke prikazao je fra GabrijelJurišiæ, urednik Zbornika "Kaèiæ". Upozorio je da je fraMilan nakon robije u Staroj Gradiški (1945.-1948.) kaožupnik u Primorskom Docu upisao postdiplomski studij naTeološkom fakultetu u Ljubljani i izradio doktorskudisertaciju "Moderne konverzije kriterij za kršæanstvo iCrkvu". Tema je bila za ono doba vrlo aktualna. Kako knjigunije mogao objaviti tiskom, umnožio ju je ciklostilom(1959.). Kao profesor pastoralne teologije u Makarskoj objavio jeviše vjeronauènih priruènika, od kojih su neki doživjeli idrugo izdanje. Objavio je i nekoliko drugih knjiga, od kojihje za Tuèepe najvažnija "Tuèepska spomenica" (1968.). Taknjiga donosi puno važnih podataka od najstarijih vremena,preko rimskoga doba, srednjega i novog vijeka do najnovijihdana. Premda je prvotna tematika vjera i vjerski život, uknjizi ima vrlo mnogo podataka o prosvjeti i kulturi,povijesti, društvenim i privrednim zbivanjima kao i drugimelementima života. Djelatnica Ministarstva kulture mr.Zoraida Stanièiæ prikazala je vrlo bogato kulturno nasljeðeTuèepa, s posebnim osvrtom na sakralnu arhitekturu. Naprvom je mjestu upozorila na crkvicu Sv. Jure iz XII.

stoljeæa (još su samo dvije u Makarskom primorju), graðenuna temeljima graðevine iz antièkih vremena. Crkvica jerestaurirana, nabavljen novi kip sv. Jure i u njoj se redovitoodržava bogoslužje. Upozorila je i na crkvu Male Gospe nagroblju, srušenu u potresu, koju je fra Milan ponovnosagradio. Uz nekoliko manjih crkvica i kapelica istaknula jemonumentalnu župsku crkvu Sv. Ante i novu Sv. NikoleTaveliæa. O svim tim graðevinama fra Milan je prikupiodragocjene podatke i objavio ih u "Spomenici". Mr. IvoMravièiæ govorio je uime Turistièke zajednice i posebnoistaknuo da se fra Milan trudio ne smo kao sveæenik uzornodjelovati na pastoralnom planu, nego je bio spreman podržatii èak je bio inicijator gotovo svih kulturnih pothvata.Prihvaæao se svakoga projekta koji je za Tuèepe bio koraknaprijed. Stoga je zadužio sve Tuèepljane i njihove goste, paje i ovaj okrugli stol izraz zahvalnosti fra Milanu svihstanovnika Tuèepa.

Podjela službe lektorata u OsijekuOsijek, 30.11.2008. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ uveo je u službu lektora-èitaèaosmoricu sveæenièkih kandidata na prvu nedjelju došašæa,30. studenoga, u župi Uzvišenja svetog Križa u Osijeku. Utijeku sveèanog euharistijskog slavlja službu lektora-èitaèaprimila su petorica bogoslova kao kandidati Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije (Josip Kešinoviæ, Vinkovci 1, JosipLevakoviæ, Rokovci, Drago Markoviæ, Otok, Josip Matas,Osijek 6, i Tomislav Vlahoviæ, Otok), dvojica kandidataPožeške biskupije (Josip Homjak, Staro Petrovo Selo, iMatija Košæal, Daruvar), te jedan kandidat za Srijemskubiskupiju (Željko Štimac, Srijemska Mitrovica). Uznadbiskupa su koncelebrirali župnik Pavao Vukovac,poglavari sjemeništa na èelu s rektorom mons. mr. JosipomBernatoviæem, kancelar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijevlè. Fabijan Svalina, te župni vikar vlè. Ladislav Dort. Uhomiliji nadbiskup je uveo u otajstvo došašæa, istaknuvšibogoslovima i vjernicima veæu potrebu èitanja i osluškivanjaBožje rijeèi.

Prva godišnjica smrti don Pere VuletiæaDubrovnik, 1.12.2008. (IKA) – Misama u crkvi Sv. Petra uDubrovniku 29. studenoga i u dubrovaèkoj katedrali 1.prosinca obilježena je prva godišnjica smrti don PereVuletiæa, dugogodišnjeg župnika župe sv. Petra. Misu ucrkvi Sv. Petra predvodio je sadašnji župnik don IvicaPervan zajedno s biskupovim tajnikom don RobertomÈibariæem te je istaknuo velike zasluge pokojnika kako zaosnivanje župe, tako i za njezin duhovni rast kroz èetrdesetgodina. U katedrali je koncelebriranu misu s deset sveæenikapredvodio dekan Dubrovaèkoga dekanata don Stanko Lasiækoji je govorio o pokojnikovu pastoralnom radu na razinidekanata i biskupije, istaknuvši kako je bio jedan od prvihgraditelja duhovne infrastrukture u duhu Drugogavatikanskog sabora: sustavne župne kateheze za sve uzraste,vrlo uspješnih zaruènièkih teèajeva te lista Dubrave hrid kojije bio puno više od župnog glasila. U tijeku Domovinskog rata don Pero je pokrenuo dvijepuèke kuhinje, osnivanje udruga roditelja poginulihbranitelja, prostora za grobove branitelja, duhovne obnove imjeseène mise za branitelje.

Domovinske vijesti ika

2 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Napretkovo izaslanstvo u posjetu VaraždinuVaraždin, 1.12.2008. (IKA) - Napretkovo izaslanstvo naèelu s predsjednikom HKD Napredak prof. dr. FranjomTopiæem bilo je 1. prosinca u službenom posjetu Varaždinu iVaraždinskoj županiji. Inicijator i organizator toga posjeta jepredsjednik Napretkove podružnice u Varaždinu prof. IvanBošnjak, koji je ujedno bio domaæin izaslanstvu. Po dolaskuu Varaždin Napretkovom izaslanstvu su se pridružili fra IvanÆuriæ, župnik iz župe Žeravac (Bosanska posavina) i fraAnto Tomas, kapelan u Potoèanima (kod Odžaka).Napretkovci su prvo posjetili sveæenièki dom u Varaždinugdje im je domaæin bio varaždinski biskup Josip Mrzljak, skojim su imali zajednièki ruèak. Biskup je izraziodobrodošlicu Napretkovcima i zahvalio ima na posjetu. Prof.Topiæ uime Napretka zahvalio je mons. Mrzljaku na lijepomdoèeku i istaknuo kako je interes cijele Hrvatske, a napose isvih katolika da Hrvati u BiH ostanu i opstanu. Nakon togaizaslanstvo je bilo u službenom posjetu Gradu Varaždinu,gdje su ih uime gradonaèelnika Ivana Èehoka, primilipredsjednica gradskog vijeæa Dubravka Kanoti i šefgradskog protokola Dražen Dretar. Izaslanstvo je nakon toga bilo u službenom posjetuVaraždinskoj županiji gdje ih je primio župan ZvonimirSabati. Župan je zahvalio na posjetu i odao priznanjeNapretkovoj podružnici Varaždin na njihovom radu idoprinosu koji daju kulturnom životu županije. Prof Topiæ jeizmeðu ostaloga pozvao župana i predstavnike županije dadoðu u službeni posjet Sarajevu i Bosanskoj posavini.Naèelno je dogovoren posjet u veljaèi iduæe godine. Na kraju su Napretkovci nazoèili otvorenju likovne izložbeLjube Laha, renomiranog slikara iz Sarajeva, koju jeorganizirala Napretkova podružnica Varaždin. Izložba jeorganizirana u pastoralnom centru Blaženog AlojzijaStepinca u Prelogu. Izložba je prodajnog karaktera, a dioprikupljenih sredstava namijenjen je gradnji župne crkve uŽeravcu, dok je dio namijenjen stipendiranju ðaka istudenata lošijeg materijalnog statusa.

Susret nadbiskupijskog povjerenika za pastoral mladih sgradonaèelnikom Belog ManastiraTema susreta bila je iznajmljivanje prostora unovoizgraðenoj gradskoj sportskoj dvorani za Susret mladihÐakovaèko-osjeèke nadbiskupijeBeli Manastir, 2.12.2008. (IKA/TU) - Stupivši u novuliturgijsku crkvenu godinu s vremenom došašæa, idejezamišljene prije nekoliko mjeseci oko Susreta mladih uBelom Manastiru na razini Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije,urodile su prvim plodovima. Naime, 2. prosinca u gradskompoglavarstvu sastali su se gradonaèelnik Belog Manastira dr.Davorin Bubaloviæ i nadbiskupijski povjerenik za pastoralmladih dr. Drago Tukara te don Ivan Matijeviæ, župnik sv.Martina, i don Vjekoslav Kaniæ, ravnatelj Centra za mlade uBelom Manastiru. Tema susreta bila je iznajmljivanje prostora unovoizgraðenoj gradskoj sportskoj dvorani za Susret mladihÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Zajedništvo mladihtrebalo bi se održati 9. svibnja 2009. godine na kojem bi seokupilo oko tisuæu do dvije mladih. Iznesen je okvirni plan programa, pri èemu je glavno težištestavljeno na euharistijsko slavlje što je gradonaèelnik radoprihvatio i podupro, obeæavši dijelom i materijalnu suradnju.Susret mladih u mjesecu svibnju nastupajuæe godine odvijaobi se pod geslom: "Otvorite vrata vjere". Slièni susreti dosada održani su u Županji i Donjem Miholjcu, a nacionalni uOsijeku.

Predstavljena odabrana djela o. Ivona ÆukaU povodu 25. obljetnice smrti prvoga urednika Veritasapredstavljena obnovljena izdanja djela: Svetac bijelihljiljana, Muèenik iz Krešimirova grada, Bijela Gospoða izLurda, Taj divni èovjek Isus, Orijaš kršæanstva,Maksimilijan Kolbe – 16670, Vjeèni zaljubljenik, Zvijezdekoje ne zalaze, Fatima da ili neZagreb, 2.12.2008. (IKA) – U povodu 25. obljetnice smrtiprvoga urednika Veritasa o. Ivona Æuka, u utorak 2. prosincau samostanskoj dvorani sv. Franje na Svetom Duhupredstavljena su obnovljena izdanja njegovih djela: Svetacbijelih ljiljana, Muèenik iz Krešimirova grada, BijelaGospoða iz Lurda, Taj divni èovjek Isus, Orijaš kršæanstva,Maksimilijan Kolbe – 16670, Vjeèni zaljubljenik, Zvijezdekoje ne zalaze, Fatima da ili ne. Predstavljanju su nazoèilimnogi koji su osobno poznavali, suraðivali i prijateljevali sfra Ivonom, kao i sadašnji suradnici Veritasa. O životnom putu o. Ivona govorio je njegov dugogodišnjisuradnik, kao i suradnik Veritasa o. Nikola Mate Rošèiæ. O.Ivon bio je "zanosni poslužitelj rijeèi", jer je sav njegovsveæenièki i redovnièki život zaista bio posveæen pisanoj igovornoj rijeèi. Bio je propovjednik, pisac, sugovornik. U tojslužbi Rijeèi bio je sav prožet željom da ona bude istinita ivjerodostojna, da bude iz života i za život, da bude rijeè oRijeèi prikladno urijeèena, èista i stilski dotjerana. I svatkotko je èitao ili slušao rijeèi o. Ivona, osjetio je i doživio tunjegovu osebujnu i upeèatljivu rijeè zanosa i ushita,prodorne i kritièke misaonosti, snažne poticajnosti, rijeèpouke i poruke u isto vrijeme. U Ivonovim knjigama,èlancima i propovijedima otkrivamo i njegov unutarnji svijetod kojeg je bio satkan njegov intelektualni, emotivni ivjernièki svijet, njegovo franjevaèko opredjeljenje, katolièkousmjerenje i hrvatsko domoljubno uvjerenje. Spomen najedan plodan i znaèajan život i rad, za nas može i treba bitiprimjer i poticaj, ali i obveza da se nastavi ono što jestvarano u zanosnoj ljubavi i sebedarnoj žrtvi za uzvišeneideale. Bez pretjerivanja smijemo reæi da je naš o. Ivan Æuksvim svojim snagama i sposobnostima slijedio iskonskeideale kršæanske vjere, Katolièke Crkve, Franjevaèkog reda ihrvatskog naroda. A to je dostatan razlog našem divljenju inašoj zahvalnosti prema njegovu liku i djelu, zakljuèio jeRošèiæ. Govoreæi o deset godina urednièkog rada o. Ivona uVeritasu, o. Ljudevit Maraèiæ podsjetio je kako Æuk nijeimao nikakvog novinarskog iskustva kad je o Uskrsu godine1962. poèeo izdavati "Glasnik", te se od poèetka moraosuoèiti i boriti sa sadržajem, tehnikom, financijama, pa ipolitikom. No, dokazao je da se u tim vodama dobro snalazi.Prvo godište lista podudara se s pripravom i poèetkomprijelomnog dogaðaja Crkve u novijem vremenu - Drugogavatikanskog sabora, pa i ta sama èinjenica po sebi jeusmjerila pažnju urednika na ona podruèja života idjelovanja Katolièke Crkve koja su zahtijevala ne samoinformaciju nego i popratna tumaèenja. Kao urednik bio jeotvoren za vanjsku suradnju, ali je bio i urednik koji je nosioideje i stvarao mišljenje. Slagali se mi danas ili ne s idejamai stavovima koje je urednik otvoreno iznosio u pismima iuvodnim èlancima, priznat æemo da je "Glasnik", a pogotovo"Veritas" imao svoj stav, koji su neki i osporavali, s kojim semožda nisu slagali. Takvo je to bilo vrijeme upravo tihdesetak godina Ivonova urednikovanja, kada se ponekad imalo žešæe znao braniti vlastiti stav, oštrije osporitiprotivnikovo mišljenje, zakljuèio je Maraèiæ. Istièuæi Æuka kao pionira katolièkoga poslijeratnognovinarstva, don Živko Kustiæ rekao je kako je on odpoèetka bio profesionalni novinar. A to je bilo moguæe jer serazvio iz propovjednika. U Crkvi sveæenik koji nije dobar

Domovinske vijestiika

310. prosinca 2008. broj 49/2008

propovjednik, neæe nikada postati dobar novinar. Onaj kogaljudi ne vole slušati, neæe ga ni èitati, pa se u nama probudilasvijest da je zapravo naviještanje Evanðelja veæ samim timnovinarstvo. Evanðelje je Radosna vijest, istaknuo je Kustiæ.Dogaðanja u Crkvi i svijetu promatrao je oèima Isusa Krista.Živjeti Isusa Krista i naviještati ga danas i ovdje, zvuèijednostavno, ali je vrlo malo onih koji tu jednostavnostusvoje tako da budu slušani i èitani, podsjetio je Kustiæ, teistaknuo kako je to Æuk znao i zato mu je pripala velikauloga obnovitelja, zapravo novog utemeljitelja katolièkogtiska u neposredno predkoncilsko i koncilsko doba. Kustiæ seosvrnuo i na odnos o. Ivona prema suradnicima, koje nijepokušavao pretvoriti u svoje poslušnike, premda se nijeuvijek slagao s njima. Posebna Æukova jednostavnost umnogolikosti nije dovoljno prodrla u našu katolièku svijest,još se uvijek dijelimo u struje. Stoga, kad danas nakon višeod èetvrt stoljeæa pokušavamo obuhvatiti djelo o. IvonaÆuka, bez sumnje zaèetnika cijelog obnovljenog katolièkognovinstva u Hrvatskoj, spremniji smo uvidjeti i vlastiteglavne smjernice i podnijeti svoje stranputice, posrtaje - izèega napokon ipak proizlazi naše višestruko katolièkojedinstvo, zakljuèio je don Živko.Mira Krajaèiæ-Beutz pripremila je osvrt na književnostvaralaštvo o. Ivona Æuka, a tekst je proèitao o. IvanBradariæ. Zanemarimo li njegov opsežni rad u Veritasu kojesu mnogi autori njegova životopisa nazivali "novinarskimradom", a njega "zanosnim poslužiteljem rijeèi" iusredotoèimo li se na njegova književna djela, zakljuèitæemo kako je granica izmeðu novinarstva i književnosti vrlotanka, istièe autorica osvrta. Bez ustezanja i straha predsukobljavanjem s onima koji se s njim ne slažu ili koji su mumogli ikako naštetiti, on je ratovao rijeèima. Pa i u onimvremenima kada se hrabrost takve vrste nazivala – ludošæu.Njegovi su èlanci raznorazne tematike uvijek bili prožetioštrim primjedbama, odražavajuæi ne samo borbenost veæ iosjeæaj potpune odgovornosti za ono što su obraðivali. Bilisu i odraz suvremenosti, istaknula je Beutz, te podsjetilakako je njegov pristup literarnom stvaralaštvu bio je drukèiji.Trebalo je poštovati životopis nekog sveca, zbivanja unjegova doba, poznavanje vremena u kojem je svetac iliblaženik živio, sazrijevanje da dotièni postane ono zbog èegaje zavrijedio da ga poštujemo. Trebalo je prouèiti mnogadjela koja su se njime bavila i od podataka i èinjenica stvoritiknjiževno djelo, napisala je Beutz, te dala kratak osvrt nanajznaèajnija Æukova djela koja su u prigodi 25. obljetnicesmrti ponovno tiskana. U zahvalnoj rijeèi, urednik Veritasa i moderator programa o.Ivan Bradariæ zahvalio je svima koji su pridonijeli da se nadostojan naèin obilježi obljetnica, jer djelo Ivona Æuka,njegova zapisana rijeè ostaje kao trajan spomenik širinenjegova duha, koji takoðer možemo nazvati svojevrsnimorijašem kršæanskog literarnog stvaralaštva, njegovezaljubljenosti u Boga, njegove zadivljenosti pred Otajstvom,njegova sinovskog poklona prema nebeskoj Majci, njegovamuèenièkog nastojanja oko promicanja istine, pa sve donjegovog ulaska meðu zvijezde koje ne zalaze. U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa Kampanel,a tekstove iz djela o. Ivona Æuka èitao je glumac TomislavMartiæ.

.

Zadarski Caritas predstavio akcije u došašæuZadar, 2.12.2008. (IKA) - Caritas je znak altruizma i brigeza druge, poruèio je u utorak 2. prosinca zadarski nadbiskupIvan Prenða na konferenciji za novinare u dvoraninadbiskupijskog Caritasa u Zadru na kojoj su predstavljeneakcije zadarskog Caritasa. O akcijama u došašæu govorio jeravnatelj Caritasa don Ivica Jurišiæ, a strukturu devet službi usklopu zadarskog Caritasa s pokazateljima novèanihizdvajanja izložila je zamjenica ravnatelja Mirjana Tadiæ. Oprogramima Caritasa govorili su i djelatnici Mladen Klanac iAna Uranija. U trajnoj skrbi Caritasa je 986 obitelji za koje izdvajaju dvamilijuna kuna godišnje. Caritas plaæa mjeseèno elektriènuenergiju 366 obitelji, a lijekove 33 obitelji. U Puèkoj kuhinjiu Zadru svakodnevno osiguravaju 300 obroka, a u Puèkojkuhinji u Benkovcu obroke za 80 korisnika, a za 70korisnika hranu distribuiraju kuæi. Mjeseèno novèanopomažu 150 uèenika i studenata, a nekima su platili imaturalna putovanja. "Božiæ dira naše nutarnje biæe te smopozvani djelovati dobrotvorno prema potrebnima", rekao jemons. Prenða, istaknuvši da je Caritas važna toèka životasvih. "U Caritasu se oèitava lice Crkve, njen osjeæaj zasiromahe, potrebne, beskuænike, obitelji s brojnom djecom,djecu s teškoæama u razvoju, žene. Sve što jest Caritas nasvoj naèin kroz Caritas prolazi i dolazi pred oèi crkvene igraðanske javnosti", poruèio je nadbiskup Prenða. U petak 5. prosinca zadarski Caritas obilježava Danvolontera, kad æe u Puèkoj kuhinji nadbiskup, gradske ižupanijske vlasti dijeliti obrok korisnicima. RavnateljCaritasa don Ivica Jurišiæ pozvao je i potaknuo volontere izžupa da im se pridruže u Puèkoj kuhinji i tako zajednoobilježe taj dan, te æe se ujedno vidjeti s kolikim brojemvolontera se raspolaže. Božiæna akcija "Za 1000 radosti"zapoèinje 13. prosinca na zadarskom Narodnom trgu, a ovegodine prvi put æe se održati i u Biogradu na tržnici. Naštandovima koji æe na tim lokacijma ostati do 18. prosincanadbiskup, djelatnici Caritasa i osobe iz javnog životaprodavat æe zasaðena drvca koja se kasnije mogu presaditi,želeæi tako podignuti ekološku svijest da se sijeèe što manjestabala. Prodavat æe se i prigodni radovi i èestitke korisnikaCaritasovog programa socijalizacije oboljelih od psihoze.Sredstva prikupljena tom akcijom namijenjena su obiteljimakoje imaju teško bolesnog èlana a nisu mu moguænostiosigurati lijeèenje. Na Badnjak æe s korisnicima u Puèkojkuhinji ruèati nadbiskup i osobe iz politièkog života, te æe impodijeliti i božiæni ruèak. Don Ivica govorio je i o NedjeljiCaritasa i materijalima koje je priredio Hrvatski Caritas podgeslom "Ljubav sve podnosi". Predstavio je i rijeèki èasopiso beskuænicima "Ulièna svjetiljka" koji æe u svom drugombroju opisati prenoæište zadarskog Caritasa u kojem je ovegodine 32 korisnika. Prosjeèna starost tih osoba je 48,5godina. Usluge Prenoæišta koristilo je šest osoba starijih od60 godina i jedna maloljetna osoba. Konferencija je zakljuèena izmjenom iskustava nadbiskupa,djelatnika Caritasa i novinara o osjetljivosti javnosti zaakcije koje Caritas provodi. Dirljivo je bilo iskustvodjevojèice u vremenu kad je bio potres u Kini. Don Ivica jerekao: "Nakon pet dana u Caritas je iz zgrade u susjedstvudošla djevojèica od osam godina. I donijela je 26,5 kn zadjecu u Kini. Pitali smo je "Tko ti je to dao?" Odgovorila je:"Ja sam pravila nakit pa sam ga prodavala pred ulazomzgrade". Toj smo djevojèici dali zahvalnicu da se sjeæa togsvog plemenitog èina", rekao je Jurišiæ, zakljuèivši da suljudi senzibilizirani za pomoæ potrebnima.

Domovinske vijesti ika

4 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Prva obljetnica Zaklade "Marija De Mattias"Glavna svrha Zaklade je trajno pomaganje siromašnih ipotrebnih, pružanje potpore mladima u školovanju,pomaganje starijih i nemoænih osoba te senzibiliziranjejavnosti za socijalni i humanitarni apostolatZagreb, 2.12.2008. (IKA) - Družba Klanjateljica KrviKristove obilježila je 2. prosinca prvu godinu djelovanjaZaklade "Marija de Mattias", izvijestio je HKR. Prigodniprogram održan je u Tribini grada Zagreba, a njegova jeosnovna nakana bila pokazati koliko je važno socijalnodjelovanje redovnica i kako ga kroz ovu Zakladu ostvarujuKlanjateljice Krvi Kristove. U glazbenom dijelu sudjelovaoje Zagrebaèki sakralni trio. Prof. dr. s. Zdravka Leutarprikazala je ulogu redovništva u socijalnom djelovanju te jekao važno istaknula promicanje dostojanstva svake osobe.Kao primjer utjecaja redovništva u društvu, navela je poticajpromjeni odnosa društva, primjerice, prema osobama sinvaliditetom. Tako u srednjem vijeku, kada je prevladavaonetolerantan stav prema njima, redovništvo svjedoèiMilosrdnu ljubav i suosjeæanje za potrebne te se razvija itolerantniji stav samog društva prema invalidima. Govoreæio ulozi redovništva u Crkvi u Hrvata, s. Zdravka je posebnoizdvojila skrb redovnika i redovnica za prognanike iizbjeglice u vrijeme Domovinskog rata i poraæa, ali i ranije.Klanjateljice Krvi Kristove, nakon osnutka u Italiji 1834., 45godina kasnije dolaze u Bosnu gdje se suoèavaju s teškimposljedicama turske vladavine. Brinu za djecu, rade naopismenjavanju stanovništva, osnivanju škola, u borbi protivsiromaštva te se zauzimaju za potrebite kod državnih icrkvenih vlasti. Danas su, pak, socijalno angažirane u radu sobiteljima, ovisnicima, u zdravstvu, školstvu, u brizi ostarima i invalidima, te djeluju u Hrvatskoj i BiH. Plodkonkretnog socijalnog angažmana Klanjateljica KrviKristove je i Zaklada "Marija De Mattias" koja je prvi putapredstavljena javnosti 2. prosinca 2007. godine. S. CecilijaMilkoviæ, predsjednica Zaklade i regionalna poglavaricaKlanjateljica Krvi Kristove Regije Zagreb, istaknula je kakoje glavna svrha Zaklade trajno pomaganje siromašnih ipotrebnih, pružanje potpore mladima u školovanju,pomaganje starijih i nemoænih osoba te senzibiliziranjejavnosti za socijalni i humanitarni apostolat. Tijekom prvegodine rada Zaklada "Marija De Mattias" pokrenula je dvaprojekta: humanitarni telefon te izgradnju i dovršetak Domaza stare i nemoæne u Okuèanima Dragi bližnji, koji danasima šestero stalnih korisnika. Osim toga, za djelovanjeprema dobru sestre su animirale mnoge donatore,podupiratelje, ustanove i institucije, kao i medije u kojima supredstavljale projekte Zaklade. S. Cecilija izrazila jezadovoljstvo odjekom akcija i senzibiliziranjem javnosti zanjihov rad. Djelovanje Zaklade Klanjateljice Krvi Kristove kroz prvugodinu sažele su u poseban bilten "Bližnjemu ususret" kojegje predstavio ravnatelj Glasa Koncila Nedjeljko Pintariæ.Prema njegovim rijeèima, Crkva bi više trebala koristitimoguænost djelovanja kroz zaklade poput ove, jer su"zaklade, nažalost, u današnjem hrvatskom crkvenomprostoru premalo iskorištene kao moguænost èinjenja dobra". Zaklada "Marija De Mattias" nedavno je pokrenula i natjeèajza stipendiranje studenata slabijeg imovinskog stanja kojistudiraju na uèilištima u BiH. Na natjeèaj je pristiglo 90zamolbi, no kako su sredstva Zaklade još uvijek skromna,moæi æe pomoæi desetero studenata. Rad Zaklade "Marija DeMattias" pozvane su poduprijeti pravne i fizièke osobe, ainformacije o njoj dostupne su na i internetskoj stranicidružbe: www.klanjateljice.hr.

Proslava Dana grada OsijekaOsijek, 2.12.2008. (IKA/TU) - Višednevno slavlje Danagrada Osijeka obilježile su mnogobrojne manifestacije sasredišnjom sveèanošæu u Hrvatskom narodnom kazalištu,gdje je 2. prosinca održana sjednica Gradskoga vijeæa nakojoj je, uz goste nazoèio i ðakovaèko-osjeèki nadbiskupMarin Srakiæ, koji je veèer prije predvodio misno slavlje ukonkatedrali Sv. Petra i Pavla, apostola. Na sveèanosti uosjeèkom HNK osjeèki gradonaèelnik Gordan Matkoviænajvažnijim dogaðajem u 2008. godini ocijenio je osnivanjeÐakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine, uzdignuæeÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije na metropolitansko sjedištei grada Osijeka na stupanj nadbiskupskoga imetropolitanskog susjedišta te župne crkve Sv. Petra i Pavlana dostojanstvo konktedrale, istaknuvši pri tome iznimnezasluge nadbiskupa Marina Srakiæa. Ovogodišnje gradskoslavlje, za razliku od 2007. kada je bila kriza vlasti,okrunjeno je dodjelom priznanja zaslužnicima u razlièitimsferama djelovanja. Meðu uglednicima, uz teologa dr. PeteraKuzmièa kojemu je dodijeljena Zlatna plaketa "Grb GradaOsijeka" za životno djelo, javno priznanje Zlatna plaketa"Grb Grada Osijeka" primio je fra Željko Pauriæ, bivšigvardijan franjevaèkog samostana Sv. križa u Osijeku sadakapelan u Bjelovaru, dok je javno priznanje "Peèat GradaOsijeka" zaslužio i vlè. Mato Gašparoviæ, župnik župe sv.Æirila i Metoda.

Caritas Varaždinske biskupije darivao romsku djecuPodturen, 2.12.2008. (IKA) - Caritas Varaždinske biskupijedarovao je prigodne poklon-pakete u povodu blagdana sv.Nikole mališanima u djeèjem vrtiæu "Korak naprijed" uLonèarevom naselju kod Podturna u Meðimurskoj županiji.Djeèji vrtiæ vodi Udruga Roma Meðimurja, a vrtiæ pohaða30-tak mališana. Prigodom posjeta ravnatelj BiskupijskogCaritasa mr. Ante Šola uruèio je 2. prosinca darove djeci kojisadrže djeèje papuèe, cipelice, školski pribor i slatkiše.Biskupijski Caritas dariva mališane u Lonèarevu veæ petugodinu u nizu u prigodi blagdana sv. Nikole, a obiðe ih uviše navrata i tijekom godine nastojeæi pomoæi u raznimpotrebama. U Lonèarevu naselju u 36 stambenih objekataživi oko 180 stanovnika, uglavnom romske nacionalnosti.

U Kutinu stigle božiæne jaslice iz ItalijeKutina, 2.12.2008. (IKA) - U Kutinu je 2. prosinca uzspomen na fra Ivana Bonifacija Pavletiæa (Zbjegovaèa 1864.– Rim 1897.), u redovnièkom životu osobito uzorna uodgoju napuštene djece i skrbi za bolesne, iz talijanskoggrada Saronna kraj Milana stigao kamion s brojnimbožiænim jaslicama. Pod nazivom "Doðe meðu svoj narod"od 12. prosinca ove do 18. sijeènja iduæe godine bit æeizložene u Galeriji Muzeja Moslavine. Postavit æe ih Institutbl. o. Luigija Montija iz Saronna, unutar Družbe sinovaBezgrešnog zaèeæa, kojoj je pripadao fra Ivan PavletiæBonifacije. Ovaj èin dio je priprema za postupak njegovaproglašenja blaženim, a koje su poèele protekle godine. Veætradicionalno od 8. prosinca izlozi talijanskog grada Saronnabit æe u znaku jaslica iz radionice spomenutog Instituta. Naplakatima i drugim oblicima promidžbe naznaèeno je da sedio jaslica posveæenih fra Bonifaciju Pavletiæu, nudeæiljubav meðu narodima, izlaže i u susjednoj Hrvatskoj, uKutini. Jaslice su izraðene od ekoloških materijala smotivima iz više zemalja. Izložba nudi minijaturne i jaslicezamjetnih velièina. Mehanièkom ili drugom energijom nekeod njih su i pokretne.

Domovinske vijestiika

510. prosinca 2008. broj 49/2008

Adventska rekolekcija sveæenika Splitsko-makarskenadbiskupijePredavanje "Teološki i pastoralni aspekti sakramentapokore" održao dr. fra Luka TomaševiæVepric, 3.12.2008. (IKA) – Ovogodišnja adventskarekolekcija sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupijeuprilièena je u srijedu 3. prosinca u marijanskom svetištu uVepricu. Središnja tema rekolekcije bila je posveæenapastoralu sakramenata, osobito sakramentu pokore, koja naspotièe na osobnu izgradnju i odgovoran pastoralni rad, a biloje govora i o karitativnom djelovanju. Molitveni dio susretazapoèeo je pokornièkim bogoslužjem koje je predvodio donIvan Èotiæ, a potom je euharistijsko slavlje predslaviosplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. U propovijedi jenadbiskup, izmeðu ostaloga, govorio o tomu kakav sveæeniktreba biti. Pri tomu je naglasio da sveæenik treba biti prožetcaritasom u sebi kako bi bio caritas za druge. Potaknuo jesveæenike da se i sami bolje intelektualno i duhovnopripreme kroz advent jer æe se pred Božiæ susresti s veæimdijelom vjernika u sakramentu pomirenja i kod blagoslovaobitelji, kada æe im trebati uputiti poruku ohrabrenja, mira,nade i ljubavi. Kao što nam evanðeoski tekst govori o tomukako je Isus nahranio gladne, tako smo i mi pozvani hranitikruhom Rijeèi Božje, poruèio je nadbiskup sveæenicima,kojih je na rekolekciji sudjelovalo oko sto i dvadeset a njimase pridružio i apostolski nuncij u Bjelorusiji mons. MartinVidoviæ. Radni dio bio je tematski posveæen pastoralu sakramenata.Predavanje na temu "Teološki i pastoralni aspektisakramenta pokore" održao je prof. dr. fra Luka Tomaševiæ.Polazeæi od èinjenice da je u proteklih tridesetak godina –otkada je reformiran IV. sakrament koji je prije zvanispovijed a potom sakrament pomirenja ili pokore – održanopuno znanstvenih i pastoralnih skupova, napisano tisuæestranica o njemu te bilo i prijedloga da se radikalno izmijeni,dr. Tomaševiæ je istaknuo: "Premda su neke prosudbe biledobre i iskrene, ipak, po mišljenju službene Crkve nisuvidjele velièinu duhovnog bogatstva tog sakramenta. Stogaih Crkva i nije puno uvažavala. Crkva naglašava da je praviput obnova osobne sakramentalne prakse kao i oneministerijalne koja se odnosi na ispovjednike kako bi sepronašle pastoralne moguænosti za slavljenje i produbljivanjezajednièkog i osobnog slavlja ovog sakramenta milosrða.HBK je, voðena tim smjernicama, izdala svoj 'Direktorij zapastoral sakramenata u župnoj zajednici' gdje je progovorilai o sakramentu pokore". U tom vidu predavaè skreæepozornost na tri stvari: važnost èetvrtog sakramenta zakršæanski život, na njegove centralne vrednote i na identitetispovjednika kao službenika sakramenta. Sakramentpomirenja nikada nije prestao biti izazov teologiji. Svakiteolog koji živi u kontaktu s "narodom Božjim", kadrazmišlja o tom sakramentu, mora postaviti neka pitanja i nanjih potražiti odgovore u Sv. pismu, crkvenoj tradiciji iuèiteljstvu. Danas su takva pitanja, možda više negoli je tobilo u prošlosti, usko povezana s pastoralnim životom idjelovanjem Crkve, naglasio je dr. Tomaševiæ te nastavio:"Gledajuæi na svoju živu tradiciju, Crkva i danas smatra daje pojedinaèna ispovijed svih grijeha, najbolji izraz potpunogobraæenja grešnika. Svi drugi oblici, kao što su razni oblicipokornièkih slavlja što su se danas uvriježili u raznimkatolièkim zemljama, uvijek ostaju deformirani oblicisakramenta kršæanskog pomirenja. To nikako nisu'alternative' osobnoj ispovijedi. Stoga je i ulogaispovjednika, kao službenika ovog sakramenta, zaista velikai delikatna, a danas i posebno zahtjevna". Predavaè senadalje upitao: Je li današnja kriza osobne ispovijedi dobrimdijelom vezana uz razne nerazboritosti i nedovoljnu pripravu

ispovjednika? Mnogi se vjernici tuže upravo na loša iskustvau ispovjedaonici te se može reæi da obnova i reforma osobneispovijedi, za kojom Crkva teži, u velikoj mjeri ovisi i oizgradnji i pripremi ispovjednika, kazao je. Govoreæi o tomukakav bi ispovjednik trebao biti, prof. Tomaševiæ istièe:"Ispovjednik bi morao biti èovjek Duha Božjega, èovjekmolitve, duboke i proživljene vjere kako bi svojoj braæimogao naviještati mir i spasenje Isusa Krista, Otkupiteljaèovjeka. Nadalje, morao bi biti pun brige i razumijevanjakoji neæe otežavati nego olakšavati breme grijeha; èovjekpun takta i obazrivosti koji ne pita tamo gdje nije potrebno,spreman na žrtvu i samoprijegor. Premda mu teološki studij imolitva moraju biti oslonac i izvor djelovanja, on æe nužnupažnju posvetiti i prouèavanju dostignuæa modernihznanosti, osobito psihologije i antropologije". Predavaè utom duhu zakljuèuje da bi crkveni pastiri trebali više pažnjeposvetiti praktiènoj pripremi i izobrazbi mladih sveæenika zaslužbu ispovijedanja. "Konaèno, u sveæeniku mora živjetisvijest da Bog uvijek ostaje bliz èovjeku-grešniku, da ga želiosloboditi od njegova grijeha, od njegova zla", naglasio jedr. Tomaševiæ te zakljuèio rijeèima pape Ivana Pavla II.:"Služba pomirenja - taj izvanredni dar beskonaènog Božjegmilosrða - povjerena je vama, sveæenici. Budite uvijekdostojni, spremni, gorljivi, raspoloživi, strpljivi, vedrislužbenici pomirenja, s vjernom brižljivošæu održavajtepropisane norme crkvenog autoriteta o toj materiji. Tako æevjernici u tom sakramentu naæi autentièni znak i pomagaloduhovnog preporoda, kao i radost unutrašnjeg osloboðenja".Kratki izvještaj o karitativnom djelovanju dao je ravnateljNadbiskupijskog Caritasa Slavko Jeronèiæ, istaknuvšipotrebu osnivanja župnoga Caritasa tamo gdje ga još nemate restrukturiranju Caritasa, a podsjetio je i na dolazeæuNedjelju Caritasa. U toj su se perspektivi razvili zajednièkirazgovori o temi. Sveæenici su rado prihvatili zajednièkeprograme i osvijetlili praktiène postupke s naglaskom navlastitoj ulozi i duhovnom rastu župa i obitelji. I na krajurekolekcije sveæenicima se kratko obratio nadbiskup Barišiæ,istièuæi primat autentiènog življenja sveæenièkoga života kaonajboljega sredstva caritasa.

Adventska duhovna obnova za sveæenike u DubrovaèkojbiskupijiDubrovnik, 3.12.2008. (IKA) - Adventska duhovna obnovaza sveæenike i redovnike u Dubrovaèkoj biskupiji održana jeu srijedu 3. prosinca u zgradi Biskupijskog sjemeništa uDubrovniku. Voditelj obnove bio je fra Diego Dekliæ izsamostana Male braæe. U predavanju "Znaèajke apostolskog života sveæenika uživotu i mislima sv. Pavla" fra Diego je kroz Pavlov životniput rasvijetlio neke znaèajke njegova apostolata. Kao triglavne karakteristike Pavlova apostolata fra Diego jeistaknuo osobno iskustvo Isusa Krista - "vidjeti Krista" izèega slijedi poslanje te naviještanje evanðelja. Takoðer jeusporedio znaèenje pojma apostol kod sv. Pavla i drugihnovozavjetnih pisaca te je potaknuo okupljene sveæenike darazmišljaju i usporeðuju svoj sveæenièki poziv i poslanje sPavlovim, nadahnjujuæi se njegovim mislima i djelom. Dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ predstavio je Sažetakzavršne Poruke biskupa o "Rijeèi Božjoj u životu i poslanjuCrkve". U drugom dijelu adventske duhovne obnove sveæenici su,nakon pokornièkog bogoslužja, imali prigodu za ispovijed iklanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Domovinske vijesti ika

6 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Dan sveæenièke sabranosti u Krèkoj biskupijiKrk, 3.12.2008. (IKA) - U prostorijama Biskupskogordinarijata u Krku u srijedu 3. prosinca održan je Dansveæenièke sabranosti. To je treæi ovakav susret u jubilarnojGodini sv. Kvirina. Susret je zapoèeo molitvom treæeg èasakoje je predmolio krèki biskup Valter Župan, a nastavio sepredavanjem o. Joze Milanoviæa o Rijeèi Božjoj u životusveæenika. Predavaè je istaknuo kako je sveæenik na poseban naèinpozvan da se suoblièuje Rijeèi Božjoj kako bi èitav njegovživot, propovijedanje i svjedoèenje bilo jeka te Rijeèi.Sveæenik bi trebao biti svjestan njezine moæi i djelotvornosti,posveæivati joj više vremena u odnosu na inflaciju ostalihrijeèi u današnjem svijetu te se truditi da ne ostanezasjenjena svakodnevnim drugotnim stvarima. U radnom dijelu sastanka, sveæenici su podijeljeni u skupinerazmišljali o evanðelju sljedeæe nedjelje, a kao nit vodiljaslužio je prijedlog nedavne Biskupske sinode na koji naèintreba pripremati homiliju. Završnom refleksijom biskup jeistaknuo važnost sabranosti prije liturgijskih èina tepotaknuo sveæenike na što vjernije svjedoèenje Rijeèi.

Zagreb: Drugi susret ignacijanskih suradnikaMisu u bazilici Srca Isusova u koncelebraciji desetakisusovaca, predvodio provincijal KoprekZagreb, 3.12.2008. (IKA) – Na blagdan svetoga FranjeKsasverskoga, u srijedu 3. prosinca, kod isusovaca uPalmotiæevoj u Zagrebu održan je drugi susret ignacijanskihsuradnika. Rijeè je o veæinom laicima koji su pod vodstvomisusovaca završili velike ignacijanske duhovne vježbe usvakodnevici. Susret je zapoèeo sveèanim euharistijskimslavljem koje je predvodio provincijal Hrvatske isusovaèkeprovincije o. Ivan Koprek u koncelebraciji s desetakisusovaca. U propovijedi je govorio o životnom putu sv.Franje Ksaverskoga, koji je kao i sv. Ignacije Lojolski biorodom iz Baskije, a susreli su se na studiju u Parizu naSorboni. Upravo je Ignacije svojim duhovnim vježbamautjecao na promjenu Franjina života i oduševio ga zasveæenièki poziv. Bili su gotovo suosnivatelji DružbeIsusove. No, dvije godine nakon toga Franjo Ksaverskiposlan je u misije u Indiju, a dospio je i do Japana i Kine, tese smatra najveæim misionarom i žarkim navjestiteljemevanðelja nakon svetoga Pavla. Drugi dio održan je u prepunoj velikoj dvorani RezidencijeDružbe Isusove, gdje se osim laika okupilo više sveæenikaisusovaca. Voditelji ignacijanskih duhovnih vježbi usvakodnevici o. Slavko Pavin i o. Zdravko Kneževiæ govorilisu o vježbama i iskustvima u radu. Pavin je i vodio krozmolitveno-meditativni dio u kojem su istaknute znaèajkevježbi. Èetvero završenih polaznika: Anða, Jadranka, Sinišai Miroslav, posvjedoèili su svoja iskustva i promjene uvlastitom životu koje su im donijele ignacijanske duhovnevježbe u svakodnevici. Podijeljen je prvi broj "Glasilaignacijanskih suradnika", najavljen DVD-film o vježbama tese raspravljalo o daljnjem povezivanju i suradnji. Na kraju jeprovincijal Koprek izrazio radost i zahvalnost na tomsusretu, napominjuæi kako isusovci prepuštaju da ideje iinicijative doðu od ignacijanskih suradnika i njihovihudruga, a oni æe to rado poduprijeti. Kazao je kako bi dvadogaðaja u 2009. godini takoðer mogla biti prigoda zaokupljanje ignacijanskih suradnika i udruga iznikli na tojduhovnosti. To su veæ tradicionalno isusovaèko hodoèašæe uMariju Bistricu u svibnju, i dolazak generala Družbe Isusoveo. Adolfa Nicolasa u Hrvatsku. A to je sve, kako je rekao,"evanðeoska duhovnost gledana kroz isusovaèke naoèale".

Slavlje na KsaveruU samostanu treæoredaca proslavljen blagdan zaštitnika sv.Franje KsaverskogaZagreb, 3.12.2008. (IKA) – Sveèanim veèernjim misnimslavljem, koje je predvodio o. Mijo Nikiæ DI ukoncelebraciji s provincijalima Hrvatske kapucinskeprovincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa o. IvicomPetanjkom, Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila iMetoda o. Željkom Železnjakom, provincije franjevacatreæoredaca glagoljaša fra Ivanom Paponjom te desetaksveæenika iz samostana treæoredaca koji upravljaju župom nazagrebaèkom Ksaveru i iz Gornjogradskoga dekanata,sveèano je 3. prosinca proslavljen blagdan sv. FranjeKsaverskoga, župnog nebeskog zaštitnika te podsljemenskežupe. Veæ na prvoj misi zornici koju je predvodio ksaverskižupnik fra Ivo Martinoviæ, bilo je mnoštvo vjernika, a starakasnobarokna samostanska i župna crkva svetog naslovnika ina središnjem je veèernjem euharistijskom slavlju bilaprepuna. Misu je pjesmom pratio župni mješoviti zbor "Bašæina".Propovjednik je oslikao život i misionarsko djelo sv. FranjeKsaverskoga, jednog od prvih drugova sv. Ignacija, s kojimaje osnovao Družbu Isusovu. Istaknuo je njegovooduševljenje i odluènost za naviještanje Radosne vijesti, aposebno slobodan izbor da se potpuno stavi na raspolaganjesv. Ignaciju te ide naviještati evanðelje gdje god bi ga onposlao. Tu njegovu hrabrost i oduševljenje za Gospodina inaviještanje njegove Radosne vijesti, Nikiæ je dao za uzor ivjernicima. Potaknuo ih je da im primjer velikog misionarabude uzor svjedoèenja ljubavi prema Bogu i èovjeku usvakodnevnom životu i na svakom mjestu. Proslavi župnog proštenja prethodila je trodnevna duhovnapriprava.

Biskup Jezerinac predvodio slavlje u KarlovcuKarlovac, 3.12.2008. (IKA) - Vojni biskup Juraj Jezerinacpredvodio je na blagdan sv. Franje Ksaverskoga, 3. prosinca,euharistijsko slavlje u sveèevu svetištu na Švarèi, jednoj odnajmlaðih karlovaèkih župa. Koncelebriralo je trinaestsveæenika Karlovaèkoga dekanata i šire, pjevao veliki župnizbor, a sudjelovala su i školska djeca sa svojim uèiteljima,vjerouèiteljima i ravnateljem. U propovijedi je biskup Jezerinac istaknuo kako je sv. FranjoKsaverski, drug sv. Ignacija Lojolskoga, najveæi kršæanskimisionar nakon sv. Pavla. Kazao je kako je teško razumjetitakvu odluku, ostaviti sve bogatstvo svoje plemenite obiteljii odreæi se sjaja ovoga svijeta, te poæi naviještati Radosnuvijest, do na kraj ondašnjega svijeta, u Indiju, u kojoj je zbogplodnih obraæenja na katolièku vjeru zadobio naslovmisionara Indije, te u Japan. Franjo Ksaverski nije ostvariosvoj najveæi misionarski san da unese svjetlo KristoveRadosne vijesti u Kinu. Posljednje su mu rijeèi bile upuæeneGospodinu "Daj mi duše, ostalo uzmi". Tijelo mu je iskopano nakon godinu dana i naðenoneraspadnuto. Preneseno je i pokopano u indijskoj Goi, gdjeisusovci i danas imaju svoj Kolegij. Popodnevnu misu predvodio je župnik i karlovaèki dekanpreè. Ferdinand Vražiæ, u koncelebraciji èetvorice sveæenika,a pjevao je župni zbor mladih "Emanuel".

.

Domovinske vijestiika

710. prosinca 2008. broj 49/2008

Spomen skup o zadarskom nadbiskupu Mati GarkoviæuZadar, 4.12.2008. (IKA) - Mate Garkoviæ, 66. zadarskinadbiskup od 112 pastira u 17 stoljeæa zadarske Crkve,kojom je upravljao 20 godina (bio je apostolski administratorod 1952. do 1960. a zadarski nadbiskup od 1960. do 1968.)autentièan je èovjek, biskup, sveæenik i u sjeæanju svojenadbiskupije ostaje kao istinski Kristov sluga koji je svojeljudske, intelektualne i duhovne snage utkao u njen život irad. To je istaknuo zadarski nadbiskup Ivan Prenða naspomen skupu o životu i djelu mons. Mate Garkoviæa 4.prosinca u Sjemeništu Zmajeviæ u Zadru, održanom upovodu 40. obljetnice smrti toga hrvatskog pastira Crkvekoji je odolijevao komunistièkim pritiscima a bio je isudionik Drugoga vatikanskog sabora gdje je interveniraoèak 13 puta. Organizatori skupa su Zadarska nadbiskupija iVisoka teološko katehetska škola u Zadru, koja je sljednicaVisoke bogoslovne škole koju je 1959. osnovao upravomons. Garkoviæ. Sudionici skupa èuli su i glas Garkoviæasnimljen u emisiji Radio Vatikana u tijeku Koncila gdjegovori o ljepoti liturgije, glagoljaštva i potrebi sudjelovanjapuka u liturgijskom bogoslužju na narodnom jeziku.Nadbiskup Garkoviæ vodio je nadbiskupiju u teškomrazdoblju njene povijesti. Odlikovao se pobožnošæu,jednostavnošæu, skromnošæu, velikom teološkom i uèenošæu.Poznavao je klasiène jezike, latinski, grèki i biblijsko-hebrejski, govorio je glavne europske jezike, talijanski,francuski, njemaèki, a u mladim sveæenièkim godinamaèitao je ruske klasike na ruskom jeziku, rekao je na skupumons. Pavao Kero, nadbiskupijski vikar za kulturu, pratiteljGarkoviæa na odlazak na Koncil u Rim. Opisao je i sudskiproces Garkoviæu kojeg su proganjale komunistièke vlasti.Osuðen je za dva krivièna djela u iznosu od 70.000 din, aako ne plati kazna se može zamijeniti zatvorom u trajanju odšest mjeseci: zbog protivljenja Staleškom društvu katolièkihsveæenika i navodne zataje plaæanja poreza na primljeninovac iz SAD-a za misne nakane. Jedno od njegovih prvihdjela u ujedinjenoj nadbiskupiji i porušenom Zadru bila jeobnova srušene zgrade bivšeg Centralnog bogoslovnogsjemeništa u Zadru radi otvaranja Nadbiskupskog djeèaèkogsjemeništa Zmajeviæ, blagoslovljenog na blagdan sv. Stošije1949. Tim danom je zapoèela i nova školska godina1949/50. u Nadbiskupskoj klasiènoj gimnaziji u Zadru. Jakoje brinuo o duhovnosti i životnim potrebama sveæenika,osobito u bolesti i starosti. Buduæi da je komunistièki sustavlišio sveæenike svake pomoæi, utemeljio je Samopomoæ,fond u koji su djelatni sveæenici doprinosili mjeseèno iznosjedne misne nakane. Fond je pokrivao veæe zdravstvenetroškove sveæenika i davao odreðeni iznos umirovljenimsveæenicima. Za duhovni rast sveæenika poticao jesveæenièke mjeseène rekolekcije. Buduæi da su sudskomosudom bili zatvoreni Bogoslovno sjemenište sa svojomVisokom teološkom školom u Rijeci i Splitu, više biskupa jepoticalo mons. Garkoviæa da u Zadru otvori Bogoslovnosjemenište i Visoku bogoslovnu školu, što je i uèiniodekretom od 20. kolovoza 1959. g. Tim danom osniva iotvorenim proglašava Bogoslovno sjemenište i Višu vjerskuškolu za spremanje sveæenika (Visoku bogoslovnu školu) uZadru pod zaštitom sv. Jerolima. O potrebi otvaranjaBogoslovnog sjemeništa i Visoke bogoslovne škole u Zadrusvjedoèi popis èak 116 bogoslova u akademskoj godini1967/68. Velike zasluge Garkoviæa su i osnivanje kapitalnoghrvatskog dobra, Stalne izložbe crkvene umjetnosti, otvorene1976. U doba I. svjetskog rata don Mate Garkoviæ imenovan ježupnikom Preka gdje je župnikom od 1914. do 1925. idekanom Ugljanskog dekanata. O tom teškom vremenu župePreko i župniku don Mati govorio je sadašnji župnik Preka

don Mario Soljaèiæ. Istražio je župnièku službu don Matekoji je 1892. g. i inicijator ideje o izgradnji nove župnecrkve. U teško doba I. svjetskog rata i poraæu don Mate jebio uza svoj narod i s njim dijelio i dobro i zlo, ne kloneæiduhom, rekao je don Mario, istaknuvši da su obiteljidobivale pakete s hranom od nepoznate osobe te bi ljudirekli: "To nam je sigurno posla' don Mate". O sjeæanju naGarkoviæa govorio je i mons. Prenða, kojem je Garkoviæpodijelio sakrament potvrde. Upoznao ga je i kaosjemeništarac u sjemeništu gdje ih je posjeæivao i s njimadoruèkovao. Primjeæivao sam u tom vremenu susrete sasveæenicima u sjemenišnoj kapeli. Kasnije sam doznao da suti susreti bili poèetak mjeseènih sveæenièkih rekolekcija kojesu ostale sve do danas, rekao je mons. Prenða. Sjeæa senjegovog ozarena lica, a znao se srdaèno smijati, kad bividio pred sobom mlade klerike kako nakon teških godinanestašice klera naviru kao mladi val na polju siromašnenadbiskupije. Koncilskih godina, 1963. g., zaredio je 12sveæenika u katedrali. Sjeæam se dobro njegove radosti.Osjeæali smo, premda je bio skroman i u osjeæajimasuzdržan, da nosi veliki ponos. Vidio je velike plodoveotvaranja Bogoslovije 1959. g. u koju je nakon otvaranjaprimio i bogoslove drugih biskupija iz Hrvatske, rekao jemons. Prenða o Garkoviæu koji je Prenði dodijelio i prvužupnièku službu u voðenju tri župe: Škabrnje, Nadina iSmilèiæa te odluku kako da ih lakše poslužuje: "Spomenuomi je da je don Josi Bobiæu, ekonomu nadbiskupije, govorioda bi mi trebali dati mopediæ radi lakšeg obavljanja službe.Bio sam vrlo obradovan. Imati moped tada je bilo veliko. Istvarno, malo kasnije nadbiskupija mi je pomogla kupitimoped Tomos 12. Tako sam zapoèeo svoj pastoralni rad nažupama", rekao je mons. Prenða, istièuæi Garkoviæevujednostavnost i oèinski pristup prema bogoslovima isjemeništarcima. Mate Garkoviæ roðen je u Velom Ratu na Dugom otoku 12.rujna 1882. od oca Šime i majke Antone roð. Mirkoviæ.Godine 1907. zareðen je za sveæenika, a nakon reðenjaimenovan odgojiteljem u sjemeništu Zmajeviæ gdje ostaje do1914. godine. Bio je i voditelj protokola u nadbiskupskojkancelariji gdje je do izražaja došla njegova urednost isistemtiènost, pomoænik u crkvi Svetog Šime u Zadru ižupnik Sestrunja. Bio je generalni vikar nadbiskupu PetruDujmu Munzaniju i hvarskom biskupu Mihi Pušiæu. Kad suTalijani okupirali Dalmaciju, don Mate je 1919. g. uhiæen izatoèen na Sestrunju gdje ostaje šest mjeseci, a onda se opetvraæa u župu Preko gdje ostaje do 1925. godine. Tad jepozvan za profesora u Split gdje je djelovao èak 20 godina.U Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu predavao jepastoralnu teologiju i hebrejski jezik. Umro je 26. svibnja1968. g. i pokopan je u katedrali Sv. Stošije u Zadru gdje idanas poèiva njegovo tijelo u novoizgraðenoj grobnicizadarskih nadbiskupa u sjevernoj pokrajnoj laði katedrale.Poèiva u grobnici s blagopokojnim nadbiskupom MarijanomOblakom koji ga je i pratio na koncilskom zasjedanju i biomu pomoænik, odani suradnik i njegov biskupski nasljednik.Rodom iz istog mjesta, Velog rata, Garkoviæ je mons.Oblaku nadasve, od njegovih djeèaèkih dana, a rano je ostaobez oca, bio istinski otac, uèitelj, podrška i pratitelj nanjegovom pastirskom putu. U spomen skupu je sudjelovala iEva Duševiæ, praneæakinja nadbiskupa Garkoviæa, a nakonizlaganja u Sjemeništu u katedrali Sv. Stošije mons. Prenðaje predvodio misu zadušnicu u zahvalnosti i ljubavi za svešto je Garkoviæ uèinio kao brižni i uzorni pastir koji je svojunadbiskupiju podizao duhovno i materijalno iz pepela, voðensvojim biskupskim geslom "U križu je spas".

Domovinske vijesti ika

8 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Svi smo pozvani otvarati putove zrele vjere mladimaPastirsko pismo zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe zaGodinu mladih sveæenstvu, redovništvu i vjerouèiteljimaZadar, 4.12.2008. (IKA) – U povodu proglašene Godinemladih u Zadarskoj nadbiskupiji zadarski nadbiskup IvanPrenða uputio je pastirsko pismo sveæenstvu, redovništvu ivjerouèiteljima, obraæajuæi im se kritièkim osvrtompostojeæeg i ohrabrujuæim poticajima daljnjeg rada smladima. Poruku je sabrao u pet naslova: "Godina mladih -Godina s mladima", "Potrebna je snažna, jasna i ustrajnakateheza za mlade u župnim zajednicama", "Navijestiti,svjedoèiti, moliti" i "Odredbe za Godinu mladih u Zadarskojnadbiskupiji". "Naši su mladi èesto žrtve rascjepa izmeðuvjere i života, vjere i kulture odraslih. Naša kateheza još nijedorasla toj situaciji. Ona bi morala dati odgovore na pitanjakoja postavlja život. Nažalost, to nije tako. Ono što katehezaèesto pruža jest, možda, odstupanje od životnih problema",upozorava mons. Prenða, ukazujuæi i na krizu procesainicijacije mladih koji još nisu kršteni ili su se nakonsakramenta potvrde udaljili od Crkve te su potrebnipokrsnog katekumenata ili reevangelizacije. "Mladi bolnodoživljavaju krizu vjerodostojnosti Crkve kao institucije.Danas se ta Crkva u shvaæanju mnogih mladih pokazuje kaozapreka, brana, èimbenik sablazni i protuznak vjeri. Crkva seosporava ili se prema njoj pokazuju znakovi ravnodušja".Nadbiskup istièe da u kršæanskoj zajednici treba stvoritiambijent u kojem æe se mladi odgajati, premda se ne moguzanemariti mnogi pothvati u katehizaciji mladih. "Problem ješto ne znamo kako bismo zadržali mlade na okupu, ugrupama, udrugama, pokretima. Èesto se osjeæa isuzdržanost prema organiziranju mladih u jednom od brojnihpokreta u Crkvi. Ponekad nam se èini da se previše energijetroši za ne tako velike uèinke. No, istina je da djelomiènipristup takvom naèinu okupljanja mladih i ne može donijetiploda. S druge strane vide se znaèajni plodovi rada smladima na takav naèin kad se voditelji, pastiri i vjerouèiteljiodluèe odvažno biti na putu s mladima. Tada ostaju zajednoi postaju prvi suradnici u pastoralu mladih", poruèuje mons.Prenða. Istièe da su mladi, veliko ljudsko i duhovnobogatstvo, potrebni svekolike pomoæi u svom ljudskom ikršæanskom sazrijevanju. Mladi prolaze kroz brojne teškoæeu godinama mladenaštva kad se oblikuju karakterno,spoznajno, struèno, kulturalno i duhovno. "No, mi se èesto usvojim katehezama zaustavljamo uglavnom pred djecom.Mnogo rjeðe se obraæamo adolescentima i odraslim mladimaili se èak zaustavljamo s pastoralnim radom na praguadolescencije kad se presudno oblikuje njihova osobnost.Tim teškoæama treba dodati i krizu prvog posrednika ukatehizaciji mladih, a to je obitelj. Ona ima maleni odgojniutjecaj. Obitelj prepušta èesto svoju ulogu drugimèimbenicima: školi, kršæanskoj zajednici, župi", upozoravamons. Prenða. Nadbiskup istièe potrebu snažne, jasne iustrajne kateheze za mlade u župnim zajednicama i pozivada je prvo èega se mora biti svjestan u radu s mladimaèinjenica da nismo mi vlasnici i djelitelji karizmi i darova."Samo je jedan izvor i darovatelj, Duh Sveti. On djelujetrajno u svima koji su kršteni. Sve što se prima je Božji dar inièiji drugi. Dakle, ne polazimo u radu s mladima od nule.Možemo i moramo imati povjerenja u Duha Svetoga i unjegovo djelovanje i uèinke u mladima. Skepticizam, jošgore, beznaðe, ne može imati mjesta u Kristovim uèenicimama kako se oni zvali: biskup, roditelji, sveæenici, redovnici,redovnice, vjerouèitelji, animatori, suradnici". Istièe da jeposredovati Božje darove mladima dužnost svakog nanjegovoj razini. "Svi smo pozvani otvarati putove zrele vjeremladima: naviještanjem - katehizacijom, svjedoèenjem,osobnom vjerom i molitvom. Na tom je putu neizbježna i

stvarnost trpljenja, zlopaæenja za mjesto Evanðelja u životumladih", poruèuje nadbiskup istièuæi da je molitva za mladenajdublja suradnja u djelovanju Duha u mladima. "Ako takobudemo èinili neæemo doživjeti odbijanje mladih. Dapaèe,Bog æe umnožiti našu radost èak i kad nam se èini premalennaš rad usprkos silnim ulaganjima". Ozbiljan pristup Susretu mladih u Zadru godine 2010. potièena dobru pastoralnu i organizacijsku pripremu u Zadarskojnadbiskupiji, piše mons. Prenða, navodeæi da je cilj Godinemladih posvetiti brigu njihovu duhovnom, moralnom iljudskom odgoju. Potièe da se u mjesnoj Crkvi organiziraredoviti pastoral mladih u župama i pripreme kateheze zaponudu mladima i odgoj suradnika u župama za Susrethrvatske katolièke mladeži 2010. "Vijeæe za mlade Hrvatskebiskupske konferencije povjerilo je, nakon Ðakova,Šibenika, Pule i Varaždina, našoj Zadarskoj nadbiskupijidomaæinstvo Susreta hrvatske katolièke mladeži 2010.godine. Naša nadbiskupija æe biti domaæin tog susreta saželjom da poslužimo mladima u našoj Crkvi te da timdoprinosom ujedno obogatimo povjerene nam mlade uNadbiskupiji. Sada kada u središte svojih razmišljanja imolitava stavljamo mlade u Zadarskoj nadbiskupiji, uz drugemlade iz domovine nam Hrvatske, osjeæamo kako su nampotrebna pastoralna nadahnuæa i ohrabrenja, trajna, duboka,stalna", poruèuje mons. Prenða i zakljuèno donosi odredbeza Godinu mladih u nadbiskupiji: neka se u svakoj župi gdjerezidira sveæenik redovito održava kateheza mladih; na krajušk. god. 2008/2009. pismeno izvijestiti iz svakog dekanata ouèinjenom; gdje je moguæe osnovati pjevaèki zbor za mlade;u župi popisati i dostaviti u Ured za mlade popis mladih kojisu voljni sudjelovati u pripravi za susret 2010.; zapoèetiškolovanje animatora u ovoj i iduæoj godini; održavatiduhovne obnove, seminare, kateheze za mlade i hodoèašæa;osnažiti pastoral studenata Sveuèilišta u Zadru; mlade iz svihudruga i pokreta pozvati da se prikljuèe pripremi za susretHKM-a 2010. godine u Zadru.

Zlatni jubilej lazarista sv. Vinka PaulskogaZagreb, 4.12.2008. (IKA) – Zlatni jubilej – 50 godinanazoènosti u Vrapèu te sv. Barbaru, svoju župnu nebeskuzaštitnicu, vjernici i lazaristi sv. Vinka Paulskoga kojiupravljaju starom župom sv. Barbare djevice i muèenice uGornjem Vrapèu, proslavili su zajednièkim slavljem 4.prosinca, na blagdan svete nikodemijske djevice i muèenice,koji je u župi godišnje proštenje. U baroknoj crkvi starežupe, koja se prostire podno zapadnih obronaka Medvednicei prvi puta se spominje izmeðu 13. i 14. st., dvije blagdanskejutarnje mise predvodili su lazaristi iz župe i vrapèanskogsamostana, a naveèer je slavljena sveèana biskupska misa.Uz lazariste iz župe i samostana te 20-tak sveæenika iz župaKustošijanskoga dekanata i šire, euharistijsko slavljepredvodio je i propovijedao pomoæni zagrebaèki biskupValentin Pozaiæ. U homiliji je govorio o prihvaæanju života iopredjeljenju kršæanina za dobro nasuprot zlu, te je pozvaovjernièko mnoštvo koje je ispunilo staru crkvu da sesuprotstavlja zlu koje je sve prisutnije u svijetu. Za proslavudjevice muèenice iz 3. st., koja se u puku štuje kao zaštitnicarudara, ali i zaštitnica od groma i zla, vjernici su se duhovnopripravili trodnevnicom. Kroz tri veèeri pjevanu ipropovijedanu misu slavili su slovenski lazarist o. AntonPust, Vlado Letinèiæ, ovogodišnji mladomisnik rodom izžupe, te Ivica Zlodi, župni vikar u Novom Brestju. Prvuveèer nakon misnog slavlja župljanka prof. KatarinaVarenica i župnik o. Mato Matiæ, predstavili su knjižicu"Pedeset godina misionara lazarista sv. Vinka Paulskoga uGornjem Vrapèu".

Domovinske vijestiika

910. prosinca 2008. broj 49/2008

Sv. Barbara proslavljena u TrogiruTrogir, 4.12.2008. (IKA) - U starohrvatskoj crkvici Sv.Barbare, podignutoj uz trogirsku gradsku ložu, misnimslavljem 4. prosinca proslavljen je spomendan na turanokršæansku sveticu i muèenicu. Euharistijsko slavljepredvodio je don Pavao Piplica, dekan Trogirskoga dekanatai župnik gradske župe sv. Lovre, u sklopu koje se crkvica Sv.Barbare nalazi. Don Pavao se u propovijedi osvrnuo na životsvetice koju èastimo kao zaštitnicu rudara i dobre smrti tezaštitnicu protiv groma i vatre, te pozvao vjernike da ostanupostojani u svojoj vjeri onako kako je to sv. Barbara bila.Kršæanin je onaj koji je spreman iz ljubavi radije bol trpjeti,nego nekom drugom bol nanijeti, istaknuo je katedralnižupnik. Svake godine uz blagdansko slavlje, sada veæosmogodišnja Barbara Tomaš, zajedno sa svojim roditeljima,buketom cvijeæa ukrasi oltar crkve na èast svetice po kojoj jeta mlada župljanka gradske župe dobila ime i u kojoj se prijeosam godina na blagdan svoje svete imenjakinje krstila.Mise u toj crkvici nedaleko gradskog trga slave se samo dvaputa godišnje: u prosincu na sam blagdan sv. Barbare ikrajem veljaèe za žrtve saveznièkog bombardiranja Trogirau II. svjetskom ratu. Po sjeæanju starijih Trogirana, tijelatridesetak tragièno poginulih civila mještani su domoguænosti organiziranja pokopa bili prvo sklonili uunutrašnjost crkve Sv. Barbare.

Pismo biskupa Škvorèeviæa vjernicima za NedjeljuCaritasaPožega, 4.12.2008. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ uputio je vjernicima pismo prigodom NedjeljeCaritasa u kojem piše: "Caritasova nedjelja, 14. prosinca2008., slavi se u ozraèju svjetske gospodarske krize.Zabrinuti smo zbog posljedica koje ona može izazvati i uHrvatskoj. Ipak smo upravo u ovo predbožiæno vrijeme uopasnosti podleæi agresivnoj potrošaèkoj groznici. Vjerujemda æemo, bez obzira na kupovne moguænosti, saèuvati svojuvjernièku slobodu pred primamljivošæu trošenja te neæemodopustiti da nam se Božiæ svede na izvanjsko blještavilo imaterijalnu ispraznost. Ne zaboravimo, Božiæ je najprijesvetkovina èovjeka za kojega je Bog dao Sina svojegaroðena od Djevice Marije u siromaštvu betlehemske štalice.Naša pažnja i ljubav prema bližnjemu, napose onome unevolji, najbolja su priprava za taj blagdan. Stoga vamupuæujem poziv rijeèima sv. Pavla: Sjeæajte se siromaha.Èinite to na djelatan naèin: trajnim njegovanjem vlastiteosjetljivosti prema bližnjima, te pripravnošæu na svakovrsnusolidarnost pri dijeljenju materijalnih dobara s ljudima upotrebi. Poznato vam je da smo kao odgovor na siromaštvo uSlavoniji, u deset naših dekanata organizirali programedukacije Caritasovih volontera tijekom ove pastoralnegodine, kako bi u svakoj župi mogli snažnije promicatievanðeoski pristup èovjeku, prepoznavati potrebe ljudi unevolji, pritjeèuæi im u pomoæ iskrenim i zauzetimvjernièkim raspoloženjem. Zahvaljujem svim sudionicimatih susreta. Pozivam vas, braæo i sestre, da u pripravi zaBožiæ posjetite domove u kojima je osama, bolest, starost ilisiromaštvo, unoseæi u njih ljudsku toplinu i pružajuæi pomoæu skladu sa svojim moguænostima. U Caritasovu nedjelju sveih molitvom ukljuèimo u naše euharistijsko zajedništvo. Vašnovèani prilog kojega æete darovati za ove mise namijenjenje siromašnoj našoj subraæi. Zahvaljujem vam što plemenitoiskazujete solidarnost i velikodušnost. Neka vas Svevišnjiobdari mirom i drugim dobrima. Sišao na vas Božjiblagoslov!"

Blagoslov i sveèano otvaranje profesorskih kabineta naKBF-u u SplituKatolièki bogoslovni fakultet želi u akademsku zajednicu ihrvatsko društvo unositi specifiènu duhovnu dimenziju,dimenziju smisla i cjelovitosti u pristupu èovjeku, njegovimtemeljnim pitanjima i kljuènim problemima, istaknuonadbiskup BarišiæSplit, 4.12.2008. (IKA) – "U desetoj godini svogapostojanja Katolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta u Splitudoživio je sveèani trenutak otvaranja profesorskih kabineta.To je prvo veæe materijalno ulaganje u poboljšanje nastave,znanstvenoga rada i svekolike izvrsnosti naših nastavnika iživota na našem uèilištu", kazao je u prigodi blagoslova isveèanoga otvaranja profesorskih kabineta 4. prosinca dekanKBF-a u Splitu prof. dr. Luka Tomaševiæ, zahvalivšiMinistarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Sveuèilištu uSplitu, Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i Splitsko-dalmatinskoj županiji što su omoguæili da se to ostvari tezaželjevši svima dobrodošlicu. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. DraganPrimorac istaknuo je veliki napredak Republike Hrvatske uposljednjih pet godina pod vidom znanja i izobrazbe. Tomusvjedoèi èinjenica da se postotak fakultetski obrazovanihosoba popeo do visokih 18 % te je danas 41.000 studenataviše nego ih je bilo 2003. godine. Na Splitskomu Sveuèilištu,koji obuhvaæa 11 fakulteta od kojih je KBF jedan od mlaðihi po broju manjih, danas ima 26.000 studenata, a 2003.godine bilo ih je 8500. Osim toga u tomu razdoblju se izzapadnih zemalja u Hrvatsku vratilo više od stotinu doktoraznanosti. Sve to svjedoèi, istaknuo je ministar Primorac, danema razloga za defetizam te da se Hrvatska s pravom možezvati "zemlja znanja" što su mu potvrdili i mnogi kolegeministri iz EU, koji su u poèetku sumnjali u moguæinapredak obnove. Nadalje je istaknuo da se od KBF-aoèekuje da, osim umnoga doprinosa, i dalje unosi duhovnudimenziju na Sveuèilište i u društvo. Svoj govor zakljuèio jerijeèima sv. Augustina: "Širimo prostore ljubavi!" Potom je pozdravnu rijeè uputio veliki kancelar Fakultetasplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, kazavši da KBFželi u akademsku zajednicu i hrvatsko društvo unositispecifiènu duhovnu dimenziju, dimenziju smisla icjelovitosti u pristupu èovjeku, njegovim temeljnimpitanjima i kljuènim problemima. U teologiji je na djelurazum osvijetljen kršæanskom vjerom koji potièe na skladanspoj duhovnosti i znanja, kršæanskih vrednota i društvenezauzetosti, moralnosti i javnoga djelovanja, nade iodgovornosti za ovaj svijet, kulturne otvorenosti, dijaloga isolidarnosti. Uz èestitke za otvorene kabinete za profesore, rektorsplitskoga Sveuèilišta prof. dr. Ivan Paviæ izrazio je nadu daæe vrlo brzo u sveuèilišnom Campusu niknuti kapela iprigodni pastoralni centar za studente, koji æe oznaèitidodatnu dimenziju skrbi za studente i studentskoga života.Takoðer je izrazio nadu da æe što skorije biti pokrenutidvopredmetni studiji u suradnji KBF-a i drugih sastavnicaSplitskoga Sveuèilišta. Nazoènima su se još obratili splitsko-dalmatinski dožupan Luka Brèiæ i splitski dogradonaèelnikJozo Baliæ. Sveèanosti, koju je pjesmom uzvelièao akademski muškikomorni zbor, a èiji je program vodio prof. dr. Nediljko AnteAnèiæ, nazoèili su i državni tajnik u Ministarstvu znanostiprof. dr. Dražen Vikiæ-Topiæ, èlanovi Senata Sveuèilišta uSplitu, dekani i dekanice drugih fakulteta te brojni profesori igosti. Nakon rijeèi pozdrava blagoslov prostorija obavio jenadbiskup Barišiæ. U obnovljenoj zgradi na tri kata na 310èetvornih metara izgraðeno je jedanaest kabineta, èitaonica iprostorija za izdavaèku djelatnost fakulteta.

Domovinske vijesti ika

10 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Predstavljena peticija graðanske inicijative "PotpisujemDeklaraciju"Zagreb, 4.12.2008. (IKA) – Na konferenciji za novinareodržanoj u Tribini grada Zagreba u èetvrtak 4. prosincapredstavljena je peticija "Meðunarodni poziv za zaštitu pravai dostojanstva ljudske osobe i obitelji" graðanske inicijative"Potpisujem Deklaraciju". Pokretaè peticije je Europski forum za ljudska prava iobitelj, nevladina organizacija koja djeluje pri europskiminstitucijama i okuplja brojne ugledne europarlamentarce,suce u sudu za ljudska prava te osobe iz razlièitih europskihdržava koji su angažirani oko obiteljskih pitanja. Nositelj uHrvatskoj je Graðanska inicijativa "Potpisujem Deklaraciju",koju je samo za ovu prigodu utemeljilo desetak nevladinihudruga koje se zalažu za opæeljudske vrednote sukladne isamoj Opæoj deklaraciji o ljudskih pravima. Na predstavljanju peticije sudjelovali su predstavnici udrugate vjerskih zajednica koje podupiru potpisivanje peticije. Osnovne naznake o samoj peticiji i inicijativi koja jepokrenuta u godini kada se slavi 60. obljetnica Opæedeklaracije o ljudskim pravima predstavio je predstavnikHrvatskog odgovornog društva Ivica Relkoviæ. Pojašnjenjevezano uz èlanak iz Deklaracije koji se odnosi na pravo naživot svakog ljudskog biæa, od zaèeæa do naravne smrti, prièemu svako dijete ima pravo biti zaèeto, roðeno i odgajanounutar obitelji dala je predstavnica udruge Žena je žena mr.Zrinka Gregov. Prof. Ladislav Ilèiæ iz udruge Glas roditeljaza djecu naglasak je stavio na pravo na odgoj i obrazovanjeu skladu s odlukom roditelja, koji imaju prioritetno itemeljno pravo izabrati vrstu odgoja i obrazovanja koje æedobiti njihovo dijete. Podsjetio je kako na to upuæuje i èl. 63Ustava Republike Hrvatske. Marija Sliškoviæ iz udruge Ženeu domovinskom ratu podsjetila je kako su godine 1991. ženeupozoravane da su unatoè postojanju Deklaracije ugroženaosnovna ljudska prava. Zato se i danas žene zalažu da seDeklaracija o zaštiti ljudskih prava poštuje, a pogotovonajosnovnije ljudsko pravo, a to je pravo na život. UimeHrvatske nacionalne koordinacije mladih – graVITAcijaLidija Fodor istaknula je kako i mladi daju podršku tojinicijativi, te æe se volonterskim radom ukljuèiti uprikupljanje potpisa.Predsjednik Komisije HBK Iustitia et pax zagrebaèkipomoæni biskup Vlado Košiæ napomenuo je kako su hrvatskibiskupi s ovom inicijativom bili upoznati za posljednjegzasjedanja. Prijedlog davanja podrške proslijeðen jeKomisiji koja je to razmotrila, te je biskup Košiæ uputiosvim župama u Hrvatskoj da se najavi te omoguæipotpisivanje peticije, ne u crkvama, veæ na prostoru ispredcrkve i pastoralnim centrima. I ovom prilikom biskup Košiæpozvao je sve vjernike na potpisivanje peticije u kojoj seistièe pravo na život, obitelj, te odgoj djece. Mislimo da su taprava kod nas ugrožena, npr. pitanje odnosa premaneroðenoj djeci regulirano je zakonom iz 1978. godine, a svedemokratske vlasti do danas nisu ništa uèinile da se topromijeni, rekao je biskup Košiæ, te istaknuo kako vjernicimirne duše mogu dati potpis na sve èlanke Deklaracije, aposebno na one koja se zalažu na pravo na život, obitelj iodgoj. Zagrebaèki imam Mevludin Arslani uime Islamske vjerskezajednice u RH istaknuo je kako su zaštita života, obitelj iodgoj svetinja. Nitko nema pravo nekome oduzeti život,nitko nema pravo nekoga spreèavati da sklapa brak saženskom osobom s kojom misli da može imati dobar iugodan život, nitko nema pravo tražiti od roditelja da odgojidijete na neki drugi naèin nego naèinu koju njegovazajednica ili kultura traži, zato Islamska zajednica upotpunosti podupire inicijativu graðanskih udruga, te æe u

petak nakon molitve organizirati potpisivanje. Podrškuinicijativi dali su i biskup Reformirane kršæanske kalvinskeCrkve Endre Langh, o. Marinko Juretiæ uime Srpskepravoslavne Crkve i o. Kirko Velinski uime Makedonskepravoslavne Crkve. Ladislav Ilèiæ je na pitanje novinara pojasnio kako æe seprikupljanje potpisa iz svih krajeva Hrvatske odvijati okodva tjedna, te se nada da æe se do kraja godine predstavitihrvatskim vlastima. Osim vjerskih zajednica èiji su predstavnici nazoèilikonferenciji za novinare, inicijativu podržavaju iEvangelièka Crkva, Židovska vjerska zajednica Bet Izrael iSavez evanðeosko-pentekostnih Crkava, a organizatori su ukontaktu s još nekim vjerskim zajednicama. Više pojedinosti mogu se naæi na web-stranici koja seredovno ažurira www.potpisujemdeklaraciju.org.

Jaslice svijetaRijeèani æe tijekom prosinca i sijeènja imati prilikupogledati 150 jaslica koje doèaravaju dio tradicije razlièitihzemaljaRijeka, 4.12.2008. (IKA) - Dio postava Meðunarodnogmuzeja Roðenja iz Betlehema "Jaslice svijeta", ove je godineizložen u Rijeci, u Pomorskom i povijesnom muzeju.Rijeèani æe tijekom prosinca i sijeènja imati priliku pogledati150 jaslica koje doèaravaju dio tradicije razlièitih zemalja,od brojnih regija Italije, Francuske, Španjolske, Slovenije,Švicarske, Njemaèke, Austrije, Èeške, Portugala, Albanijedo Afrike, Latinske Amerike, Koreje, Kine, Japana te,dakako, Hrvatske. Jaslice su razlièitih dimenzija, odminijatura do jaslica visokih i do 2 metra, a vidljiva jeraznolikost i maštovitost u korištenju materijala za izradu.Svaki je umjetnik u univerzalni motiv jaslica utkao diokulture iz koje dolazi, što svaki od eksponata èinijedinstvenim. Izložbu koja prenosi dio svjetski poznatog postava i kojatime Rijeku velikim slovima upisuje u ovogodišnju božiænukartu izložbi jaslica, krajem studenoga otvorio je rijeèkinadbiskup Ivan Devèiæ istièuæi kako su jaslice sintezaèovjeka s Bogom i prenose univerzalnu poruku mira, ljubavii bratstva. Izložba je ostvarena u suradnji s Rijeèkomnadbiskupijom uz podršku Primorsko-goranske županije igradova Krka, Malog Lošinja, Opatije i Kostrene.Najzaslužnija za dovoðenje te iznimne izložbe u Rijeku jeumjetnica Margareta Krstiæ koja i sama sudjeluje u stalnompostavu sa svojim keramièkim jaslicama. Organizatori iz Pomorskog i povijesnog muzeja istièu kakoizložba Jaslice svijeta od 2000. godine gostuje u odabranimgradovima, a Rijeka je prvi hrvatski grad u kojem jepredstavljena. Posveæena je uspomeni na papu Ivana PavlaII., a njezinim se predstavljanjem obilježava peta obljetnicanjegova posjeta Rijeci. Do 31. sijeènja Muzej æe zaposjetitelje biti otvoren od utorka do petka od 9 do 20 sati tesubotom i nedjeljom od 9 do 13 sati. Meðunarodni muzej Roðenja iz Betlehema osnovan jeinicijativom UNESCO-a godine 2000., a nastao je premazamisli dr. Alfreda Troisia, organizatora Meðunarodneizložbe umjetnièkih i tradicijskih jaslica u Veroni koja veæ25 godina pobuðuje izuzetnu pozornost javnosti iposjetitelja. Cilj je izložbe prenošenje poruke mira i bratstvameðu narodima, dijalog medu razlièitim kulturama teobnavljanje i vrednovanje zajednièke kulturne baštine.

.

Domovinske vijestiika

1110. prosinca 2008. broj 49/2008

Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalogèestitao Kurban bajramZagreb, 5.12.2008. (IKA) - Predsjednik Vijeæa Hrvatskebiskupske konferencije za ekumenizam i dijalog biskupVlado Košiæ uputio je èestitku u povodu Kurban bajramapredsjedniku Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskojmuftiji Ševku Omerbašiæu slijedeæeg sadržaja: "BlagdanKurban-Hadži Bajrama kod islamskih vjernika potièe ljubavprema bližnjima kroz solidarnost i milosrðe. NekaSvemoguæi Bog uèini da se iskazivanje te ljubavi proširimeðu svim ljudima i u svako vrijeme. Vama i svim vjernicima Islamske zajednice u Hrvatskojiskreno èestitam blagdan Kurban-Hadži Bajram! Želim Vam i u novoj 2009. godini obilje dobra i blagoslovaod Svemoguæeg Boga uz nastavak dobre suradnje izmeðunaših vjerskih zajednica".

Molitva na brodu "Monet" u prigodi blagdana sv. Nikolei Dana pomoracaSplit, 5.12.2008. (IKA) – U prigodi blagdana sv. Nikole iDana pomoraca, u petak 5. prosinca u splitskoj trajektnojluci, Apostolat mora Hrvatske i Udruga pomorskih kapetanaSplit priredili su prigodnu èestitku pomorcima na brodu"Monet". Pozdravnu rijeè uime Udruge pomorskih kapetana i uimeApostolata mora uputio je kapetan Mladen Russo, kazavši:"Ovo je prilika da širu javnost podsjetimo kako bezprekomorske trgovine, odnosno bez pomorstva i pomoracaniti današnji svijet ne bi mogao funkcionirati. A pomorce, temarljive ljude koji u teškim uvjetima zaraðuju kruh za svojeobitelji, javnost èesto doživljava kao vagabunde, kojima nevjeruju niti kada istinu govore. No ipak velika veæinapomoraca, zbog visoke razine profesionalnosti i njimasvojstvene solidarnosti i humanosti, zaslužuje našepoštovanje i zato su još bolnija preèesta iskustva grubogkršenja njihovih ljudskih prava". Kapetan Russo je podsjetio kako se "danas u navodnonajdemokratskijoj zemlji svijeta zbog navodno ugrožene'nacionalne sigurnosti' grubo zanemaruju konvencijskenorme o slobodi kretanja. A ako se dogodi oneèišæenje moras nekoga broda, premda je oèito da nije bilo grubog nemara ajoš manje umišljaja, zapovjednika se u lisicama odvodi sbroda te gotovo redovito nepotrebno i predugo zadržava upritvoru". Nadalje je istaknuo da za bilo koju moguæupovredu zakona pomorci ne traže nikakav privilegiranitretman veæ samo oèekuju brzu i korektnu istragu tepravedno suðenje. "No, kako dalek i neostvariv može biti ovaj pravedanzahtjev, sluèaj kapetana Laptala, koji je posve nedužanèitavih šesnaest mjeseci proveo u grèkom zatvoru, uvjerljivonam to pokazuje", istaknuo je kapetan Russo, zakljuèivšisvoj govor rijeèima: "Zato, neka nam zagovor sv. Nikolepomogne da se ovo suludo kriminaliziranje pomoraca èimprije i zauvijek zaustavi". Potom je prigodnu molitvu izrekao novi luèki kapelan uSplitu kapucin fra Miljenko Vrabec, župnik splitske župeGospe od Pojišana. Prigodnoj sveèanosti, izmeðu ostalih,nazoèio je i predsjednik Udruge pomorskih kapetana kap.Dražen Komeriæki, koji je tom prigodom zapovjednikubroda "Monet" kap. Tonæiu Laura darovao sliku sv. Nikole.

.

65 godina djelotvorne ljubaviCaritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije proslavio 65godina djelovanjaÐakovo, 5.12.2008. (IKA/TU) – Caritas Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije ove godine obilježava 65. godina djelovanja.Središnja proslava održana je u petak, 5. prosinca u Ðakovupod geslom "65 godina djelotvorne ljubavi". Proslava jepoèela misnim slavljem u ðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petrakoje je predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolitMarin Srakiæ uz koncelebraciju pomoænoga biskupa ÐureHraniæa, ravnatelja Nadbiskupijskog Caritasa vlè. IviceRebiæa, ravnatelja Hrvatskog Caritasa mr. Ivana Milovèiæate još tridesetak sveæenika. U homiliji nadbiskup Srakiæ, koji je ujedno predsjednikNadbiskupijskog Caritasa, rekao je: "Istaknuo bih, akoobilježavamo 65. godišnjicu našega biskupijskoga Caritasada je karitativno djelovanje bilo snažno. Tko se ne bi sjetioonoga što je Srijem, Slavonija uèinili za onu hercegovaèkudjecu koja je umirala od gladi i koju su hercegovaèki fratrijednostavno strpali u vagone, dovezli u Slavoniju i Srijem itu su oni preživjeli. Veæina se vratila svojim obiteljima, aneki su ostali ovdje. To je bio izraz vjere". Nadbiskup Srakiæprisjetio se i djelovanja Caritasa za vrijeme Domovinskograta i mnogih donacija koje su u to vrijeme iz inozemnihdržava bile upuæene na pripomoæ mjesnom stanovništvu. Prinos darova, koji je bio osobito znakovit, prinijeli suvolonteri Slavonskobrodske, Osjeèke, Vinkovaèke,Ðakovaèke i Županjske regije. Sveèanu euharistijuliturgijskim pjevanjem uljepšao je Mješoviti katedralni zborpod ravnanjem maestra Vinka Sitariæa. Proslava je nastavljena sveèanom akademijom u Sveèanojdvorani biskupa Antuna Mandiæa Središnje nadbiskupijske ifakultetske knjižnice. Nakon uvodnog pozdrava i zahvala,prvo predavanje opæeg povijesnog pregleda na temu "65godina djelotvorne ljubavi" održao je ravnatelj CaritasaÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije vlè. Ivica Rebiæ. Caritasprati znakove vremena i na njih reagira u skladu sa svojimmoguænostima. Dokaz tomu je da je nastao u kriznimvremenima, u vrijeme rata, a svoju nezamjenjivu uloguodigrao je i tijekom Domovinskog rata, istaknuo je ravnateljRebiæ. Uslijedilo je predavanje ravnatelja Hrvatskog Caritasa mr.Ivana Milovèiæa s temom "Hrvatski Caritas – stanje iperspektive", nakon kojeg je profesor na KBF-u Ðakovudoc. dr. sc. Vladimir Dugaliæ održao izlaganje "Caritas isocijalna politika". Posljednje predavanje na sveèanojakademiji održao je predsjednik Caritasa Austrije FranzKüberl, koji je nešto više govorio na temu "Caritas Austrija– prijatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije".Završnu rijeè uputio je nadbiskup Srakiæ. Tom prigodomnadbiskup Srakiæ je istaknuo da je Caritas zahtjev vjere, i daje to organizacija koju treba neprestano formirati. Caritasmora biti umrežen, mora suraðivati s civilnim humanitarnimorganizacijama, a ne smije biti i nije zamjena državnimvlastima. U znak zahvalnosti za pomoæ koju je CaritasAustrije pružio Caritasu Ðakovaèko osjeèke nadbiskupijenadbiskup Srakiæ uruèio je medalju predsjedniku FranzuKüberlu, a to priznanje uruèeno je i ravnatelju HrvatskogCaritasa mr. Milovèiæu i ravnatelju NadbiskupijskogCaritasa Rebiæu. Nakon sveèane akademije, u Sinodskoj dvorani Središnjenadbiskupijske knjižnice bio je uprilièen domjenak za sveuzvanike. Na proslavi su sudjelovali brojni gosti, partneri,suradnici, volonteri, djelatnici i donatori koji su pomagaliCaritasu od osnutka do danas, a svojim pjevanjem programsu upotpunili Zbor Bogoslova, te Župni zbor "Coronata" izKuševca.

Domovinske vijesti ika

12 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Kardinal Alojzije Stepinac svjedok vremena i vizionar zatreæe tisuæljeæeLepoglava, 5.12.2008. (IKA) – Znanstveni skup "KardinalAlojzije Stepinac svjedok vremena i vizionar za treæetisuæljeæe" održan je 5. prosinca u Lepoglavi u povodu 10.obljetnice beatifikacije zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaAlojzija Stepinca, 57. obljetnice njegova prelaska iz zatvoraLepoglava u kuæni pritvor Krašiæ, te u povodu 70. obljetniceEuharistijskog kongresa u Varaždinu koji je Stepinac vodio,u organizaciji Varaždinske biskupije i župe Lepoglava. Skup je otvorio domaæin varaždinski biskup Josip Mrzljak.Izaslanik zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæapostulator Stepinèeve kauze dr. Juraj Batelja u pozdravu jeistaknuo kako su Stepinèevi dani u Lepoglavi bili doistaznakoviti, a izašao je uspravno s pouzdanjem u Boga uskladu sa svojim biskupskim geslom "U Tebe se Gospodineuzdam". Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks,jedan od inicijatora i pisac Deklaracije o osudi politièkogprocesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu što ju jedonio Hrvatski sabor 14. veljaèe 1992., govoreæi o pravnomgledanju i znaèenju Deklaracije, podsjetio je kako je taj èinznaèio ispravljanje nepravde, poniženja hrvatskog naroda inevinog èovjeka. Skup želi podsjetiti kako je to biomontirani proces, ali i upozoriti na krivotvorine ifalsifikatore povijesti koji ponovno žele dokazati i ukazati dasu odluke i presude komunistièkog režima bile zakonite, teda nije bila rijeè o protunarodnom režimu.Prvo izlaganje u tematskom bloku "Analiza montiranogsudskog procesa Alojziju Stepincu" održao je predsjednikAkademije pravnih znanosti Hrvatske dr. Željko Horvatiæ.Govoreæi o "Kaznenopravnoj neodrživosti presude protivAlojzija Stepinca", istaknuo je kako podrobna analizapresude kao doprinos utvrðivanju istine o kaznenomprogonu Alojzija Stepinca opravdava tvrdnje da je ona skaznenopravnog stajališta samo formalno uoblièena kaopresuda, a sadržajno je samo laièki literarno dosta nemuštiuradak s ciljem politièkog, a nikako kaznenopravnogopravdanja proglašenja krivim i primjene kaznene represijeprema nevinoj osobi. "Moguænosti obrane nadbiskupa Alojzija Stepinca"predstavio je odvjetnik Josip Kustiæ, koji je izlaganjepripremio zajedno s Anðelkom Jureškom. Kustiæ je istaknuokako je na poèetku optužnice s prividno pravnimutemeljenjem stavljena preambula sa striktnom uputom sududa mora osuditi nadbiskupa Stepinca. Kustiæ je podsjetiokako je obrana jasno ukazala na moralnu velièinunadbiskupa Stepinca, muèenika za ljudska prava protiv svijutotalitarizama. U izlaganju "Kako je stvarana negativna slika o nadbiskupuStepincu i Crkvi" pravnik Tomislav Jonjiæ istaknuo je kakoje Stepinac unaprijed bio neprijatelj, jer je bio katolièkiHrvat i vjeran Svetoj Stolici. S obzirom na ugled i znaèenjeKatolièke Crkve u hrvatskom narodu, svi su režimi nastojaliinstrumentalizirati crkvene ljude – pa tako i zagrebaèkoganadbiskupa dr. Alojzija Stepinca – za svoje ciljeve. Smræu kardinala Alojzija Stepinca nije prestao i obraèunkomunistièkoga režima u Jugoslaviji s njim, istaknuo je dr.Miroslav Akmadža. Kad su Stepinca nevinoga osudili izatvorili, vlast je bila svjesna da nije uspjela uništiti njegovugled u hrvatskom narodu i nekomunistièkom dijelu svijeta. U tematskom bloku "Recepcija Alojzija Stepinca nakonosude, beatifikacije i danas" o doprinosu hrvatskogiseljeništva promociji Alojzija Stepinca govorio je mons.Vladimir Stankoviæ. Opisao je kako je hrvatsko iseljeništvostalno pratilo zbivanja oko nadbiskupa Stepinca i nastojalo otome informirati najprije svoje redove a onda pravu istinu o

njemu proširiti i meðu stanovnike dotiène zemlje, i posebnotamošnju Crkvu zainteresirati za progon Crkve u Hrvatskoj itako opovrgnuti laži i klevete jugoslavenskih diplomatsko-konzularnih predstavnika. Dr. Vladimir Horvat DI u izlaganju "Komentari izjavacrkvenih dostojanstvenika uz beatifikaciju" podsjetio je kakoje u povodu beatifikacije HINA prikupila izjave crkvenihuglednika o Stepincu. Tako se tu našlo 12 najviših crkvenihdostojanstvenika iz svijeta i domovine, te 4 poznata hrvatskacrkvena djelatnika. Dr. Horvat posebno se osvrnuo na izjavudanašnjeg pape Benedikta XVI. Preè. Andrija Kišièek osvrnuo se na odnos bl. Stepinca iLepoglave: od zatvora do hodoèasnièkog mjesta. Podsjetio jekako nakon duge prosvjetiteljske tradicije vezane uz tomjesto, Lepoglava godine 1946. "otvara" novu stranicu:pristižu zatvorenici koji nisu prihvaæali komunistièkisvjetonazor i postupke. Njihovom osudom uz Lepoglavu sepoèinje vezati novi sinonim: muèeništvo. No, Stepinac je"još" u Lepoglavi. Nakon obnove mjesne crkve, postavljenje oltar pred kojim je u zatvoru molio Stepinac. U bloku o Stepinèevim suvremenicima o dosad nepoznatimodnosima mons. Svetozara Ritiga i nadbiskupa Stepinca utijeku II. svjetskog rata i poslije govorio je vlè. AndrijaLukinoviæ. Izlaganje je temeljio na arhivskoj graði uNadbiskupskom arhivu u Zagrebu koja dosad nije korištenau historiografiji. O. Ljudevit Anton Maraèiæ OFMConv. u izlaganju odoprinosu Celestina Tomiæa u promicanju poznavanja ištovanja bl. Stepinca posebno se osvrnuo na bogatuTomiæevu knjišku baštinu, koji je za života napisao èetiriknjige, i mnoštvo priloga za razlièite medije u zemlji iinozemstvu. U Arhivu Hrvatske provincije sv. Jeronimafranjevaca konventualaca osim neobraðenih tekstova nalazise i više djela pripremljenih za tisak: Mali katekizam,Razmatranja s bl. Alojzijem; Život i djela bl. AlojzijaStepinca, biskupa i muèenika; Cvjetiæi bl. Alojzija; Velikibistrièki romar: bl. Alojzije Stepinac, muèenik. Dr. Bonaventura Duda OFM predstavio je jedinstven istupnadbiskupa Stepinca u velikom životopisu "AlojzijeStepinac – hrvatski kardinal" fra Alekse Benigera. Rijeè je odevet redaka koji su vezani uz odnos katolièkih sveæenikaprema osobama židovske ili pravoslavne vjeroispovijestikoje se nalaze u smrtnoj opasnosti, pa zažele konvertirati nakatolicizam. Stepinac sveæenicima poruèuje "primite ih daspasite ljudske živote, jer uloga je i zadaæa kršæana u prvomredu spasiti ljude. Kada proðe ovo vrijeme ludila i divljaštva,ostat æe u našoj Crkvi oni koji budu konvertirali iz uvjerenja,dok æe ostali, kad opasnost prijeðe, vratiti u svoju". Dr. Nataša Bašiæ, kao glavna urednica Thesaurusa uLeksikografskom zavodu Miroslav Krleža analizirala jeStepinèev temat u Hrvatskoj reviji Vinka Nikoliæa. Istaknulaje kako i bibliografija Revije objavljene godine 2003. navodikako je u više od 300 jedinica Stepinac predmet, a sadržajemi dubinom poruka ti su èlanci jedan od najvažnijih prinosa zaizgradnju duhovne okomice ne samo prognanoga hrvatskogaiseljenika, nego i domovinskoga èitatelja pred kojim jedesetljeæima bila skrivana istina. Nikoliæ je u knjižniciHrvatske revije uredio i objavio u Barceloni 1978. i 1980.godine dva opsežna sveska monografije "Stepinac mu jeime. Zbornik uspomena, svjedoèanstava i dokumenata".Ponovljeno izdanje objavila je Kršæanska sadašnjost uZagrebu godine 1991. Znakovita je Nikoliæeva misao"Stepinac se pojavljuje kao otkupljenje Hrvatske u èasunjezina raspeæa", zakljuèila je dr. Bašiæ. U posljednjem bloku održana su izlaganja pod zajednièkomtemom "Stepinac – svjedok i vizionar". Dr. Josip Jurèeviæistaknuo je kako u tranzicijskom procesu, u kojem se

Domovinske vijestiika

1310. prosinca 2008. broj 49/2008

Hrvatska pokušava osloboditi identitetskih utjecajatotalitarne komunistièke paradigme i istodobno oblikovatiidentitet koji je sukladan baštini predkomunistièkograzdoblja i suvremenoj demokratskoj graðanskoj paradigmi,posebno mjesto pripada jasno prepoznatljivim identitetskimznaèajkama koje se stvarno i simbolièki vežu uz Stepinca. "Suvremenost Stepinèevih pogleda na odnos znanosti ivjere" bila je tema izlaganja akademika Vladimira Paara.Podsjetio je kako su promišljanja nadbiskupa Stepinca u vezivjere i znanja u skladu sa suvremenim trendovima irazvojem. Još davne godine 1934. nadbiskup Stepinac jekazao "Znanost ne stoji u opreci s religijom, što više: pravaznanost vodi Bogu". O Stepinèevoj ulozi u razvoju suvremene politièke filozofijegovorio je mr. Jure Vujiæ. Stepinèev lik i djelo utjelovljenjesu "angažirane vjere" i "aktivnog milosrða" koja nasljeðujevelike duhovne i politièke tradicije "reverzibilnosti" kojapromièe mistiènu "zajednicu svetih", naèelo poroditeljskepatnje i snagu "otkupiteljske molitve", istaknuo je Vujiæ. Skupu su predstavljene i zakljuène misli o kardinaluStepincu u kontekstu suvremenih diplomatskih odnosaRepublike Hrvatske i Svete Stolice, koje je pripremio dr.Daniel Mišèin. Autor istièe kako je Stepinac postojanobranio neraskidivost veze Crkve u Hrvata s papom, što jesvakako jedan od pologa toliko puta iskazane posebnenaklonosti diplomacije Svete Stolice prema Hrvatskoj. Sdruge strane, Stepinac se u svom govoru na sudu zalagao zapravo Hrvata "na samoodreðenje" èime se desetljeæimaranije od ostvarenja tog cilja ukljuèio u zagovaranje hrvatskeneovisnosti, koju je diplomacija Svete Stolice tako svesrdnopodržala. Iz tih je razloga Stepinac i njegovo djelo svakakomeðu najdragocjenijom "baštinom" dobrih odnosa RH iSvete Stolice, zakljuèio je dr. Mišèin. Posljednje izlaganje na skupu s temom "Aktualnost životnogdjela nadbiskupa Stepinca u dijalogu s modernim historijsko-filozofskim relativizmom i globalizmom" održao je prof. dr.Josip Sabol. Istaknuo je kako se Stepinèevo životno djelo ucijelosti protivi viziji i namjeri relativizma i globalizma.Relativizam i globalizacija nisu rješenja, nego izvori novihproblema. Mudro postupa onaj koji èuva svoj identitet uovom aktualnom procesu globalizacije bez prave istinskeduhovne orijentacije. Stepinac nam jasno poruèuje:prosvjeæeno katolièanstvo je èvrsti temelj identitetahrvatskog naroda, rekao je dr. Sabol. Zakljuèujuæi radni dio biskup Mrzljak izrazio je nadu kakoje skup bio ne samo obogaæenje, veæ je i svojevrstansmjerokaz kako treba iæi dalje. S jedne strane, mi u Crkviznamo tko je bl. Alojzije. Sigurno da on odsjeva svojimsjajem u prošlosti i sadašnjosti. Sve ono što smo danas èulisvjetlo je koje æe nam pomoæi u prenošenju vrednota za kojese on zalagao, koje mi želimo slijediti, istaknuo je biskup, tepodsjetio kako s druge strane pravosuðe treba reæi svojurijeè. U tom smjeru ide i poziv izražen u izjavi sa skupa.Znanstveni skup završen je misnim slavljem u župnoj crkviBezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije. Znanstveni skupzavršio je misnim slavljem u župnoj crkvi Bezgrešnogzaèeæa Blažene Djevice Marije. U propovijedi biskupMrzljak je istaknuo kako je jednodnevni skup bila prigodacijeli dan pred oèima imati Alojzija Stepinca. Promatralismo ga u ljudskim, pravnim, politièkim i filozofskimokvirima, no nas kao kršæane zanima kršæanski Stepinèevidentitet, rekao je biskup, te podsjetio kako Bog može uèovjeku i po èovjeku èiniti velika djela, no samo onda kadami to želimo. A snaga za to prihvaæanje crpi se u euharistiji.Kad u ovoj crkvi stanemo pred oltar pred kojim je blaženiksvakodnevno jaèao i hranio se kruhom živim, možemoshvatiti koja je to snaga, zakljuèio je biskup Mrzljak.

Sa simpozija u Lepoglavi zatražena revizija procesaprotiv Stepinca i drugih domoljubaLepoglava, 5.12.2008. (IKA) - Na znanstvenom skupu"Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar zatreæe tisuæljeæe", koji je u petak 5. prosinca održan uorganizaciji Varaždinske biskupije i župe Lepoglava,jednoglasno je usvojena Izjava kojom se poziva VladuRepublike Hrvatske kao moguæeg predlagatelja izmjenaZakona o kaznenom postupku ili izravno Hrvatski sabor, dapredlože promjenu èl. 490. Zakona o kaznenom postupku(st. 3. i 4.) tako da se omoguæi revizija ne samo politièkogprocesa protiv nadbiskupa Alojzija Stepinca, nego i procesaprotiv više stotina sveæenika i domoljuba koji su živjeli isanjali samo jedan san - slobodnu hrvatsku državu. Takoðer je predloženo osnivanje pravno-povijesne komisije,koja bi imala zadatak da objektivno i znanstveno utemeljeno(sine ira et studio) dade svoj pravno-povijesni sud o svimpolitièkim procesima u razdoblju od godine 1945. do 1990.na tlu bivše komunistièke Jugoslavije. To zahtijeva, ne samosjeæanje na žrtve tih procesa, nego i svekolika hrvatskajavnost.U Izjavi se istièe kako je temeljno pitanje i završna misaosimpozija: treba li presudu protiv zagrebaèkog nadbiskupaAlojzija Stepinca iz godine 1946., koju je donio Vrhovni sudNarodne Republike Hrvatske i danas smatrati postojeæom ipravno utemeljenom. Hrvatski sabor tijekom svoga prvogsaziva donio je 14. veljaèe 1992. g. Deklaraciju o osudipolitièkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu,u kojoj je zakljuèeno "da je kardinal Alojzije Stepinac,nepravedno osuðen, èime je nanesena nepravda i uvredahrvatskom narodu", te da "iako hrvatski narod i KatolièkaCrkva nikada nisu priznali osudu nadbiskupu Stepincu,Hrvatski sabor, kao najviše predstavnièko tijelo Hrvatske,izricanjem jasnog stava prema nepravednoj osudi kardinalaStepinca ispravlja jednu povijesnu nepravdu". Meðutim,time odluka jugoslavenskog suda još nije ukinuta. Premaopæeprihvaæenom mišljenju u javnosti, a posebno meðupravnim struènjacima, sazrela je ideja da se obnovi postupakprotiv bl. Alojzija kardinala Stepinca. Takva moguænost bila je predviðena odredbama èl. 490.ZKP kojima se navodi kako osobe koje su sudovi bivšeJugoslavije osudili za vrijeme komunistièke vladavine zapolitièka kaznena djela, politièki motivirana kaznena djela ilidruga kaznena djela, ako je do osuðujuæe odluke došlozlouporabom politièke moæi, mogu revizijom zatražitiponištenje osuðujuæe odluke ili njoj drugoga odgovarajuæegapravnog akta. No, kako je odredbom tog èlanka Zakona biopropisan rok od dvije godine za pokretanje revizije protivsvih presuda donesenih u politièkim procesima na tlu bivšekomunistièke Jugoslavije, taj je rok istekao 31. prosinca2000. godine, pa time reviziju više ne bi bilo moguæeostvariti. Buduæi da je uèinjen "grijeh propusta", te nije dodanas pokrenut postupak za reviziju procesa protivzagrebaèkog nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca,blaženika Katolièke Crkve, mišljenja smo da je sazrijelovrijeme da se ta povijesna nepravda ispravi, stoji u Izjavi.Eminentni pravni struènjaci, meðu kojima je i dr. ŽeljkoHorvatiæ, profesor emeritus Sveuèilišta u Zagrebu ipredsjednik Akademije pravnih znanosti, zauzeli su stajalištekako, s obzirom da ne zastarjevaju ratni zloèini, to znaèi dapogotovo ne bi smjeli zastarjevati "zloèini nepravde", tj."juridièki zloèini" prema tisuæama hrvatskih domoljuba kojisu nevino osuðeni, te su izdržavali svoje zatvorske kazne ujugoslavenskim tamnicama samo iz razloga "što su drugaèijemislili".

Domovinske vijesti ika

14 10. prosinca 2008. broj 49/2008

U službi èovjeka i društvaZagreb, 5.12.2008. (IKA) – Tema èetvrte "Veèeri otvorenihvrata Kršæanske sadašnjosti" bila je "U službi èovjeka idruštva", a sudjelovala su trojica istaknutih autora koji su usvojim djelima promišljala o društvenoj i crkvenoj situaciji,te se svesrdno zalagala i zalažu se za èovjeka današnjice. Tosu Bono Zvonimir Šagi, Stjepan Baloban i Gordan Èrpiæ. O.Bono Zvonimir Šagi, kapucin, istaknuti je publicist i autormnogih knjiga, od kojih je èak deset objavila Kršæanskasadašnjost. Posebno se bavi pastoralnom i moralnomteologijom, zadaæom kršæanstva u sadašnjosti, te redovništvai laika, o èemu je pisao. On je govorio o kontekstu u kojemusu njegove knjige nastale, koje su najèešæe odgovor nadruštveni trenutak. Pohvalio je što KS izdaje i knjigehomilija. Koliko je važno znati pripremiti i održati dobruhomiliju potkrijepio je prijedlogom s Biskupske sinode da seizda direktorij za homilije. Istaknuo je i važnost dijaloga.Osim što treba tražiti što nas spaja sa sugovornikom, valjatražiti kako prihvatiti ono što nas razdvaja i kako razlièitopoštovati. Dr. Stjepan Baloban s Katedre socijalnoga naukaCrkve Katolièkoga bogoslovnoga fakulteta Sveuèilišta uZagrebu govorio je o knjigama iz toga podruèja koje jeizdala Kršæanska sadašnjost. Objavljene su i dvije njegoveautorske knjige. Kazao je kako se putem pisane rijeèi možedati prikaz oblikovanja etièko-socijalne tematike, te objasniokako se to podruèje kod nas razvijalo. Isprepletale su sedugo moralna teologija i socijalni nauk Crkve. Prekretnica jebila enciklika "Rerum novarum", zatim se nakon Drugogavatikanskoga koncila poèinje govoriti i pisati o etièko-socijalnoj tematici te se interdisciplinarno povezivati, a kodnas je nova situacija glede toga nakon 1990. Mr. GordanÈrpiæ, proèelnik Centra za Socijalni nauk Crkve, govorio jeposebno o knjigama koje su nastale u suizdavaštvu togaCentra i Kršæanske sadašnjosti. Neke su knjige nastale nakonodržanih tribina, neke kao suradnja s mladimznanstvenicima, te knjiga o desetoj obljetnici osnutka Centraza socijalni nauk Crkve. Istaknuo je kako su važni i prijevodiznaèajnih knjiga iz toga podruèja, meðu kojima je svakako"Kompendij socijalnoga nauka Crkve" i "Sto godinasocijalnoga nauka Crkve", u kojoj su svi dokumenti iz togapodruèja. Meðu nazoènim slušateljima bio je i sociologreligije dr. Esad Æimiæ koji je pozvan da se ukljuèi uraspravu. On je istaknuo potrebu inteligentnoga dijalogameðu razlièitim ljudima, te pohvalio knjige i zalaganjeKršæanske sadašnjosti, nazvavši je "bakljom koja i daljesvijetli".U kulturnom programu održana je "Veèer poezije i šansone".Rijeè je o autorskom meditativno-glazbenom programu donAntona Šuljiæa, pomoænika direktora KS-a. Njegove jetekstove èitala glumica Marija Sekelez, a Šuljiæ je izvodiovlastite šansone.

Kardinal Bozaniæ uputio èestitku za Kurban bajramZagreb, 5.12.2008. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je èestitku za Kurban bajrampredsjedniku Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskojmuftiji Ševku Omerbašiæu slijedeæeg sadržaja: "Dopustite dase za veliki blagdan islama Kurban bajram s najsrdaènijimèestitkama obratim Vama i svim vjernicima islamske vjere uHrvatskoj. Neka vaše molitve, post i djela milosrða tijekommjeseca Ramazana uziðu kao prinos jedinom Bogu,svemoguæem i milosrdnom te vaša nastojanja budu naduhovnu dobrobit samih vjernika, kao i na opæe dobrodruštva u kojemu živimo. Uz želju da Vas svemoguæi Bogobdari svojim mirom i prati blagoslovom, primite izrazemog osobitog poštovanja".

Opat Zielinski kod nadbiskupa DevèiæaRijeka, 5.12.2008. (IKA) - Opat Christopher M. Zielinski,potpredsjednik Papinske komisije za kulturna dobra Crkve iKomisije za sakralnu arheologiju, posjetio je 5. prosincarijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa. U razgovoru o potrebioèuvanja kulturnog i povijesnog blaga opat Zielinskiistaknuo je važnost vrednovanja prošlosti jer èovjek ne živisamo od sadašnjice i materijalnih dobara: "Èovjek moraznati svoje korijene, mora se hraniti iz povijesti kako bi imaosmjernice u sadašnjosti". Govoreæi o umjetnosti, opat Zielinski podsjetio je da jesakralna umjetnost uvijek u službi liturgije. To mora bitijasno svakome umjetniku, a posebno se odnosi na prijeporekoji nastaju izmeðu arhitekata, koji crkve projektiraju nevodeæi o tome raèuna, i liturgièara koji upozoravaju naprednost liturgije pred formom. Crkva ne nameæe stilsakralnog umjetnièkog djela ili arhitekture, ali ono moraostati vjerno znaèenju i svrsi. Prebiruæi po dojmovima izHrvatske istaknuo je kako ga se, pri posjetu zagrebaèkojkatedrali, dojmila mladost koja se moli. Kod groba bl.Alojzija Stepinca vidio sam mladiæa koji intenzivno moli. Unjemu sam vidio nadu za plodnu buduænost, rekao je.Podsjetio je na svjedoèanstvo vjere Alojzija Stepinca s kojimje bio upoznat veæ s 12 godina u rodnom Clevelandu. Crkvau Hrvatskoj još živi od njegove žrtve, hrabrosti i vjere.Morate zahvaliti Gospodinu što mu je taj vjernik rekao svoj"da" i preko njega se milost Božja ulila u duše svih vjernika,rekao je opat. Opat Christopher Zielinski u Rijeku je došao na pozivžupnika župe sv. Nikole biskupa Matije Matièiæa.Posljednjeg dana trodnevnice uoèi proslave župnogblagdana, 5. prosinca, predvodio je dvije mise u župnoj crkvii susreo se s vjernicima. Nakon jutarnje mise na kojoj susudjelovali uèenici i djelatnici talijanske škole San Nicolo,opat se zadržao u razgovoru s djecom kojoj je govorio osvom sveæenièkom pozivu. Poticajno svjedoèenje bilo jepriznanje da je sveæenièki poziv osjetio veæ s 8 godina, što jeostavilo snažan dojam na školarce.

Križni put uèenika osnovnih i srednjih škola nadubrovaèkom SrðuDubrovnik, 5.12.2008. (IKA) - U povodu proslave blagdanasv. Nikole i dana branitelja Dubrovnika u petak 5. prosincauèenici osnovnih i srednjih škola iz šire i uže okoliceDubrovnika sudjelovali su u pobožnosti križnoga puta, kojije predvodio dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ. Unatoè lošimvremenskim prognozama i jakom vjetru odazvalo se preko600 uèenika, koji su se uspinjali padinama Srða sa svojimvjerouèiteljima i profesorima i pobožno sudjelovali urazmatranjima, a izmeðu postaja su molili krunicu za svepoginule hrvatske branitelje. Podno križa na Srðu biskup jepodsjetio na teške dane rata, koje su proživljavali mnogisugraðani prije sedamnaest godina. Ova pobožnost izraz jezahvalnosti Bogu na darovanoj slobodi naše Domovine, kaoi izraz dara naše vjere da mu se možemo utjecati kaonjegova djeca sa željom prema boljoj buduænosti ljubaviprema bližnjima, rekao je biskup Puljiæ i na kraju podijelioblagoslov nazoènim uèenicima i mnogobrojnim živimbraniteljima, koji su hrabro obranili Grad onog najstrašnijegdana dubrovaèke povijesti.

.

Domovinske vijestiika

1510. prosinca 2008. broj 49/2008

Petrijanec: 90. obljetnica roðenja dr. Stjepana KranjèiæaNakon mise, koju je predvodio biskup Košiæ, predstavljenaknjiževna djela posveæena dr. KranjèiæuPetrijanec, 5.12.2008. (IKA) - Na dan 90. obljetnice roðenjakriževaèkoga župnika na glasu svetosti dr. StjepanaKranjèiæa u petak 5. prosinca u Kranjèiæevu rodnomPetrijancu sveèanim misnim slavljem te predstavljanjemKranjèiæu posveæenih književnih djela održana je prigodnaobljetnièka sveèanost. Euharistiju je u koncelebraciji s desetsveæenika, meðu kojima su bili domaæi petrijaneèki župnikIvan Sakaè te križevaèki župnici Krešimir Žiniæ i IvanNovak, u petrijaneèkoj župi sv. Petra i Pavla predvodiozagrebaèki pomoæni biskup Vlado Košiæ. Uvodne rijeèi,pozdravljajuæi petrijaneèke i križevaèke civilne vlastipredvoðene petrijaneèkim naèelnikom VladimiromKureèiæem i križevaèkim gradonaèelnikom BrankomHrgom, domaæe vjernike te oko 150 hodoèasnika izKriževaca, uputio je župnik Sakaè, istièuæi da je malipetrijaneèki djeèak Stjepan postao veliki èovjek kojim sePetrijanèani mogu ponositi. Biskup Košiæ u uvodnom pozdravu izrazio je zadovoljstvošto se na proslavi Kranjèiæeve okrugle obljetnice okupilopuno sveæenika i vjernika. Rekao je da je od tridesetaksveæenika koliko ih je poteklo iz Petrijanca, a i sam je jedanod njih, Stjepan svojim životom i djelovanjem zaslužio glassvetosti u Križevcima. U propovijedi je detaljnoispripovijedao o Stjepanovu kratkom, a sadržajnomživotnom putu koji se ugasio rano, u pedesetoj godini životanakon druge operacije tumora na mozgu u jednom rimskojpoliklinici. Podsjetio je da su Stjepana rodili Mara,djevojaèki Papec i Josip Kranjèiæ, da je Stjepan bio najmlaðedeseto dijete i da mu je majka umrla dok je imao samosedam mjeseci. Vjerojatno je zbog tako velikoga gubitka unajranijoj životnoj dobi Stjepanu bio posebno važan starijibrat sveæenik Matija Kranjèiæ, ozaljski župnik kod kojega jeStjepan i služio mladu misu, rekao je biskup Košiæpodsjetivši na to da su Matiju kasnije ubili komunisti i da seni ne zna gdje mu je grob. Biskup je govorio i o Kranjèiæevu tajnièkom služenju naNadbiskupskom duhovnom stolu, o njegovu èvrstom inepokolebljivom stajanju uz nadbiskupa Stepinca, oStjepanovu progonu iz Zagreba, djelovanju u HrvatskomLeskovcu i Rakovu Potoku gdje pomagao tadašnjemžupniku Franji Kuhariæu, o Kranjèiæevu doktoratukanonskoga prava te dolasku u Križevce i njegovukreposnom križevaèkom životu u svih 16 godina do smrti.Na pitanje što je Kranjèiæu davalo snagu da u onim olovnimkomunistièkim vremenima ustraje u gradu sv. MarkaKriževèanina, biskup je odgovorio da je snagu crpio izeuharistije i potpunoga predanja Bogu. "Kranjèiæ je bioželjeznoga karaktera, nije se dao zastrašiti, maksimalno jeuspijevao u svojem pastoralnom radu unatoè ondašnjoj zavjeru nepovoljnoj atmosferi. Usudio se voditi procesije sPresvetim po gradu sa željom da se društvo prožmeevanðeljem i da vjera ne bude zatvorena samo u èetiri zida.Zbog svega su mu ljudi zahvalni, zato mu 40 godina na grobnose cvijeæe i svijeæe i mole mu se kao svecu", istaknuo jebiskup Košiæ, rekavši da se Kranjèiæu svi možemo uteæi uzagovor. "Posebno mu se možemo zagovoriti da kao pokojnisveæenik izmoli više duhovnih zvanja i da po njegovuzagovoru budemo svjesni svoje osobne vjere koje seKranjèiæ, makar je bio ugnjetavan pa je trpio, nije odrekao",završio je biskup Košiæ istièuæi da je Kranjèiæ svijetli likkojemu se preporuèujemo i kojega preporuèujemo Božjemmilosrðu. Nakon mise predstavljena je bojanka „Župnik tješitelj" islikovnica „Molitva od 10 kilometara" autorice Sonje

Tomiæ, pripovijetka „U noæi" Stjepana Tomiæa te DVD sanimacijom slikovnice i pripovijetke. O tim izdanjima kojasu nastala na temelju pedesetak dosad prikupljenihsvjedoèanstava o župniku Kranjèiæu uz autore je uimenakladnika Glasa Koncila govorio direktor NedjeljkoPintariæ, a uime izdavaèa Udruge za promicanje znamenitihKriževèana „Dr. Stjepan Kranjèiæ" o izdanjima te o ostalimsadržajima Godine Stjepana Kranjèiæa koja je u tijekugovorio je urednik knjige križevaèki župnik Krešimir Žiniæ.Ulomke iz djela èitao je spiker Tomislav Baran, a prigodnisu skeè s detaljima iz župnikova života izveli „Isusoviuèenici", skupina djece iz križevaèke osnovne školeLjudevita Modeca predvoðeni vjerouèiteljicom ValentinomPalošikom, a u glazbenom dijelu nastupio je župni zbormladih iz Petrijanca koji su otpjevali dvije StjepanuKranjèiæu posveæene pjesme. Kranjèiæev suvremenik isvjedok Željko Štubelj proèitao je svoj doživljaj župnikaKranjèiæa vezano uz Kranjèiæevu duboku marijanskupobožnost te uz Lurd odakle je Štubelj donio svijeæu koja jegorjela tijekom mise, a koja æe dogorjeti na zatvaranjuGodine Stjepana Kranjèiæa u Križevcima u travnju sljedeæegodine.

Dan volontera u Zadarskom CaritasuZadar, 5.12.2008. (IKA) - "Uvijek možemo biti volonteri, ato znaèi biti ljudi dobre volje za druge ljude. Svaki èovjekkoji misli na druge i potrebne u mnogim je prilikama bitivolonter", poruèio je zadarski nadbiskup Ivan Prenða nasvom pohodu Puèkoj kuhinji u Caritasu zadarskenadbiskupije u petak 5. prosinca na Dan volontera. U toj je prigodi mons. Prenða mitru i reverendu zamijeniovisokom kulinarskom kapom i pregaèom, a umjesto svogpastirskog štapa u ruke je uzeo hvataèu i ostali priborpotreban da zagrabi jelo, složi jelovnik na tanjur i ponudi ihkorisnicima Puèke kuhinje koja dnevno priprema 300obroka. U tome su mu se pridružili i predstavnici gradske ižupanijske vlasti predvoðeni zadarskim županom StipomZriliæem i gradonaèelnikom Živkom Kolegom te njihovisuradnici. Svi su oni na Dan volontera došli u najkonkretnijustvarnost onih koje novèano pomažu u svojim socijalnimizdavanjima i osjetljivosti za potrebne. "Imam puno prilika susretati ljude i pomoæi im, no ovo jeposeban dan kad osjeæamo blizinu s potrebnima. Htjeli smoim pokazati da ne mislimo na njih samo iz daljine nego da jeta blizina konkretna u njihovoj svakodnevnoj potrebi,podijeliti im hranu. Mislim da ta ljudska gesta njima punoznaèi", rekao je mons. Prenða, dodavši da bi trebalo što viševolontera, "a to znaèi ljudi dobre volje koji znaju dio svogvremena, snaga i sredstava pokloniti drugima. Svi možemobiti volonteri, dobrom voljom pomoæi bilo da se radi opotrebi jednog dana ili drugim trajnijim nevoljama".Nadbiskup smatra da je razvijanje voluntarizma dio puta idemokratskog, ljudskog i kršæanskog razvoja. "To znaèi damoramo imati razvijen osjeæaj za ljude i priliku zavolontirati", rekao je mons. Prenða i istaknuo potrebuvolontiranja u organiziranom radu, ukljuèiti se u strukture zapomoæi drugima. To treba poticati cijelo društvo spodruèjem socijalne skrbi te Crkva, Caritas i svi ljudi koji sukadri uèiniti nešto lijepo. Nadbiskup smatra da raste duhvoluntarizma u društvu i da je sve više ljudi spremnihpomoæi ne povremeno nego èešæe; potrebe ljudi su velike imnoge su prigode za potvrditi skrb i brigu za potrebnoga, nesamo na Dan volontera.

Domovinske vijesti ika

16 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Blagdan sv. Nikole, zaštitnika dvije kapelanije u SplituSplit, 5.12.2008. (IKA) – Vojni biskup Juraj Jezerinacpredvodio je 5. prosinca slavlje sv. Nikole biskupa,zaštitnika dviju naših kapelanija u Vojnoj luci Lora u Splitu.Slavlje je zapoèelo pred spomenikom sv. Nikoli u luci predratnim brodovima, a onda je krenula velièanstvena procesijau kojoj su sudjelovali puhaèki orkestar HRM, klapa Sv. JurjaHRM, veliki broj mornara, èasnika admirala predvoðenisvojim zapovjednikom kontraadmiralom Antom Urliæem.Dok je procesija prolazila kroz ratnu luku odzvanjale sukoraènice iz katolièkog repertoara te pjesma klape i svihsudionika procesije. U procesiji kip svoga zaštitnika nosili sumornari i doèasnici, a prije ulaska u crkvu Sv. Ante kip supreuzeli zapovjednik HRM te njegov zamjenik te kroz špalirmornara unijeli ga u crkvu. Na misi je pjevala klapa HRM, apropovijedao je generalni vikar mons. Josip Šantiæ,istaknuvši da je vrijeme života sv. Nikole veoma sliènodanašnjem. Nikola živi u turbulentnim vremenima progonaCrkve ali doživljava i slobodu Crkve. Vremena velikihpreokreta vremena su za ljude zrelosti koji su spremnisaèuvati vrijednosti koje su prekaljene u teškim vremenima.Èesto se dogaða da se ljudi lakše snalaze u progonu kadadjeluje onaj unutarnji "prkos – dešpet" nego u vremenimakada osobno moraju otkrivati vrednote i živjeti po timvrednotama. Propovjednik je istaknuo da promjena svijeta nezapoèinje time da mi pokušamo drugoga mijenjati nego da usvjetlu Božje rijeèi i Kristove zahtjevanosti mijenjamo samisebe. Oèito je da nam je ponovno sagledati poruku Božjerijeèi i u njoj ponovno otkriti one bogoljubne i domoljubnevrednote koje nas mogu ponovno napuniti ushiæenjem izanosom po kojem æemo biti spremni na zajedništvo ijedinstvo u mornarici, u Hrvatskoj vojsci i konaèno udomovini Hrvatskoj. Ovo je poruka za ozbiljne ljude koji sukadri i u najtežim trenutcima života stajati uspravno. Upravojer vas poznajem kao takve imao sam hrabrosti danas vaspozvati na ovakvu smjelost vjerujuæi da možemo svi zajednosvijet mijenjati na bolje. Neka nam pomogne u tome našveliki zaštitnik koji ispruženom rukom nad našom ratnomlukom Lora daje nam sigurnost da æe nas podržati u našimnastojanjima i u najtežim olujama života. Potrebito je poputnjega ohrabriti se i bit æemo blagoslov jedni drugima izajednici, zakljuèio je generalni vikar. Poslije euharistije ukojoj su sudjelovali vojni kapelani iz Lore don Branimir i o.Jozo te policijski kapelan don Stjepan i vojni kapelan izKnina fra Božo te sveæenici – prijatelji Vojnog ordinarijatanastavilo se druženje uz ruèak u Domu HRM u Lori uzradost druženja i pjesmu klape. Generalni vikar, zahvaljujuæise na kraju prije odlaska, istaknuo je važnost povezanostionih koji su na poèecima stvarali HRM s današnjimkadrovima jer jedino zajedništvo, koje je u HRM doistauoèljivo može nas ojaèati i obogatiti a po tom duhovnombogatstvu mi možemo obogatiti i èlanice NATO-a i EU.

Blagdan sv. Nikole u VinišæuVinišæe, 6.12.2008. (IKA) - U zaseoku Voluja župe Vinišæenedaleko Marine, na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca,blagoslovljena je vjernièkim prilozima zapoèeta izgradnjakapelice posveæene omiljenom prosinaèkom svecu. Nakonšto je viniški župnik don Ivan Simuniæ blagoslovio radovena kapeli, u more je baèen vijenac za sve preminule pomorceiz tog malog priobalnog mjesta. Veliki broj župljanaPresvetog Srca Isusova okupio se zatim i na ribarskoj feštikoju su priredili tamošnji ribari i pomorci. Inaèe, Vinišæe sasvojih tristotinjak žitelja poznato je i kao naselje koje nemakuæe koja nije dala ribara ili pomorca.

Križevci: 90. obljetnica roðenja dr. Stjepana KranjèiæaObilježena otkrivanjem i blagoslovom biste dr. StjepanuKranjèiæu, sveèanim euharistijskim slavljem te koncertompopularne duhovne glazbe "Svetom Marku Križevèaninu uèast"Križevci, 6.12.2008. (IKA) - Otkrivanjem i blagoslovombiste dr. Stjepanu Kranjèiæu, sveèanim euharistijskimslavljem te koncertom popularne duhovne glazbe "SvetomMarku Križevèaninu u èast" u Križevcima je u subotu 6.prosinca održana proslava 90. obljetnice roðenja župnika naglasu svetosti Stjepana Kranjèiæa. Koncelebrirano euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Sv. Anepredvodio je kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebaèkogMijo Gorski. On je, govoreæi u propovijedi o dr. Kranjèiæu,istaknuo da su desetljeæa od Kranjèiæeve smrti prošla, ali daje njegov trag ostao jer da ljubav i dobrota nikada ne nestaju.Istaknuo je da je Kranjèiæ ostao zapamæen i kao èovjek i kaosveæenik, da nije pokleknuo, veæ da je bio uspješan jer ježivio ono što je naviještao, jer je svojim životom bio primjersvakom sveæeniku i vjerniku. "Kranjèiæ nam u današnjemvremenu dvoliènosti može biti primjer kako èovjek treba bitidosljedan u vjeri, buduæi da živimo u velikom raskorakuizmeðu deklarirane vjere i praktiènoga života. Dvoliènost seKranjèiæu nije mogla dogoditi. On je znao da nema jeftineljubavi, jeftinoga dobra i jeftinoga spasenja", rekao jekanonik Gorski, kazavši da je Kranjèiæ znao da je Bogprisutan i u zlu vremenu i u zlu èovjeku. Božiæ je danas višeobièaj, a manje doèekivanje Isusa, život je postao višekoloteèina, a manje išèekivanje èovjeka, zakljuèio jekanonik Gorski, rekavši da je to kod Kranjèiæa i u njegovuvremenu bilo sasvim suprotno. Misu je glazbeno obogatilopjevanje i sviranje skupine Novo svitanje, u poprièesnomdijelu spiker Tomislav Baran proèitao je "Prièesnu molitvu"Stjepana Kranjèiæa, dok je kantautorica Daniela Sisgoreo-Morsan otpjevala autobiografsku pjesmu posveæenu župnikuKranjèiæu. Uoèi misnoga slavlja ispred župne crkve Sv. Ane otkrivenaje i blagoslovljena bista dr. Stjepanu Kranjèiæu akademskekiparice Mirjane Drempetiæ-Hanžiæ-Smoliæ iz Zaboka. Bistaje teška oko 40 kilograma, visoka je 65 cm, širine 45 idubine 30 cm. Postolje biste darovalo je križevaèkograðevinsko poduzeæe SKIMT, a za ureðenje se pobrinuloKomunalno poduzeæe Križevci. Bistu su u zajedništvupodignuli: Udruga za promicanje znamenitih Križevèana"Dr. Stjepan Kranjèiæ", obje križevaèke župe: sv. Ane teBDM Žalosne i sv. Marka Križevèanina, Grad Križevci iHrvatska udruga Muži zagorskoga srca" Zabok. Bistu jeblagoslovio kanonik Gorski, a u prigodnom su programuuime organizatora govorili: križevaèki gradonaèelnik BrankoHrg, predsjednica Udruge "Dr. Stjepan Kranjèiæ" TanjaBaran, župnik župe sv. Ane Krešimir Žiniæ i stoloravnateljUdruge "Muži zagorskoga srca" Rajko Fureš. U kulturno-duhovnom programu sjemeništarac Ivan Šturliæ i spikerTomislav Baran proèitali su nekoliko pjesama posveæenihStjepanu Kranjèiæu, a Zbor mladih križevaèkih župaotpjevao je Kranjèiæu posveæene uglazbljene stihove. Nakon mise u križevaèkoj sportskoj dvorani održan jekoncert popularne duhovne glazbe "Svetom MarkuKriževèaninu u èast" kao završetak tromjeseène dobrotvorneakcije "Dr. Stjepan Kranjèiæ" u kojoj je istoimena udruga, uišèekivanju poèetka izgradnje svetišta sv. MarkaKriževèanina u Križevcima, prikupljala sredstva zaintenzivnije promicanje štovanja sv. Marka. Uime domaæinaoko 1000 okupljenih poštovatelja sv. Marka Križevèanina iStjepana Kranjèiæa na poèetku koncerta pozdravio je župnikžupe BDM Žalosne i sv. Marka Križevèanina Ivan Novak, auime suorganizatora Hrvatskoga katolièkog radija publici je

Domovinske vijestiika

1710. prosinca 2008. broj 49/2008

koncert predstavio glazbeni producent Slavko Nediæ.Nastupili su: križevaèki vokalni sastav "Allegro", DanielaSisgoreo-Morsan, Željka Marinoviæ, Ljubo Vukoviæ,Vladimir Koèiš Zec, Ivan Mikuliæ, Dražen Žanko te bandovi"Zakon neba" i "Novo svitanje". Kroz program koncerta, kaoi kroz program blagoslova biste, vodili su Tanja Popec iDamir Kopriva. Na sam dan Kranjèiæeva roðenja, u petak 5. prosinca, ukriževaèkom poštanskom uredu u uporabi je bio prigodni žigs likom Stjepana Kranjèiæa i prigodnim natpisom o 90.obljetnici župnikova roðenja. Autorica žiga promjera 33 mmje Štefica Palošika.

Suæuraj: Otkrivena spomen-ploèa drevnom samostanuSuæuraj, 6.12.2008. (IKA) - Blagdan sv. Nikole sveèano jeproslavljen u Suæurju na otoku Hvaru. U tamošnjoj crkvi Sv.Ante iz 17. stoljeæa proèitan je "Život", životopis sv. Nikole.Potom je u sudjelovanju brojnih Suæurjana koncelebriranoeuharistijsko slavlje predvodio hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk. Koncelebrirali su provincijal BosneSrebrene fra Mijo Džolan s tajnikom fra Šimom Grgiæem tesuæurajski župnik fra Stipo Marèinkoviæ i fra AugustinTomas, župnik župa Bogomolje i Gdinj. Kao što je sv. PavaoKorinæane tako je i biskup Štambuk u propovijedi oznaèiosv. Nikolu kao pismo Kristovo napisano Duhom Božjim,pismo koje je upisano u srce Nikolino i koje svi ljudi znaju ièitaju. Liturgijsko pjevanje predvodili su domaæi pjevaèi podravnanjem s. Henrike Miškiæ. Nakon euharistijskog slavlja kroz oba dijela Suæurja, krozDonju i Gornju Bandu, krenula je procesija s kipom sv.Nikole. U ovoj Godini mladih u Hvarskoj biskupiji nosili suga prošlogodišnji krizmanici. Biskup je u tijeku ophodablagoslovio trajekt Laslovo, posadu, putnike i automobile.Potom je na samostanskom zidu kod ulaza u samostan sprovincijalom Džolanom otkrio povijesnu spomen-ploèu nakojoj piše: "Ovaj samostan potjeèe iz devetog stoljeæa.Dogradiše ga oci pustinjaci sv. Augustina u trinaestomstoljeæu. Zapališe ga omiški gusari 1280. i Turci 1526, 1539,1571, 1663. i 1664. Ovdje je boravilo nekoliko makarskihbiskupa. Od 1789. samostan služi kao župni dvor. Obnovišega 1993. franjevci Bosne Srebrene. Oni godine 2008. spukom i Opæinom Suæuraj postaviše ovu ploèu". BiskupŠtambuk istaknuo je: "Drago mi je što je ova ploèapostavljena. Neka se zna da imamo povijest i da nismo odjuèer. Naša je povijest debela. Imamo bogatu baštinu. Velikesu vrijednosti koje mi kao narod imamo. I po ovoj spomen-ploèi vidi se kako i naša mala mjesta zrcale bogatstvo našepovijesti i vrijednost naše baštine. Nažalost, naša povijest,naša baština i naše vrijednosti nisu dovoljno svijetupredstavljene". Na kraju ophoda biskup je na rivi, kodFratarskog mosta blagoslovio usidrene koèarice i brodice.

Blagdan sv. Nikole u StajniciBlagoslovljen je Križni put, koji je župnoj crkvi darovaozagrebaèki zavièajni klub "Stajnica"Stajnica, 6.12.2008. (IKA) - U Stajnici, mjestu ispod južnestrane Male Kapele, za koju zajedno sa župom Križpoljeduhovno skrbi vlè. Josip Štefanèiæ, proslava župnog patronasv. Nikole bila je posebno sveèana. Koncelebriranu misu udupkom ispunjenoj župnoj crkvi na sam blagdan 6. prosincapredvodio je gospiæki vikar don Anðelko Kaæunko, akoncelebrirali generalni vikar Gospiæko-senjske biskupijemons. Tomislav Šporèiæ te sedmorica sveæenika susjednihžupa, kao i mjesni župnik. Na poèetku euharistijskog slavljablagoslovljen je Križni put, koji je župnoj crkvi darovao

zagrebaèki zavièajni klub "Stajnica". U propovijedi je vlè.Kaæunko, istaknuvši svetaèke odlike sv. Nikole biskupe,naglasio da je svetost bitna zadaæa Crkve te da nijerezervirana samo za tzv. Bogu posveæene osobe nego je ona"domaæa zadaæa svakoga Isusova uèenika, tj. svih nas".Upozorivši na pojavnost kako su "sveci današnjegavremena", kao uzori mnogim mladima, postali sportaši,pjevaèice, glumice i manekeni, jer "su idoli vještomreklamnom kampanjom podvaljeni umjesto ideala",propovjednik je naglasio nužnost javnog svjedoèenja vjere ipotrebu "plivanja protiv struje" i odbacivanja "estradnihzvijezda lažnog sjaja". Podsjetivši na rijeèi pape Ivana PavlaII uoèi treæeg tisuæljeæa da je svetost hitna zadaæa Crkve,propovjednik je istaknuo važnost obiteljskog odgoja ukršæanskom duhu te je zakljuèio kako æe i u 21. stoljeæu bitipotrebno mnogo "kršæanskih zvijezda koje æe mnoštvuizgubljenih biti siguran orijentir" i udahnjivati mu duhKristova evanðelja, kako je to u svojemu vremenu èinio sv.Nikola. Misno slavlje su svojim sviranjem i pjevanjemobogatile redovnice Presvetog Srca Isusova iz samostana uOtoècu.

Molitva na brodu "Vuèedolska golubica" na DunavuNakon niza proslava na moru, blagdan sv. Nikole – Danpomoraca i brodaraca prvi put proslavljen na unutarnjimvodama u VukovaruVukovar, 6.12.2008. (IKA) - "Danas na blagdan sv. Nikolesjeæamo se svih onih koji putuju ili rade ili su blizu voda.Preporuèit æemo Gospodinu po molitvi sve putnike,moreplovce, djecu, stradalnike Domovinskoga rata. Molimoda svima dobri Bog podari sretan put te na svim putovimaovoga svijeta slave Boga, u svim njegovim stvorenjima, akako je rekao sv. Franjo i po sestrici našoj, vodi. Neka nassve èuva dobri Bog i da budemo dobri jedni premadrugima", rekao je, izmeðu ostaloga, o. Ivica Jagodiæ, župnikžupe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, predvodeæi molitvu nabrodu "Vuèedolska golubica" na Dunavu u povodu sveèaneproslave blagdana sv. Nikole – Dana pomoraca i brodaraca,a koju je u subotu, 6. prosinca u Vukovaru uprilièiloMinistarstvo mora, prometa i infrastrukture RepublikeHrvatske. Nakon molitve uslijedilo je polaganje vijenca uDunav za sve poginule pomorce i brodarce. Potom su svogazaštitnika sv. Nikolu, pomorci i brodarci sveèano obilježili uHrvatskom domu u Vukovaru. Središnjoj sveèanosti uzbrojne uzvanike nazoèili su i Pavao Kolareviæ, župnik uBapskoj i dekan Vukovarskog dekanata, o. Ivica Jagodiæ i o.Gordan Propadalo, gvardijan vukovarski.Svoga zaštitnika pomorci i brodarci svake godineobilježavaju u drugom gradu na jadranskoj obali, a prvi putobilježili su ga u jednoj od luka unutarnjih voda – Vukovaru."Danas su ovdje naši pomorci i brodarci, Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture koje brine da uz ono što se uVukovaru obnavlja bude i na rijekama i vodi", rekao je o.Ivica Jagodiæ. Toga je dana u Vukovaru gradu heroju na dvjema rijekama,Dunavu i Vuki, u proslavi svetoga Nikole uprilièeno ipolaganje vijenca podno središnjeg spomen-obilježja naMemorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, a nasveèanoj proslavi uruèena su i prigodna priznanja. A susret s rijekom Vukom u Vukovaru imala su toga dana idjeca. Naime, svetoga Nikolu su uz pomorce i brodarcesveèano proslavili i oni najmlaði koji su svoje molitve srijeke Vuke uputili za mir u cijeloj Hrvatskoj i svijetu te unju položili vijenac.

Domovinske vijesti ika

18 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Znanstveni skup "Biskup Marko Kalogjera – o 120.obljetnici smrti"Za svojeg biskupovanja neprestano se zalagao za opstojnosthrvatskog jezika i imena kako u liturgiji tako i u društvu,podržavao je glagoljaše u crkvi, narodnjake u politici,gradio je i obnavljao crkve, umjetnicima bio mecenom, aubogima dobroèinitelj i zaštitnikBlato, 6.12.2008. (IKA) - U Blatu na otoku Korèuli u petak5. prosinca zapoèela je dvodnevna manifestacijaobilježavanja 120. obljetnice smrti biskupa Marka Kalogjeremisom zadušnicom u crkvi Sv. Vida u Blatu. Misu jepredvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, uzkoncelebraciju blatskog župnika don Stipe Miloša, zatimprofesorâ Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu donSlavka Kovaèiæa, don Alojzija Èondiæa i don Josipa Dukiæate don Jure Bjeliša, nadbiskupova tajnika. Još za životabiskup Kalogjera pripravio je sebi grobnicu u ovoj crkvismještenoj na vrhu brežuljka Veli Uèijak koji se uzdižeponad Blata. Biskup Marko Kalogjera rodio se u Blatu 7.prosinca 1819. Bio je profesor pastoralne teologije naBogoslovnom fakultetu u Zadru gdje ga je zatekloimenovanje kotorskim biskupom. Nakon desetogodišnjegbiskupovanja u Kotorskoj biskupiji postaje splitsko-makarski ordinarij. U Splitu kao biskup ostaje sve do smrti4. prosinca 1888. Za svojeg biskupovanja biskup MarkoKalogjera neprestano se zalagao za opstojnost hrvatskogjezika i imena kako u liturgiji tako i u društvu, podržavao jeglagoljaše u crkvi, narodnjake u politici, gradio je iobnavljao crkve, umjetnicima bio mecenom, a ubogimadobroèinitelj i zaštitnik. Po završetku mise kojoj su nazoèilibrojni vjernici te bratimi obiju blatskih bratovština Svihsvetih i Sv. Vincence pod zaštitom Srca Isusova, u malojdvorani Doma kulture otvorena je dokumentarna izložba oživotu i djelu biskupa Kalogjere. Znanstveni skup "BiskupMarko Kalogjera - o 120. obljetnici smrti " održan je 6.prosinca u Opæinskoj vijeænici, pod pokroviteljstvomnadbiskupa Barišiæa, a u organizaciji Opæine Blato, župeSvih svetih iz Blata te Instituta društvenih znanosti "IvoPilar" - Podruènog centra Dubrovnik. Na simpoziju koji jenastojao rasvijetliti životno djelovanje biskupa Kalogjere upastoralnom radu, ali i prikazati njegove aktivnosti u kulturite politièki utjecaj u teškim društvenim okolnostima pohrvatski narod u 19. stoljeæu na njegovim južnim prostorima,sudjelovali su znanstvenici eminentnih znanstvenih iobrazovnih institucija. Program izlaganja znanstvenih radovabio je podijeljen u dva dijela; jutarnji i popodnevni, a samsimpozij uvodnom rijeèju otvorio je pokrovitelj metropolitmons. Marin Barišiæ. Prodekan Filozofskog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras na samompoèetku dao je prikaz, tj. genealogiju roda Kalogjera, a unastavku su izloženi radovi: "Više školovanje MarkaKalogjere u Splitu i Zadru i njegovo imenovanje kotorskim isplitskim biskupom" dr. Josipa Dukiæa, "Biskupskodjelovanje splitskoga i makarskoga biskupa Marka Kalogjereprema njegovim pastirskim poslanicama" dr. AlojzijaÈondiæa, "Izvješæa biskupa Marka Kalogjere o stanjusplitsko-makarske biskupije poslana Svetoj Stolici 1876. i1878." prof. dr. Slavka Kovaèiæa, "Biskup Marko Kalogjerai narodnjaèka pobjeda u Splitu 1882." prof. dr. MarkaTrogrliæa, "Isusovci i biskup Marko Kalogjera" patraValentina Miklobušeca DI, "Doprinos biskupa MarkaKalogjere oèuvanju glagoljaštva i djelovanje glagoljaškogsjemeništa u Priku" dr. Hrvojke Mihanoviæ Salopek, "OtokKorèula u doba biskupa Marka Kalogjere" dr. Franka Oreba,"Biskup Marko Kalogjera i Bokeljska mornarica" prof.Željka Brguljana, "Odnos biskupa Marka Kalogjere premakulturi, umjetnosti i politici" dr. Vinicija B. Lupisa i "Biskup

Marko Kalogjera u leksikografiji" prof. dr. Damira Borasa.Nakon završetka znanstvenog skupa, u velikoj dvoraniDoma kulture u Blatu, predstavljen je Zbornik radovaznanstvenog skupa Biskup Marko Kalogjera - o 120.obljetnici smrti, urednika dr. Vinicija B. Lupisa, voditeljaPodruènog centra Dubrovnik - Instituta "Ivo Pilar". Uzpredstavljanje zbornika uprilièen je prigodni kulturniprogram u kojem su sudjelovali Pjevaèki zbor župe Svihsvetih i mlada pijanistica Ivana Marinoviæ.

Humanitarna akcija "Vukovaru ZaDar"Na Narodnom trgu u Zadru prikupljeno tisuæe poklon paketai deseci tisuæa kunaZadar, 6.12.2008. (IKA) - Tisuæe poklon paketa i desecitisuæa kuna – rezultat je to humanitarne akcije "VukovaruZaDar" održane u subotu 6. prosinca na Narodnom trgu uZadru. Nakon izuzetnog prošlogodišnjeg uspjeha kad je prviput održana na poticaj Hrvatske katolièke udrugemedicinskih sestara i tehnièara-Zadar (HKUMST) i ove jegodine animirala cjelokupnu zadarsku javnost i, uzspomenutu udrugu i Zadarsku nadbiskupiju, okupila nizcivilnih udruga iz Zadarske županije. "Odaziv je izuzetan,ovo je dan radosti. Nazvali smo akciju 'Vukovaru ZaDar' a jabih rekla da je to Zadru za dar, što nam je sve dragi Bog,èineæi toliko dobro i radosti, priuštio od samog jutra",izjavila je s. Melhiora Biošiæ, predsjednica HKUMST-aZadar koja je na trgu cijelo vrijeme, meðu brojnim pukom,nosila kutiju s naznakom "Vukovaru ZaDar" u koju su ljudidobre volje i svih generacija, od djece do staraca, ubacivalinovac. "Ljudi su se ukljuèili s toliko srca, dirnuo me jedangospodin na kojem se vidi da je siromašan, no rekao je 'Evozadnja kuna koju dajem'. Neki su davali i po 500 kn,ukljuèile su se mnoge organizacije, zborovi, škole", rekla jes. Melhiora, istaknuvši kako je vrlo važno naæi dobrihpokretaèa koji æe potaknuti ljude na pružanje pomoæi."Nema tko nije radostan, svatko pomaže na svoj naèin,kunama, paketom, pjesmom, osmijehom, pljeskom. Velikoje Božje srce u kojem se svi nalazimo. Što više dijelimo to jeviše radosti u svima a Bog svako dobro bilježi za vjeènost",istaknula je s. Melhiora, osobito ganuta brojnom prisutnošæuobitelji, djece svih uzrasta, od onih u djeèjim kolicima. NaNarodnom trgu je održan višesatni prigodni program ukojem su, bez naknade, nastupili brojni pjevaèi, meðukojima i Ðani Maršan, klape, djeèji zborovi i solisti, uèenici.Osobita atrakcija akcije na Trgu i iznenaðenje djeci bio jedolazak magarca Moro èiji je vlasnik Jako Gaziæ. Naime,Jako je krenuo sa svojim magarcem iz Velebita, èak u 3.30sati ujutro u subotu, iz Tribnja-Krušæice. Magarac Moro stardevet godina sa svojim je vlasnikom, odjevenim kao u staravremena pastira, "putovao" Jadranskom magistralom i stigaou Zadar u 11 sati. Željeli su tako radost darivanjaVukovaraca dodatno obogatiti i prisutnošæu te plemeniteživotinje koju stanovnici grada nemaju prilike vidjeti tesvojim kolima prenijeti darove. U šarolike i s maromumotane poklon pakete ljudi su donosili hranu, odjeæu iobuæu, novo donje rublje, higijenski i školski pribor, slatkiše.I u ponedjeljak i utorak, 8. i 9. prosinca, paketi se mogudonijeti u OŠ Šimuna Kožièiæa Benje u Zadru odakle æekrenuti konvoj prikupljenih poklona za Vukovar u pratnjiautobusa s ljudima koji su sudjelovali u akciji "da se vidi dase srcem radilo, živa srca æe dopratiti konvoj u Vukovar",rekla je s. Melhiora Biošiæ. Protekle godine iz Zadra su uVukovar stigla dva velika šlepera i kamion pomoæi te više od100 000 kn uplaæenog novca. I ove godine novac se možeuplatiti na žiro raèun: RBA 2484008-1100747984 zaFranjevaèki samostan Vukovar.

Domovinske vijestiika

1910. prosinca 2008. broj 49/2008

U Èakovcu otkriven spomenik Nikoli ZrinskomSigetskomÈakovec, 6.12.2008. (IKA) - Predsjednik Hrvatskog saboraLuka Bebiæ otkrio je u Èakovcu 6. prosinca prvu skulpturuNikole Zrinskog Sigetskog u Hrvatskoj, u prigodi 500.obljetnice njegova roðenja te u samoj završnici ovogodišnjeGodine Zrinskih proglašene za Meðimursku županiju.Bronèani spomenik tog velikana i junaka hrvatske povijestiblagoslovio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. Spomenikje rad akademskog kipara Mihaela Štebiha, predsjednikaZrinske garde Èakovec, koja je pokrenula inicijativu da seovogodišnja 500. obljetnica roðenja tog hrvatskog bana,slavnog vojskovoðe i prvog vlasnika Èakovca i Meðimurjaiz roda Zrinskih trajno obilježi. Inicijativu su poduprliMeðimurska županija i Grad Èakovec koji su zajedno pokrilimaterijalne troškove podizanja spomenika u iznosu od350.000 kuna, dok se umjetnik odrekao autorskog honorara.Spomenik je podignut u Perivoju Zrinskih nedaleko odStaroga grada gdje je stolovala slavna hrvatska obiteljZrinski sve do poznatog tragiènog kraja 1671. godine.Mnogobrojni graðani, poštovatelji hrvatske povijesti idomoljubi, okupili su se na povijesnoj sveèanosti otkrivanjaprve cjelovite skulpture Nikole Zrinskog Sigetskog uHrvatskoj, jer ove su jubilarne godine otkrivene prve dvijebiste tog velikana u Zaboku i Prelogu. Povijesni osvrt oNikoli Zrinskom Sigetskom na poèetku sveèanosti iznio jedr. Zvonimir Bartoliæ, predsjednik Matice hrvatske ogranakÈakovec, na èiju je inicijativu 2008. proglašena GodinomZrinskih. Meðimurski župan Josip Posavec podsjetio je kakoje Èakovec dobio spomenik Zrinskom 104 godine nakon štoje za vrijeme maðarske vlasti podignut posljednji spomenikZrinskima. Predsjednik Hrvatskog Sabora Luka Bebiæistaknuo je kako je Nikola Zrinski pripadao rodu èiji suèlanovi stoljeæima stajali na braniku Hrvatske kao hridinaodbijajuæi valove otomanskog mora. Diljem Europe slavilose njegovo junaštvo i iskazivalo divljenje njegovoj hrabrostii snazi nazivajuæi ga "Leonidom" tadašnjeg vremena. Bio je"stup i štit hrvatski", kojeg se i danas slavi kao velikogjunaka i izvan Hrvatske. Za Hrvate duh herojstva idomoljublja najvažnija je ostavština toga hrvatskog velikana.Kroz stoljeæa taj je duh bio nadahnuæe brojnim naraštajimaboraca za slobodu Hrvatske, istaknuo je Bebiæ, koji je zatimotkrio velièanstven spomenik zajedno sa županom Posavcemi dogradonaèelnikom Hraniloviæem, a snažnim i dugimpljeskom okupljeni su pozdravili Nikolu Zrinskog Sigetskogodlivenog u bronèanoj skulpturi visine 2,65 m, postavljenojna postamentu od plemenitog braèkog kamena s prigodnimtekstom i štitom, koji prikazuje vojskovoðu i bana usveèanom oklopu sa sjekiricom i sabljom u rukama iperjanicom na kapi. Blagoslivljajuæi spomenik, biskupMrzljak, ujedno civilni èlan Zrinske garde Èakovec, kazao jekako Katolièka Crkva ovaj dan slavi blagdan sv. Nikolekojem je i posveæena najstarija èakoveèka župa, dodavšikako je obièaj da se na taj blagdan daruju dobra djeca.Istaknuo je kako su graðani Èakovca i Meðimurja bili dobraBožja djeca jer su dobili velik dar u spomeniku NikoleZrinskog. Kazavši kako se važni nadnevci iz prošlosti slaveradi odreðenog spomena, biskup je naglasio da æe i ovajspomenik podsjeæati i pozivati na poštovanje trajnihvrednota poput obitelji, rodoljublja i domoljublja. Kada seokupimo na ovakav skup, molimo da i mi te vrijednostiprihvatimo, njegujemo i živimo uz Božju pomoæ, rekao jebiskup te blagoslovio spomenik i sve nazoène. Kod spomenika su zatim položeni vijenci koje su zajednonosili jedan Zrinski gardist iz Èakovca i jedan Zrinyi vitez izSigetvara. Vijence su položili predsjednik Hrvatskog saboraLuka Bebiæ, te izaslanstva Meðimurske županije, Grada

Èakovca i Zrinske garde Èakovec. Slijedilo je polaganjesvijeæa, po jedna svijeæa za svaku stotu obljetnicu života,èime su današnji naraštaji vratili povijesni dug svojihpredaka koji zbog neprilika i sustava u kojima su živjeli nisuto mogli uèiniti. Svijeæe u bojama hrvatske trobojnice položila su izaslanstvaMatice hrvatske ogranak Èakovec, Družbe "Braæahrvatskoga zmaja" te Hrvatskog vojnog uèilišta "PetarZrinski" iz Zagreba, dok je izaslanstvo grada Szigetvarapoložilo svijeæe u maðarskim nacionalnim bojama i u imeVojne akademije "Nikola Zrinski" iz Budimpešte, apridružio im se i veleposlanik Peter Gyorkos. U programu je nastupio Pjevaèki zbor "Josip ŠtolcerSlavenski" iz Èakovca, izvevši i poznatu ariju "U boj, u boj"iz opere "Nikola Šubiæ Zrinski" u kojoj je opjevano junaštvoNikole Zrinskog. Svojim prepoznatljivim poèasnim pozdravom "Navik on živi- ki zgine pošteno", koji se èuo diljem Hrvatske i u mnogimdrugim državama, te poèasnim plotunom iz gardijskog topakraj sveèanosti obilježili su pripadnici povijesne postrojbeZrinske garde Èakovec. S pozivom na novi susret 30. travnja iduæe godine, kada seobilježava Dan Zrinskih i Dan Meðimurske županije i zakada je planirano postavljanje velièanstvenog spomenikaPetru i Katarini Zrinski i Franu Krsti Frankopanu na temu"Oproštaj", druženje je nastavljeno u Palaèi Zrinskih usklopu Staroga grada Zrinskih u Èakovcu.

Biskup Mrzljak predvodio misu na Dan zaštitnikaVaraždina, sv. NikoleVaraždin, 6.12.2008. (IKA) - Na blagdan sv. Nikolebiskupa, nebeskog zaštitnika grada Varaždina i najstarijegradske župe, u subotu 6. prosinca varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je misno slavlje u župnoj crkvi Sv.Nikole u Varaždinu. Koncelebrirali su domaæi župnikStjepan Najman, župni vikar o. Josip Krèmar, te desetaksveæenika, uglavnom iz župa Varaždina i okolice. ŽupnikNajman osobito je pozdravio sve one koji su hodoèastili sv.Nikoli iz drugih župa i krajeva. Kazao je kako blagdan sv.Nikole posebno raduje najmlaðe, ali i sve župljane koji su seza proslavu svog župnog zaštitnika pripremali devetnicom. U propovijedi je biskup Mrzljak zaželio okupljenima da ihsv. Nikola nadahne da u svom životu budu domišljati uljubavi i dobroti prema ljudima, osobito onima kojima je topotrebno. Potaknuo je nazoène da se kao kršæani priupitajukoliko vjera u njima pobuðuje kreativnost i aktivnost,nasuprot pasivnosti koja spreèava èovjeka da prihvaæa i èininešto novo. Napomenuvši da je adventsko vrijeme upravoposebno vrijeme preispitivanja vlastitog života i pozivanjana novo buðenje i uèvršæivanja u vjeri, biskup je kazao kakoprihvaæanje i življenje po Božjoj rijeèi pobuðuje aktivnost uèovjeku i potièe ga na èinjenje dobra i darivanje ljubavi.Dodao je kako je upravo prva Crkva bila kreativna usvjedoèenju Božje rijeèi i doživljavala uspjehe unatoè nizupoteškoæa. Istaknuo je kako se u današnjem društvu zamjeæuje dapostoji advent u Crkvi kao duhovna priprava, te svjetovniadvent koji promièe izvanjske sadržaje koji ne mogudohvatiti smisao došašæa kao išèekivanja Božiæa. Potaknuoje okupljene da mole zagovor i zaštitu sv. Nikole, zaštitnikasvoje župe i grada Varaždina, kako bi bili domišljati uèinjenju dobra i ustrajni u hodu na putu kršæanskog života.

.

Domovinske vijesti ika

20 10. prosinca 2008. broj 49/2008

28. sabor mladih katolika Gospiæko-senjske biskupijeOgulin, 6.12.2008. (IKA) - U župi sv. Križa u Ogulinu usubotu 6. prosinca održan je 28. sabor mladih katolikaGospiæko-senjske biskupije. Susret je poèeo okupljanjemviše od 60 mladih iz svih dekanata i veæine župa biskupije upastoralnoj dvorani gdje ih je pozdravio domaæin, župnik ibiskupijski povjerenik za mlade mr. Tomislav Rogiæ. Udopodnevnom dijelu sabora biskupijski povjerenik za mladeBanjoluèke biskupije Ilija Pilièiæ predstavio je druginacionalni susret mladih katolika Bosne i Hercegovine kojiæe se krajem svibnja slijedeæe godine održati u Livnu.Buduæi æe mladi Gospiæko-senjske biskupije umjesto svoggodišnjeg susreta nazoèiti tom skupu, vlè. Pilièiæ predstavioje susret u Livnu koji æe se od 9. do 10. svibnja 2009. održatipod geslom "Korake nam upravljaj putovima mira i dobra".Predstavljene su i kateheze susreta. U nastavku je slijedilamisa u župnoj crkvi Sv. Križa koju je predvodio vlè. Pilièiæ.U popodnevnom dijelu uslijedio je radni dio sabora podvodstvom predsjednice Ive Dasoviæ i vlè. Tomislava Rogiæa.Dogovoreni su materijali za skoro izdanje 14. broja listamladih biskupije Osvit, vjerojatno na slijedeæem 29. saboruu Gospiæu koji æe biti i izborni. U ožujku se oèekuje odlazakna duhovni vikend na otok Prviæ s mladima Šibenskebiskupije. Jubilarni 30. sabor æe se vjerojatno održati uRimu. U dosadašnjem tijeku adventskih aktivnosti kao ionim kasnijima zaraðena sredstva æe iæi u prilog za misije ikumstva za školovanje.

Mornarski dan u ZadruNeka pomorci na morima svijeta znaju da nisu zaboravljenimolitvom Crkve i njihove obitelji, poruèio nadbiskup PrenðaZadar, 6.12.2008. (IKA) - Na proslavu Mornarskog dana nablagdan sv. Nikole u subotu 6. prosinca i ove su se godine,tradicionalno, u katedrali Sv. Stošije u Zadru, okupilimornari, uèenici i profesori zadarske srednje i više pomorskeškole, pomorci s obiteljima, djelatnici luèkih agencija ibrodarskih poduzeæa, u molitvi i zahvali za žive i preminuledjelatnike pomorskih službi. Misno slavlje predvodio jezadarski nadbiskup Ivan Prenða. "Neka pomorci na morimasvijeta znaju da nisu zaboravljeni molitvom Crkve i njihoveobitelji", poruèio je mons. Prenða, dodavši da ako je itkoblizu Bogu u svojim potrebama, nevoljama, nesigurnostima imnogim opasnostima, onda je to mornar. "To je èovjekmora. On zna koje sve opasnosti prijete na tom dragommoru, na toj plavoj njivi. To nije jednostavno. I poslovica'Hvali more drž' se kraja' proizlazi iz duboke egzistencijalneljudske potrebe da se kaže kako more, uz to što jeblagodatno i plodi mnogim dobrima, ima svoje opasnosti itežine", prokomentirao je mons. Prenða, dodavši da mornarživi poseban život, ogranièen na malom prostoru. "Ako jekršæanin, osjeæa da je u Božjim rukama, potreban zaštite imolitve. Pozvani smo biti blizu mornarima u vjeri, molitvi,nutarnjoj povezanosti i vjernosti", poruèio je nadbiskup,istaknuvši dužnost svih da podrže pomorce i daju im èvrstouporište kako bi mogli osjetiti: "Naša žrtva i naš križ idu konima radi kojih smo na morima; ali i onima koji stoje izanas, koji rastu i potrebni su dobrotvornosti onih koji na takoteški naèin zaraðuju svoj kruh". U životu starih i novihopasnosti, prijetnji gusara, pomorci su ljudi koji su naposeban naèin usmjereni prema snazi i moæi Boga, rekao jenadbiskup, dodavši da Isus i jest došao èovjeka izbaviti odzla. Mornarske obitelji su potrebne oslonca na Boga ioslonca na ljubav oca, glave obitelji, koji po morima svijetastjeèe dobra da bi obitelj mogla živjeti. Nadbiskup je govorio i o liku sv. Nikole, primijetivši da senjega danas prikazuje romantièno, kao darovatelja i

dobrotvora, što on jest, no "treba nam dublji pogled na njega.A to je da nam je on poziv da rastemo u vjeri i vjernostiBogu i da svoju dobrotvornost i odnos prema èovjekutemeljimo na toj poruci njegova života". Dodao je da sv.Nikola nije zaboravio èovjeka jer je bio ukorijenjen u Boga.A brinuo se za èovjeka tako da nije smatrao da je to dovoljnoi da Bog nije potreban. "To moramo premostiti danas, jer jevažno razumjeti ovo vrijeme koje može biti napast da seoslonimo na 'imati', da to daje sigurnost. Pozvani smo 'biti'tj. imati duhovno bogatstvo kako bi iz njega mogli djelovatina one koje Bog stavlja na naš životni put, osobito uobitelji", istaknuo je nadbiskup Prenða, zakljuèivši: "Svakapobožnost, koja nema dva dijela, prema Bogu i èovjeku, nijeplodna. Zapravo je besplodna i nije potrebna Crkvi. Kadrazmišljamo o vjernosti sv. Nikole Bogu i èovjeku, to naspotièe da ta dva puta, vjernosti Bogu i služenja èovjeku, i mipovežemo i primijenimo u svom životu".

Obnovljena grobnièka crkvaRadovi su trajali dvije godine zbog težine zahvatarestauracije kojeg je trebalo pažljivo izvesti kako bi seistaknule umjetnièke i arhitektonske vrijednosti romanièko-gotièke crkve s poèetka 12. stoljeæaGrobnik, 6.12.2008. (IKA) - U crkvi Sv. Filipa i Jakova ugradu Grobniku završena je temeljita restauracijaunutrašnjosti zapoèeta krajem 2006. godine. Radovi sutrajali dvije godine zbog težine zahvata restauracije kojeg jetrebalo pažljivo izvesti kako bi se istaknule umjetnièke iarhitektonske vrijednosti romanièko-gotièke crkve s poèetka12. stoljeæa. Crkva je s vremenom nadograðivana, a svojsadašnji izgled dobila je krajem 16. stoljeæa. Župnik IvanFrišèiæ okupio je 6. prosinca u obnovljenoj crkvi izvoðaèeradova i donatore kako bi im zahvalio što su omoguæiliobnovu crkve koja se istièe ne samo sakralnim vrijednostimanego i povijesnim i umjetnièkim blagom. Likovna umjetnica i restauratorica Zrinka Kralj uobnovljenoj je crkvi govorila o zahtjevnosti obavljenihradova kojima je trebalo ukloniti naslage prijašnjihgraðevinskih zahvata kako bi umjetnièki detalji i gotièkilukovi u punom sjaju pokazali bogatstvo bogate povijesticrkve. Na brdu iznad Grobnièkog polja crkva je dijelilaburnu povijest naroda ovoga kraja i grobnièkog kaštela, oduprave Frankopana i Zrinskih te mongolskih osvajanja, dookupacije tijekom Drugog svjetskog rata. Župnik i župljaniistièu da temeljita restauracija crkve nije uèinjena više od 60godina. Dosadašnji župnici u teškim vremenima nakonDrugog svjetskog rata nastojali su je oèuvati i snalazili sekako su mogli, teško prikupljajuæi sredstva za obnovu. Sada je unutrašnjost temeljito oèišæena i nanovo zaštiæena, agraðevinske radove izveli su Petar i Ilija Marèinkoviæ. Upotpunosti je napravljen novi drveni kor crkve te obnovljenosvetište. Restauratorica Zrinka Kralj obnovila je draperiju usvetištu i propovjedaonicu. Burna povijest ostavila je i bogatumjetnièki trag u crkvi. Grbovi Zrinskih i Frankopanadonose do sada nepoznate detalje i važni su za prouèavanjehrvatske povijesti. Obnovljena propovjedaonica rad jeumjetnika Michelazzia iz 18. stoljeæa. Brojne su pojedinostikoje još treba istražiti i obnoviti, a koje takoðer potvrðujuznaèaj umjetnièkih vrijednosti u crkvi, istaknula jerestauratorica. Župnik Frišèiæ podijelio je 21 zahvalnicu izvoðaèima idonatorima meðu kojima su, uz predstavnike uglednih tvrtkiiz Rijeke i Zagreba bili i èelni ljudi Opæine Èavle.Proslavljajuæi završetak obnove u crkvi molitvom, izvoðaèi idonatori izrazili su zadovoljstvo radovima kojima se oèuvaodio kulturne baštine grobnièkog kraja.

Domovinske vijestiika

2110. prosinca 2008. broj 49/2008

Mala franjevaèka obiteljÈlanice Male franjevaèke obitelji tijekom pedeset godina,mnogima na ovim našim prostorima bile su suputnice nanjihovim životnim putovima i sugovornice u njihovimsumnjama, traženjima, promišljanjima, i to sve na skrovit inenametljiv naèin, istaknuo nadbiskup Devèiæ na proslaviobljetniceLovran, 6.12.2008. (IKA) - "Èlanice Male franjevaèkeobitelji tijekom pedeset godina, mnogima na ovim našimprostorima bile su suputnice na njihovim životnim putovimai sugovornice u njihovim sumnjama, traženjima,promišljanjima, i to sve na skrovit i nenametljiv naèin",rekao je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, propovijedajuæi namisi kojom su èlanice i prijatelji Male franjevaèke obitelji 6.prosinca proslavili 50. obljetnicu djelovanja. U domupastoralnih susreta u Lovranu èlanice su se prisjetilepoèetaka svojeg svjetovnog instituta, ali prije svega svojegposlanja kojemu su i danas vjerne. Regionalna predsjednica s. Irena Fabris, pozdravljajuæiokupljene èlanice regionalne obitelji te goste i predstavnikeMale franjevaèke obitelji iz Italije s kojom su se sjedinile1966. godine, zahvalila je Gospodinu za dobivene darovekojima je podario èlanove obitelji. S. Mariolina Zec i s.Mirjana Pineziæ povijest Male franjevaèke obiteljipredstavile su u obliku duhovne meditacije. Poèeci Malefranjevaèke obitelji koja danas, okupljena u jednu regiju sasjedištem u Rijeci, djeluje u Hrvatskoj i Sloveniji, sežu u1958. godinu. U župi sv. Nikole biskupa u Rijeci djelovao jeo. Krsto Marinov, franjevac Provincije sv. Jeronima izZadra. Okupljao je mlade usprkos teškim komunistièkimvremenima, a u takvom ozraèju odgajale su se i prve sestrekoje su se oduševile za posvetu Bogu. Htjele su svoj životpotpuno posvetiti Bogu, ali ne u redovništvu. O. Krsto je užupi osnovao Treæi Red unutar kojega je, u potpunoj tajnostii uz blagoslov mjesnog ordinarija i svoga provincijala,ustanovio udrugu "Zaruènice siromašnog Krista". Sestre suzajedno s ostalim treæorecima djelovale u pastoralu župe itrudile se oko osobnoga duhovnog života i teološkeformacije. Udruga je od 1958. do 1966. godine narasla nabroj od 12 sestara. Posredstvom o. Berarda Barèiæa OFM,generalnog definitora Reda Male braæe u Rimu, 1966.godine sestre doznaju za postojanje svjetovnog instituta"Piccola Famiglia Francescana" u Italiji jednakih karizmi iduhovnosti. Dvije identiène obitelji, 23. listopada 1966.godine u Rijeci, u župi sv. Nikole biskupa, sjedinile su se ujedno. Danas regionalna zajednica ima 25 sestara, od kojih22 žive u Hrvatskoj, a 3 sestre u Sloveniji te zajednosaèinjavaju jednu Regiju sa sjedištem u Rijeci. Nadbiskup Devèiæ sestre je podsjetio da je Bog, darujuæinjih, drugima dao znak svoje ljubavi i nade. U današnjemsvijetu, u kojemu je tako malo milosrða, uz istodobnodominantno uvjerenje da sve imamo zahvaliti samo samisebi i nikome drugome, mnogima je milost nešto posvestrano sve dok je ne susretnu u onima koji su je primili i kojisu spremni pokazati im je i iskazati. I vama je, drage sestre,Bog dao milost svoga poziva na posveæeni život u svijetu,kako biste onima koji ne znaju za milost bili svjedocinjegova milosrða i ljubavi. Nadbiskup je objasnio i razlogepostojanja svjetovnih instituta koji se pojavljuju koncem 19.stoljeæa i danas ih u svijetu ima nekoliko stotina muških iženskih. Oni se pojavljuju kao kršæanski odgovor na sveveæu sekularizaciju vremenitih stvarnosti, koja je stvoriladuboki rascjep izmeðu Crkve i modernih društava. Njihovièlanovi odluèili su u srcu tako sekulariziranog svijeta živjetievanðeoske savjete u uvjerenju da na taj naèin mogu iznutrapreobraziti svijet snagom blaženstava, zakljuèio jenadbiskup Devèiæ.

"Duhovnost, povijest i kultura"Završene Veèeri otvorenih knjižara KS-aZagreb, 6.12.2008. (IKA) – Veèeri otvorenih knjižaraKršæanske sadašnjosti s temom "Duhovnost, povijest ikultura" završene su u subotu 6. prosinca. U prvom dijelu jeValerija Macan predstavila šest velikih i znaèajnihmonografija u izdanju KS-a, upravo iz toga podruèja:"Ljubav je jaka kao smrt", "Ante Starèeviæ", "Velikani XX.stoljeæa: ljubav koja ne umire", "Isus iz Nazareta uBetlehemu roðen", "Ilustrirana povijest Crkve" i "Postanakèovjeka". Zatim su nazoèni slušatelji imali prigodu susrestise i upoznati našega poznatoga i priznatoga katolièkogapisca i publicista Stjepana Licea, po struci pravnika. On jenapisao i objavio jako puno knjiga, nastalih na pologunjegove vlastite vjere, za sve naraštaje. Osim KS-a tiskanesu i kod drugih izdavaèa. On na meditativno-poetsko-refleksivan naèin progovara i o mnogim stvarima i pojavamanaše svakodnevice, ili se referira na misao ponekihumjetnika, teologa, znanstvenika. Temelji Liceovastvaralaštva su uvijek prepoznatljivo evanðeoski, biblijski,etièni, okrenuti s ljubavlju prema Bogu i èovjeku. Udrugome dijelu s kulturnim programom nastupile susopranistica Tajana Seder-Zalusky i klaviristica DraganaPetraviæ. Izvele su skladbe i pjesme posveæene BlaženojDjevici Mariji, te prigodne božiæne. Odabir duhovnihtekstova èitao je glumac Dubravko Sidor. Na kraju jepomoænik ravnatelja KS-a Anton Šuljiæ izvukao desetdobitnika u nagradnoj igri koja je trajala tijekom "Veèeriotvorenih knjižara Kršæanske sadašnjosti". Nagrade suknjižne, a glavna je Jeruzalemska Biblija.

Misa za branitelje u dubrovaèkoj katedraliDubrovnik, 6.12.2008. (IKA) - Na Dan branitelja uDubrovniku, 6. prosinca, dubrovaèki biskup Želimir Puljiæslužio je misu u katedrali. U propovijedi je istaknuo kako ses osobitom zahvalnošæu sjeæamo svih koji su za obranuGrada i Domovine uložili svoje zdravlje i svoje živote.Pozvao je nazoène ukljuèiti u žrtvu na oltaru i svebraniteljske udruge, koje su ponekad pogoðene 'virusom'razjedinjenosti i nezdravog rivalstva kako bi nahranjeneRijeèju Božjom mogle postati i ostati imune na sve bacile izaraze kojima su izložene, kao i na sva moderna prekrajanjapovijesti i povijesnih zbivanja. Potaknuo je nazoène dapomažu braniteljskim udrugama da saèuvaju ponos izajedništvo, kao i izvornu istinu o Domovinskom ratu. Umolitve je ukljuèio i prvog predsjednika dr. Franju Tuðmana,koji se za vrijeme služenja državi Hrvatskoj trudio prenositihumane i kršæanske vrednote sloge i zajedništva. Znao je,naime, kao povjesnièar da nestaje narod u kojem vlada svaðai nesloga. Biskup je èestitao pomorcima i ribarima ovaj dan ipoželio da svi poput sv. Nikole budemo bar mali "èudotvorcidobrote". A to nije lako u svijetu koji je prepun perverzije.Zato je pozvao branitelje, koji su u ratu slogom i odluènošæuobranili Grad od napada i agresije, neka sada u miru postanubranitelji Isusovih naèela i vrednota, poput Pavlovihvrijednih suradnika Luke, Barnabe i Timoteja o kojima jerekao nekoliko rijeèi. Posebice je potaknuo branitelje nekapoput Pavlova suradnika Luke budu pouzdani i poželjnisuputnici, te uzorni vjernici i vrijedni suradnici poputBarnabe. Pozvao ih je neka o kolegama pozitivno misle igovore; neka druge ne sumnjièe i ne ogovaraju; neka nenasjedaju "naruèenim prièama i traèevima" i neka o drugimadobro zbore, preporuèuju ih i hvale. Na misi je pjevaokatedralni zbor i sastav Egipat koji je stigao iz Zagrebasudjelovati na liturgiji dubrovaèkih branitelja.

Domovinske vijesti ika

22 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Požeška biskupija darivala djecu s poteškoæama urazvojuPožega, 6.12.2008. (IKA) - Na blagdan sv. Nikole 6.prosinca u požeškoj katedrali biskup Antun Škvorèeviæ ukoncelebraciji s nekolicinom sveæenika predvodio jeeuharistijsko slavlje za djecu s poteškoæama u razvojuUdruge MI kao i za njihove roditelje. Kroz sv. Nikolu, kazaoje, progovorila je posebna Božja dobrota te stoga na ovaj daniskazujemo pažnju jedni drugima, posebno djeci te onimakoji su u razlièitim životnim poteškoæama. Posebnu pažnju danas iskazujem prema djeci s poteškoæamau razvoju, prema onima koji nose posebna životna stanja zakoja je potrebno puno ljubavi. Pažnju iskazujem i vamaroditeljima i svima drugima koji svojom dobrotom nastojiteslužite svojoj djeci. Sve vas povjeravam zagovoru sv. Nikolei Božjoj ljubavi kako biste osjetili ono dostojanstvo kojevam Bog daje, poruèio je požeški biskup. U propovijedi biskup je istaknuo da je po ljubavi kojuroditelje nose za svoju djecu prisutan Isus Krist koji služièovjeku. Naime, Isus Krist je poruèio da onaj tko želi bitinajveæi neka bude poslužitelj, odnosno neka služi drugima.Vama roditeljima djece s poteškoæama u razvoju Bog je daoposebnu zadaæu da budete služitelji svojoj djeci, da poIsusovoj ljestvici vrijednosti budete najveæi. Želim vamizreæi zahvalnost što nastojite sebe razumjeti u vjeri i izvjere, po onom kako vas Isus Krist vidi i razumije, istaknuoje biskup Škvorèeviæ. Isus Krist, dodao je, najviše u ovom svijetu raèuna s onimakoji trpe i pate te upravo na njima gradi poèetke onogkonaènog zajedništva, proslave svega u Bogu koje se zoveKraljevstvo Božje. To znaèi, objasnio je, kada slavimo misui kada u svojim patnjama i trpljenjima vidimo produžetak iprisutnost Isusovih patnji veæ je na svoj naèin po IsusuKristu, po njegovoj pobjedi nad smræu zapoèelo ono Božjezajedništvo koje je Isus ostvario baš kroz patnje. Zbog togasu ove kušnje koje vi izdržavate s Isusom, zakljuèio je,blagoslovljene. Dragi roditelji djece s poteškoæama u razvoju, vama jepovjereno posebno proroèko poslanje da svojoj djeci budetelijeènici. Vi roditelji ste najbolji lijeènici kada svojomljubavlju koja je Duh Sveti u vama pristupite djeci i u njih, unjihova ranjena tijela, ali i duše željene ljubavi unosite tunajljepšu stvarnost. To je najveæi dogaðaj koji se možedogoditi i najsnažniji lijek kojega dijete može dobiti, poruèioje biskup Škvorèeviæ. Nakon misnog slavlja u Dvorani sv.Terezije pripremljen je prigodni program za djecu i njihoveroditelje te darovi koje je osigurao Caritas Požeškebiskupije. Darove je primilo 117 djece.

Tko druge usreæuje i sam postaje sretanHumanitarni koncert u Belom Manastiru za bolesnogdjeèaka Tomislava KajiæaBeli Manastir, 7.12.2008. (IKA/TU) - Tridesetakvjerouèenika iz župe Bilje u Baranji održalo je drugenedjelje došašæa, 7. prosinca, humanitarni koncert u crkviSv. Martina u Belom Manastiru. Koncert s duhovnimšansonama bio je namijenjen Tomislavu Kajiæu, djeèaku izSuze blizu Batine u Baranji, koji ima karcinom bedrenekosti. On se treba podvrgnuti skupoj operaciji èiji su troškoviveoma veliki, a sami roditelji od svojih primanja nikako nemogu podmiriti sve troškove. Geslo humanitarnog koncertaje glasilo: "Tko druge usreæuje i sam postaje sretan".

.

Tordinci: Blagoslov novih zvonaU godini jubileja 700. obljetnice prvoga spomena imenažupe Tordinci i 50. obljetnice èašæenja Fatimske GospeTordinci, 7.12.2008. (IKA) - U godini jubileja 700.obljetnice prvoga spomena imena župe Tordinci i 50.obljetnice èašæenja Fatimske Gospe, ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ predvodio je u nedjelju 7. prosinca užupi Presvetoga Trojstva u Tordincima misno slavlje te jeblagoslovio tri nova zvona. Prije mise domaæi župnik MarkoBubalo uputio je rijeèi pozdrava nadbiskupu Srakiæu, apotom su Tordièanke odjevene u narodnu nošnju nadbiskupadarivale križem i otarkom. Nadbiskupa je tada pozdravila iŽeljka Juriæ koja je 1991. godine bila mala uplašena iuplakana djevojèica u vukovarskoj koloni. Koncelebrirali su mons. Tadija Pranjiæ, župnik i dekanVinkovaèkoga dekanata, mr. Bože Radoš, duhovnik uBogoslovnom sjemeništu u Ðakovu, Alojz Kovaèek, vojnikapelan, Marko Bubalo, domaæi župnik i još pet sveæenika.Uz domaæe ministrante bili su i bogoslovi iz Ðakova.Sudjelovali su župljani, èlanovi župnoga Pastoralnoga iEkonomskoga vijeæa, župni suradnici, pjevaèi, èlanovimolitvenih zajednica, ministranti, Petar Mlinariæ, zastupniku Hrvatskom saboru, Željko Cirba, pomoænik županavukovarsko-srijemskoga, Eva Kirchmayer Biliæ, profesoricana Glazbenoj akademiji u Zagrebu i ostali gosti. Govoreæi o misnom evanðelju toga dana, nadbiskup Srakiæ uhomiliji je rekao kako je Ivan najavio da èovjek trebaporavnati staze u svojoj nutrini kako bi bio spreman doèekatiMesiju. Ivan je naviještao obraæenje. U pripremi za Božjidolazak èovjek treba biti svjedok – glas vapijuæega u pustinji"da ljudi koji oko nas žive doðu do zakljuèka i da govorekako onaj koji je prihvatio Krista Gospodina, nije gaprihvatio samo teoretski nego svojim djelima". Neka na neki naèin zvona budu znak Božjega glasa kojiodjekuje u èovjekovoj savjesti. Govoreæi o zvonima koji,kad ih je više, trebaju skladno zvoniti, nadbiskup je poruèioda i tordinaèka crkvena zajednica zajedno sa svojimžupnikom skladno odjekuje. Zvona imaju svoju ulogu i uradosti i tuzi. "Htio bih da se u našoj nadbiskupiji uvedeobièaj da zvona zvone kad nam se dijete rodi, kad doðe izrodilišta. Neka zvona zvone da se radujemo u našojzajednici", rekao je nadbiskup Srakiæ. Prisjeæajuæi se teškihtrenutaka na ovim podruèjima, nadbiskup je rekao: "Ova æezvona sada naviještati nešto ljepše, radosnije, sretnijubuduænost. Neka zvone zvona koja æe kazivati Božjuprisutnost na ovom mjestu". Liturgijsko pjevanje animirao ježupni zbor kojemu je voditelj i orguljaš Antun Maletiæ. "Nemojmo misliti da su zvona uništavana prije osamnaestgodina samo kod nas. Kada je austro-ugarski car FranjoJosip htio proglasiti I. svjetski rat, tada je tražio blagoslov odpape Pija X. Papa je poruèio: Možemo podijeliti samoblagoslov za mir, a nikakav rat. I kad se I. svjetski ratpribližavao kraju, kad je Austro-ugarska gubila, tada je došlanaredba da se sa crkava skinu sva zvona i preliju u topove.To je bilo svetogrðe koje je uèinila vlast koja je nosilanaslov Apostolski kralj i car. Neke se župe od toga nisuoporavile do današnjega dana. Nabavile su zvona, ali buduæije nakon I. svjetskog rata došla besparica, kupili su èeliènazvona koja su udarala kao klepke, koja su više uznemirivalanego smirivala. Hvala dragom Bogu, mi malo-pomalolijeèimo rane toga svetogrða i onoga prije devedeset godina iovoga koje se dogodilo sada. Tako lijeèimo rane i vaše župeTordinci", rekao je prije blagoslova zvona nadbiskup Srakiæ.Nakon što ih je blagoslovio u zajedništvu devet sveæenika,nadbiskup je èekiæem udarivši zazvonio zvona, što je uèinioi domaæi župnik Bubalo. Veliko zvono posveæeno je sedamstotoj godini prvoga

Domovinske vijestiika

2310. prosinca 2008. broj 49/2008

spomena imena župe Tordinci, hrvatskim braniteljima, bl. A.Stepincu, Svetom Marku, uspostavi Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije i metropolije 18. 06. 2008. godine. Srednje zvono posveæeno je Presvetom Trojstvu, papi IvanuPavlu II., darovatelju: Ministarstvu regionalnog razvoja,šumarstva i vodnog gospodarstva RH. Malo zvono posveæeno je svetim Petru i Pavlu te FatimskojGospi. Na svakom od zvona je i hrvatski grb. Nabavka i instalacija zvona za crkvu Presvetog Trojstva bilaje povjerena tvrtki "ElektroBosilj" iz Novog Marofa -zastupniku ljevaonice "Garassmaver" iz Innsbrucka uAustriji. Ukupna cijena zvona i svega što uz njih ide iznosi379.500 kuna. Naziv zvona je "Glorija motiv". Veliko zvonoje 1020 mm, teško 635 kg, ton g/1; srednje zvono je 905mm, teško 450 kg, ton a/1 te malo zvono je 760 mm, teško260 kg, ton c/2. Župnik Bubalo je u nazoènosti nekolikožupljana 10. listopada ove godine izmolio molitvublagoslova prije lijevanja zvona u Innsbrucku. Zvona æe uponedjeljak, 8. prosinca toèno u podne biti postavljena nazvonik na radost 1300 vjernika župe Tordinci. Posljednji su se put zvona na tordinaèkoj crkvi oglasila naVeliku Gospu 1991. godine. "Tada je više od 600 granataispaljeno na taj zvonik i dva glavna veæa zvona su uništenadok je malo preživjelo i nalazi se kao spomenik u kapelici bl.A. Stepinca", rekao je župnik Bubalo.

Sveèana akademija u èast zaštitnice sjemeništa na ŠalatiZagreb, 7.12.2008. (IKA) - U povodu svetkovineBezgrešne, zaštitnice Meðubiskupijskog sjemeništa uZagrebu u nedjelju 7. prosinca održana je sveèanaakademija. Sjemeništarci i odgojitelji pripremili su proslavuu rijeèi i pjesmi. Akademiji su nazoèili izaslanikzagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa ekonomnadbiskupije vlè. Vlado Hren, mons. dr. Juraj Batelja,profesori Nadbiskupske klasiène gimnazije, roditeljisjemeništaraca, te mnoštvo redovnica. U prvom dijeluprograma predstavljen je izbor iz hrvatske književnostiposveæen Blaženoj Djevici Mariji, kao i Šibenska molitva iz14.st., a zbor sjemeništaraca izveo je nekoliko marijanskihskladbi. U drugom dijelu akademije izvedena je predstava"Trag u beskraju". Tekst za predstavu o traženju Boga ispremnosti prihvatiti ga u vlastitom životu napisao jesjemeništarac i maturant Ilija Dogan. Predstavu su izvelisjemeništarci koji su se uživjeli u uloge, što je publika u višenavrata nagradila pljeskom. Na kraju programa svima se na odazivu zahvalio rektorMeðubiskupijskog sjemeništa mr. Ivan Gretiæ. Pozvao jenazoène da potaknuti ovom predstavom, a napose likomBezgrešne budu spremni svijetom pronositi sreæu i radost, teda budu oni koji æe drugima donosi Boga. Prenoseæi pozdrave kardinala Bozaniæa, te èestitajuæiblagdan zaštitnice sjemeništa, vlè. Hren je istaknuo kako uživotu sveæenika i svake druge osobe koja je na bilo kojinaèin bila vezana uz sjemenište, ono ostavlja u njima duboktrag. Izrazio je radost nazoènosti proslavi, jer ona govori ozajedništvu, ljepoti, mladosti, ozbiljnosti i razigranosti kojaresi ovu kuæu. Svima, a posebno sjemeništarcima poželio jesretne božiæne blagdane, te plodonosnu slijedeæu godinu. Sveèana akademija završila je pjesmom "Zdravo budi,Marijo, prejasna zornice" koju je predvodio sjemenišni zbor,a zdušno prihvatili svi nazoèni u prepunoj velikoj dvoranisjemeništa.

.

Biskup Mrzljak predvodio misu za braène parove imlade nogometašeVaraždin, 7.12.2008. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je 7. prosinca u katedrali UznesenjaBDM u Varaždinu misno slavlje na kojem su se okupilisudionici jednodnevne adventske duhovne obnove braènihparova Hrvatske zajednice braènih susreta s podruèjaVaraždinske biskupije (Sjeverna regija) te èlanovi udrugeKatolièka malonogometna liga Varaždinske biskupije, kojisu nakon mise održali prvu godišnju skupštinu. S biskupomsu koncelebrirali duhovnik mjesnog HZBS-a i voditeljbiskupijskog Obiteljskog centra preè. Josip Koprek, voditeljduhovne obnove o. Pero Saboliæ, duhovnik èlanova KMNL-a vlè. Damjan Koren, rektor katedrale preè. Blaž Horvat idrugi sveæenici. Na poèetku mise pozdravne rijeèi uime svih nazoènih,osobito 60-tak braènih parova iz èitave biskupije, uputio jepreè. Koprek. Kazao je kako su voditelji obnove, Saboliæ ibraèni par Ivanka i Rudolf Lovriæ iz Zagreba, svojimosobnim svjedoèanstvima potaknuli vjerodostojno življenjeevanðelja u braku i obiteljima, te osobnom životu. Istaknuvšida se ti parovi trude živjeti kršæanske vrednote u svojembraku, podsjetio je kako se èesto istièe da æe djeca bitionakva kakve su im obitelji. Pozvao je biskupa i sve nazoèneda u molitve ukljuèe braène parove, osobito one koji sesuoèavaju s raznim problemima i krizama. Biskup Mrzljakpozdravio je sve nazoène, osobito braène parove i mladenogometaše, koji su se okupili u došašæu svjesni da je toprivilegirano vrijeme obnove i uèvršæivanja vjere. U propovijedi je biskup kazao kako bi svaki kršæanin uponiznosti sv. Ivana Krstitelja trebao išèekivati dogaðajutjelovljenja Božje rijeèi u Isusu Kristu. Primijetio je dadanas ljudi žele obnoviti mnogo toga i uèiniti novim, teistaknuo kako je èovjek kršæanin ponajprije pozvan obnovitisvoju vjeru na izvoru Božje rijeèi u èemu ga ne smiju omestisvakodnevne zemaljske brige i obaveze. Dodao je kakovanjske brige ne bi smjele biti prepreka da se dohvati istinskismisao adventa i da Božja rijeè uðe u osobni život èovjekavjernika i život njegove obitelji i šire zajednice. "Glavnismisao došašæa je dopustiti da Rijeè Božja sada uðe u našživot i pripravi nas za roðenje Spasitelja", istaknuo je biskup.Molitvu vjernika uputili su braèni parovi, a molilo se,izmeðu ostalog, i za dar snage istinskog obraæenja i ustrajnevjernosti, te za obitelji da budu rasadišta života, škole vjere imolitve i mjesta ljubavi i plemenitosti, osobito za oneobitelji koje prolaze krize i druge teškoæe. Na kraju miseokupljene je pozdravio rektor Horvat, dugogodišnji suradnikHZBS-a koji je zaživio u svim dijelovima Varaždinskebiskupije. Braèni par Aleksandra i Mladen Lukaveèki, kaoodgovoran par Sjeverne regije, u zahvalu što ih pratimolitvama i podrškom uruèio je biskupu Mrzljaku znakZajednice izraðen od lepoglavske èipke, te èizmicuispunjenu božiænim èestitkama i dobrim željama sudionikaobnove. Zahvaljujuæi na darovima i èestitkama, biskup jeporuèio kako je obitelj osnovna stanica ljudskog društva,koja utjeèe na društvo i svijet, dodavši kako Crkva podupirepastoral braènih parova i obitelji te je zahvalio preè.Kopreku na skrbi u tom pastoralnom podruèju. Svimaokupljenima èestitao je svetkovinu Božiæa i zazvao Božjiblagoslov na sve parove i obitelji u èitavoj mjesnoj Crkvi.

.

Domovinske vijesti ika

24 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Kardinal Bozaniæ pohodio LepoglavuLepoglava, 7.12.2008. (IKA) - U samoj završnici jubilarneStepinèeve godine zagrebaèki nadbiskup i metropolitkardinal Josip Bozaniæ predvodio je na drugu adventskunedjelju 7. prosinca u Lepoglavi misna slavlja u prigodispomena na 5. prosinca 1951. godine, kada je zagrebaèkinadbiskup i metropolit, a današnji muèenik i blaženikAlojzije Stepinac, pušten iz lepoglavske kaznionice te jeprebaèen u kuæni pritvor u Krašiæ gdje je i umro. Ulepoglavskom zatvoru, gdje je blaženik zapoèeo svojemuèeništvo, kardinal Bozaniæ slavio je misu sazatvorenicima, a potom je sveèanu euharistiju slavio i užupnoj crkvi s vjernicima župe koja slavi župni blagdanBezgrešnog zaèeæa BDM. Koncelebrirali su domaæinvaraždinski biskup Josip Mrzljak, zatvorski dušobrižnikMarko Šmuc, lepoglavski župnik Andrija Kišièek i drugisveæenici. U tijeku mise u zatvorskoj kapeli, posveæenoj bl.Stepincu, kardinal Bozaniæ blagoslovio je novi drveni oltar,a nakon mise o pastoralu zatvorenika u Lepoglavi, jedinomte vrste u Hrvatskoj, u proteklih pet godina govorio jedušobrižnik Šmuc, èijim je zauzimanjem ureðena zatvorskakapela i podignut novi oltar. U èitanjima, molitvi vjernika iliturgijskom pjevanju sudjelovali su sami zatvorenici, kojihje bilo stotinjak, i koji su kardinalu Bozaniæu darovali srceod kruha s upisanom brojkom koja podsjeæa na 1874 danakoja je Stepinac proveo u toj kaznionici u æeliji dva kataispod današnje zatvorske kapele. Zatvorenicima je kardinalporuèio kako blaženikovo biskupsko geslo "U tebe seGospodine uzdam" svjedoèi da èovjek u sebi nosi nešto štopripada Bogu. Bog raèuna sa svakim èovjekom i poziva gada dobro prevladava u njegovu životu, te da nadvladava zlo,rekao je kardinal. Misi su nazoèili i državni tajnikMinistarstva pravosuða Zoran Pièuljan, ravnatelj Uprave zazatvorski sustav Miroslav Mihoci te upravitelj kaznioniceZvonimir Peniæ sa suradnicima, s kojima su se nakon misesusreli kardinal Bozaniæ i biskup Mrzljak, razgovarajuæi opastoralu zatvorenika. Upuæujuæi u crkvi rijeèi dobrodošlicekardinalu Bozaniæu, biskup Mrzljak istaknuo je radost svihvjernika, pa tako i onih u kaznionici, što je prvi put upovijesti kardinal Rimske Crkve predvodio misu ulepoglavskoj kaznionici gdje je muèeništvo zapoèeo blaženiAlojzije. Podsjetio je kako je u petak, na samu 57. obljetnicunjegova izlaska iz zatvora, u Lepoglavi održan i simpozij oAlojziju Stepincu, dodavši kako se ovim dogaðanjimazakljuèuje jubilarna Stepinèeva godina. Predvodeæi misu svjernicima župe, kardinal Bozaniæ kazao je kako jeLepoglava povezana s velikim imenom - Stepincem koji jeovdje trpljenjem ostavio duboki trag ne samo u zatvoru,nego u èitavom mjestu. Koliko se god ovdje èinilo zlo,Stepinac je svojom nazoènošæu, molitvama i trpljenjemostavljao prisutnost dobra te je zazivao veliki Božjiblagoslov, koji se po njemu spuštao na ovo mjesto i èitavudomovinu. Vjerujem da je on u vašim srcima, od njegatražite zagovor, on je vama blizu, nemojte nikad uteškoæama zaboraviti kod njega tražiti pomoæ, poruèio jekardinal Bozaniæ. Na kraju mise kardinalu Bozaniæuzahvalio je lepoglavski župnik Kišièek a lepoglavskigradonaèelnik Marijan Škvariæ predao mu je krunicu izjedinstvenog poludragog kamena ahata èija se nalazištanalaze samo na podruèju Lepoglave. U izjavi za medijenakon misa kardinal Bozaniæ kazao je kako je èitavaStepinèeva godina bila ispunjena brojnim dogaðajima kojasu svoj vrhunac imala u rujnu u središnjoj proslavi uZagrebu, a sada znakovito završava u Lepoglavi. "Ovajjubilej 10. obljetnice želio je više posvjestiti znaèenje ivažnost blaženog Alojzija za Crkvu u hrvatskom narodu",istaknuo je kardinal.

Zadar: Akademija u èast BezgrešneU spomen na blagopokojnog nadbiskupa Marijana OblakaZadar, 7.12.2008. (IKA) - "Marija se ni pod križem nijeodrekla svog Sina. Koja vjera, predanje, smirenost? Njenaljubav je dostigla najveæi stupanj", rekao je blagopokojnizadarski nadbiskup Marijan Oblak prošle godine nasvetkovinu Bezgrešnog zaèeæa zadarskim sjemeništarcimakad je, dva mjeseca prije svoje smrti, predvodio misu usjemenišnoj kapeli. Na blagdan Bezgrešne bio je roðendan iimendan blagopokojnog nadbiskupa pa je ta svetkovinauvijek bila u znaku izmjene èestitki sjemeništaraca njihovuprofesoru, vicerektoru i nadbiskupu Oblaku. U dragojuspomeni na svog odgojitelja i nadbiskupa, ovogodišnjaSveèana akademija u Sjemeništu Zmajeviæ u Zadru bila je uznaku misli koje je mons. Oblak upuæivao sjemeništarcimana svetkovinu Bezgrešne. U nedjelju 7. prosinca u dvoraniSjemeništa, u nazoènosti svojih roditelja i rodbine,sjemeništarci su u režiji Milene Dundov izveli predstavu"Raduj se, milosti puna" a sadržaj tog scenskog prikaza èinilisu ulomci iz propovijedi mons. Oblaka na temu Bezgrešne."Dragi sjemeništarci! Bezgrešnu slaviti znaèi njunasljedovati. Bezgrešnu slaviti znaèi Bogu odgovoriti svoj'Da' i nikada ga povuæi, znaèi Bogu se otvoriti da se u mojživot, kao i u njezin, izlije njegova svetost i milost.Bezgrešnu slaviti znaèi s Bogom suraðivati, moliti, uèiti,odgajati se, popravljati se; znaèi pod njenim majèinskimokriljem rasti da bih i ja jednog dana mogao sakramentalnouvoditi Isusa u duše mojih suvremenika i u povijesni toksvog vremena. Kolike li pouke i obveze za nas? I naša jesveæenièka služba i pripravnièko sjemenišno razdoblje posveusmjereno na Isusa. On, kao i u svome prvom utjelovljenjuod Marije, dolazi ljudima po našoj svetosti, milosti, ljubavi,vjernosti, poslušnosti, suradnji. Bezgrešna Djevice,ravnateljice našeg Sjemeništa, Ti nam svima budinadahnuæe, uzor, pomoæ, obrana, zaštita, usmjerenje iostvarenje našeg života, našeg zvanja" na te su misli mons.Oblaka podsjetili sjemeništarci u predstavi. Istaknuli su iOblakovu misao da Marijin život govori kako Bog ne izvodinaše spasenje jednostrano, sam. On traži naš pristanak i našusuradnju. "Divno li je biti Božji suradnik! Divno li je uvijekBogu izreæi svoj 'Da'! Neka to bude svima milost blagdanaBezgrešnog zaèeæa. Marija je cijelog života ostalaslužbenica, moliteljica, suradnica, supatnica isuproslaviteljica sa svojim božanskim Sinom Isusom" i na tesu nadbiskupove poruke podsjetili sjemeništarci. Nakonpredstave zadarski nadbiskup Ivan Prenða poželio je daSjemenište ostvaruje te jake poruke mons. Oblaka èije jebiskupsko geslo bilo "S Marijom". "U nadbiskupu Oblakusmo dobili molitelja pred Božjim licem i u taj nas blagdansigurno gleda s osobitom radošæu. Hvala mu za tolike godinedolazaka u Sjemenište i podrške koju je pružao kaoodgojitelj i nadbiskup, moleæi i žrtvujuæi za sjemenište",rekao je mons. Prenða, poželjevši da pod Marijinomzaštitom sjemenište izvrši povjereno poslanje i u tu kuæuunosi Marijin duh. "Marija je model kako se ostvarujevjernost Isusu, uzor svakog kršæanina i svjetlo u ostvarivanjuputa spasenja. Ona je jedini pravi put po kojem Bog stvaranovo, poèetak novog svijeta i života", poruèio je mons.Prenða, istaknuvši da Sjemenište, koje pohaðaju polaznici izviše biskupija u Hrvatskoj, treba podršku odgojitelja,roditelja i župnika. "Sjemenište je zajednièka briga svih kojièine da mladi sazrijevaju", poruèio je mons. Prenða. DonMarino Ninèeviæ, rektor Sjemeništa, rekao je da je Božiænova istina o nama. "Bog se daruje kao maleni, ranjivi, aliljubav. Recimo i mi u došašæu - spremni smo da se i u našemživotu dogodi Božiæ".

Domovinske vijestiika

2510. prosinca 2008. broj 49/2008

Proslavljen blagdan Bezgrešne na Svetom DuhuSredišnje misno slavlje predvodio nuncij CassariZagreb, 8.12.2008. (IKA) – U župnoj crkvi i svetištu sv.Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u ponedjeljak 8.prosinca sveèano je proslavljen blagdan Bezgrešnog zaèeæaBDM. Središnje misno slavlje predvodio je apostolski nunciju Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari. Ukoncelebraciji su bili ministar provincijal Hrvatskeprovincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca o. ÐuroHontiæ, gvardijan samostana Svetoga Duha o. Zdravko Tuba,župnik o. Martin Jakoviæ te franjevci konventualci izsvetoduškog samostana. Nuncij Cassari èvrsto je povezan s franjevcimakonventualcima od mladosti. Htio sam postati jedan od njih,sa željom da jednog dana poðem u misije, meðutim to se nijeostvarilo. Ali ostala je moja ljubav i duboka zahvalnostprema ovim divnim sinovima svetog Franje, rekao je nuncij.U propovijedi, nadbiskup Cassari podsjetio je kako Crkvakao mudra odgojiteljica blagdan Bezgrešne stavlja napoèetak došašæa, kao da nam želi reæi: dopustite da vas Onavodi prema Božiæu. Može li nas netko bolje od Nje voditiKristu, govoriti o Njemu pomoæi da uðemo u dubinu njegovamisterija kako bi nas obavila toplina njegova svjetla isvetosti, upitao je nuncij. Ne možemo je nasljedovati upovlasticama koje joj je Bog darovao: možemo se samozahvalno diviti i slijediti je na putu dobrote i vjere, rekao jenuncij. Ulazak anðela u nazaretsku kuæu, gdje je DjevicaMarija živjela svoju svagdanjicu, poziva nas da vrednujemomale stvari koje se neprestano ponavljaju iz dana u dan, izgodine u godinu. Bog ulazi u naš normalni dnevni život iotkriva nam da je jednostavna i skrovita svagdašnjica mjestonjegova boravka, samo moramo biti pažljivi da bismo toprimijetili. Ali, da bismo ga mogli vidjeti oèima vjeremoramo ga tražiti željom srca, rekao je nuncij. Nikad se nesmijemo bojati Boga, pa ni onda kad pred nas stavlja mjerukoja nadilazi našu vjeru. Nikad se ne trebamo plašiti svojihslabosti i grijeha, jer je njegova ljubav veæa od njih. Nikadase ne smijemo povlaèiti pred izazovima svetosti na koju smosvi pozvani, znajuæi da je svetost put radosti, upozorio jenuncij Cassari, jer napredujuæi na putu svoje vjere raste našodnos ljubavi s Kristom, to jasnije uviðamo da je samoposlušnost izraz naše slobode. Prava dobrota se zapravosastoji u opredjeljenju za dobro, jer èovjek se samo u dobruostvaruje, a na dobro nas upuæuje Bog koji je najveæe Dobro.Velika je radost motriti Majèinu ljepotu; ali još je veæaradost promatrati velièinu njezine vjere i ljubavi, rekao jenuncij, te propovijed završio rijeèima: Neka nam Marijapomogne ukloniti strah pred zahtjevima koje pred nas stavljaKrist da bez bojazni otvorimo svoja srca Evanðelju i ljubaviprema Crkvi, kako bismo uistinu postali slobodni ljudi,svjedoci radosti i kršæanske nade. Na kraju mise, nunciju Cassariju za predvoðenje misnogslavlja zahvalio je župnik Jakoviæ, a vjernici su pljeskomizrazili oduševljenje nuncijevom jednostavnošæu.

Izradom 1000 èestitki pomaže najpotrebitijimaVinkovci, 8.12.2008. (IKA) - Župljanka župe Sv. VinkaPallottija iz Vinkovaca Spomenka Andrijaniæ ove je godinesvojim nesebiènim trudom i zalaganjem razveselila èlanovezajednice "Vjera i svjetlo". Ona je izradila tisuæu èestitki sbožiænim motivima od suhog cvijeæa i tehnikom salveta.Prihodi od prodaje jednim dijelom idu na raèun spomenutezajednice, a drugim, prema želji obitelji Andrijaniæ, zagladnu djecu u Ruandi.

Zareðeni prvi trajni ðakoni Zagrebaèke nadbiskupijeTrajni ðakoni u našoj sredini predstavljaju vidljivi znakduhovskoga djela Drugoga vatikanskog koncila, istaknuokardinal BozaniæZagreb, 8.12.2008. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ na svetkovinu Bezgrešnoga zaèeæa BlaženeDjevice Marije, 8. prosinca, u zagrebaèkoj prvostolnicizaredio je sedmoricu trajnih ðakona na naslov Zagrebaèkenadbiskupije. Za reðenike je zajamèio biskupski vikar zatrajne ðakone dr. Tomislav Markiæ koji je svojom rijeèjupotvrdio kako su dostojni reðenja te ih je prozvaopoimence. Kardinal Bozaniæ je za trajne ðakone zaredio sedmoricuoženjenih muževa: Miljenka Bošnjaka iz župe sv. AntunaPadovanskog - Sesvetska Sela, Krunoslava Kièinbaèija izžupe Bl. pape Ivana XXIII. - Dubrava, Ivana Mandiæa izžupe Sv. Tri Kralja - Kraljev Vrh, Ivana Markulina iz župesv. Josipa - Trešnjevka, Stanka Mikuliæa iz župe Uzvišenjasvetoga Križa - Siget, Marijana Spehnjaka iz župe sv. Vida -Brdovec i Stipu Šariæa iz župe sv. Leopolda Mandiæa-Ljubljanica-Voltino. U propovijedi se kardinal Bozaniæ prisjetio kako se jošnadbiskup Franjo Šeper na Drugomu vatikanskom konciluposebno zalagao da se obnovi trajni ðakonat u Crkvi. "Stogaje ovo što danas slavimo razlog velike radosti jer se u našojzagrebaèkoj Crkvi ovime, nakon što smo prije nekolikogodina proslavili èetrdesetu obljetnicu završetka Koncila, aonda i kao plod pripreme za Drugu sinodu Zagrebaèkenadbiskupije, uvodi služba trajnog ðakonata u našu mjesnuCrkvu", rekao je kardinal, dodavši kako trajni ðakoni u našojsredini predstavljaju vidljivi znak duhovskoga djela Drugogavatikanskog koncila. Zahvalio je svima koji su svojim velikim zalaganjem iljubavlju pomagali u ostvarenju toga cilja: pomoænimbiskupima, biskupskom vikaru za trajne ðakone, profesorimai predavaèima u programu ðakonske formacije, župnicimažupa iz kojih dolaze kandidati, a osobito suprugamakandidata i njihovim obiteljima te rodbini. "Vi, dragikandidati, po ðakonskom reðenju uæi æete u onu crkvenupovorku kojoj prednjaèe muževi poput svetih ðakona:Stjepana, Lovre, Vinka i drugih, koji su na poèecima Crkveoznaèeni kao ljudi 'puni Duha i mudrosti'. U tom Duhu i utoj mudrosti bit æete sluge Kristovih tajna, a istodobno slugesvoje braæe i sestara u ovoj mjesnoj Crkvi da bi ona moglarasti u ljubavi", poruèio je kardinal Bozaniæ novim ðakonimate ih je pozvao da služe i po primjeru Isusa Krista koji jedošao da služi, a ne da mu drugi služe. "Pozvani ste bitislužitelji istine koju nam objavljuje Isus u evanðelju.Pozvani ste služiti onima koji su u materijalnoj potrebi, kao inovim siromasima današnjice, koji su zahvaæeni duhovnim ikulturnim siromaštvom, onima kojima je potamnio smisaoza život ili koji traže smisao života", rekao je kardinal,posebice upozorivši na probleme mladih koji traže ljude kojiæe ih znati saslušati i savjetovati u teškoæama života. "Nijedovoljno naviještati vjeru samo rijeèima", rekao je kardinal,zakljuèivši kako je potrebno uz navještaj Evanðeljasvjedoèanstvo konkretne ljubavi. "Budite vi, dragi ðakoni,promotori ove službe u Crkvi te u skrovitosti i tišinisvakidašnjeg života tražite potrebne po našim ulicama igradovima kako biste im pomogli", rekao je kardinal,poruèivši trajnim ðakonima kako æe po toj službi siromasinajbolje osjetiti da pripadaju velikoj Božjoj obitelji koja jeCrkva. Dodao je kako æe se njihova služba odvijatiuglavnom u župnim zajednicama te poželio da se i tamozajedno s prezbiterima i pod njihovim vodstvom poglavitoposvete pastoralu kršæanske inicijacije: djece, mladih iodraslih, kao i obiteljskom pastoralu, poèevši od vlastitih

Domovinske vijesti ika

26 10. prosinca 2008. broj 49/2008

obitelji. "Ðakonima želim povjeriti i organizaciju pastoralasportaša, osobito mladih športaša jer je i to znaèajnopodruèje našeg pastoralnog djelovanja. Neki od vas, dragiðakoni, radite u školama i uredima te ste pozvani da u timambijentima budete služitelji Istine", rekao je kardinal,pozvavši nove ðakone na ustrajnost u daljnjem radu. "Ne dajte se odvratiti od nade evanðelja, èiji morate biti nesamo slušatelji nego i služitelji. Èuvajuæi otajstvo vjere uèistoj savjesti, rijeè Božju što je ustima propovijedateoèitujte djelima, da kršæanski puk, oživljen Duhom, postaneèist i Bogu ugodan prinos, a da vi, hitajuæi u posljednji dan ususret Gospodinu", poruèio je kardinal Bozaniænovozareðenim ðakonima. Trajni ðakonat, koji može biti podijeljen i oženjenimmuškarcima, Crkva je ponovno uspostavila nakon Drugogavatikanskog sabora, i važno je obogaæenje za poslanjeCrkve. "Ðakon", tj. "poslužitelj svih" ima dužnost pomagatibiskupu i sveæenicima u slavljenju sakramenata. Ðakoni takokrste, dijele euharistiju, prisustvuju ženidbi i blagoslivljajuje, navještaju evanðelje i propovijedaju, vode sprovode te seposveæuju raznim službama kršæanske ljubavi.

Dan Teologije u RijeciRijeka, 8.12.2008. (IKA) - Na Teologiji u Rijeci sveèanimmisnim slavljem i dodjelom diploma 8. prosinca obilježen jeDan Teologije. Diplomu Teologije dobilo je 30 studentica istudenata, a diplome su im uruèili dekan Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu dr. Josip Osliæ,predstojnik Teologije u Rijeci dr. Ivan Šporèiæ i kancelarrijeèke Teologije nadbiskup Ivan Devèiæ. Uoèi sveèane dodijele profesori, diplomanti i studentiokupili su se na euharistijskom slavlju koje je u sjemenišnojkapeli predvodio nadbiskup Devèiæ zajedno s trojicombiskupa Rijeèke metropolije, a poticajne rijeèi u propovijediuputio je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ. Uz èestitkesvim diplomantima, u dvorani Teologije sudionike jepozdravio predstojnik dr. Ivan Šporèiæ, istaknuvši neke odbrojnih aktivnosti profesora i studenata u tijeku protekleakademske godine. Studenti su bili posebno prepoznatljivi ubrojnim humanitarnim aktivnostima, pa je tako veætradicionalnim dogaðajem postao predblagdanski božiænikoncert humanitarnog karaktera, akcije darivanja krvi, avrijedno je spomenuti i brojna studijska putovanja, izlete iplaninarenja. Planinarska sekcija rijeèke Teologije ovegodine obilježava 15 godina postojanja i aktivnog djelovanjapod vodstvom dr. Šporèiæa, pa su spomenuti brojni dosadaosvojeni vrhunci i planinski krajolici. Istaknuta su iznanstvena napredovanja profesora, kao i brojna gostovanjaili sudjelovanja na meðunarodnim simpozijima i susretima.U ožujku je održan i znanstveni skup na temu ne nasilja ureligijama u organizaciji katedre dogmatske teologije, dok jeza slijedeæu godinu veæ najavljen skup ekumenske tematike.U tijeku protekle akademske godine održano je i pet tribina uorganizaciji Teologije u Rijeci, na kojima su sudjelovaligosti iz politièkoga, vjerskog i javnog života. Èestitkediplomantima uputio je i dr. Osliæ, istaknuvši velike potrebeza onima koji æe novim naraštajima navijestiti tajne istinskihvrednota i istinske poruke. Studente su u dosadašnjem radupratile poteškoæe, ali i entuzijazam, a novi životni poèeci teksu pred njima. Nadbiskup Devèiæ istaknuo je kako su ovimladi teolozi ispunili uvjete za preuzimanje odgovornihzadataka u Crkvi i društvu, te kako teolog ima odgovornuulogu u svijetu gdje su problemi i svakodnevni izazovi vrloveliki. Teolozi su pozvani donijeti novo svjetlo i nadu ondjegdje se nalaze, te biti blagoslov drugima, jer je teologijapitanje ljubavi i srca.

Svetkovina Bezgrešnog zaèeæa na PuntamiciPred mnogim smo nevoljama jer smo neodluèni, nedosljednii nismo svjesni koliko je važno pravilno misliti, iæi zasvjetlom Krista i biti odluèan u borbi protiv grijeha, poruèioje mons. PrenðaZadar, 8.12.2008. (IKA) - Na svetkovinu Bezgrešnogzaèeæa, 8. prosinca, koncelebrirano veèernje slavlje u župiBezgrešnog zaèeæa na Puntamici u Zadru predvodio jezadarski nadbiskup Ivan Prenða. "Promatrajuæi Bezgrešnu,svatko od nas nalazi se pred pitanjem kako živi svoju vjeruna putu za Kristom. Je li to Marijin put otvorenosti ipristajanja uz Boga, potpuno, nekad i uz nejasnoæe i pitanja,kao i kod Marije, ili želimo ostati na pola puta, zastati, a toznaèi tražiti svoja rješenja kao što ih je tražio prvi èovjek.Gledajuæi s pouzdanjem u njen lik možemo poæi za njomsigurni da je izbor koji je Marija uèinila a Bog ga po njojnudi i nama danas, izvor života", poruèio je mons. Prenða,poželjevši da Bezgrešna svima otkrije pogled na bitni putkršæanskog života, a to je vjernost Isusu i odgovor na Božjurijeè "Neka mi bude po rijeèi tvojoj". Nadbiskup je govorio ostvarnosti grijeha, smrti i pitanjima koja duboko ulaze uživot èovjeka i svijeta a nose se zbog teškoæa življenja uobitelji, župi, društvu. Puno toga je usmjereno protiv èovjekaod njegove najranije dobi. "Èesto teško razlikujemo štoizabrati, kako se postaviti pred zamamnošæu i ponudomgrijeha. Èovjek je u prilici da izabire zlo i da ne pogodi putkoji mu je Bog ponudio nego da izabere drugi put. Grijehkoji je od poèetka ušao u svijet i danas je uzrok tolikih zala unama i oko nas", rekao je nadbiskup, dodavši da Bog ne dajebilo kakva rješenja, nego istinska. Bog je prisutan na našimputovima, nije nas ostavio same i prepustio našim lutanjima,rekao je nadbiskup, istaknuvši dvije stvarnosti: s jedne straneBožji plan što trebaju biti èovjek i svijet, a s druge èovjekovotkaz posluha Bogu èime se našao izgubljen pred Bogom isobom. "To je ugrozilo èovjeka do srži. Èovjek neprestanomora izabirati izmeðu dobra i zla, grijeha i milosti,dostojanstva i izgubljenosti. U sebi nosimo Božji glas,savjest, kojom nas Bog upozorava kad izabiremo i kad smou napasti pogriješiti; savjest nam govori što je dobro a štozlo. Ipak, toliki se opredjeljuju za zlo pa su posljedicegrijeha na svim razinama, od pojedinca do odnosa udruštvu", upozorio je nadbiskup. No, Bog u svojoj ljubavi imilosrðu ispravlja palo. Èovjek može svojim opredjeljenjempoæi za Isusom, pobjednikom nad grijehom i smræu. "Marijaje model koji pokazuje što treba èiniti kad se nalazimo predizborom. Marija pokazuje što èovjek može uèiniti kad vidida Bog dolazi preda nj i traži njegovu suradnju, da se ponudiBogu i bude graditelj novog, boljeg svijeta. GledajuæiBezgrešnu, Božje darove u njoj, njen stav prema Božjojponudi i sve plodove proizašle iz njenog 'Neka mi bude porijeèi tvojoj' i mi smo pozvani Bogu reæi 'Evo, to što si midao u krštenju, što nosim kao tvoj život, što možeunaprijediti moj život i dati mu snagu da postane primjer zadruge i bude doprinos popravku mene i svijeta, tim putemželim iæi", rekao je mons. Prenða. "Bog može silno uèiniti usvojoj milosti, ali mu trebamo poslužiti, otvoriti mu se i datipristup u svome srcu. To je pitanje našeg mentaliteta, štomislimo da je dobro a što zlo, jer su danas i meðu katolicimakolebanja i pitanja osobne slobode u shvaæanju mnogihstvarnosti života. Pred mnogim smo nevoljama jer smoneodluèni, nedosljedni i nismo svjesni koliko je važnopravilno misliti, iæi za svjetlom Krista i biti odluèan u borbiprotiv grijeha. Svatko od nas može pridonijeti da svijet budebolji i da Krist bude više vidljiv po našem životu, kao što jeto po posluhu i otvorenosti svog srca uèinila Marija",poruèio je mons. Prenða.

Domovinske vijestiika

2710. prosinca 2008. broj 49/2008

Slavlje Bogoslovnog sjemeništa u ÐakovuÐakovo, 8.12.2008. (IKA/TU) - Slavlje svetkovineBezgrešnog zaèeæa BDM, zaštitnice Bogoslovnog sjemeništau Ðakovu, zapoèelo je u nedjelju 7. prosinca sveèanomVeèernjom koju je predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup imetropolit Marin Srakiæ. Sudjelovali su i pomoæni biskupÐuro Hraniæ, poglavari Bogoslovnog sjemeništa, profesorina Katolièkome bogoslovnom fakultetu u Ðakovu te ostalisveæenici, redovnice, bogoslovi i pojedini gosti laici. Nasamu svetkovinu Bezgrešnog zaèeæa BDM sveèanoeuharistijsko slavlje predvodio je požeški biskup AntunŠkvorèeviæ. Koncelebrirali su nadbiskup Srakiæ, poglavariBogoslovnog sjemeništa na èelu sa rektorom mons. JosipomBernatoviæem, profesori KBF-a u Ðakovu na èelu sdekanom dr. Perom Araèiæem i više sveæenika. Izrazivšidobrodošlicu požeškom biskupu, nadbiskup Srakiæ,prisjeæajuæi se svojih bogoslovnih dana, istaknuo je dvablagdana koja se osobito štuju u Bogoslovnom sjemeništu –29. lipnja, blagdan sv. Petra apostola – Petrovo; te 8.prosinca - svetkovinu Bezgrešnog zaèeæa Blažene DjeviceMarije – Bezgrešna. U homiliji biskup Škvorèeviæ govorio je o Božjem izabranjuMarije za Bogorodicu, te o razlozima i argumentima zašto jeBog upravo Nju izabrao. No, Bog nije izabrao samo Mariju,napominje biskup, veæ je izabrao sve nas. Govoreæi odijalogu anðela, Božjeg posrednika, i Marije, biskupŠkvorèeviæ, obraæajuæi se bogoslovima istaknuo je: "Vi steukljuèeni u taj Božji dijalog na sasvim poseban naèin.Hoæete li zaglušiti to u Vama Božje ili æete tragati zabistrinom toga Božjega u vama – svaki dan iznova svojommolitvom, svojom sabranošæu, slušanjem Božje rijeèi. Tolikisu ovdje, u ovoj kapeli one svoje nejasnoæe i nesigurnostiuvijek suoèavali s Božjom rijeèi, u sabranosti svoga srca sBožjom prisutnošæu i tako pronalazili svjetlo i znali su Bogugovoriti. Volio bih i želio da svaki od vas bogoslova budeuspješan sugovornik u razgovoru s Bogom. Da nikada neotkažete u tom razgovoru s Bogom, nego da imate hrabrostikao Marija upitati 'A kako æu ja to?' Stoga, nemoj drugepitati, veæ Boga za to pitaj, jer je to Božje djelo u tebi". Uzbogoslove, na misnom slavlju sudjelovale su sestre sv.Križa, predstavnici studenata laika s KBF-a u Ðakovu,djelatnici KBF-a i te djelatnici drugih centralnih ureda.Liturgijsko slavlje obogaæeno je pjevanjem Zbora bogoslovapod vodstvom maestra Ivana Andriæa uz orguljašku pratnjumaestra Vinka Sitariæa. Uslijedio je sveèani ruèak ublagovaonici Bogoslovnog sjemeništa.

Proslava BDM zaštitnice Centralnoga bogoslovnogsjemeništu u SplituSplit, 8.12.2008. (IKA) – Centralno bogoslovno sjemeništeu Splitu proslavilo je u ponedjeljak 8. prosinca svojunebesku zaštitnicu Bezgrešno zaèeæe Blažene DjeviceMarije, koja veæ tri stoljeæa svojim zagovor pratibogoslovske naraštaje. Sveèano misno slavlje u kapeliciCentralnoga bogoslovnog sjemeništa, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji sšibenskim biskupom Antom Ivasom i tridesetak sveæenika.Èestitajuæi svima blagdan te prenijevši pozdrave biskupaSplitske metropolije i umirovljenoga nadbiskupa AnteJuriæa, nadbiskup Barišiæ istaknuo je da nas nitko bolje odBlažene Djevice Marije u ovom vremenu došašæa ne možepripremiti i uvesti u otajstvo Isusova roðenja i dolaska Bogana ovaj svijet. Tradicionalno za blagdan nebeske zaštitnicena misnom slavlju propovijeda ðakon. Ovogodišnji jepropovjednik ðakon Ivica Barišiæ, govoreæi o dogmiBezgreešnog zaèeæa, istaknuo Marijinu predanost Božjoj

volji i ljubavi. Blažena Djevica Marija je olièenje Božjeljubavi i svetosti te uzor življenja jednih za druge i putokazkako na zemlji izgraditi kulturu ljubavi, predigru svijeta kojiBog priprema za nas u nebu. Ovaj nas blagdan, stoga, potièekako æemo se otvoriti Božjoj volji i ljubavi jer život je tamogdje je ljubav, a gdje je ljubav tu je i Duh Sveti. Ljubav nasèuva od besmisla i vjeène smrti, istaknuo je ðakon Barišiæ.Nakon misnoga slavlja i zajednièkoga blagovanja, održana jetradicionalna utakmica izmeðu bogoslova i sjemeništaraca ukojoj su pobijedili sjemeništarci. U popodnevnim satima uvelikoj bogoslovskoj dvorani uprilièena je sveèanaakademija. U prvomu je dijelu bogoslovski zbor podravnanjem bogoslova Ivana Urliæa te uz glasovirsku pratnjubogoslova Ivana Marèiæa izveo nekoliko pjesama te subogoslovi Marko Planèiæ i Toni Šinkoviæ izveli prigodnikrasnoslov. Uslijedila predstava, glazbeno skazanje u èetirislike pod naslovom Treæi brat pisca don Ante Mateljana,glazbene je dijelove priredio don Šime Maroviæ, a izvela ihje bogoslovna klapa nakon svakoga èina. Radnja se zbiva naobali Genezaretskog jezera, u danima nakon Isusovauskrsnuæa. Petar se, nakon dramatiènih zbivanja u vrijemePashe, s bratom Andrijom vratio iz Jeruzalema kuæi. Glavnolice skazanja je njihov zamišljeni treæi brat, koji je izabraodrukèiji životni put. Pridružio se zelotima pa se vraæa kuæida bi iz prve ruke doznao nešto više o Isusu. Bogoslove je zapredstavu uvježbao njihov vicerektor dr. don AlojzijeÈondiæ. Cjelovitom programu nazoèili su nadbiskup Barišiæi biskup Ivas, odgojitelji u Bogosloviji i Sjemeništu,profesori i studenti KBF-a, dijecezanski bogoslovi ibogoslovi Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja teisusovaèki novaci sa svojim odgojiteljima, sjemeništarci iredovnice te mnogobrojni gosti.

Nadbiskup Vidoviæ na svetkovinu Bezgrešnog zaèeæa uDubrovnikuDubrovnik, 8.12.2008. (IKA) - Naslovni ninski nadbiskup iapostolski nuncij u Bjelorusiji mons. Martin Vidoviæ nasvetkovinu Bezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije, 8.prosinca, predvodio je misno slavlje u samostanskoj crkviMale braæe u Dubrovniku. Na poèetku mise dubrovaèkibiskup Želimir Puljiæ pozdravio je apostolskog nuncija iokupljene vjernike, te izrazio radost i zahvalnost što svizajedno slave svetkovinu Bezgrešnog zaèeæa, koja uvodi uovo vrijeme došašæa u otajstvo Božiæa. Nuncij Vidoviæistaknuo je kako ta svetkovina uvodi u samu srž stvaranjaèovjeka i njegova otkupljenja te istodobno upuæuje na skoridolazak Onoga koji æe svojom smræu na križu i svojimuskrsnuæem od mrtvih uspostaviti potpuni i konaèni skladizmeðu Boga i ljudi, grubo narušen Evinim i Adamovimgrijehom, to jest grijehom naših praroditelja. Upuæuje nadolazak Onoga koji æe doæi da bi èovjek imao život, uizobilju ga imao. Ta svetkovina uèi o neizmjernoj Božjojskrbi za èovjeku i Božjoj ljubavi prema njemu. Bog je,naime, uvijek bliz èovjeku i nikada ga ne napušta, pa i kadaèovjek sagriješi. Bog ne povlaèi svojih obeæanja i ostajevjeran dovijeka, pa i kada je èovjek nevjeran. I još više: samBog ide u susret èovjeku, prvi ga traži i zove ga k sebi, pružamu ruku pomirnicu i uzvisuje ga na najveæe dostojanstvo.Onaj Božji zov èovjeku sa samih poèetaka stvaranja èovjekai svijeta: "Gdje si?" odzvanja kroz svu ljudsku povijest i uživotu svakoga pojedinoga èovjeka i žene. Na kraju misnogaslavlja nadbiskup Vidoviæ je vlašæu Vrhovnog SveæenikaBenedikta XVI. podijelio vjernicima potpuni oprost odgrijeha. Prije misnoga blagoslova svima se zahvaliogvardijan samostana Male braæe fra Stipe Nosiæ.

Domovinske vijesti ika

28 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Zakljuèna izjava sudionika meðunarodnog kongresaHumanae vitaeKongres je istaknuo suvremenost enciklike Humanae vitae,njezinu proroèku dimenziju; cjelovitost i ljepotu ljudskeljubavi i spolnosti prema Božjem planu u smislu dobrobitikoju èovjek ostvaruje ako prihvaæa i živi u skladu s timplanomZadar, 9.12.2008. (IKA) - Meðunarodni Kongres "Humanaevitae za sva vremena – ljudska spolnost življena uvelikodušnosti i razboritosti" održan je u Zadru od 28. do 30.studenoga u povodu 40. obljetnice objavljivanja enciklike"Humanae vitae" pape Pavla VI. Kongres su organiziraliUred HBK za obitelj, Zadarska nadbiskupija, Hrvatskokatolièko lijeènièko društvo i Hrvatsko katolièko društvomedicinskih sestara i tehnièara, pod pokroviteljstvomMinistarstva zdravstva i socijalne skrbi, Zadarske županije iGrada Zadra, uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja isporta i Ministarstva obitelji, branitelja i meðugeneracijskesolidarnosti. Sudionici Kongresa, predvoðeni koordinatoromSredišnjeg organizacijskog odbora dr. Petrom KrešimiromHodžiæem, zakljuèke rada Kongresa sabrali su u sljedeæojzakljuènoj izjavi: "Na otvaranju Kongresa s radošæu smo i zahvalnošæu slušalirijeèi poruke koju nam je uputio Sveti Otac Benedikt XVI.On nas je oèinskom ljubavlju pozvao na dublje promišljanjeo otajstvu i daru ljudskoga života kao i na osobnosvjedoèenje: "Prokreativna braèna ljubav, otvorena raðanjudjece u uzajamnom nesebiènom darivanju muža i žene, nesamo da nalikuje nego i sudjeluje u stvaralaèkoj Božjojljubavi, koja se konkretno priopæuje dozivajuæi u životljudske osobe. Iskljuèiti ovu komunikativnu dimenzijuposredstvom djelovanja koje prijeèi prokreaciju znaèilo biporicati intimnu prirodu supružnièke ljubavi. Neka primjer isvjedoèanstvo tolikih roditelja doista bogatih vjerom ipouzdanjem uvijek bude na ohrabrenje i utjehu onima kojisvoju oèinsku i majèinsku odgovornost žive s poteškoæamaili nesigurnošæu". Kongres je istaknuo: suvremenostenciklike Humanae vitae koja govori o naravnom zakonu imoralnom življenju spolnosti kao trajnim vrijednostima;proroèku dimenziju enciklike jer su se ostvarila njenapredviðanja o danas sve vidljivijim posljedicama otklona odprirodnog i moralnog življenja spolnosti; cjelovitost i ljepotuljudske ljubavi i spolnosti prema Božjem planu u smisludobrobiti koju èovjek ostvaruje ako prihvaæa i živi u skladu stim planom; bogatstvo nauka Crkve, koji ne samo da neproturjeèi znanosti veæ daje pozitivan doprinosistraživanjima koje humanistièke i znanstvene disciplinerazvijaju u korist èovjeka i društva; glavno strujanjedanašnjeg društva, unatoè nametanjima alternativnihstrujanja, u središte stavlja upravo obitelj utemeljenu nabraku izmeðu žene i muškarca; potrebu novog feminizmakoji potvrðuje savez žene i života uz sve potpunijeoèitovanje 'ženskog genija' u razlièitim podruèjima života,zauzimanju žena za život i svekoliku humanizaciju društva uistinskoj ravnopravnosti spolova; zanemarivanje duhovnedimenzije spolnosti dokida istinski smisao i cjelovitostljudske ljubavi; metode prirodnog planiranja obitelji (PPO)su znanstveno i klinièki utemeljene, imaju visokupouzdanost te donose brojne zdravstvene, psihološke,duhovne, ekonomske, ekološke i druge dobrobiti zapojedinca, braèni par, obitelj i društvo; premda je trenutnona putu prema izumiranju, još uvijek postoje tragovi nade zademografski oporavak hrvatskog društva uz znaèajno boljezauzimanje odgovornih institucija, pojedinaca i skupina;nužnost meðusobnog umrežavanja i povezivanja radi razvojasustavnog i standardiziranog pristupa promicanja ipoduèavanja metoda PPO-a.

Organizatori kongresa i više od 200 sudionika, potaknutiporukom enciklike 'Humanae vitae', od razlièitih institucijaoèekuju da u smislu njene poruke istinski suraðuju uostvarivanju projekata usmjerenih na odgoj za vrjednote,promociju braka, obitelji i zaštitu života te traže: 1. ododgojno-obrazovnih institucija da osiguraju provoðenjeprograma cjelovitog odgoja mladih za velikodušno irazborito življenje spolnosti poštujuæi roditeljsko prioritetnopravo da odluèuju o odgoju svoje djece; 2. od crkvenihstruktura da u skladu s postojeæim dokumentima i odlukamaPPO dobije primjereno mjesto u formaciji pastoralnihdjelatnika, pastoralu mladih, obiteljskom pastoralu ipastoralu zdravstva te da omoguæi ostvarenje projektasustavnog promicanja i poduèavanja prirodnih metoda uredovitom pastoralu, a poglavito u župama i obiteljskimsavjetovalištima; 3. od institucija struènog srednjoškolskog,višeg i visokog obrazovanja da u redovite programe struèneformacije i trajne edukacije zdravstvenog osoblja i ljekarnikaukljuèe sadržaje o PPO; 4. od zdravstvenih ustanova, dapoštujuæi postojeæe kodekse Hrvatske lijeènièke komore iHrvatskog lijeènièkog zbora, PPO postave u temelj skrbi oprokreativnom zdravlju, osobito u sluèaju problema upostizanju zaèeæa; 5. od znanstvene zajednice da se svojomdjelatnošæu pridruže stvaranju baze znanja te vjerodostojnojinterpretaciji znanstvenih èinjenica o plodnosti i PPO-uèineæi ta znanja dostupnima široj javnosti; 6. od sredstavajavnog priopæavanja da na primjeren, cjelovit i današnjemèovjeku razumljiv naèin prenose istinu o ljudskoj spolnosti iPPO-u".

Zagreb: Susret predsjednika nacionalnih caritasaKardinal Puljiæ i biskup Mrzljak razgovarali o "Tjednusolidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni iHercegovini" 2008.Zagreb, 9.12.2008. (IKA) - Predstavnici dvaju nacionalnihcaritasa - Hrvatskog Caritasa i Caritasa Biskupskekonferencije BiH - susreli su se u utorak 9. prosinca uZagrebu. Sastanku su nazoèili predsjednik HC-a varaždinskibiskup Josip Mrzljak i predsjednik Caritasa BK BiHvrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ te ravnateljiHC-a vlè. Ivan Milovèiæ i Caritasa BK BiH vlè. BosiljkoRajiæ sa suradnicima.Na susretu se raspravljalo o "Tjednu solidarnosti izajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini" 2008.i izvješæu o toj korizmenoj akciji na sljedeæem zajednièkomsusretu Hrvatske biskupske konferencije i BKBiH, 26.sijeènja 2009. godine u Zagrebu, kada æe dati prijedloge i zakorizmenu akciju u 2009. Biskupima HBK predložit æe se da potièu na sve veæeukljuèivanje župa u akciju, odnosno vjernika i župnika uHrvatskoj, ne samo u cilju prikupljanja više materijalnepomoæi, veæ i radi veæe duhovne animacije. Prijedlog jedvaju nacionalna caritasa da se - temeljem ohrabrujuæegiskustva posljednje korizmene akcije - u svim biskupijama uHrvatskoj i BiH organizira molitveni hod kojemu je svrha dase zajednièkim okupljanjem vjernika u molitvi potièe duhzajedništva i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Ovogodišnji, treæi zaredom, "Tjedan solidarnosti izajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini"održat æe se od 9. do 15. ožujka 2009. Akciju pomoæi Crkvi i ljudima u BiH Hrvatski Caritasorganizira temeljem odluke donesene na zasjedanju dvijubiskupskih konferencija, u sijeènju 2007., kad jeraspravljano o pomoæi Katolièke Crkve u HrvatskojKatolièkoj Crkvi u BiH.

Domovinske vijestiika

2910. prosinca 2008. broj 49/2008

Crkva se slaže s uvoðenjem alternativnog predmetavjeronaukuIzjava kardinala Bozaniæa za Glas KoncilaZagreb, 9.12.2008. (IKA) - Uredništvo Glasa Koncilaobratilo se zagrebaèkom nadbiskupu kardinalu JosipuBozaniæu s molbom da odgovori na pitanje: U utorak 2.prosinca 2008. godine hrvatskoj je javnosti predstavljenprijedlog Nacionalnoga okvirnog kurikuluma. Tim jepredstavljanjem spomenuti dokument ujedno stavljen i najavnu raspravu. Taj dokument predlaže uvoðenje novoganastavnoga predmeta Religijske kulture kao alternativnogpredmeta školskom vjeronauku. U medijima su, nakonpredstavljanja, uslijedile neke izjave i èlanci koji ili oèitujunesnalaženje ili prozivaju Crkvu i istièu njezino neslaganje stom inicijativom, stoga Vas molimo da iznesete svoj stav oalternativnom predmetu školskom vjeronauku. Kardinal Bozaniæ odgovorio je: Pozdravljam inicijativuuvoðenja alternativnoga nastavnog predmeta u osnovneškole koji æe pohaðati oni uèenici koji ne sudjeluju uvjeronauku. Crkva je bila od samog uvoðenja vjeronauka uhrvatski školski sustav otvorena za uvoðenje alternativnogpredmeta za one uèenike koji ne upisuju vjeronauk. Zarazliku od osnovne škole, u srednje je škole uvedenalternativni predmet Etika školske godine 1995./96. Uosnovnoj školi, meðutim, unatoè razlièitim nastojanjimadosada takav predmet nije uveden. Svaki uèenik odnosnoroditelj ima pravo izabrati izmeðu vjeronauka i drugogalternativnog predmeta, jer svaki uèenik ima pravo upisatipredmet koji æe mu omoguæiti postavljanje pitanja smisla ivrijednosti te stjecanje temeljnoga poznavanja religija. Uvoðenje takvog predmeta pridonosi veæoj odgovornosti irješava pitanje nastavne aktivnosti uèenika koji ne upisujuvjeronauk. Omoguæuje, takoðer, da se u nastavi vjeronaukapostave primjereniji zahtjevi. Alternativni predmetpridonosi, nadalje, uèvršæivanju vjeronauka u školskojsatnici. Dosada se, naime, dogaðalo da se vjeronauk u nekimškolama stavljao u nulte ili zadnje sate ili èak u suprotnusmjenu zbog onih uèenika koji nisu upisali vjeronauk.Alternativni predmet olakšava stoga organizaciju i izvedbuškolskog vjeronauka. Nacionalni okvirni kurikulum predlaže da naziv togpredmeta bude Religijske kulture. Buduæi da je religijskakultura sastavni dio školskog vjeronauka i jer je to naziv kojise negdje upotrebljava za predmet koji mi nazivamovjeronauk, smatram da bi takav naziv mogao unijetiodreðenu zbrku i nerazumijevanje posebnosti svakog od tihdvaju predmeta. Stoga predlažem da se pronaðe prikladnijinaziv, kao na primjer: Etièki odgoj i religije, ili neki drugi,koji bi jasnije naglasio sliènosti ali i razlike izmeðu dvaalternativna predmeta.

Adventski koncert u SplituSplit, 9.12.2008. (IKA) - U sklopu kulturnog programa 16.dana Ogranka matice hrvatske Split u crkvi Sv. Ante naPoljudu održan je 9. prosinca prigodni adventski koncertususret Božiæu muškog vokalnog sastava "ChorusSpalatensis". Na programu su bila djela V. Kalandera, I.Lukaèiæa, J. Bajamontija, B. Pellizzarija, Š. Maroviæa, J.Juratoviæa, G. Bozzottija te Gregorijanski napjev iGregorijanski napjev u obradi: "Rosite Nebesa" i "AdesteFideles". Na završetku koncerta nazoèni u prepunoj crkvidugotrajnim aplauzom su nagradili izvoðaèe, a oni su zatimza uzvrat izveli "Oèenaš" Šime Maroviæa. Akademski slikarJosip Botteri Dini i pjesnik Miljenko Galiæ predstavili suzajednièko djelo likovno - poetsku mapu posveæenuistaknutoj hrvatskoj pjesnikinji Sidi Košutiæ.

Održana redovita skupština "Tkalèiæa"Zagreb, 9.12.2008. (IKA) – Društvo za povjesnicuZagrebaèke nadbiskupije "Tkalèiæ" održalo je redovitugodišnju skupštinu u utorak 9. prosinca u dvoraniNadbiskupskoga duhovnoga stola u Zagrebu. Nakonotvaranja skupštine i pozdrava tajnika Društva dr. StjepanaRazuma, sudionicima skupštine obratio se izaslanikpokrovitelja Društva zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaJosipa Bozaniæa zagrebaèki pomoæni biskup ValentinPozaiæ. Èlanovima "Tkalèiæa" poželio je da im svaka knjigakoja izaðe bude na radost. Rad oplemenjuje samog èovjeka, iokolinu u kojoj živi, rekao je biskup Pozaiæ te èestitaoèlanovima na radu i poželio uspjeh skupštine. Izvješæe o radu Društva izmeðu dvije skupštine podnio jepredsjednik dr. Stjepan Kožul. Na poèetku je podsjetio kakose ove godine navršava deseta obljetnica smrti zagrebaèkogapomoænog biskupa Ðure Kokše, prvog pokrovitelja Društva.Istaknuo je kako je dr. Kokša od samog poèetka dao potporupostojanju Društva, u želji da se širi znanje, da se govori ipiše na temelju èinjenica i dokumenata, a ne proizvoljnihkonstrukcija i naknadnih interpretacija. Od aktivnosti izmeðu dvije skupštine, predsjednik Kožulposebno je istaknuo izdavaèku djelatnost, tj. objavljivanjetriju knjiga, te godišnjaka "Tkalèiæ" koji je ukratkopredstavio. Ovo opsežno izdanje na 790 stranica odraz jezauzetoga rada suradnika, a donosi rasprave i èlankerazvrstane u pet skupina ili odjeljaka: povijest osoba,povijest ustanova, osvrti, prikazi knjiga i ljetopisni dio. Dr.Kožul istaknuo je kako je Upravni odbor primio na znanjeobavijest Nacionalnog vijeæa za znanost koje je godišnjak"Tkalèiæ" predložilo staviti u popis èasopisa s oznakom "a2"u Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Odostalih aktivnosti, predsjednik je podsjetio kako je društvosudjelovalo u pripremi i održavanju znanstvenoga skupa"Život i djelo dr. Stjepana Kranjèiæa", koji je održan 5.travnja 2008. u Križevcima, a u sklopu "16. veèeri AntunaDobroniæa" u Jelsi, predstavljena je 11. kolovoza 2008.knjiga u izdanju društva "Život i djelo Lelje Dobroniæ (1920.-2006.)". Èlanovi skupštine upoznati su i s izvješæemriznièara, te Nadzornog odbora. Nakon usvajanja izvješæa dr. Agneza Szabo predstavila jeknjigu dr. Miroslava Akmadže "Crkva i država. Dopisivanjei razgovori izmeðu predstavnika Katolièke Crkve ikomunistièke državne vlasti u Jugoslaviji. Svezak I. 1945.-1952." (Radovi br. 16). Dr. Ivan Mirnik predstavio je knjigudr. Pavla Maèeka "Rod Orehoveèkih od Svetog PetraOrehovca. Rodoslovna rasprava" (Radovi br. 17), a dr.Stjepan Razum je predstavio knjigu dr. Stjepana Kožula"Deset godina nakon 'Martirologija Crkve zagrebaèke'(1998.-2008.). Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju"(Radovi br. 18). Na kraju zasjedanja, skupština je usvojila program rada zaiduæu godinu u tri toèke: objavljivanje 13. godišnjaka;tiskanje knjiga prema novèanim i ljudskim moguænostima, tenastavak sastavljanja abecedarija i leksikona sveæenikaZagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijesti ika

30 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Crkva u Hrvata

Hvarsko "Prikazanje života sv. Lovrinca muèenika" uJužnoj AmericiHvar, 30.11.2008. (IKA) - Kad je redatelj Marin Cariæ1970. godine s hvarskim amaterima postavio na scenu"Prikazanje života svetoga Lovrinca muèenika", duhovneteme nisu bile osobito poželjne u javnom svjedoèenju i stogaje to bio Cariæev hrabar i vizionarski kulturni èin, jer jedobro osjetio da dolazi vrijeme kada æe se više pažnje moratiposveæivati tematici duhovnosti i moralnih principa, èegaima u obilju u našoj kulturnoj baštini, posebice u crkvenimprikazanjima. Upravo je baština ono na èemu je Marin Cariætemeljio svoj rad s hvarskim glumcima, što se i danaspotvrðuje kao pravi i plodonosan "kazališni put", kojimèlanovi Hvarskoga puèkog kazališta kroèe uspješno veæèetrdeset godina, odnosno od utemeljenja svoje kazališnedružine. Slijedeæi taj zacrtani put hvarski su glumci potkraj studenoga"kroèili" u Južnu Ameriku, odnosno u gradove Brasiliju iSao Paolo u Brazilu, Montevideo u Urugvaju i Buenos Airesu Argentini, gdje su za naše iseljenike izvodili svojuuspješnu predstavu. Zacijelo bio je izuzetno zanimljiv iemocionalno bogat susret naših iseljenika s hvarskimglumcima, koji su im izveli crkveno prikazanje, vrstukazališne predstave kakve su se još izvodile u Hvaru uvremenu kad su neki od njihovih predaka "trbuhom zakruhom" morali seliti u Južnu Ameriku i druge prekomorskezemlje. Bio je to ne samo susret s govorom njihovih predaka,nego i s vjeènom tematikom smisla života i vrijednostimoralnih naèela u doba duhovne i gospodarske krize. Tu predstavu Hvarsko puèko kazalište izvodi kontinuiranoveæ èetrdeset godina, i to ne samo u Hvaru, nego i u mnogimhrvatskim i europskim gradovima, a upravo su se vratili sgostovanja u Južnoj Americi. Ima kazališnih kritièara kojikao umjetnièke vrijednosti u kazalištu priznaju samoavangardne i postmodernistièke predstave. Hvarsko"Prikazanje života svetoga Lovrinca muèenika"" nije niavangardno niti postmodernièko, a ipak je i nakonèetrdesetak godina prikazivanja još uvijek životno, moždaupravo stoga što se temelji na tradiciji i što svjedoèi ovrijednosti žrtve za ideale, u ovom sluèaju za vjeru u Krista injegov nauk.

40 godina dobroteÈlanice rijeèke Družbe sestara Presvetoga srca Isusovaslave 40 godina svoga boravka i rada u Domu "SrcaIsusova" u Neussu - Najavljeno izdavanje prigodnemonografije i sveèana liturgijska proslava u proljeæe 2009.Neuss, 4.12.2008. (IKA) - Èlanice rijeèke Družbe sestaraPresvetoga srca Isusova slave 40 godina svoga boravka irada u Domu "Srca Isusova" u Neussu. Planirano jeizdavanje prigodne monografije i sveèana liturgijskaproslava u proljeæe 2009. godine. Krajem godine 1968. na molbu gradskih vlasti grada Neussa,u njemaèkoj saveznoj državi Nordrhein Westfalen, došlo je utaj grad 10 sestara da bi vodile i radile u domu za starije ibolesne osobe. U 40 godina plemenitoga rada sa starima iumiruæima izmijenilo se njih više od 40 i postale suprepoznatljiv simbol kršæanske brige "za ljude na rubu",nastavljajuæi tako poslanje koje stoji u temeljima ne samonjihove Družbe, nego i kršæanskoga djelovanja uopæe.Zahvaljujuæi njihovu dugogodišnjem angažmanu kako uprvotnome, tako i u današnjem novom državnom staraèkom

domu "Srce Isusovo", sestre su postale most povezivanjagrada Neussa i Rijeke te uèinile mnogo, kada je u tijekuratnih godina to bilo najpotrebnije, u pomoæi ratompogoðenim podruèjima u domovini. Danas u Neussu živi i radi pet sestara: s. Zvonimira, s.Vitomira, s. Marina, s. Marijeta i s. Marija. One, zajedno sèetrdesetak zaposlenih u toj instituciji, brinu se za više od100 starih, bolesnih i nemoænih, kojima svojom blizinom,pažnjom i ljubavlju èine smislenijim i sretnijim posljednjedane života. Tu brojem simbolièku obljetnicu sestre æe, kako i same kažu,obilježiti radno, a s. Dobroslava Mlakiæ, autorica velikemonografije tiskane 1999. u povodu 100 godina postojanjaDružbe, priprema i prigodnu knjigu, koja bi ukratko trebalaprikazati život i èetrdesetogodišnje djelovanje sestara u tomegradu na Rajni. Uz tiskanje monografije planirana je isveèana liturgijska proslava u proljeæe 2009. godine.Okrugla, biblijski simbolièna obljetnica rada sestara uNeussu podsjeæa ne samo na njihovo zalaganje u radu sumiruæima i nemoænima, nego i na doba komunizma, kada jeDružba, poput svih ostalih redovnièkih zajednica, moralatražiti novi prostor svoga djelovanja. Ovih 40 godinažrtvovanja i zalaganja za vlastite ideale i za potrebe svojezajednice ne mogu se drukèije opisati nego kao 40 godinadobrote.

Crkva u Hrvatskoj i Drugi vatikanski koncilDvodnevni meðunarodni skup održan na Papinskomlateranskom sveuèilištuRim, 5.12.2008. (IKA) - "Crkva u Hrvatskoj i Drugivatikanski koncil - sudjelovanje, doprinos i prijem" bila jetema meðunarodnoga skupa koji je Papinsko lateranskosveuèilište priredilo 4. i 5. prosinca u suradnji s Katolièkimbogoslovnim fakultetom iz Zagreba i Hrvatskimveleposlanstvom pri Svetoj Stolici. Na skupu su, osimhrvatskih crkvenih i javnih djelatnika, nastupili talijanski,francuski, èeški, albanski, rumunjski i njemaèki struènjaci,koji su, zahvaljujuæi i hrvatskim koncilskim i pokoncilskimteolozima uspjeli saznati mnoge do sada manje poznate, a ineke posve nepoznate pojedinosti, jer, kako je reèeno naskupu, hrvatski biskupi i teolozi uspjeli su na neki naèinpomoæi srednje istoènoj Europi da upozna glavne trenutke ismjernice Drugoga vatikanskog sabora. Cilj je ovog znanstvenog skupa ne samo promišljati odoprinosu hrvatskih biskupa i teologa Drugom vatikanskomsaboru, veæ i o prihvatu koncilskih dokumenata u Crkvi uHrvata, gdje se Katolièka Crkva, kako je primijetio mons.Walter Brandmueller, stoljeæima susreæe s pravoslavljem iislamom, te je njezino iskustvo bilo vrlo korisno saborskimocima kao i iskustvo jedne Crkve, koja je u ono vrijeme bilapotlaèena kao i veæi dio istoène Europe totalitarnimrežimom. Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæposebno je istaknuo ulogu kardinala Franje Šepera naDrugom vatikanskom saboru, o èemu je opširnije govorio idr. Željko Tanjiæ, koji veæ godinama prouèava baštinu toguglednog predstavnika Katolièke Crkve. Za razliku odmnogih biskupa iz zemalja s komunistièkim režimom,hrvatski su biskupi mogli sudjelovati na Koncilu. Tadašnjinadbiskup zagrebaèki mons. Franjo Šeper, kasnije kardinalproèelnik Kongregacije za nauk vjere, bio je jedan odmalobrojnih biskupa iz komunistièkih zemalja koji jesudjelovao u pripremnim radovima za Koncil kao èlan

Crkva u Hrvataika

3110. prosinca 2008. broj 49/2008

Središnje pripravne komisije, istaknuo je kardinal. U Hrvatskoj je vijest o najavi Koncila, prema rijeèimakardinala Bozaniæa, prihvaæena s velikim oduševljenjem.Unatoè izoliranosti u kojoj su se nalazile komunistièkezemlje, u Zagrebu je odmah 1962. zapoèelo objavljivanjebiltena èiji je cilj bio informirati o dogaðajima na Drugomevatikanskom koncilu. Bilten se zvao "Glas s Koncila" i upoèetku je objavljivanje bilo predviðeno samo za vrijemeodvijanja Koncila. No, veæ sljedeæe godine poprimio je obliknovina, najprije dvotjednih a potom i tjednih pod imenom"Glas Koncila". Postao je važnim sredstvom za upoznavanjeKoncila i za njegovo prihvaæanje te je i danas najvažnijikatolièki tjednik u Hrvatskoj, rekao je kardinal Bozaniæ. Èeški kardinal Tomaš Špidlik održao je zanimljivo teološkopredavanje o istini, slobodi i odnosu èovjeka prema Bogu,dok se profesor suvremene povijesti na Papinskomlateranskom sveuèilištu Philippe Chenaux osvrnuo nanastanak i presudni razvoj Vatikanske Ostpolitik. Profesor sTeologije u Sarajevu dr. Mato Zovkiæ spomenuo je kako suse biskupi iz razlièitih zemalja na saboru sastajali ne samo nazasjedanjima nego i izvan saborske dvorane. Na taj naèin suse upoznavali i dijelili mišljenja o vjerskoj slobodi,kontinuitetu i promjenama. Prije se naglašavalo istinu, kojaima sva prava, a sada se gleda više u èovjeka koji ne gubisvoje dostojanstvo, premda je eventualno u zabludi.Èinjenica da je svijet višestruk potièe katolike da se približeljudima razlièitih uvjerenja. Nadošla je nova faza recepcije uslobodi da nudimo kršæanske vjernosti a ne da ih nameæemo.U BiH stanje je veoma osjetljivo jer katolici žive meðusugraðanima drugih vjera: muslimani, pravoslavci i židovi.Zato je potrebno svome biti vjeran i otvarati se za bližnjegakoji ima pravo biti drugaèiji. Profesori dr. Pero Araèiæ i dr.Dušan Moro su se opširno osvrnuli na pastoralne vidike unastupima hrvatskih biskupa na Drugom vatikanskomsaboru, dok je hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici EmilioMarin analizirao ideje, svjedoèanstva i refleksije nadbiskupaFrane Franiæa, koji je bio vrlo aktivan na saborskimzasjedanjima. Vrlo zanimljivo je bilo i predavanje profesoradr. Antona Tamaruta, koji je govorio o malo poznatom, alivrlo zaslužnom krèkom biskupu Karmelu Zazinoviæu. Upredavanju profesora dr. Franje Šanjeka, koje je proèitano naskupu, bilo je govora o odnosima Crkve i ondašnjeSocijalistièke Federativne Republike Jugoslavije u svijetlukoncilske obnove te o složenim uvjetima u kojima jepotpisan Protokol s vladom u Beogradu. Dr. Jure Zeèeviæ sazagrebaèkog KBF-a se struèno osvrnuo na razvojekumenizma i dijaloga u Hrvatskoj prema smjernicamaDrugog vatikanskog sabora, dok su se profesori dr. MarijanBiškup i dr. Tonèi Matuliæ osvrnuli na postkoncilskateološka razmišljanja u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na dr.Jordana Kunièiæa, a profesorica Mirjana Poliæ Bobiæ sazagrebaèkog Sveuèilišta govorila je o poznatom hrvatskomteologu i sociologu Ivanu Illichu. Dr. Adalbert Rebiæpredoèio je sudionicima ulogu mariologa hrvatske sekcije namariološkim kongresima. Dr. Mario Cifrak predstavio jeZagrebaèku Bibliju sa svim problemima koji su popratili toizdanje Biblije. Za širu publiku posebno su bila zanimljivaizlaganja za okruglim stolom o obnovi katolièke teologije uHrvatskoj i zemljama srednjoistoène i jugoistoène Europenakon Drugoga vatikanskog koncila: Hrvatskoj, Maðarskoj,Èeškoj, Slovaèkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Albaniji,Ukrajini i Poljskoj. Nadbiskup Nikola Eteroviæ, koji je vodiookrugli stol, na kraju je naveo imena nekih najistaknutijihteologa iz dotiènih zemalja kao i katolièka sveuèilišta kojasu nastala u tim zemljama, poèevši od Poljske, Maðarske pado Zagreba.

Sarajevo: Dan smrti sluge Božjega Josipa StadleraSarajevo, 8.12.2008. (IKA/KTA) - U sarajevskojprvostolnici sveèano je 8. prosinca proslavljen blagdanBezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije i obilježen Dansmrti sluge Božjega Josipa Stadlera. Misno slavlje predvodioje vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, istaknuvšiznaèenje Stadlerove baštine. Posebno je zahvalio brojnimvjernicima koji su hodoèašæima i molitvama pridonijeliobilježavanju Stadlerovih dana u katedrali. U nedjelju 7. prosinca u Vrhbosanskom bogoslovnomsjemeništu prireðena je studijska veèer u povodu 165.obljetnice roðenja i 90. obljetnice smrti prvogavrhbosanskog nadbiskupa. Postulator kauze dr. Pavo Jurišiæistaknuo je povijesnu i duhovnu velièinu nadbiskupaStradlera, koji je u tijeku svoje biskupske službe u Bosni"svojom izvrsnom krepošæu, brojnim talentima i neumornomradinošæu stvorio velika djela. Bio je veliki graditelj, a uzdanjima koja su nicala pod njegovim vodstvom mi i danasživimo, Boga slavimo i u njima radimo. Svi su njegovipothvati bili prožeti molitvom". Povjesnièarka dr. AgnezaSzabo iznijela je obilježja složenih društvenih okolnosti natim prostorima u doba nadbiskupa Stadlera. Živio je i radio uteškom povijesnom razdoblju kada je uspostavljenadualistièka monarhija, Hrvatska primorana na hrvatsko-ugarsku nagodbu s kojom ni Satdler nije bio zadovoljan, jerje bila na štetu hrvatskog naroda. Bilo je to vrijeme kada seodržavao I.vatikanski sabor, ali i vrijeme sve dubljihsocijalnih razlika te teškog položaja žena i djece. Nadbiskupje primijetio da katolièki tisak ne odgovara novonastalimprilikama i zbog toga se odluèuje na osnivanje novihtiskovina, rekla je dr. Szabo i podsjetila kako je Stadlerdoveo i isusovce u Bosnu, kojima je povjerio školstvo.Nakon izlaganja, sveèano misno slavlje u katedralipredvodio je pomoæni vrhbosanski biskup Pero Sudar. Upropovijedi je istaknuo da Božja milost uvijek narodu iCrkvi daje dostatno onih koji æe na poseban naèin zasvijetlitii osvijetliti prošlost, ali iznad svega osvjetljavati buduænost iput kojim nam je iæi. Takvi ljudi koji su pustili da ih Božjiduh zahvati postaju svjetionicima. Stoga nije nikakvo èudoda Crkva nakon toliko desetljeæa danas želi ovog Božjegslugu, ovog svojevrsnog proroka, ali i svjedoka vjere,postaviti meðu zvijezde predvodnice svoga crkvenog neba,zakljuèio je biskup.

Crkva u Hrvata ika

32 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Inozemne vijesti

Fokolari otvorili sveuèilišteNeka ovaj sveuèilišni centar promièe istinsku kršæanskumisao koja je kadra spojiti vjeru i razum, i neka podupirešire i cjelovito viðenje spoznaje, istaknuo je papa BenediktXVI. u èestitkiFirenca, 1.12.2008. (IKA) - Neka ovaj sveuèilišni centarpromièe istinsku kršæansku misao koja je kadra spojiti vjerui razum, i neka podupire šire i cjelovito viðenje spoznaje,istaknuo je papa Benedikt XVI. u èestitki u povodu otvaranjeSveuèilišnoga instituta Pokreta fokolara Sophia u Loppianu,nedaleko od Firenze. U nazoènosti oko 200 osoba, sveèanostje 1. prosinca predvodio veliki kancelar Instituta firentinskinadbiskup Giuseppe Betori. Sveuèilište Sophia, kojemu jetemelje postavila utemeljiteljica Fokolara, Chiara Lubich,pojavljuje se kao centar za dijalog s drugim religijama ikulturama, te za intelektualni i unutarnji razvoj mladihnaraštaja, istaknuo je Papa. Istodobno s otvaranjem Sveuèilišta u Loppianu, izišao je inovi sveuèilišni èasopis "Sophia" kojemu je cilj istraživanjetemelja i suodnosa meðu spoznajama. U razgovoru za RadioVatikan ravnatelj novog sveuèilišta teolog Piero Codaistaknuo je kako ta ustanova želi poduprijeti dubokuintegraciju života u svjetlu Isusova Evanðelja, sprouèavanjem i istraživanjem na akademskoj razini. Istotako teži izgradnji mjesta i prostora za susret razlièitihdisciplina i kultura; stoga ima poglavito meðudisciplinarno imeðukulturno obilježje.

Doha: Konferencija o financiranju razvojaDoha, 1.12.2008. (IKA) - Financijska kriza i teroristièkeprijetnje ne smiju odvratiti pozornost meðunarodnezajednice od potreba najsiromašnijih u svijetu, upozorio je 1.prosinca u Dohi nadbiskup Celestino Migliore, stalnipromatraè Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima. U središtu meðunarodne konferencije koja je podpokroviteljstvom UN-a prireðena u glavnom gradu Katarabilo je financiranje razvoja. Nad našim se glavama u Dohi nadvio crni oblak tjeskobezbog gospodarskih i politièkih posljedica nezapamæenefinancijske krize te stalne razorne nazoènosti terorizma, kakonam svjedoèe tragiène èinjenice u Mumbaiju u Indiji. Te sukrize golemi izazov da se pronaðe naèin kako pomoæinajpotrebitijima, istaknuo je nadbiskup. U svojim korijenimafinancijska kriza je krah moralnoga ponašanja, a ne ljudskeumnosti, poruèio je Migliore. Nažalost, danas se vide posljedice takve kratkovidne pohlepei pomanjkanja mudrosti, tako da æe oni koji su nedavno izišliiz krajnjeg siromaštva vjerojatno ponovno zapasti u njega.Èesto se govori o održivome razvoju koji ne smije štetitimoguænosti buduæih naraštaja da zadovolje vlastite potrebe.Isto tako održive bi financije morale zadovoljiti sadašnjefinancijske potrebe, te istodobno jamèiti dugoroènost i rastizvora. Sveta Stolica stoga želi da se naèelo o financijskomodrživom razvoju primijeni na financijska tržišta. Velikiizazov za konferenciju u Dohi je upravo jamèiti financije zaodrživi razvoj, zakljuèio je nadbiskup Migliore te pozivaomeðunarodnu zajednicu da poštuje glas država i pojedinacakojima je potrebnija financijska potpora. .

Katolièke škole u europskim javnom prostoruRim, 2.12.2008. (IKA) – Komisija Vijeæa europskihbiskupskih konferencija za katehezu, škole i sveuèilište usuradnji s Europskim odborom za katolièko obrazovanje i uzpotporu Talijanske BK u Rimu je od 30. studenoga do 2.prosinca organizirala europski kongres katolièkih škola stemom "Katolièke škole u europskim javnom prostoru". Uuvodnom izlaganju sarajevski pomoæni biskup Pero Sudaristaknuo je kako su katolièke škole u BiH jako cijenjene, jersu temeljene na katolištvu, što u doslovnom smislu znaèi,otvorenosti za sve. To je pravi pokazatelj kako Evanðeljeznaèi poštovanje svakog i traženje mirnog suživota meðuljudima razlièitih naroda i religija. Sudionicima kongresapredstavljeni su rezultati istraživanja o stanju vjerske poukeu razlièitim europskim zemljama, koje je provedeno odsijeènja 2005. do studenoga 2007. Navedeni rezultati koji æebiti objavljeni u zasebnoj publikaciji, imaju za cilj poticanjetrajnog zajedništva, ali i promišljanje o vjerskim sadržajimau školama i župnim zajednicama, s temeljnim pitanjem:kako se vjerska poduka prenosi mladima modernog doba.Ovim kongresom se želio posvijestiti identitet katolièkihškola, koje su mjesto susreta vjere i kulture, znanosti iduhovnosti. Svaka škola na svoj naèin u vlastitom kulturnomokruženju nastoji na najbolji moguæi naèin, zajedno saznanjem uèenika poticati bogatstvo kršæanske tradicije.Stoga je osim specifiènog vjerskog sadržaja potrebno datiprimjer evanðeoskog života (poštenje, pravednost, radostživota, poštivanje svake osobe). U zakljuècima kongresa,sudionici su istaknuli kako katolièke škole daju uvid ustvarnost i poslanje Crkve danas, koja je uvijek usredotoèenana Krista. Osjeæaj zajedništva koji se oèituje unutarkatolièkih škola potvrda je oživotvorenja Evanðelja.Naglašena je potreba formiranja nastavnièkog kadra što biim još više pomoglo u kvalitetnom obrazovanju. Nadalje,istièe se kako Katolièka Crkva želi pridonijeti projektu noveEurope, a u tome upravo katolièke škole mogu odigrativažnu ulogu. Stoga je potrebno naglasak staviti naobrazovanje cijele osobe, te odgoj za opæe dobro društva. Nakongresu je sudjelovao i proèelnik Kongregacije za katolièkiodgoj kardinal Zenon Grocholewski. Kao predstavniciSaveza hrvatskih katolièkih škola sudjelovali su ravnateljSalezijanske klasiène gimnazije u Rijeci don Niko Tunjiæ iprof. Alenka Šuljiæ iz iste škole, a u svojstvu gosta prof. dr.Milan Šimunoviæ.

Brazil: I politika odgovorna za katastrofalne poplaveSao Paulo, 3.12.2008. (IKA) - Za katastrofalne poplave najugu Brazila kriv je i nemar politièara, poruèio je biskupAngelico Sandalo Bernardino, èija je biskupija Blumenauosobito stradala. Odgovorni u Vladi oglušili su se nadugogodišnja upozorenja znanstvenika, ali i mjesne Crkve, oneophodnosti preventivnih mjera. Biskup Bernardinooptužuje vlasti što ne samo da nisu sprijeèile pretjeranu sjeèušuma veæ su èak "išle na ruku graðevinskim špekulantima"koji su u svojoj pohlepi ogoljeli zemljišta i brda te je bilo zaoèekivati da æe jake sezonske kiše uzrokovati odronezemljišta, u kojima æe biti izgubljeni ljudski životi. No, vlastisu se radije bavile "kozmetièkim zahvatima u gradovima"kao što su osvijetljeni vodoskoci, dodaje biskup. Prema službenim podacima u poplavama je dosad životeizgubilo 116 osoba, više od 30 ih se još vodi nestalima, adeseci tisuæa ostali su bez krova nad glavom.

Inozemne vijestiika

3310. prosinca 2008. broj 49/2008

Sveta Stolica zabrinuta stanjem u KonguŽeneva, 3.12.2008. (IKA) - Sveta Stolica osuðuje teškakršenja ljudskih prava u Demokratskoj Republici Kongo teod sukobljenih strana traži poštovanje postignutoga primirja,istaknuo je nadbiskup Silvano Maria Tomasi, stalnipromatraè Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih narodau Ženevi, na osmome izvanrednom zasjedanju Vijeæa zaljudska prava u Ženevi. Ono što se dogaða u pokrajiniSjeverni Kivu, problem je uz koji meðunarodna zajednica nemože ostati neaktivna, nego se treba jasno izraziti, istaknuoje nadbiskup. Sveta Stolica jako je zabrinuta zbog nasilja koje vlada nasjeveroistoku Konga. Zbog ubojstva, silovanja, pljaèke,nasilnoga vojaèenja djece, dva milijuna prognanika, od kojihje 200.000 njih primorano skrivati se, te se tako ne zna ništao njihovu stanju, nadbiskup Tomasi uputio je odluèanzahtjev Vijeæu za ljudska prava da potakne meðunarodnuzajednicu na osudu tih okrutnosti, kao što je to uèinila iSveta Stolica. Sveta Stolica osuðuje i ilegalnu trgovinuoružjem, a posebice onim lakim i oružjem maloga kalibra,koja je raširena u DR Kongo. Podsjetivši potom na nedavni apel pape Benedikta XVI. usvrhu povratka u normalno stanje te afrièke zemlje, kao i narijeèi kongoanskih biskupa koji su govorili o "tihomegenocidu" koji se provodi pred oèima sviju, nadbiskupTomasi je u ime Svete Stolice pozvao sukobljene strane dapoštuju dogovoreni prekid vatre, kao i veæ potpisanemirovne sporazume. Pozitivni je korak bio taj što jeMeðunarodnome odboru Crvenoga križa dopuštenoizvršavanje njegova humanitarnog mandata, primijetio jenadbiskup Tomasi te dodao kako bi sada u istom tom duhuhumanitarne organizacije i meðunarodne agencije za ljudskaprava trebale biti prihvaæene s naklonošæu, kako bi im seomoguæilo djelovanje u svrhu ublažavanja patnje naroda.Sveto pravo na mir, koje je pozvan uživati i Kongo, kao bilokoja druga država, temelji se na dijalogu i pomirenju, ali semože postiæi samo kroz pravednost, poruèio je nadbiskupTomasi.

Umro patrijarh Aleksij II.Patrijarh Moskve i cijele Rusije došao je na èelo najveæesvjetske pravoslavne Crkve godine 1990., i vodio njezinuobnovu nakon sedam desetljeæa progona u komunistièkomrežimuMoskva, 5.12.2008. (IKA) - Poglavar ruskoga pravoslavljaAleksij II. (79) umro je 5. prosinca u rezidenciji uPeredelkinu kraj Moskve. Srèane smetnje veæ više godinaotežavale su patrijarhovo zdravstveno stanje. Patrijarh Moskve i cijele Rusije došao je na èelo najveæesvjetske pravoslavne Crkve godine 1990., i vodio njezinuobnovu nakon sedam desetljeæa progona u komunistièkomrežimu. U unutarcrkvenim pitanjima Aleksij II. pokušavao jepomiriti reformatorske snage i izrazito konzervativne,protuekumenske i djelomièno i nacionalistièke struje.Ponovna izgradnja odnosa Crkve i države u nesigurnimpolitièkim i gospodarskim prilikama kraja proteklog stoljeæabila je isprva vrlo složena, no posljednjih godina, osobitonakon izbora Vladimira Putina za predsjednika, odnosi su seznatno poboljšali. Odnosi s Katolièkom Crkvom ostali sunapeti premda su se u najnovije vrijeme pojavili znakovipribližavanja. Aleksij II. ustrajao je na pravu ruskogpravoslavlja na "tradicionalni teritorij" te optuživao katolikeza misionarenje i "vrbovanje" pravoslavnih vjernika u Rusiji.Unatoè mnogim nastojanjima, nikada nije došlo do njegovasusreta s Ivanom Pavlom II. ni Benediktom XVI. Aleksij Mihaijloviè Rudiger roðen je 23. veljaèe 1929.

godine u Talinu u Estoniji u obitelji ruskih emigranata.Potomak je plemiæke loze baltièkih Nijemaca von Rüdiger,koja je u 18. stoljeæu prihvatila pravoslavlje. Diplomirao jegodine 1949. u Lenjingradu, zareðen je 1950. godine.Biskupom Talina i Estonije imenovan je 1961.;nadbiskupom 1964., te u 39. godini života metropolitomNovgoroda i Lenjingrada godine 1986. Nakon smrtipatrijarha Pimena I. izabran je 7. lipnja 1990. za novogpatrijarha Ruske pravoslavne Crkve.

Brzojav suæuti pape Benedikta XVI. u povodu smrtiAleksija II.Vatikan, 5.12.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI. je, èim jedobio vijest o preminuæu ruskoga patrijarha Aleksija II.uputio sljedeæi brzojav suæuti Svetom sinodu Ruskepravoslavne Crkve: „S ganuæem sam primio žalosnu vijest osmrti Njegove svetosti Aleksija II., patrijarha Moskve i cijeleRusije, bratskom odanošæu želim Svetom sinodu i svimèlanovima Ruske pravoslavne Crkve izraziti svojunajiskreniju suæut, jamèeæi svoju duhovnu blizinu u ovomežalosnome trenutku. Uzdižem prošnje Gospodinu da ovoganeumornog slugu primi u svoje kraljevstvo mira i vjeèneradosti te da darove utjehe i okrjepe podari svima kojioplakuju bolni rastanak. Dok se prisjeæam zajednièkoga zauzimanja na putuuzajamnoga razumijevanja i suradnje izmeðu pravoslavnih ikatolika, rado se takoðer sjeæam napora koje je pokojnipatrijarh uložio za preporod Crkve, nakon mukotrpnogideološkog ugnjetavanja, koje je prouzroèilo muèeništvobrojnih svjedoka kršæanske vjere. Takoðer se sjeæamneumorne bitke za obranu ljudskih i evanðeoskih vrednotakoju je vodio, naroèito na europskom kontinentu, želeæi danjegovo zauzimanje urodi plodovima mira i istinskogljudskog, društvenog i duhovnog napretka. U bolnomtrenutku rastanka, dok se u išèekivanju uskrsnuæa njegovomrtvo tijelo povjerava zemlji, neka sjeæanje na ovogaslužbenika Kristova evanðelja bude potpora svimožalošæenima i ohrabrenje onima koji æe prihvatiti nasljeðe uvodstvu èasne Ruske pravoslavne Crkve. Bratski pozdrav uuskrslom Gospodinu".

Papina poruka predsjednicima Argentine i ÈileaVatikan, 5.12.2008. (IKA) - Nedavna prošlost, s iskustvomraznih propalih pokušaja i drastiènih rješenja koja su, usporovima u raznim dijelovima svijeta, ostavila veoma teškeposljedice, pomaže nam otkriti greške koje su papinskimposredovanjem izbjegli èileanski i argentinski narod, takoðeri drugi narodi u regiji, istaknuo je papa Benedikt XVI. uporuci predsjednicima Èilea i Argentine u prigodi 30.obljetnice papinskoga posredovanja u rješavanju sporaizmeðu te dvije zemlje. U spomen te svijetle povijesnestranice na granici izmeðu dvije zemlje 5. prosincapostavljen je kamen temeljac za spomenik mira, ablagoslovio ga je kardinal Pedro Scherer, Papin posebniizaslanik. U poruci Papa podsjeæa na prve dane prosinca 1978. godine,kada su Argentina i Èile mislili da su propale svemoguænosti sporazumnoga rješenja spora. Naime, dvijedržave su se sporile oko suvereniteta nad tri otoka i izlaza naAtlantski i Pacifièki ocean. U tom dramatiènom trenutku,piše Benedikt XVI., odluka pape Ivana Pavla II. da kaosvoga predstavnika pošalje kardinala Antonija Samorea kakobi posredovao, providnosno je zaustavila ratni sukob. Nesamo da je posredovanje izbjeglo rat, nego je ono pridonijeloželjenom mirnom rješenju: vlade su postigle sporazum kojim

Inozemne vijesti ika

34 10. prosinca 2008. broj 49/2008

je Èileu priznat suverenitet nad otocima, a Argentini pravoplovidbe. Taj uspjeh, koji je ugodno i neoèekivano iznenadiosvijet bio je primjer kako se uvijek, u bilo kojem sporu, morapobijediti malodušnost i nikada se ne smije smatrati iscrpljenstrpljiv dijalog te mudro i razborito voðeno pregovaranjekako bi se do dostojnoga i pravednog rješenje došlomiroljubivim sredstvima, dostojnima civiliziranih naroda,poglavito ako se njihovi èlanovi smatraju braæom i djecomBoga Oca. Podsjeæajuæi na pravedno i dostojno rješenje,Papa je rekao novome argentinskome veleposlaniku, èije jevjerodajnice primio 5. prosinca, kako je rijeè o rjeèitomsvjedoèanstvu koje æe poslužiti uèvršæivanju bratskih veza isporazumijevanja izmeðu dvije države.

Papina molitva na Španjolskom trguRim, 8.12.2008. (IKA) - Tota pulchra es – Sva si lijepa, oMarijo; Tvoja nam ljepota jamèi da je pobjeda ljubavimoguæa; štoviše, da je sigurna. Jamèi nam da je milost jaèaod grijeha, te da je stoga moguæe iskupljenje od bilo kojegaropstva, rekao je papa Benedikt XVI. poslije podne 8.prosinca na Španjolskome trgu u Rimu, u tijekutradicionalnoga pohoda kipu Bezgrešne na današnjusvetkovinu Bezgrešnoga zaèeæa. Spomenuvši se svojegahodoèašæa u Lurd u rujnu ove godine, u prigodi 150.obljetnice ukazanja Djevice Marije, Sveti Otac napomenuoje kako upravo danas, na svetkovinu Bezgrešnoga zaèeæa,završava proslava te posebne obljetnice, jer je "lijepaGospoða" – kako ju je nazivala Bernardica – ukazavši joj seposljednji put, objavila svoje ime kazavši: "Ja samBezgrešno zaèeæe". I mi danas, s uzbuðenjem ponavljamo tootajstveno ime, zajedno s bezbrojnom braæom i sestrama natisuæu drugih mjesta u svijetu, u svetištima i kapelama, kao iu domovima kršæanskih obitelji. Gdjegod postoji katolièkazajednica, tamo se danas Gospa štuje tim divnim ivelièanstvenim imenom: Bezgrešno zaèeæe, kazao je Papa.Uvjerenje o bezgrešnome Marijinu zaèeæu postojalo je punostoljeæa prije lurdskih ukazanja, ali ono je postalo poputnebeskoga peèata nakon što je moj poštovani prethodnikblaženi Pio IX. 8. prosinca godine 1854. proglasio dogmu oBezgrešnome zaèeæu, pojasnio je Papa. Noseæi Gospi na darkošaru punu ruža, Sveti Otac kazao je kako su one znak našeljubavi i štovanja. Simbolièki, ruže mogu izraziti sve onolijepo i dobro što smo uèinili tijekom godine, jer na ovome,sad veæ tradicionalnome susretu, Majci želimo ponuditi sve,uvjereni da ništa nismo mogli napraviti bez njezine zaštite ibez milosti koje svakoga dana za nas isprosi od Boga. Ali,kako se obièno kaže, nema ruže bez trnja; tako i nastabljikama ovih prekrasnih bijelih ruža ne nedostaje trnjekoje za nas predstavlja teškoæe, trpljenje, i zla koja suobilježila te i dalje obilježavaju život pojedinaca i našihzajednica. Majci prikazujemo radosti, ali joj povjeravamo ibrige, sigurni da u Njoj možemo pronaæi utjehu kako nebismo klonuli duhom, i potporu kako bismo išli naprijed. Sveti Otac potom je Gospi povjerio posebice "malene"Rima, a prije svega djecu, poglavito teško bolesnu,siromašne mlade i one koji trpe zbog teškoga obiteljskogstanja. Povjerio je Gospi i osamljene starije osobe, bolesne,doseljenike koji se ne uspijevaju prilagoditi, obitelji uoskudici, te sve ljude koji ne pronalaze posao ili su gaizgubili. Nauèi nas, Marijo, biti solidarni s onima koji su unevolji, i smanjiti sve veæe socijalne razlike; pomozi namnjegovati veæi osjeæaj za opæe dobro, za poštovanje onogašto je javno, potakni nas da ovaj grad osjeæamo baštinomsviju, te da svatko od nas, svjesno i uz zalaganje, uèini svojdio u izgradnji pravednijega i solidarnijega društva, molio jePapa.

Važnost meðukulturnoga i meðureligijskoga dijalogaRazlièitost je obogaæivanje ali se ne smije popustitirelativizmu i sinkretizmu, upozorio je Papa u porucipredsjednicima papinskih vijeæa za meðureligijski dijalog ikulturuVatikan, 9.12.2008. (IKA) - Meðukulturni i meðureligijskidijalog je prioritet, razlièitost treba prihvatiti kao pozitivnuèinjenicu, ona je obogaæivanje, ali se ne smije popustitirelativizmu i sinkretizmu, istaknuo je Benedikt XVI. uporuci predsjednicima papinskih vijeæa za meðureligijskidijalog i kulturu kardinalu Jean-Louisu Tauranu inadbiskupu Ganfrancu Ravasiju, u prigodi studijskoga dana"Kulture i religije u dijalogu", održanoga 3. prosinca uVatikanu. U poruci objavljenoj u Vatikanu 9. prosinca, Papaje potvrdio da Crkva želi uæi u dijalog sa svijetom, te jepodsjetio da premda brojni Europljani, nažalost, èini sezanemaruju kršæanske korijene Europe, oni su živi, a moralibi zacrtati put i hraniti nadu milijuna graðana koji imajuzajednièke vrednote. Papa je izrazio zadovoljstvo zbogzajednièkog pothvata vijeæa za meðureligijski dijalog i zakulturu kao znaka sudjelovanja Svete Stolice u europskojinicijativi, odobrenoj 2006. godine, da se 2008. godinuproglasi europskom godinom meðukulturnoga dijaloga.Europa je veæ odavno postala svjesna svoga bitnogakulturnog jedinstva, unatoè plejadi nacionalnih kultura kojesu saèinile njezino lice. Suvremena Europa koja se pomalja utreæem tisuæljeæu plod je civilizacije stare dvije tisuæegodina. Ona polaže svoje korijene u golemoj i antièkojbaštini Atene i Rima, te posebice plodnom zemljištukršæanstva, koje se pokazalo kadrim stvoriti nove kulturnebaštine premda je prihvatilo izvorni doprinos svake kulture.Novi humanizam nastao širenjem evanðeoske poruke uzdižesve èimbenike dostojne osobe i njezina transcendentalnogapoziva, proèišæavajuæi ih od neèistoæa koje zatamnjujuistinsko lice èovjeka, stvorena na sliku i priliku Božju. Takonam se danas Europa pokazuje kao dragocjeno platno, èija jeosnova satkana od naèela i vrednota proisteklih iz evanðelja,dok su nacionalne kulture znale izvesti ogromnu raznolikostizgleda koji oèituju vjerske, intelektualne, tehnièke,znanstvene i umjetnièke vrednote europskoga èovjeka. Utom smislu možemo ustvrditi da je Europa imala i sve dodanas ima kulturni utjecaj na sveukupnost ljudskoga roda, ane može ne osjeæati se posebno odgovornom za svojubuduænost i èitavoga èovjeèanstva, istaknuo je BenediktXVI. Danas je više nego ikad važno razmišljati o antièkimkorijenima iz kojih je tijekom stoljeæa curio obilan životnisok. Tema meðukulturnoga i meðureligijskog dijaloga zatoizbija na površinu kao prioritet za Europsku uniju, a tièe sekulture i komunikacije, odgoja i znanosti, seljenja i manjina,mladih i zapošljavanja, upozorio je Papa. Ohrabrujem sve one koji se posveæuju izgradnjigostoprimljive Europe, solidarne i uvijek vjerne svojimkorijenima, a posebice potièem kršæane da pridonesu nesamo ljubomornom èuvanju kulturne i duhovne baštine pokojoj se odlikuju, koja je sastavnica njihove povijesti, negoda se još više zauzimaju u traženju novih putova kako bi sena prikladan naèin suèelilo s velikim izazovima po kojima serazlikuje post-moderna epoha. Izmeðu ostalih, istièemobranu ljudskoga života u svakom trenutku, zaštitu svihprava osoba i obitelji, izgradnju pravednoga i solidarnogsvijeta, poštivanje stvorenoga, meðukulturni i meðureligijskidijalog, istaknuo je Papa.

.

Inozemne vijestiika

3510. prosinca 2008. broj 49/2008

Novi proèelnik Kongregacije za bogoštovlje isakramentalnu steguVatikan, 9.12.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI. imenovaoje dosadašnjeg nadbiskupa Toleda i primasa Španjolskekardinala Antonija Canizaresa Lloveru novim proèelnikomKongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu. U tojslužbi nasljeðuje kardinala Francisa Arinzea, koji je zbognavršene dobne granice podnio ostavku. Novi proèelnik je prije 63 godine roðen u Utielu, unadbiskupiji Valencije. Za sveæenika je zareðen u 24. godini.Kao biskup Avile, nadbiskup Granade i zatim Toledaustanovio je brojna socijalna djela i centre za oboljele odAIDS-a, stare osobe, psihièke bolesnike, ovisnike o drogi inezaposlene. Obnavljao je sjemenišna zdanja i promicaogradnje crkvi, obnovu zgrada i djela povijesno-umjetnièkebaštine kao i zavoda za vjerske znanosti. Od godine 1995.èlan je Kongregacije za nauk vjere, a suraðivao je uizdavanju Katekizma Katolièke Crkve i njegovom izdavanjuna španjolskome jeziku. Na Papinskome sveuèilištu uSalamanki predavao je Pastoralnu teologiju i Fundamentalnukatehetiku. Po cijeloj Španjolskoj držao je konferencije iteèajeve, a sudjelovao na kongresima i znanstvenimsimpozijima u Italiji, Francuskoj, Portugalu, Jeruzalemu,Sjedinjenim Amerièkim Državama i Brazilu. Utemeljitelj je iprvi veliki kancelar Katolièkoga sveuèilišta Sveta Terezijaod Isusa u Avili, kancelar i promicatelj Katolièkogasveuèilišta Sveti Antun Padovanski u Murciji, a bio jeravnatelj i osnivatelj brojnih struènih èasopisa. BenediktXVI. ga je godine 2006. imenovao kardinalom. Kardinal Arinze, koji je 1. studenoga navršio 76 godina,nakon osam godina napušta Kongregaciju. Za sveæenika jezareðen godine 1958., a 1967. imenovan je nadbiskupomOnitshe, od 1979. bio je predsjednik Nigerijske biskupskekonferencije. Ivan Pavao II. ga je 1985. godine imenovaokardinalom i predsjednikom Papinskoga vijeæa zameðureligijski dijalog, na toj je dužnosti ostao do 2002.,kada je imenovan predsjednikom Kongregacije zabogoštovlje i sakramentalnu stegu.

Inozemne vijesti ika

36 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Prilog dokumenti

Sv. Pavao o istoènome grijehuPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 3. prosinca2008.Draga braæo i sestre! U današnjoj katehezi zadržat æemo se na odnosima izmeðuAdama i Krista, koje je sv. Pavao zacrtao u glasovitomodlomku Poslanice Rimljanima (5, 12-21), u kojima dajeCrkvi bitne obrise nauka o istoènome grijehu. Zapravo, veæje u Prvoj poslanici Korinæanima Pavao usporediopraroditelja i Krista: "Jer kao što u Adamu svi umiru, tako æeu Kristu svi biti oživljeni… Prvi èovjek, Adam, postade živaduša, posljednji Adam – duh životvorni" (1 Kor 15, 22. 45).U Rim 5, 12-21 usporedba izmeðu Krista i Adama je boljerazložena i kaže više. Pavao prolazi poviješæu spasenja odAdama do Zakona te od Zakona do Krista. U središtu togaprizora nije toliko Adam s posljedicama koje je grijeh imaopo èovjeèanstvo, nego više Krist s milošæu koja je, ponjemu, obilato na èovjeèanstvo izlivena. Ponavljanjem rijeèi"toliko više" (u hrv. prijevodu Duda-Fuæak to se znaèenjezapravo prenosi pomoæu izraza "mnogo obilatije", "mnogoæe više", op. prev.) kad se govori o Kristu, on istièe kako daru njemu primljen daleko nadilazi Adamov grijeh i posljedicekoje je on prouzroèio po èovjeèanstvo, tako da Pavao možedoæi do zakljuèka: "Ali gdje se umnožio grijeh, nadmoænoizobilova milost" (Rim 5, 20). Stoga usporedba koju Pavaouspostavlja izmeðu Adama i Krista jasno istièe inferiornostprvoga u odnosu na premoæ drugoga.S druge strane, Pavao spominje Adamov grijeh upravo zatoda bi ukazao na neizmjeran dar milosti u Kristu. Moglo bi sereæi kako se ne bi, da nije želio ukazati na središnje mjestomilosti, zadržavao govoreæi o grijehu koji "po jednomèovjeku uðe u svijet, i po grijehu smrt" (Rim 5, 12). Stoga,ako je u vjeri Crkve sazrela svijest za dogmu o istoènomegrijehu, onda je to zato što je ona povezana s drugomdogmom, onom o spasenju i slobodi u Kristu. Posljedicatoga jest da ne bismo nikada smjeli izdvojeno govoriti oAdamovu grijehu i o grijehu èovjeèanstva, a da ih neshvaæamo u svjetlu opravdanja u Kristu. U suprotnome,dovodimo se u opasnost da upadnemo u iste poteškoæe kojesu pratile teški put sv. Augustina u traženju Istine. U poèetkuje èitao Pismo te mu se èinilo, veæ na prvim stranicama, damalo vrijedi u odnosu na filozofske traktate koji su gaodgajali. Kad se obratio, uzeo je u ruke knjige Staroga iNovoga zavjeta i stekao je posve nov dojam. O tome nam jeostavio stranice od neprocjenjive vrijednosti u svojimIspovijestima. Glasovit je odlomak u kojemu izvještava o tojunutarnjoj promjeni: "Tako se vratih na mjesto gdje je sjedioAlpije i gdje sam ostavio Apostolovu knjigu kad sam ustao.Uzeo sam je, otvorio i proèitao, šutke, prvi redak na koji mibijahu pale oèi. Pisalo je: Ne u pijankama i pijanèevanjima,ne u priležništvima i razvratnostima, ne u svaði i ljubomori,nego zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom i… nepogodujte požudama (Rim 13, 13-14). Ne htjedoh daljeèitati, niti mi je trebalo. Uistinu, èim proèitah tu reèenicu, usrce mi uðe svjetlost, gotovo sigurnost, i raspre se sve tminesumnje" (VIII, 12, 19).Druga zabuna, danas vrlo raširena zbog razlièitihevolucionistièkih teorija o poèetku ljudske vrste, odnosi sena obezvrjeðivanje Adamova grijeha, svedenog na puki mitkojega bi se bilo dobro osloboditi. Zapravo, židovskaliteratura u Pavlovo doba èesto se bavila trima prvimpoglavljima Knjige Postanka, ne da bi istraživala poèetkesvijeta, nego vlastitu sadašnjost te pronašla tumaèenja za

negativne aspekte ljudskoga i politièkoga stanja. Prvu struju,koju æemo nazvati "fatalistièkom", predstavlja pisac apokrifaÈetvrta knjiga o Ezdri: "Zbog svog je zlog srca Adam, prvièovjek, sagriješio - i bi pobijeðen, on i oni što su od njegaroðeni" (3, 20-26). Prema tome, sadašnje je ljudskobivstvovanje nesretno zbog Adama i njegovoga grijeha: onje odgovoran za stanje u koje je upalo èovjeèanstvo. Nadrugoj je strani pisac apokrifa Druge knjige Baruhove: "Nijedakle uzrok Adam, osim za sebe samoga. Svi mi, svaki odnas postao je Adam samome sebi" (54, 15-19). Ta drugaperspektiva otvorena je za odgovornost svake ljudske osobe:svatko je graditelj svoje povijesti. Ako dakle ta dvojicaautora prilaze Adamu na razlièite naèine, onda je to zato štos jedne strane žele objasniti ljudsku sudbinu koja jepritisnuta grijehom, a s druge slobodu svakoga èovjeka dokèini grijeh. Rekli bismo da su opæe ljudsko stanje i stanjepojedinca meðusobno duboko povezani.Istim se pitanjima Pavao bavio u prvim poglavljimaPoslanice Rimljanima, koji prethode odlomku Rim 5, 12-21.S jedne strane Apostol pokazuje da su "svi sagriješili ipotrebna im je slava Božja" (Rim 3, 23), a s druge da je "pojednome èovjeku ušao u svijet grijeh" (Rim 5, 12). Kao štose vidi, Pavao je bio svjestan obaju tumaèenja unutar kojihsu se kretali pisci njegovoga vremena, kako onoga koje seodnosi na katastrofalni Adamov uèinak tako i onog drugog,pozornog na moralnu odgovornost pojedinih ljudskih biæa.No, Apostol ne razrješuje konflikt opredjeljujuæi se za jednoili za drugo stajalište, nego tako što se utjeèe milosnomeopravdanju u Kristu: "Opravdani dakle vjerom, u miru smo sBogom" (Rim 5, 1). Jedino Krist, novi Adam, oslobaðaèovjeèanstvo od grijeha smrti, darivajuæi nam milostopravdanja.U toj je perspektivi razumljivo da krštenje, na koje Pavaoupuæuje u Rim 6, 1-14, osim što oslobaða od istoènogaAdamova grijeha koji prati svaku ljudsku osobu, ujednouvodi u novi odnos s Bogom, èineæi da stvorenje bude sin:"Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt dakao što Krist slavom Oèevom bi uskrišen od mrtvih i mi takohodimo u novosti života" (Rim 6, 4). Dioništvo u Kristovukrižu uvodi u posve novi život u odnosu na život starogaèovjeka, u život koji je plod Duha što je izliven u naša srca(usp. Rim 5, 5). Tako se osloboðenje od Adamova i odsvakoga drugoga grijeha preobražava u osobnu slobodu zasluženje Gospodinu u braæi. Iz tog novog života proizlazivelika odgovornost vjernika prema onima koji nisu u Kristu.Zato æe se Pavao ponovno vratiti na prve stranice KnjigePostanka, kako bi istaknuo da je "stvorenje uistinupodvrgnuto ispraznosti – ne svojom voljom, nego zbogonoga koji ga podvrgnu – ali u nadi. Jer i stvorenje æe seosloboditi robovanja pokvarljivosti da sudjeluje u slobodi islavi djece Božje" (Rim 8, 19-20).Dar milosti, primljen u Kristu, stavlja vjernike u novo stanje,da preuzmu na sebe jauke èovjeèanstva i svega stvorenja,kako bi njihovo išèekivanje usmjerili prema konaènomostvarenju one nade u kojoj smo spašeni. Toj sam nadi, kojase raða iz Kristove ljubavi i vjere u njega, posvetio enciklikuSpe salvi ("U nadi spašeni"), pozabavivši se stranicamaPoslanice Rimljanima: vjernici ne polažu svoju nadu uneizreèeno ili u nepredvidljivo, nego u Krista, "nadu slave"(Kol 1, 27). Upravo su svjedocima te nade postali velikimuèenici vjere. Nada u Krista ne razoèarava jer ne dolazi odnas samih, nego iz Božje ljubavi koja je obilato razlivena unašim srcima, po Duhu koji nam je dan (usp. Rim 5, 5).

Prilog dokumentiika

3710. prosinca 2008. broj 49/2008

Unatoè patnjama koje proživljavamo u sadašnjem životu,možemo na sebe preuzeti jauke èovjeèanstva i stvorenjakako bismo s Pavlom posvjedoèili da je Krist više od našegaživota: on je za nas naprosto "život", koji u konaènicipotpuno obeskrjepljuje žalac smrti (usp. 1 Kor 15, 56),kojemu su sada podložna sva Adamova djeca.

U liturgiji došašæa odjekuje poruka puna nadePapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 7.prosinca 2008.Draga braæo i sestre! Veæ tjedan dana proživljavamo liturgijsko vrijeme došašæa:vrijeme otvaranja za Božju buduænost, vrijeme priprave zasvetkovinu Božiæa, dana kad je on, Gospodin, što je potpunanovost, došao prebivati posred ovog palog èovjeèanstva dabi ga iznutra obnovio. U liturgiji došašæa odjekuje porukapuna nade, koja poziva da podignemo pogled premakrajnjem obzorju, ali u isto vrijeme i da u sadašnjostiprepoznamo znakove Boga s nama. Ove druge nedjeljedošašæa Rijeè Božja sadrži dojmljive naglaske takozvanogDrugog Izaije koji je Izraelcima kušanima desetljeæimagorkog progonstva u Babiloniji konaèno navijestioosloboðenje: "Tješite, tješite moj narod", kaže prorok u imeBožje. "Govorite srcu Jeruzalema, podvikujte mu da mu seropstvo dokonèa" (Iz 40,1-2). To Gospodin želi uèiniti udošašæu: govoriti srcu svoga naroda i, po njemu, èitavomèovjeèanstvu, kako bi navijestio spasenje. I danas se podižeglas Crkve: "Pripravite put Gospodnji u pustinji" (Iz 40,3).Za narode izmorene bijedom i glaðu, za mnoštvoprognanika, za sve koji trpe teška i sustavna kršenja svojihprava, Crkva se postavlja kao stražar na visoku brdu vjere inaviješta: "Evo Boga vašega! Gle, Gospodin Bog dolazi umoæi" (Iz 40,11). Ovaj proroèki navještaj ostvaren je u Isusu Kristu. On jesvojim propovijedanjem i potom svojom smræu iuskrsnuæem, ispunio drevna obeæanja, otkrivajuæi još dubljui sveopæu dimenziju. Zapoèeo je izlazak, ne više samozemaljski, povijesni, pa tako i privremen, nego korjenit ikonaèan: prelazak iz kraljevstva zla u kraljevstvo Božje, izvlasti grijeha i smrti u vlast ljubavi i života. Stoga kršæanskanada ide dalje od zakonitog išèekivanja socijalnog ipolitièkog osloboðenja, jer je ono što je Isus zapoèeo novoèovjeèanstvo koje dolazi "od Boga", ali u isto vrijeme i nièeu ovoj našoj zemlji, koliko se veæ ona dade oploditi DuhomGospodnjim. Rijeè je dakle o tome da se u potpunosti uðe ulogiku vjere: vjerovati u Boga, u njegov naum spasenja, aistovremeno se i zauzeti za izgradnju njegova Kraljevstva.Pravednost i mir doista su dar Božji, ali zahtijevajumuškarce i žene koji æe biti "nova zemlja", spremnaprihvatiti dobro sjeme njegove Rijeèi. Prvina toga novoga èovjeèanstva jest Isus, Sin Božji i sinMarijin. Ona, Djevica Majka, "put" je što si ga je sam Bogpripravio da bi došao na svijet. Sa svom svojom poniznošæu,Marija hodi na èelu novoga Izraela u izlasku iz svakogaprogonstva, iz svake potlaèenosti, iz svakoga ropstvamoralnoga i materijalnoga, prema "novim nebesima i zemljinovoj, gdje pravednost prebiva" (2Pt 3,13). Njezinommajèinskom zagovoru povjeravamo želje za mirom ispasenjem ljudi našega doba. Nakon molitve Anðeo Gospodnji:Proteklih dana umro je patrijarh Moskve i cijele Rusije,njegova svetost Aleksej II. Združujemo se u molitvi s našompravoslavnom braæom, preporuèujuæi njegovu dušuGospodinovoj dobroti, da bi ga primio u svoje Kraljevstvosvjetla i mira.

U Bezgrešnoj Mariji motrimo odsjaj Ljepote kojaspašava svijetPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji na svetkovinuBezgrešnog zaèeæa, 8. prosinca 2008.Draga braæo i sestre! Otajstvo Bezgrešnog zaèeæa Marijina, što ga danas sveèanoslavimo, podsjeæa nas na dvije temeljne istine naše vjere:ponajprije na istoèni grijeh, a potom na pobjedu nad njimmilosti Kristove, pobjedu koja na uzvišeni naèin sjaji uBlaženoj Djevici Mariji. Postojanje onoga što Crkva naziva"istoènim grijehom" nažalost je oèito, pogledamo li samooko sebe i prije svega u sebe. Iskustvo zla doista je takoustrajno da se samo nameæe i u nama potièe pitanje: odakledolazi? Posebice je za jednoga vjernika to pitanje još dublje:ako je Bog, koji je apsolutno Dobro, stvorio sve, odakledolazi zlo? Prve stranice Biblije (Post 1-3) odgovarajuupravo na to temeljno pitanje koje se postavlja svakomljudskom naraštaju, sa svojim navještajem o stvaranju i padupraroditelja: Bog je stvorio sve za život, posebice je stvorioljudsko biæe na svoju sliku; nije stvorio smrt, no ona je ušlau svijet zavišæu ðavlovom (usp. Mudr 1,13-14; 2,23-24) kojije, pobunivši se protiv Boga, u zabludu povukao i ljude,uvodeæi ih u pobunu. To je drama slobode koju Bog do krajaprihvaæa iz ljubavi, obeæavajuæi meðutim da æe doæi sin ženekoji æe satirati glavu drevne zmije (Post 3,15). Od poèetaka, dakle, "vjeèni savjet" - kako bi rekao Dante -ima "odreðen kraj" (Raj, XXXIII, 3): Ženu predodreðenu dapostane majkom Otkupiteljevom, majku onoga koji seponizio do krajnje granice kako bi nas priveo našemizvornom dostojanstvu. Ova Žena, u oèima Božjim, oduvijekima lik i ime: "milosti puna" (Lk 1,28), kako ju je nazvaoAnðeo koji ju je posjetio u Nazaretu. To je nova Eva,zaruènica Adamova, odreðena da bude majkom svihotkupljenih. Tako je pisao sveti Andrija Kretski:"Bogorodica Marija, zajednièko utoèište svih kršæana, bila jeprva osloboðena od prvotnoga pada naših praroditelja"(Propovijed IV. o Božiæu, PG 97, 880 A). A današnjaliturgija potvrðuje da je Bog "pripravio dostojan stan svomeSinu te ga je, predvidjevši smrt Njegovu, saèuvao od svakeljage grijeha" (Zborna molitva). Predragi, u Bezgrešnoj Mariji motrimo odsjaj Ljepote kojaspašava svijet: ljepotu Božju koja isijava s Kristova lica. UMariji je ta ljepota potpuno èista, ponizna, slobodna odsvake oholosti i preuzetnosti. Tako se Djevica pokazalasvetoj Bernardici prije toèno 150 godina u Lurdu, i tako jeèašæena u tolikim svetištima. Danas popodne, prematradiciji, i ja æu je èastiti uz spomenik koji joj je posveæen naPiazza di Spagna. Zazovimo sada s povjerenjem BezgrešnuDjevicu, preuzimajuæi u molitvi Anðeo Gospodnji rijeèiEvanðelja što ih današnja liturgija predlaže za razmatranje.

.

Prilog dokumenti ika

38 10. prosinca 2008. broj 49/2008

Kultura dijaloga i odnos prema pomirenjuIzjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia etpax", Zagreb, 9. prosinca 2008.Komisija Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax"nije sudjelovala na Opæoj skupštini Konferencije europskihkomisija "Iustitia et pax" u Beogradu, od 26. do 30. rujnaove godine. Razlozi tog nesudjelovanja medijski su bilinedovoljno obrazloženi a i sam organizator skupa, KomisijaNjemaèke biskupske konferencije "Iustitia et pax", a time idrugi sudionici nisu ispravno shvatili naš izostanak. Glavnirazlog našeg nedolaženja jest to što ne možemo prihvatitikoncepciju pristupa temi odnosa izmeðu Srba, Hrvata,Bošnjaka i Albanaca, a da mi sami u tome ne sudjelujemo,unatoè èinjenici da smo na temu meðunacionalnogazbližavanja, pomirenja i èišæenja pamæenja mi u Hrvatskojimali niz znaèajnih napora i ostvarenja - možda više od bilokoga u EU! – od kojih su neki objavljeni i na engleskomjeziku. To je neposredni povod da javnosti pojasnimo našerazumijevanje dijaloga i poglavito procesa pomirenja. 1. Neprekinuti dijalog. Prije svega moramo istaknuti da sedijalog na razini vjernika i hijerarhijskih crkvenih strukturatrajno odvijao prije, pa èak i tijekom rata, da nikada nije bioprekinut i da je najèešæe bio iniciran s naše strane. Jednakotako istièemo da su razlièite ustanove i inicijative u Crkvi uHrvatskoj izradile niz studija na temelju brojnih istraživanjaprovedenih tijekom i poslije rata iz kojih se išèitavanedvojbeno opredjeljenje za dijalog i pomirenje kao i svespecifiènosti tih procesa na našim prostorima. Brojnostsusreta i projekata govori o intenzivnosti, a sami naslovi orelevantnosti njihovih sadržaja, primjerice, "Praštanje", "Miru Hrvatskoj – rezultati istraživanja", "Oprost i pomirenje –utopija ili izazov?", "Razgovori o opraštanju", "Oprost ipomirenje – izazov Crkvi i društvu", "Kršæanstvo ipamæenje", "Na putu mira", "Dijalogom do mira", "U službimira", "Svjedoèanstva o mirotvorstvu"… 2. Putovi i stranputice pomirenja. Kritièko promišljanjeprocesa pomirenja u Crkvi u Hrvatskoj ne poèinje ovomIzjavom. Ono što s ove vremenske distance možemoprepoznati kao svojevrsnu konstantu u stavu Crkve nalazimosažeto u "Osvrtu Franjevaèkoga instituta za kulturu mira izSplita i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka naneke inicijative meðunarodne zajednice u svezi spomirenjem Hrvata i Srba i Programom Vlade RepublikeHrvatske za uspostavu povjerenja, od 4. prosinca 1997.". Utom se Osvrtu istièe da su te ustanove, ali ne samo one,ustrajno radile i rade "i tijekom rata, na pripremama procesapraštanja i pomirenja. Iz iskustva i spoznaja o tim procesima,djelatnici ove dvije ustanove, vjerska i laièka, osvjedoèeni suda se pri zauzimanju za pomirenje, unatoè najboljimnamjerama, mogu napraviti pogrešni koraci koji moguotežavati sam proces te ga èak mogu usmjeriti u suprotnomsmjeru." Upravo stoga, "tematizirajuæi neke od putova istranputica pomirenja", potaknuli su na "intenzivniji dijalogkoji æe voditi boljem razumijevanju samog pojma i procesapomirenja". Osvrtom su ujedno iskazali i "svoje nedoumiceo pojedinim inicijativama pomirenja", misleæi pri tomprvenstveno na meðunarodne inicijative poput one, nasreæunikada zaživjele, o Danu pomirenja. Sliène su primjedbe upuæene i Timu Guldimannu (23. ožujka1999.), tadašnjem veleposlaniku OESS-a u Hrvatskoj: "Svise slažemo da je pomirenje proces. Meðutim, izgleda da serazilazimo u pitanjima, primjerice, tko su temeljni nositeljitoga procesa, koliko dugo taj proces traje, koja je uloga'mirotvoraca', kakve bi mirovne projekte trebalo poticati,itd".

Takvo kritièko vrednovanje procesa pomirenja elaborirano jeu spomenutim i drugim studijama i prigodnim tekstovima. 3. Ne postoji bezuvjetno pomirenje. Nažalost, sve do danasnismo dobili dojam da postoji dovoljno dobre volje, pa èak isa strane istinski dobronamjernih meðunarodnih ustanova iinicijativa, da se "èuju" naša promišljanja i uloži napor urazumijevanje naših specifiènosti. Naprotiv, puno toga što sepoduzima – vjerujemo, u najboljim namjerama – ipak naspodsjeæa na ono iskustvo "mira" iz vremena "bratstva ijedinstva naroda i narodnosti" na podruèju ondašnjekomunistièke države, Jugoslavije. Naime, to je bio prividnimir koji je kao takav u dobroj mjeri bio generator nedavnogarata. Stoga se može razumjeti naš otpor prema inicijativamakoje promièu svojevrsno "bezuvjetno pomirenje", tj.pomirenje bez istine; pomirenje snagom zaborava; pomirenjebez pravednosti, pomirenje s omeðenim rokom žalovanja;pomirenje bez davanja prostora osjeæajima, itd.Nestrpljivo i politièki programirano mirotvorstvo u napastije da posegne za mjerama koje su svojstvene totalitarnimrežimima. Tako se èak i zakon stavlja u službu potiskivanjaosjeæaja, primjerice, zakon o govoru mržnje u kojem sejasno ne razlikuje govor koji je u službi izricanja legitimnihosjeæaja, ukljuèujuæi èak i mržnju, od izricanja mržnje kojaje usmjerena na zlo, pa generira i raspiruje zlo. Zbog takvihnejasnoæa dotièni zakon asocira na kod nas još nezaboravljenverbalni delikt, izum komunistièkog režima koji uvijekgenerira neželjene uèinke. Toj nejasnoæi i protuuèinkovitostipridonosi i paradoksalna nedosljednost u primjenidemokratske steèevine slobode govora. Dok se, primjerice,medijsko zlorabljenje slobode govora rijetko sankcionira,pojedinci i skupine koji svoje osjeæaje nezadovoljstva inepravde buntovnièki izrièu nesmotrenim i neprimjerenimrijeèima simbolima nerijetko su izloženi medijskimkritikama u kojima nema ni pokušaja da se razumijeosjeæajni svijet dotiènih ljudi, ili prepozna njihovaneobaviještenost i pravi razlozi njihova buntovnogponašanja. Takve kritike nerijetko postanu uteg koji takavgovor pretvore od legitimnog izricanja osjeæaja u njegovedestruktivne uèinke koji se s raznih razloga množe. Nije naodmet prisjetiti se da i Biblija poznaje terapeutski karakterizricanja "negativnih" osjeæaja sve do osjeæaja mržnje, uzostalo, u primjeru tzv. osvetnièkih psalama. Zacijelo nisuvremenoj psihologiji nije strano poznavanje korisnihuèinaka izricanja "negativnih" osjeæaja. Zapravo je to upravilu nezaobilazna terapija meðuljudskih odnosa. 4. Istinskom pomirenju mora prethoditi proces opraštanja.Ono što nam se èini da na poseban naèin nedostaje upromišljanju i radu na procesima pomirenja kod brojnihmirotvornih inicijativa, ukljuèujuæi i one kršæanskeprovenijencije, jest pomirenje bez prethodnoga procesaopraštanja, iako je pomirenje bez opraštanja kršæanstvustrano. Takvo pomirenje možemo usporediti s kršæanstvombez Krista. Oprost je preduvjet pomirenja. Ne može sepozivati na pomirenje a šutjeti o opraštanju i potrebi dapoèinitelj postane svjestan uèinjenog zla i zamoli zaoproštenje. Ta šutnja sugerira izbjegavanje govora o krivnji iodgovornosti. Svaki zloèin ima poèinitelja. U procesuopraštanja ukljuèeni su i žrtva i poèinitelj. Taj proces jerazlièit za žrtvu i poèinitelja. Za razumijevanje te razlikepotrebno je prije svega podvuæi razliku izmeðu žrtve ipoèinitelja, tj. prvenstveno žrtvi priznati status žrtve.Nažalost, brojne, pa i kršæanske mirotvorne inicijativepodlegnu izbjegavanju tog razlikovanja èesto zbog ozraèjaizjednaèavanja žrtve i poèinitelja, pa èak i zamjene uloga,koje su stvorili i stvaraju pojedini politièki krugovi u svojim

Prilog dokumentiika

3910. prosinca 2008. broj 49/2008

pragmatiènim filozofijama "realne politike".Izjednaèavanjem žrtve i poèinitelja stvara se ne samopravna, nego i moralna nesigurnost, što žrtvu dodatnooptereæuje, a poèinitelja zavodi na krivi zakljuèak obezazlenosti poèinjenoga zla. 5. Status žrtve i njezino mjesto u procesu pomirenja.Zahvalni smo za napore razlièitih institucija meðunarodnezajednice da na našim prostorima stvori uvjete za trajni mirpoticanjem uèvršæivanja demokratskih procesa kao ipojedinim sestrinskim crkvama i vjerskim zajednicama izinozemstva za pomoæ pri izgradnji infrastrukture ipodupiranje projekata pomirenja. Procesi "pomirenja, kao iizgradnja samoodrživog mira, ipak trebaju zaživjeti unutarzajednica koje su izišle iz rata. Proces pomirenja mora teæiizvan ideoloških okvira, politièke prisile i strategijapolitièkog pragmatizma. Nametne li se pomirenje u okvirudržavnih ili meðunarodnih politièkih inicijativa bez stvarnodogoðenoga pomirenja, morat æemo imati vjeèite èuvaretoga mira" (iz veæ citiranoga Osvrta). Nepravedno je iprotuuèinkovito od žrtve oèekivati da bude nositeljpomirenja, što ona zapravo treba biti, ukoliko joj nije priznatni status žrtve, a kamoli dopušteno žalovanje i namirenašteta. To na našim prostorima brojne žrtve nažalost nisudoživjele. 6. Autoriteti i službe pomirenja. Èesto je mirotvorni radneopravdano i nepravedno reduciran na specifièni djelokrugpojedinih ustanova i udruga, a zaboravlja se pritom ilinedovoljno vrednuje rad širih ustanova, primjerice, župa.Koliko god bio vrijedan mirotvorni rad udruga ili pokreta, uHrvatskoj župe pokrivaju puno veæe podruèje mirotvorstvazbog brojnosti, životnosti i snage sakramenata koji su posebi protkani porukom mira, opraštanja i pomirenja,primjerice sakramenat ispovijedi i euharistije i na posebannaèin kršæanski obred sahrane žrtava. O tome kako je malovrednovan mirotvorni rad tihih pojedinaca ili anonimnihgrupa u vjernièkim zajednicama ili u društvu opæenito, netreba ni spominjati. A èesto su upravo takvi kvasacmirotvorstva. Nasuprot tome èesto su se pojavljivale udrugekojima je projekt bilo mirotvorstvo a ne èovjek. Neki supriznavali da se ne slažu s pristupom koji im je zapravodiktirao "donator". Uz dužno razumijevanje egzistencijalnihpotreba djelatnika pojedinih udruga, njihovi su ih pozamašni"honorari" èinili plaæenim mirotvorcima. I to je zacijelojedan od razloga otporu na koji su nailazili a možda iprepreka pojavi i prepoznavanju istinskih autoritetamirotvorstva. 7. Dinamika pomirenja. Meðu važne aspekte u procesupomirenja svakako treba ubrojiti njegovu dinamiku, tj.vrijeme potrebno za procese žalovanja, razotkrivanja istine,spoznaje i samospoznaje krivnje i odgovornosti, pokajanja iopraštanja. To je vrijeme potrebno za žalovanje i preobrazbupovrijeðenog odnosa izmeðu žrtve i poèinitelja. Takviprocesi mogu trajati vrlo dugo. Tako je, primjerice, razgovoro praštanju i pomirenju izmeðu Katolièke crkve u Njemaèkoji Katolièke crkve u Poljskoj poèeo dvadeset godina poslijerata. Naravno, stupanj dijaloške otvorenosti danas zacijelo jeviši, ali èovjekov otpor ranjivosti i dinamika lijeèenja nisunužno slijedile taj trend. Možda je to razlog da smo bilisposobni neprekidno njegovati dijalog, ali smo se opiralinametanju pomirenja koje nije poštivalo stupanj našeranjenosti i dinamiku lijeèenja. Nužno je strpljivo i ustrajnostvarati preduvjete pomirenja, ali plodove toga rada nemožemo iznuditi, èak ih ne moramo ni doèekati, ali u njihtrebamo vjerovati.

8. Samokritièka nota. Ovom Izjavom nismo željeli nikoganapadati niti sebe braniti. Nismo ovom Izjavom htjeli ni sebeni Katolièku crkvu u Hrvatskoj prikazati u nekome boljemsvjetlu. Izjava je u službi pojašnjenja našega stava s obziromna procese pomirenja i izrièaj naše trajne otvorenosti zadijalog kao i opredjeljenja za kršæanske vrednote mira,opraštanja i pomirenja. Završavamo je s izrièajem žaljenjazbog svih djela kojima smo se mi ili èlanovi naše Crkveudaljili od evanðeoskih vrednota ili smo se propustom o njihogriješili. Svjesni smo da svoje propuste možemo još boljespoznati priznajuæi patnju i "drugih strana" te njegujuæikulturu dijaloga u istini kojoj se smatramo privrženima iželimo ostati vjerni. U Zagrebu, 9. prosinca 2008. Mons. dr. Vlado Košiæ Predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije"Iustitia et pax"

Protiv korupcije i zavjere šutnjeIzjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia etpax", Zagreb, 9. prosinca 2008.U ovo vrijeme svjetske financijske, gospodarske i socijalnekrize, kad struènjaci i graðani ukazuju na njihove dubokemoralne uzroke, Komisija Hrvatske biskupske konferencije"Iustitia et pax" želi podiæi svoj glas prosvjeda protivtoleriranja korupcije i protiv zavjere šutnje oko toga velikogzla što razara hrvatsko društvo, njegov unutarnji vezpovjerenja i graðanske uzajamnosti. Jer sve što je odvažnosti za pojedinca-osobu i za narod poèiva na povjerenju,od obitelji, gospodarstva i države do društva, pa i odnosa usvijetu. 1. Naslijeðe i odgovornost. Pošast korupcije koja haraHrvatskom nije pojava samo ovog vremena. Ona je baština iprošlog režima i ratnih uvjeta i tranzicije. Ona nije nastala usadašnjim politièkim i gospodarskim uvjetima jer njezinikorijeni sežu duboko u prošlost, a posebno u posljednja dvadesetljeæa komunistièke vlasti. Ipak, posebnu crtu i težinuovom velikom zlu našeg društva pridaje èinjenica da jenemali broj naših sugraðana iskoristio stanje rata i poraæa, tepretvorbe i privatizacije, da bi se izglasali nepravednizakoni, koji su utemeljili strukturu grijeha i spiralu velikihnepravdi, što se može usporediti s pustošenjem zemljenapadaèkim ratom. Ne treba se stoga èuditi kada je jednaprocjena dviju velikih meðunarodnih financijskih institucijaukazala 2000. godine na to da meðu tranzicijskim zemljamaHrvatska vrlo loše stoji glede nepravednih zakona (StateCapture), dok je "male korupcije" (Bribery) manje nego udrugim državama u tranziciji. S druge pak strane, još od tihvremena, a danas posebice, u stanju mira i relativnognapretka, mnogi naši sugraðani drže da su iznad zakona iiznad svojih sugraðana, pa na kriminalan naèin, ili prekoreda postižu štošta, na što nemaju pravo. A sve to postižu naštetu drugih koji ne pristaju da se ide preko reda, negoinzistiraju da se javna prava i usluge podjeljuju po redu ionima koji na to imaju pravo. Korupciji je, takoðer,pridonijela i tranzicija koja je u javne poslove uvela velikbroj ljudi, èesto nevièan pravu i demokraciji, od kojih suneki brzo podlegli pohlepi, sebiènosti i bezakonju. Korupcijije pridonio i pritisak neoliberalne ideologije koju su spremnoprihvatili brojni "snalažljivci", a èesto oni isti koji su dojuèer još zagovarali kolektivizam i "samoupravljanje".

Prilog dokumenti ika

40 10. prosinca 2008. broj 49/2008

2. Podmiæivanje i iznuðivanje. Korupcija nije pojava i praksaiskljuèivo javne, nego i privatne sfere, kod nas i u svijetu.Ona je zahvatila sport i umjetnost, medije i trgovinu,gospodarstvo i novèarstvo ... ali ova "privatna" korupcija,koliko god bila štetna, ipak ne zahvaæa sve graðane, iako iona opravdano izaziva njihovo nezadovoljstvo i gnjev. Javnapak korupcija, tj. zloporaba javne službe i položaja u ciljuosobne koristi, tièe se svih i pogaða sve. Ona se ne svodisamo na mito i novac, nego na razne koristi kojepotkupljivaèi nude potkupljivim javnim službenicima. Onase kod nas, nažalost, sve više javlja ne kao podmiæivanjenego, što je mnogo opasnije i etièki gore, kao iznuðivanje odstrane javnih službenika ("to æe vas koštati toliko..."). Onapoprima raznorazne oblike, od klasiènog mita, prekotrgovine i razmjene utjecaja ("ja tebi danas ovo, ti meni sutraono"), do privatne koristi od sukoba interesa. Ali ono, što jetemeljno, jest da korupcija doslovce razbija / slama (latinskicon-rumpere!= hrvatski slomiti) osnovni odnos na komepoèivaju sve slobodne i odgovorne društvene institucije, a toje povjerenje: povjerenje graðana u pravo i poštivanje prava,povjerenje u institucije, navlastito zakonotvorne, te u javneslužbe - obrazovne, zdravstvene, pravosudne, službelokalnih samouprava, kao i u medije kao posrednikeinformiranja... povjerenje u policajca, odvjetnika i suca, unastavnika i lijeènika, u inspektore i službenike, u zastupnikei ministre... Korupcija u javnim poslovima tj. onima u kojima udemokraciji svi graðani moraju biti jednaki i poštivani usvom ljudskom dostojanstvu i graðanskoj jednakosti, danasje rak koji metastazira i razara našu koheziju i volju-živjeti-zajedno, ukratko – hrvatsko društvo i državu. Ona usporavahrvatski razvoj i ruši ugled i vjerodostojnost hrvatske državeu Europi i u svijetu. Korupcija je utoliko negacija svakedržavotvornosti, jer ne može se ni država ni društvo graditina nejednakosti graðana i na nepovjerenju u institucije. Zatoi jest predmet opravdane javne ogorèenosti i prosvjedaupravo ona javna korupcija, koja zakida graðene u njihovimosnovnim pravima na obrazovanje, na osnovno zdravstvo ina jednakost pred zakonom, ali i na brzo, promptnodjelovanje na raznim podruèjima javne uprave. Imaju sepravo pitati i analitièari i promatraèi ne bi li u Hrvatskoj bilomanje nepoštivanja zakona i "samopomoæi", tj. uzimanje usvoje ruke "prava" / sile od strane graðana, kada bi javnevlasti djelovale po pravu i brže, a ne, možda - èekale mito. 3. Procjena korupcije. O raširenosti zla korupcije pojedinihsredina nije moguæe zakljuèivati na osnovi rijetkihpravomoænih sudskih presuda, jer ovo se zlo prakticira umraku i ispod stola. Ako uz to institucije javnog reda ipravosuða ne progone korupciju, jer nju prakticiraju mnoginositelji javnih funkcija i njihovi prijatelji, onda je još težeznati kolika je zahvaæenost pojedinog društva korupcijom. Umnogim zemljama, pa i u Hrvatskoj, ne pokazuje se dapostoji prava volja vlasti i pravosuða da korupciju progoni iiskorjenjuje. I kad se kod nas èuju iz usta politièaraskandalozne tvrdnje o tome da je korupciju potrebno svesti"na prihvatljivu mjeru", onda valja znati da oni ili ne znajuili zaboravljaju, da je u demokraciji svaka korupcijanespojiva sa samom prirodom odnosa povjerenja ijednakosti. Buduæi da je o stupnju korumpiranostinedostatno zakljuèivati samo na osnovi institucija, vlasti igraðana, koji korupciju toleriraju ili prakticiraju, dobro jeposegnuti za procjenama korupcije koju vrše meðunarodnenevladine udruge i znanstvene institucije. Hrvatska unjihovim procjenama ne stoji najbolje, iako se u posljednjihsedam godina stanje ipak kreæe pomalo na bolje. Hrvatska jedanas pri dnu prve treæine od 180 promatranih zemalja

svijeta i ništa nas ne tješi èinjenica da su susjedne zemlje,osim Slovenije, još lošije ocijenjene. 4. Korupcija i razvoj. Slièno tako stoji Hrvatska i po procjeniposlovnog rizika i uvjeta poslovanja opæenito. Nije stoga bezsmisla podsjetiti ovdje da su danas ne samo tvrtke u položajustalnih natjecatelja, nego su to i države, pa æe malo tko htjetiulagati i poslovati u zemlji s visokim stupnjemkorumpiranosti. Takva se zemlje ne æe razvijati ne samo zatošto stranci ne æe htjeti u nju ulagati, nego i stoga što jekorupcija skupa, pa onaj koji podmiæuje troši više nego štotreba, te je tako manje uspješan i kompetitivan od onoga tkoposluje u urednom društvu. Ona se ne æe razvijati ni zato štoæe korumpirani javni službenici odobravati nerazboriteprojekte ili uvoziti zastarjelu ili prljavu industriju. Zemlja sene æe razvijati ni stoga što æe je nerazumno ili pretjeranotrošenje javnog novca odgurati u dužnièko ropstvo. Ona sene æe razvijati ni zato jer je korupcije najviše u javnimradovima i graðenju, u energetici, dakle u vitalim sektorimagospodarstva, ali i u nabavama za obranu i u prostornomureðenju. Kad se pogleda koje zemlje najviše trpe odkorupcije, onda se ustanovljuje da su to najsiromašnijezemlje na svijetu. Valja dakle kritièki promotriti što èinehrvatske javne vlasti i u kojoj mjeri poštuju ne samohrvatske zakone i nacionalne programe za borbu protivkorupcije, nego i meðunarodne ugovore, kao što suSporazum država za borbu protiv korupcije (GRECO) teKaznenopravna konvencija o korupciji Vijeæa Europe. 5. Borba protiv korupcije. Svjesni smo èinjenice, koju smoveæ naveli, da je sigurne podatke o korupciji nemoguæedoznati. Jednako tako ne možemo vjerovati da se graðanipotpuno varaju kad sami procjenjuju da postoji visok stupanjkorupcije u hrvatskom društvu. Uz to smo zacijelo svjesni daglasine o korupciji mogu poticati na korupciju. Ono, u èemuse oni sigurno ne varaju, jest odsutnost djelotvorne borbeprotiv korupcije. Žao nam je da Europska unija mora gurati isiliti Hrvatsku na borbu protiv korupcije. Ona to mora èinitine zbog ulaska u Europsku uniju nego zbog vlastitihgraðana. 6. Šutnja oko korupcije. Ono što nas sve najviše morazabrinjavati i na što svi možemo djelovati, to je naša vlastitasklonost da u ovom velikom zlu sudjelujemo, da ga neprokazujemo, a niti prijavljujemo vlastima nadležnim zaborbu protiv korupcije. Ukratko, da o njemu šutimo i takosudjelujemo u opæoj zavjeri šutnje. Jednako tako nas morazabrinjavati to što u našim obiteljima, školama i crkvama, umedijima i na javnim agorama ne objašnjavamo našoj djeciniti razoblièujemo tu pošast pred našim sugraðanima, što neukazujemo na razmjere društvene štete i na moralno imaterijalno zlo koje ona proizvodi. Mi se, upravo obratno,brojni prilagoðujemo tom zlu, mnogi i zato da bi i samimogli posegnuti za njim, kad "zatreba". 7. Opravdanost nade. Kad bi korupcija bila neminovno zlood kojeg nema lijeka, onda bi ovo naše obraæanje kršæanima,našim sugraðanima i javnim vlastima bilo jednakobesmisleno kao i svi javni prosvjedi brojnih graðanskihudruga i moralnih autoriteta, u svijetu i kod nas. Ali miznamo da se protiv korupcije može uspješno boriti. Topokazuje ne samo èinjenica da ima država, navlastito uEuropi, u kojima korupcije gotovo nema (Danska, Švedska,Finska, Švicarska...), a ako je i ima, onda se progoni, nego ito što se neke države za koje po vlastitim klišejima ne bismopomislili da mogu uspijevati u toj borbi, dokazuju upravosuprotno svojim naèinom djelovanja i rezultatima. Ne radi se

Prilog dokumentiika

4110. prosinca 2008. broj 49/2008

samo o razboritom izboru javnih poslenika i o pristojnomnagraðivanju svih onih o kojima ovise poštivanje graðana,njihovo obrazovanje, zdravlje i sva druga prava, posebnoona koja izviru iz diskrecijskih ovlasti javnih službenika.Potrebno je još uvesti strogu provjeru nepostojanja sukobajavnog i privatnih interesa službenika i dužnosnika, "naèeloèetiri oka" i sustavne rotacije službenike koji podjeljujuprava, posebno ona diskrecijske naravi, a to su samo onazakonska prava kod kojih zakon nije mogao predvidjeti svesluèajeve. Potrebno je, isto tako, da zakoni budu pravedni, tj.da pojedine stranaèke, zavièajne ili opæenito interesneskupine ne mognu "staviti šapu" na zakone i usmjeravati ihna vlastitu korist, a protiv javnog interesa i zajednièkogdobra. Potrebno je, na kraju, uvesti - ne zato što to tražiEuropska komisija - unutarnji i vanjski financijski i zakonskinadzor nad svim javnim tvrtkama i ministarstvima, kao i nadsvim mjestima gdje se skuplja ili troši javni novac,podjeljuju javna prava ili knjiže privatna prava.Sve, meðutim, ne može biti prepušteno državi, lokalnimsamoupravama i javnim poslenicima. Ništa naime ne æeuspjeti, ako zataji moralni lanac koji poèinje s obitelji,nastavlja se sa školom, radnim mjestom, javnim mnijenjem izavršava s državom. Jer ako zataje roditelji, prosvjetnidjelatnici, duhovne zajednice i mediji, ne mogu uspjeti niredarstvenici, ni djelitelji pravde, dakle ni èitava država.Borba protiv korupcije poèinje s uvjerenošæu i uvjeravanjemda se radi o moralnom zlu, o velikom javnom grijehu protivbližnjih i protiv zajednice. Ovu našu izjavu upuæujemo ne samo našim suvjernicima,nego i našim sugraðanima kao znak našeg prosvjeda, anarodnim zastupnicima i hrvatskoj vladi kao naš zahtjev iizraz našeg nezadovoljstva njihovim nepostupanjem inepoštivanjem jednakosti graðana, javnog interesa izajednièkog dobra, jer graðani imaju pravo na pravednudržavu, dobru javnu upravu i na – dobar život. Upuæujemo je9. prosinca, na dan koji se u svijetu obilježava kao Danborbe protiv korupcije, kao izraz naše solidarnosti ne samo snajugroženijim i najnezaštiæenijim hrvatskim graðanima,nego i kao znak naše solidarnosti sa svima onima koji od zlakorupcije trpe štete i nesreæe u vlastitim zemljama.Upuæujemo je uoèi 10. prosinca, tj. 60. obljetnice Opæedeklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, a nakonšto su brojni kršæani diljem Europe i u Hrvatskoj, na pozivgraðanskih udruga, 7. prosinca potpisivali poziv svjetskim ieuropskim institucijama da ustanu u obranu univerzalnih,prirodnih prava i zaštite života, obitelji i prava roditelja naslobodu odgoja svoje djece. Držimo, na kraju, da je ovo vrijeme duboke krize, kroz kojuprolazi svijet i kojoj još ne vidimo dno ponora. Njezini sukorijeni upravo u zabacivanju moralnih vrednota i ljudskihprava. To je jedinstvena prilika za temeljna preispitivanja iodvažne reforme, pa pozivamo hrvatsku javnost, duhovneautoritete i graðanske udruge da i oni izvrše potrebni pritisakna javne vlasti. Tako sljedeæi, lokalni izbori mogu biti test umalom što lokalni izbornici u tom pravcu borbe protivkorupcije èine na svojoj razini. U Zagrebu, 9. prosinca 2008. Mons. dr. Vlado Košiæ Predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije"Iustitia et pax"

.

Nasilje meðu djecom i mladima u društvuIzjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia etpax", Zagreb, 9. prosinca 2008.U skladu sa svojim temeljnim poslanjem promicanjadruštvene i socijalne pravde i mira Komisija Hrvatskebiskupske konferencije "Iustitia et pax" smatra potrebnimosvrnuti se na pojavu poveæanog nasilja u društvu,ponajprije meðu mladima. Gotovo da više nema dana da nas mediji ne izvještavaju onasilju meðu mladima, o nasilju prema mladima te osamoubojstvima djece. Takve vijesti izazivaju posebnupozornost tek kad su posljedice nasilja meðu djecom vrloteške, pa i smrtne. Sve to utjeèe i na oblikovanje društvenesvijesti da je nasilje neminovni sastavni dio društvene zbilje,što izaziva pesimizam, onemoguæava pravovremenoodgovarajuæe djelovanje u sluèaju pojave nasilja meðuvršnjacima te opasno poveæava prag tolerancije premanasilju. Uzroci nasilja meðu djecom i mladima su slojeviti i mnogi.Iskustvo rata i poraæa je jedno od njih, potom slabljenjeodgojne uloge obitelji, urušavanje pozitivnog autoritetaroditelja, uèitelja i profesora, kao i loš utjecaj poveæanjanasilja u društvu kao opæe pojave. Nedvojbeno je da su rat, poraæe i tranzicijske napetostiutjecale na porast nasilja u društvu, posebice meðu mladima.Mnoge studije pretpostavljale su ovakav razvoj dogaðaja. Unjima su se sugerirali i posebni programi pomoæi riziènimskupinama za koje se znalo da su bile najviše izloženeratnom nasilju i razaranjima, te se pretpostavljalo da æeuzrokovati njihovo delikventno i nasilno ponašanje. Oveuzroke nažalost nismo mogli ukloniti, pa se s njihovimposljedicama moramo nositi. U vrijednim medicinskim,sociološkim, psihološkim i teološkim studijama dane sudobre sugestije kako sanirati posljedice pretrpljenih traumakod ljudi za koje se znalo da su direktno pogoðeni ratnimrazaranjima i nasiljem. Ti su programi, iako razlièitoprovoðeni, ipak dali neke rezultate te su, držimo, pridonijelismanjenju moguæeg nasilja upravo kod ove populacije ljudi.Stoga treba iznaæi naèine njihovog financiranja te poduprijetinjihovu primjenu, osobito primjenu preventivnih programa. Mnoge obitelji su zbog siromaštva, socijalnog raslojavanja,otuðenosti roditelja od roditeljske uloge, svakodnevnepreplavljenosti egzistencijalnim brigama te usmjerenosti naposao izgubile velik dio svoje pozitivne odgojne funkcije.Uskraæivanje nedjelje slobodne od rada samo je jedanelement u opæem pristupu i ne/podršci obitelji. Posljedicasvega je prepuštenost djece i mladih samima sebi, lošemutjecaju medijske iskrivljene slike o vrijednostima teutjecaju vršnjaèkih skupina koji nije uvijek dobar. Zadaæa je svakog od nas osvijestiti neprocjenjivu inezamjenjivu važnost odgojne uloge obitelji, osobitoroditelja. Bitna je uloga svakog pojedinca da svojoj užoj iproširenoj obitelji pruži pomoæ i podršku kako bi ona ostala,odnosno postala funkcionalna. U tom smislu treba promicatiozraèje meðusobnog poštovanja ljudskog dostojanstva kojeje imanentno svakom èovjeku. Od škole se oèekuje mnogo. Djeca u školi provode velik diosvog vremena i tu uèe kako uspostavljati odnose s drugimljudima. Uèe koje su vrijednosti i norme dominantne ipoželjne u društvu. Škola mora biti i institucija u kojoj æe sete vrijednosti i norme moæi živjeti, prakticirati a to jeneizvedivo bez uèiteljica i uèitelja, odnosno profesorica iprofesora. Uèitelj je, ne tako davno, bio na ovim prostorima ugledna

Prilog dokumenti ika

42 10. prosinca 2008. broj 49/2008

osoba koju se istinski poštovalo. Što uèitelj kaže uzimalo seozbiljno i roditelji su podržavali uèitelje u njihovu nastojanjuda zajedno pomognu djeci da odrastu. Uloga uèitelja danasje znatno obezvrijeðena. Nije tu samo rijeè o plaæamaprosvjetnih radnika, iako i njih valja uzeti u obzir jer su diodigniteta uèiteljeve službe. Ovdje želimo naglasiti još jednu dimenziju veoma važnu zaskladan rast mladih i realno smanjenje nasilja. Rijeè je opotrebi intenzivnog rada na veæoj suradnji uèitelja i roditeljana odgoju i obrazovanju djece. Tu prije svega treba stvaratiklimu odgovornosti. Do sada se samo inzistiralo na pravima.Mi predlažemo da se uz prava inzistira i na dužnostima. Uzprava uèenika, roditelja i uèitelja valja promišljati odužnostima i odgovornostima uèenika, roditelja i uèitelja teo mehanizmima nagrada i sankcija za one koji poštuju ilikrše svoje obveze. Dok su uèitelji i roditelji u ne tako davnojprošlosti zajedno suraðivali u odgoju djece, danas kao da nepostoji kultura dijaloga meðu njima. Roditelji, uèenici iuèitelji moraju uspostaviti partnerstvo te meðusobnopovjerenje. Za suzbijanje nasilja bitna je i pomoæ svih društvenihinstitucija koje su nadležne za borbu poglavito protiv nasiljau obitelji, pa potom i nasilja izmeðu mladih (jer je nasilje,kako pokazuju studije, èesto ponašanje koje je nauèeno uobitelji). U tom smislu veæ su izraðeni neki pravnidokumenti koji su namijenjeni suzbijanju nasilja, a postoji iobiteljskopravna, prekršajna te kaznena zaštita u sluèajevimanasilja meðu vršnjacima. Neki pomaci su uoèeni, no pravni sustav nije dovoljnouèinkovit, ponajprije zbog toga što se prema nasilju meðumladima, dok ne prijeðe sve granice, pristupa s velikomrazinom tolerancije. Pozivamo nadležna tijela da prate ivrednuju primjenu pravnih normi, te ih stalno preispituju.One trebaju biti uoblièene na naèin da budu razumljive,primjenjive i prihvatljive. Pored normativnog ureðenja važnaje primjena zakona, kao i pomoæ mladima i njihovimobiteljima od strane kvalificiranih struènjaka. Uloga medija u oblikovanju društvenog stava prema nasiljuizrazito je velika. Može biti pozitivna ili negativna. Držimoda su mediji u Hrvatskoj upravo u selektivnom izvještavanjuo nasilju, sijanju moralne panike oko pojedinih izoliranihsluèajeva obiteljskog nasilja, nasilja u školama i na ulicama,odigrali više negativnu no pozitivnu ulogu u suzbijanjunasilja. Naime, spektakularizacija nasilja kakva je prisutna unašim medijima, stvaranje antiheroja od nasilnika,sekundarna viktimizacija žrtava, otkrivanje identiteta žrtavaali i poèinitelja koji su maloljetni, pridonijeli su postojeæemstanju. Mediji mogu imati pozitivnu ulogu u promicanju nenasilja,ali i u aktivnom opiranju nasilju na razinama na kojima ononastaje. Oni mogu dati doprinos u racionalnoj dekonstrukcijinasilja, objektivizaciji nasilja, promociji dobrih inicijativa iakcija, posebice mladih. Valja reæi da to mnogi mediji veæ irade. Mi bismo samo željeli potaknuti ovakav pristup umedijima koji se odmièe od negativistièkog obrascaizvještavanja. Usprkos nasilju u društvu u posljednjevrijeme, naši mediji pokazali su da mogu biti osjetljivi zasnagu dobrote i da i nju znaju prikazati na intrigantan,medijski sasvim zanimljiv naèin. Zasigurno je zahtjevnijenapraviti dobru "prièu" iz svakodnevnog života ljudi odkojih u stvari društvo živi. Držimo da ne treba èekatitragiène dogaðaje da bi se medijski na vidjelo iznijela ipozitivna strana života.

Dakle, pozivamo medije da promièu pozitivnu sliku obitelji,da zaštite djecu i mlade u skladu s pozitivnim propisimaRepublike Hrvatske te u skladu s novinarskom etikom.Graðane pozivamo da bojkotiraju one medije kojikonstruiraju stvarnost prenaglašavajuæi devijantne pojave. Velika je moguænost prevencije i opiranja nasilju i krozcrkvene zajednice. Naime, Crkva samu sebe definira kaozajednicu. Ona se kao zajednica najvidljivije i najjasnijeoèituje u liturgiji. Stoga su nam upravo liturgijske zajednicejezgre zajedništva, druženja, upoznavanja roditelja i djece,posebice u velikim gradovima u kojima se ljudi toliko nepoznaju koliko u manjim mjestima. Ovakva druženja suosnova za uspostavu društvenih veza koje smanjujumoguænost devijantnog ponašanja, a onda i nasilja u društvu.To zahtijeva izgradnju pastoralnih planova koji bi iznašlimoguænosti okupljanja župljana nakon liturgijskih slavlja nakojima bi zajednica mogla uspostaviti komunikaciju. Crkvene zajednice mogu organizirati okupljanja roditelja idjece koja imaju sliène probleme, ponuditi sadržaje zaslobodno vrijeme mladih, pomagati obiteljima koje suizložene rizicima asocijalnog ponašanja èlanova obitelji,posredovati u sluèaju nasilja u obitelji i sl. Mnogo je oblikakako možemo pomoæi i na taj naèin pridonijeti boljitku. U Zagrebu, 9. prosinca 2008. Mons. dr. Vlado Košiæ Predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije"Iustitia et pax"

Prilog dokumentiika

4310. prosinca 2008. broj 49/2008

Prilog prikazi

Natjeèaj za petu novinarsku nagradu "Posveæeni život"Hrvatska unija viših redovnièkih poglavarica i Hrvatskakonferencija viših redovnièkih poglavara raspisuje natjeèajza petu novinarsku nagradu "Posveæeni život", za 2008.godinu. Nagrada se dodjeljuje za izvanredna novinarskadostignuæa koja na najbolji naèin prikazuju život i djelovanjeredovnièkih osoba ili zajednica, odnosno koja najvišeodgovaraju smislu i ciljevima posveæenoga života, tepomažu temeljnoj spoznaji Boga i èovjeka, unapreðujuduhovni život i razinu ljudske svijesti, potièu životnuorijentaciju prema kršæanskim vrednotama, promièu svijestodgovornosti i zajednièki život ljudi razlièitih naroda,religija i kultura.Za nagradu se mogu natjecati autori priloga na hrvatskomjeziku objavljenih u periodiènom tisku, na radiju, televiziji ina redovito periodièno ureðivanim stranicama na internetu, uvremenu od 1. sijeènja do 31. prosinca 2008. godine.Iskljuèeni su znanstveni radovi, teološke rasprave inavjestiteljske emisije vjerskih medija ili religijskihredakcija.Svoje priloge mogu poslati privatne i pravne osobe.Prijedlogu je potrebno priložiti: ime i adresu autora, kratkiživotopis, posebno što se novinarske struke tièe, potpunuverziju predloženoga priloga na papiru (kopija ili originaltiskovine), tonska kazeta, VHS-kazeta i/ili CD, ime medija ukojem je prilog objavljen (mora biti javno dostupan medij;iskljuèeni su npr. mediji za èlanstvo), datum i dokaz objave(npr. kopija ili original tiskovine, otisnuti raspored radijskogili televizijskog programa, internetska adresa. Navedenepriloge treba poslati na Tajništvo HKVRP i HUVRP, HR-10000 Zagreb, Prilaz Ðure Deželiæa 75, najkasnije do 10.sijeènja 2009. godine. Poslani materijali se ne vraæaju, atroškovi slanja idu na raèun pošiljatelja, objavila je Komisijaza komunikaciju i tisak.

Podsjetnik na dušuObjavljena 11. knjiga Stjepana Licea u izdanju Teovizije"Podsjetnik na dušu" je veæ jedanaesta knjiga našegapoznatoga i priznatoga katolièkoga pisca i publicistaStjepana Licea, po struci pravnika, objavljena u izdavaèkojkuæi Teovizija. Rijeè je o zbirci 68 meditativnih kraæihtekstova na 155 stranica u Biblioteci "Rijeè za dobar dan". Unjima na poetsko-refleksivan naèin progovara o mnogimstvarima i pojavama naše svakodnevice, ali se i vraæa uprošlost, tradiciju, djetinjstvo. U tome pronalazi iskrice kojega potièu na promišljanje. Katkad se i referira na pojedinumisao ponekih umjetnika, teologa, znanstvenika, pa na tomegradi i povezuje njihove i svoje misli. Temelji Liceova stvaralaštva su uvijek prepoznatljivoevanðeoski, biblijski, etièni, okrenuti s ljubavlju prema Bogui èovjeku. Dapaèe, podsjetnik su doista na prave vrijednosti,poticaj na razmišljanje te veliki blagotvorni dah i hrana zadušu na koju suvremeni èovjek u ubrzanoj današnjici može izaboraviti. Naziv knjige je naziv jednoga teksta. Bilo bigotovo nepravedno izdvojiti još neke naslove, a ostale nenavesti, jer svi zaslužuju biti proèitani. Prednost je što ih nemorate èitati redom, nego kako zaželite, kako budetepotaknuti. A za cijelu zbirku možemo reæi da je uistinu "Darumotan u srce", kako je i naziv jednoga teksta. (ika-mb/kj)

Od zemlje do nebaKnjiga homilija za godinu B fra Zlatka Papca u izdanjuTeovizijeU izdanju Teovizije, u Biblioteci "U službi Rijeèi", kaoXXVI. knjiga upravo je objavljena zbirka homilija zaliturgijsku godinu B fra Zlatka Papca "...od zemlje do neba".Autor u Uvodu iznosi cilj knjige, a to je da se èitatelj zapitaje li na pravom putu. Slijedi "Božiæni ciklus" homilija, zatim"Vazmeni ciklus" koji obuhvaæa i Duhove, svetkovinuPresvetoga Trojstva i svetkovinu Presvetoga Tijela i KrviKristove, te "Vrijeme kroz godinu" s blagdanom Isusa KristaKralja. Na poèetku svake homilije navedena su misnaèitanja, èiji svaki dio fra Zlatko zatim analizira smještajuæiga èesto u povijesni i kulturni kontekst. Knjiga sadržiDodatak u kojem su tri teksta. Prvi je vrlo opsežan tekst"Krist u crkvi" u kojem su govori dr. fra Rufina Šiliæa uZagrebaèkoj katedrali. Drugi je "Obnova ugovora ljubavi.Zavjet grada Zagreba", što ga je izrekao o. DamjanDamjanoviæ u Mariji Bistrici 8. srpnja 1951. godine. Treæi je"Šutljivi Bog" o. Filiberta Gassa. Fra Zlatko Papac roðen je 1933. u Dabrici, istoènojHercegovini. Zareðen je 1964. godine. Djelovao je uVukovaru, Karlovcu, Linzu u Austriji, na Trsatu, a sada jeveæ šest godina u Požegi. (ika-mj/kj)

Zapisi o Franjevaèkom reduU izdanju Franjevaèkog medijskog centra Svjetlo rijeèiizašla je knjiga "Stazom Franje Asiškog" autora fra AnðelkaBaruna. Knjiga donosi 23 èlanka objavljena u razlièitimpublikacijama Bosne Srebrene i drugim vjerskim listovima izbornicima, a objavljena je u povodu autorove 70. godineživota, 50. godine redovništva te 800. obljetniceFranjevaèkog reda. Podijeljena je na èetiri dijela. Svaki dioza sebe èini jednu cjelinu, ali i cijela knjiga kao i svakièlanak pojedinaèno cjelina su za sebe. Dijelovi knjige su: Putod osam stoljeæa, Bosanski franjevci u svom narodu, Nekifranjevaèki velikani, Franjevcu u evangelizaciji. Cilj knjige je potaknuti èitatelja na zrelije razmišljanje iozbiljnije prouèavanje sv. Franje i Franjevaèkog reda. Onaæe olakšati naredne istraživaèke radove te æe biti vrijedanizvor informacija svakome tko izbliza bude htio upoznatiiznimno bogatu povijest kako Franjevaèkog reda u cijelosti,tako i Franjevaèke provincije Bosne Srebrene i nekih njenihvelikana. (ika-fia/sd)

Prilog prikazi ika

44 10. prosinca 2008. broj 49/2008