46/2008 - ika.hrika.hr/bilteni/bilten_46-2008.pdf · 46/2008 19. studenog 2008. razvojne...

32
46/2008 19. studenog 2008. Razvojne perspektive Slavonije U organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK u Ðakovu održan èetvrti Studijski dan Obitelj - zajedništvo života Jesenska obiteljska škola u Dubrovniku prvi put okupila obitelji na višednevni susret Prekinuti šutnju o komunistièkim zloèinima Katolièke udruge Rijeèke nadbiskupije javnosti uputile poruku kojom žele pridonijeti izgradnji zajedništva graðana Hrvatske u prihvaæanju prošlosti o kojoj se 50 godina šutjelo Vukovar – grad muèenik Dan sjeæanja na žrtvu Vukovara 1991. na 17. obljetnicu pada Vukovara održava se pod geslom "Vukovar je lijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska" - Misa zadušnica za vukovarske žrtve slavljena i u Tokiju Poruka Božjem narodu Objavljujemo prikaz Poruke koju su sinodski oci okupljeni u Vatikanu na XII. redovnoj opæoj skupštini Biskupske sinode na temu "Božja rijeè u životu i poslanju Crkve" uputili "svima onima koji u razlièitim dijelovima svijeta slijede Krista kao uèenici i nastavljaju ga ljubiti nepokolebljivom ljubavlju" Domovinske vijesti Ivan Pavao II. u sjeæanjima Zadrana Bibliografija knjiga hrvatskih autora Hvar: Kumstvo bogoslovu u misijskim zemljama Studijsko putovanje na otok Mljet Požeška biskupija pomaže stradale u biskupiji Pathein u Mianmaru Godišnji susret volontera župnih caritasa Zagrebaèke nadbiskupije Novo nacionalno vodstvo braènih vikenda u Hrvatskoj Godišnji susret braæe i sestara Treæega samostanskog reda sv. Franje Festival svete Cecilije Varaždinske biskupije Ðakonsko reðenje u Ðakovu Hodoèašæe Zadarske nadbiskupije u svetište sv. Nikole Taveliæa U Varaždinu održan Nacionalni susret Prijateljica sv. Anðele Gospiæ: 100. obljetnica roðenja s. Žarke Ivasiæ Zagreb: X. sjednica prezbiterskoga vijeæa Crkva u Hrvata 16. obljetnica muèenièke smrti vlè. Ivana Grgiæa U Nizozemskoj proslavljen sv. Nikola Taveliæ 11. smotra mješovitih crkvenih zborova Jesenski studentski dan u Rimu Inozemne vijesti Mosul: U novom atentatu na kršæane ubijene dvije djevojke Papa primio brazilskog predsjednika Žurnost apostolskoga djelovanja katolièkog laikata u Crkvi i svijetu Amerièki biskupi protiv "temeljnog prava na pobaèaj" Civilizacija mira: vjere i kulture u dijalogu Libanon - mirovna radionica za cijeli Bliski istok Prilog dokumenti Pavlov nauk o paruziji Kristovi se darovi umnažaju darivanjem

Upload: others

Post on 09-Mar-2020

6 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

46/200819. studenog 2008.

Razvojne perspektive Slavonije

U organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka

Crkve i društvena pitanja i Centra za promicanje

socijalnog nauka Crkve HBK u Ðakovu održan èetvrti

Studijski dan

Obitelj - zajedništvo života

Jesenska obiteljska škola u Dubrovniku prvi put

okupila obitelji na višednevni susret

Prekinuti šutnju o komunistièkim zloèinima

Katolièke udruge Rijeèke nadbiskupije javnosti uputile

poruku kojom žele pridonijeti izgradnji zajedništva

graðana Hrvatske u prihvaæanju prošlosti o kojoj se 50

godina šutjelo

Vukovar – grad muèenik

Dan sjeæanja na žrtvu Vukovara 1991. na 17.

obljetnicu pada Vukovara održava se pod geslom

"Vukovar je lijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska" -

Misa zadušnica za vukovarske žrtve slavljena i u

Tokiju

Poruka Božjem narodu

Objavljujemo prikaz Poruke koju su sinodski oci

okupljeni u Vatikanu na XII. redovnoj opæoj skupštini

Biskupske sinode na temu "Božja rijeè u životu i

poslanju Crkve" uputili "svima onima koji u razlièitim

dijelovima svijeta slijede Krista kao uèenici i

nastavljaju ga ljubiti nepokolebljivom ljubavlju"

Domovinske vijesti

Ivan Pavao II. u sjeæanjima Zadrana

Bibliografija knjiga hrvatskih autora

Hvar: Kumstvo bogoslovu u misijskim zemljama

Studijsko putovanje na otok Mljet

Požeška biskupija pomaže stradale u biskupiji Pathein u Mianmaru

Godišnji susret volontera župnih caritasa Zagrebaèke nadbiskupije

Novo nacionalno vodstvo braènih vikenda u Hrvatskoj

Godišnji susret braæe i sestara Treæega samostanskog reda sv. Franje

Festival svete Cecilije Varaždinske biskupije

Ðakonsko reðenje u Ðakovu

Hodoèašæe Zadarske nadbiskupije u svetište sv. Nikole Taveliæa

U Varaždinu održan Nacionalni susret Prijateljica sv. Anðele

Gospiæ: 100. obljetnica roðenja s. Žarke Ivasiæ

Zagreb: X. sjednica prezbiterskoga vijeæa

Crkva u Hrvata

16. obljetnica muèenièke smrti vlè. Ivana Grgiæa

U Nizozemskoj proslavljen sv. Nikola Taveliæ

11. smotra mješovitih crkvenih zborova

Jesenski studentski dan u Rimu

Inozemne vijesti

Mosul: U novom atentatu na kršæane ubijene dvije djevojke

Papa primio brazilskog predsjednika

Žurnost apostolskoga djelovanja katolièkog laikata u Crkvi i svijetu

Amerièki biskupi protiv "temeljnog prava na pobaèaj"

Civilizacija mira: vjere i kulture u dijalogu

Libanon - mirovna radionica za cijeli Bliski istok

Prilog dokumenti

Pavlov nauk o paruziji

Kristovi se darovi umnažaju darivanjem

Domovinske vijesti

Predstavljena knjiga dr. fra Josipa MarceliæaPredstavljanje knjige "Zaljubljenik u Krista" uprilièeno uz40. obljetnicu smrti prvog župnika splitske župe Sveteobitelji o. Stjepana Soriæa i 60. obljetnicu smrti sveæenika-muèenika o. Petra TurkaljaSplit, 11.11.2008. (IKA) - U crkvi Svete obitelji nasplitskom Sukoišanu 11. studenoga obilježena je 40.obljetnica smrti prvog župnika o. Stjepana Soriæa i 60.obljetnica smrti muèenika o. Petra Turkalja. Knjigu "Zaljubljenik u Krista" predstavili su fra AntunBadurina iz samostana Sv. Mihovila u Zadru, te s. JuditaÈovo iz Splita. Fra Antun podsjetio je na životni put o.Stjepana Soriæa koji se rodio 1901. u mjestu Preko na otokuPreko kod Zadra. Vrijeme klerikata proveo je na otoku Krku,a novicijata na Školjiæu. Kao sveæenik je službovao u HercegNovom, a bio je magistar novaka u Zagrebu, Krku iŠkoljiæu. Životni put završio je u Splitu, gdje je službovaodo svoje smrti 1968. godine. Lik o. Stjepana nalazi se, kaojedini realistièno prikazani lik, na velikom vitraju u crkvi Sv.obitelji u Splitu, rad umjetnika Ive Dulèiæa iz godine 1975.Iznoseæi osnovne podatke o životu i djelu o. Stjepana, fraAntun je istaknuo veliku moæ franjevaèke karizme koju je usvom životu na osebujan i pomalo originalan naèin svjedoèioprvi župnik splitske župe Svete obitelji. S. Judita Èovo iznijela je mnoštvo pojedinosti iz osobnogpoznanstva s o. Stjepanom ili Stipicom kako ga je uvijekzvala u Splitu. "Mnogo toga nisam tada shvaæala, ni njegovustrogoæu, ni njegovu štedljivost, ni popustljivost ali niblagost u sakramentu pomirenja, ali što je vrijeme višeprolazilo postajala sam svjesnija toga koliko je velik i svetbio moj župnik", istaknula je s. Judita. Autor knjige fra Josip Marceliæ kratko se osvrnuo naduhovne i ljudske vrline ovog originalnog, a takojednostavnog èovjeka i sveæenika. "Bio je molitelj,klanjatelj, ispovjednik, prorok, èovjek bliz siromašnima ibolesnima, štovatelj Srca Isusova i Srca Marijina, jednomrijeèju – bio je svet èovjek i sveæenik", zakljuèio je fraJosip. Fra Petar Runje iz samostana Krista Kralja u Ogulinuupoznao je veliki broj nazoènih sveæenika, redovnika,redovnica i vjernika laika sa životnim putom o. PetraTurkalja. Petar Turkalj rodio se 1891. u Slunju, gimnaziju jezavršio na Školjiæu a Teologiju na Krku. Službovao je naKrku, u Zadru, na Školjiæu i Zaglavu te konaèno u Splitugdje je za vrijeme II. svjetskog rata, riskirajuæi svoj život,skrivao i tako spasio više Židova u samostanu koji je u tovrijeme vodio kao gvardijan. Isticao se svojom zauzetošæuza najsiromašnije i najugroženije, a sam je snagu crpio izvjere u Boga i svoje franjevaèke karizme. Godine 1945.uhiæen je od UDBE i po kratkom postupku osuðen kaonarodni neprijatelj na 12 godina teške robije u logoru StaraGradiška u kojem kao robijaš, izmuèen i iscrpljen, umire1948. godine. "Njegov život svijetli je primjer jednog odmnogih hrvatskih sveæenika-muèenika o kojima, nažalost,tako malo znamo", poruèio je fra Petar Runje. Nakon predstavljanja knjige slavljena je sveèanakoncelebrirana misa zadušnica nakon koje su se svi zajednopomolili na grobu o. Stjepana Soriæa u kapeli crkve Sveteobitelji. Predstavljanje knjige uvelièao je zbor sestara sa splitskogLovreta, a cijeli program vodio je fra Petar Grubišiæ,sadašnji župnik i gvardijan u župi Svete obitelji i samostanuSv. Josipa u Splitu.

Znanstveni skup "Ignjat Ðurðeviæ i svetopavlovskibrodolom u vodama otoka Mljeta" (3)Dubrovnik, 12.11.2008. (IKA) - Znanstveni dio skupa"Ignjat Ðurðeviæ i svetopavlovski brodolom u vodama otokaMljeta" u užem smislu održan je u srijedu 12. studenoga usamostanu sv. Klare u Dubrovniku. Predsjednik odbora ovogznanstvenog skupa dr. Miho Demoviæ na poèetku jepozdravio nazoène posebice dubrovaèkog biskupa dr.Želimira Puljiæa, rektora dubrovaèkog Sveuèilišta dr. MateaMilkoviæa, ravnateljicu Centra za mediteranske studijezagrebaèkog Sveuèilišta i predsjednicu dubrovaèkogogranka Matice hrvatske prof. Ivanu Burðelez, ravnateljicuDubrovaèkih knjižnica mr. Vesnu Èuèiæ. Od predstavnikavlasti posebno je pozdravljen gradonaèelnik Mljeta. Glavni tekst o Pavlovu brodolomu nalazi se u Djelimaapostolskim poglavlja 27 i 28. Biskup Puljiæ govorio je o temi "Pavlovo zadnje putovanjepo divljim valovima Jadrana". Prikazao je Pavlov psihološkiprofil, zaustavivši se na dogaðajima koji su na Pavla snažnoutjecali poput Stjepanove smrti, dogaðaja pred Damaskom,Ananijina zaštitništva, boravka u pustinji, te ponovnogdolaska na mjesto Stjepanova kamenovanja i sl. ZanesenKristom, Pavao je naviještao evanðelje drugim narodima namisijskim putovanjima, upadao u razne nevolje zbog Krista,bio pred sudom te pozvavši se na privilegij rimskoggraðanina, nakon dirljivog rastanka u Miletu, pošao izCezareje na put u Rim. Na tom putu ih je pratilo nevrijeme,èetrnaest dana nisu znali kuda plove da bi tog posljednjegadana oko ponoæi došli do kopna, nasukali se i spašavali goliživot. Bila je to Melita, prema stoljetnoj tradiciji otok Mljet,što tvrde Ðurðeviæ i Palunko, te danas dr. Demoviæ i dr.Nièetiæ. Na Mljetu je Pavao boravio tri mjeseca. Predavanje "Ignjat Ðurðeviæ i dubrovaèka tradicijasvetopavlovskog brodoloma u vodama otoka Mljeta" održaoje dr. Demoviæ. Ustvrdio je da je Ðurðeviæ djelom "SvetiPavao Apostol brodolomac" pokušao zaštititi prastaroduhovno dobro Dubrovaèke biskupije, gotovo dvijetisuæegodina staru tradiciju da je Pavao brodolom doživio naMljetu. Malteški vitezovi su tek u 16. stoljeæu, prisvajanjemMljetske tradicije, poèeli tvrditi da se Pavao iskrcao na Maltii tu tvrdnju širili dvije stotine godina, sve dok se Ðurðeviænije uhvatio pera, razotkrio i druge njihove lažne legende teobranio mljetsku tradiciju. U uvodu svog djela Ðurðeviæ jegodine 1730. napisao: "Kažem i odgovorno tvrdim da jeprije preseljenja plemenitog viteškog reda Ivanovaca naafrièku Melitu slava o brodolomu spašenog apostola Pavla,po opæem mišljenju dodjeljivana, bez imalo sustezanja ilidvoumljenja ilirskoj Meliti. Onda se slava, brigom svih,naglo s našeg otoka okrenula na drugi te novom vladavinomvjerskih prvaka slavno uljepšala". Ðurðeviæ je svoju tvrdnjutemeljio na dva posljednja poglavlja biblijske knjige Djelaapostolska i pojedinostima u kojima se prepoznaje otokMljet. Prije kapitalnog djela Ðurðeviæ je napisao još jednokraæe sliènog sadržaja èiji rukopis se èuva u knjižnicisamostana Male braæe u Dubrovniku, a brojni pisci sukasnije pristajali uz Ðurðeviæevo stajalište. Kapetan duge plovidbe dr. Antun Nièetiæ, koji je stotinjakputa plovio morima kuda je i Pavao išao te se dulje vrijemebavio prouèavanjem problematike ovog skupa, govorio je otemi:"Olujno nevrijeme koje je opisao sveti Luka u Djelimaapostolskim moglo je prirodnim poretkom stvari brod svetogPavla baciti jedino u vode otoka Mljeta". Upoznao jenazoène s tadašnjim morskim putovima, uobièajenim

Domovinske vijesti ika

2 19. studenog 2008. broj 46/2008

vjetrovima, valovima, morskim strujama i naèinima kojimase u ono vrijeme putovalo. Naveo je primjer da je svihèetrnaest dana puhao sjeveroistoènjak tj. bura brod bi završiona sjevernoafrièkoj obali kao i da struje na tom podruèjuvuku prema Mljetu. Dakle, i struje i vjetrovi su pogodovalidolasku sv. Pavla na Mljet, a po tim kriterijima Malta uopæene bi mogla doæi u obzir. Posebno pitanje je drugi dioPavlova puta s Melite u Rim te protivnici Mljeta tvrde daonda Pavao nije imao razloga zaustaviti se u Sirakuzi.Predavaè je takoðer izrazio èuðenje da u hrvatskomprijevodu Biblije koji prihvaæa Crkva u Hrvata stoji Maltaumjesto Mljet premda je za oba otoka isti izvorni nazivMelita. Dr. Stjepan Krasiæ govorio je na temu: "Polemika IgnjataÐurðeviæa s nekim uèenjacima svojeg doba o mjestubrodoloma svetoga Pavla apostola". Istaknuo je kako su upovijesti znanosti polemike odigrale važnu ulogu, a ako suvoðene na pravi naèin mogu dovesti do boljeg razumijevanjaproblematike. Tekst Djela apostolskih kad se èita izgledajednostavan i jasan, ali što se više analizira postaje svenejasniji. To se posebice odnosi na lokalitete poput nazivamora i luka u kojima se Pavao zaustavljao. Razlièitilokaliteti nosili su èesto ista imena ili su u rukopisima imalidva ili više oblika. To je sluèaj s Maltom i Mljetom.Predavaè je naveo imena i argumente polemièara. Meðuostalim, rekao je da u prilog Mljetu ide èinjenica da Pavlunije bila nepoznata Dalmacija, da je Konstantin Porfirogenetu 10. stoljeæu takoðer tvrdio da je Pavao na Mljetu doživiobrodolom kao i Serafin Razzi u 16. stoljeæu. Ðurðeviæevodjelo potaknulo je polemiku, a mnogi od Maltežanaanonimno su mu se suprotstavljali. O temi: "Zaljev ravne obale iz opisa Djela apostolskihodgovara zemljovidu mljetskih zaljeva Saplunare i Korita",govorili su kapetan prof. Miloš Brajoviæ i kapetan prof. IvicaÐurðeviæ Tomaš. Osvrnuli su se na pomorske aspektemoguænosti da se takav brod poput Pavlova uopæe mogaonasukati na Mljetu. Iznijeli su hidrometeorološke elemente,tehnièko-tehnološke osobine rimskoga broda i pozicijubrodoloma prema razlièitim autorima. Ustvrdili su da se tajrimski brod mogao nasukati u "zaljevu ravne obale",napominjuæi da se pri istraživanju mora voditi raèuna opromjeni razine mora u Sredozemlju u tijeku dvije tisuæegodina, a razlika je oko dva metra. Dr. Niko Klièan upoznao je okupljene s "Novom tezomnjemaèkog znanstvenika Heinza Warneckea o brodolomu sv.Pavla na grèkom otoku Kefaloniji". Rijeè je o tezi kojanegira i mljetsku i maltešku tradiciju te grèki otokKefaloniju danas Argostoli odreðuje kao mjesto Pavlovabrodoloma. Warnecke je argumente uzimao iz grèkihknjiževnih djela poput Homerove Odiseje, povezujuæi to sOdisejevim lutanjem Jonskim morem te njegovimspašavanjem na Kefaloniji. Predavanje "Pavao na moru" održao je akademik dr. NenadCambi iz Splita, ustvrdivši kako je Pavao dobro poznavaoJadran te je protumaèio neke novozavjetne navode koji idutome u prilog. Uz ostalo, Pavao šalje Tita u Dalmaciju, apretpostavka je da je i Luka takoðer boravio na tompodruèju. Predavaè je zakljuèio da se ni malteška ni mljetskateza ne može dokazati, ali da je mljetska daleko znanstvenoutemeljenija, a ne lokalpatriotska. O "Stjepanu Šuljagi – Grmoljezu" koji je pisao u obranuIgnjata Ðurðeviæa govorio je dr. Niko Klièan. StjepanŠuljaga se rodio 1719. godine u Dubrovniku. Bio je trgovac,povjesnièar, filozof, kritièar i sveæenik, prijatelj CarlaGoldonija i objavio je nekoliko djela u prilog Mljetsketradicije. Zanimljivo je kako je Ðurðeviæ svoje djelo napisaona latinskom što je mali broj ljudi mogao èitati, a njegovi

kritièari su pisali na talijanskom pa su mnogi to èitali.Šuljaga se potrudio pomoæi Ðurðeviæu pišuæi na talijanskomi prenoseæi Ðurðeviæevu argumentaciju širokom kruguèitatelja. Dr. Juraj Batelja predstavio je temu:"Polemika izmeðusveuèilišnog profesora dr. Rudolfa Vimera i mons. VickaPalunka, pomoænog splitskog biskupa o brodolomu svetogaPavla na otoku Mljetu" prikazujuæi naslovne stranice knjigakoje su obojica polemièara napisala i dala tiskati poèetkomdvadesetog stoljeæa, braneæi svoje stavove o Malti ili Mljetute objašnjavajuæi njihove glavne teze. Žestoka raspravapotaknuta je Vimerovom knjigom o svetom Pavlu u kojoj jepisac ustvrdio da se Pavao iskrcao na Malti ma koliko Hrvatiželjeli da se iskrcao na Mljetu. Palunko za tvrdnju o Maltikaže da je krivotvorina te se tako polemika nastavila. "Arheolog i hagiograf don Frane Buliæ o mjestu brodolomasv. Pavla na Mljetu ili Malti" bila je tema dr. SlavkaKovaèiæa. Predavaè je istaknuo da je Buliæ bio jedan odglavnih sudionika u polemici Vimer- Palunko, odnosno da jeprikupio i objavio sva napisana djela o spomenutoj temi.Dr. Vinicije Lupis govorio je o "Benediktinskoj sakralnojbaštini otoka Mljeta Ðurðeviæeva okruženja". Prikazao jesnimke nekih saèuvanih liturgijskih predmeta posebnoobjašnjavajuæi sliku Gospe od jezera s gotièkim okovom odiskucanog pozlaæenog srebra koja je bila jako štovana.Dodao je kako je Mljet zbog te slike bio mjesto hodoèašæabrojnih vjernika iz Dubrovnika, Bosne i Dalmacije, meðunjima i posljednje bosanske kraljice Katarine. Predavaè jetakoðer objasnio važnost mljetskog križa te izrazio žalost štoneki predmeti nisu saèuvani poput misnica koju subenediktinci na Mljetu dobili od pape Berberinija a koja jenestala u drugoj polovici dvadesetog stoljeæa. Dr. Ivica Žile predstavio je radove izvršene na "Crkvi sv.Petra i Pavla na lokalitetu Crkvine poviše Korita na otokuMljetu" koja je nakon arheoloških istraživanja konzervirana.Rijeè je o prvoj jednobrodnoj graðevini s rijetkimdvostrukim apsidama, po modelu sliènoj crkvi Sv. Platonana Cresu. Kako se to èesto dogaða na tim prostorima crkvaje izgraðena na jednoj drugoj moguæe i sakralnoj graðevini.Od nje su ostali temelji i zidovi u visini pola metra iznadzemlje. Sažetke predavanja dr. Joza Mareviæa "Latinitet IgnjataÐurðeviæa" i dr. Zdenka Žeravice "Sakralni spomenicisvetoga Pavla i njegova uèenika svetoga Luke u zaleðubivšeg Epidaura, današnjim Konavlima," proèitao je dr.Demoviæ. Dr. Mareviæ ustvrdio je kako je pola Ðurðeviæevaopusa napisano na latinskom jeziku s bogatom leksikom inešto lošijom gramatikom. Èesto piše potaknut povijesnomistinom te zakljuèuje da æe oni koji se upoznaju sÐurðeviæevim djelom vidjeti koliki je veliki domoljub bio.Dr. Žeravica istražio je trag imena Pavao u Konavlima teistaknuo kako postoji toponim Pavlje brdo s crkvicom Sv.Pavla apostola, te da u narodu postoji tradicija davanjaimena Pavao i Luka i u ženskoj i muškoj varijanti. Zadovoljni i izazvani iznesenim argumentima i otvaranjemteme o brodolomu sv. Pavla u Godini sv. Pavla sudioniciskupa razvili su zanimljivu raspravu i predložili nove putoveistraživanja te teme.

.

Domovinske vijestiika

319. studenog 2008. broj 46/2008

Ivan Pavao II. u sjeæanjima ZadranaKnjigu suæuti u povodu smrti pape Ivana Pavla II. u cijelostiispisali vjernici Zadarske nadbiskupije – Urednica izdanja jeInes GrbiæZadar, 12.11.2008. (IKA) - "Što je veæe: što te zemljaizgubila ili nebo dobilo? (Hvala ti na onom snu.) N.M."Znam da se ljubav ne može nièim izmjeriti, no kad bikapljice svjedoèile o mojoj ljubavi prema tebi, onda sam tevoljela velièinom oceana" Tvoja Ana. "Najdraži moj Papa!Usreæi duše na nebu koliko si usreæio nas. U mom æeš srcuostati nezamjenjiv! Helena. "Dragi 'Planinaru'! Zagrlio sikriž i ustrajno ga nosio do vrha. Sada nam i dalje svijetli svisina. Hvala. Volim te". Neke su to od poruka u Knjizispomena, molitve, no nadasve zahvale. Rijeè hvala spominjese èak 1840 puta u Knjizi "Ivan Pavao II. u sjeæanjimaZadrana - Knjiga suæuti povodom smrti pape Ivana Pavla II."koju su u cijelosti ispisali vjernici Zadarske nadbiskupije. Usrijedu 12. studenoga predstavljena je u SjemeništuZmajeviæ u Zadru, a objavljena je u povodu 30. obljetniceizbora Karola Wojtyle za papu. Prvi hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici od 1992. do1998. g. prof. Ive Livljaniæ posvjedoèio je osobne susrete sIvanom Pavlom II. Rijeè je uputio i zadarski nadbiskup IvanPrenða, a sadržaj knjige u kojoj je 2000 potpisa i 1900poruka predstavila je urednica tog izdanja Zadarskenadbiskupije Ines Grbiæ. Na 350 stranica u knjizi je, uzfotografije u boji dok su se ljudi upisivali u Knjigu suæuti ukatedrali Sv. Stošije, nakon smrti Ivana Pavla II., prijepissvih poruka molitve, ljubavi i zahvalnosti koje su upisivalesve generacije. Naziv Zadranin u naslovu simbol je zasvakog èovjeka koji se upisao i sinteza za svaku pojedinaènupripadnost iz mjesta diljem nadbiskupije. Knjiga je glasmalene djece, mladih, ljudi zrele do stare životne dobi.Upisali su se svi staleži, sveæenstvo i redovništvo, gradske ižupanijske vlasti, profesori i uèenici, hrvatski branitelji. Nekise spominju i svog progonstva, poruku su ostavili i oni kojisu se izjasnili nevjernicima. Iz Knjige se išèitava cijelateologija i oznake papinstva Ivana Pavla II.; tko je i kakavbio, opisuju ga kao mirotvorca, subjekta meðunarodnihodnosa, promicatelja meðureligijskog dijaloga, marijanskogpapu. Ima i onih koji dobro poznaju njegov život i to da jerano ostao bez majke. Npr. poruka: "Najdraži Sveti Oèe!Želio bih ti zahvaliti za put kojim si mi pokazao kakonajlakše prebroditi gubitak majke. Jer smo obojica ranoostali bez majke, ali svatko od nas ima dvije majke. Onukoja ga je rodila i Majku Božju. Hvala ti puno! Ivan Ružiæ".Mnogi su u Knjizi èesto upisivali i poèetne stihove pjesmeKrist jednom stade na žalu - Wojtyline pjesme, a brojni suispisali i svoje stihove. Prof. Livljaniæ opisao je susret s Papom 3. srpnja 1992. g.kad mu je predao vjerodajnice. Krenuo je u Vatikanautomobilom s hrvatskom i vatikanskom zastavom navatikanskom automobilu. Bilo je to prvi put da se službenovijorila hrvatska zastava na jednom automobilu. "Bio samsvjestan važnosti tog povijesnog trenutka. I sam je Paparekao za taj èin da predstavlja povijesnu odrednicu uodnosima Hrvatske i Svete Stolice. Prvi put u povijesti mognaroda ja kao hrvatski veleposlanik predajem rimskomprvosveæeniku vjerodajnice", rekao je Livljaniæ. Nakon togslužbenog dijela za osobni susret s Papom Livljaniæ kaže dase nikad ne zaboravlja. "I potrajao je neuobièajeno dugo, oko20 minuta. Imao sam informaciju da je ministar vanjskihposlova jedne afrièke zemlje poslije mene bio tri minute.Shvatljivo zašto je trajalo dugo. Papa je dobro znao što sedogaða u Hrvatskoj i htio je èuti od službenog predstavnikada mu kaže o svim tim patnjama. I govorio sam, o Škabrnji,Vukovaru, ratu", rekao je Livljaniæ, dodavši da su njegova

uzbuðenost i trema nestali kad je u Papinim oèima i rijeèimaosjetio oèinsku bliskost i koliko suosjeæa s patnjama našegnaroda. "Dok je izražavao razumijevanje i bliskost molio jeda nikada ne dopustimo da naša srca, unatoè svim timstradanjima, budu ispunjena mržnjom, jer, rekao je tadapapa, mržnja je izvor novih zala, ona razara sve oko sebe".Livljaniæ je podsjetio i na audijenciju za nogometašeHajduka. U posebno dragom sjeæanju mu je i susret s Papomgodine 1997. u društvu kardinala Kuhariæa, tada krèkogbiskupa Bozaniæa i nuncija Einaudija. Tada je Livljaniæ Papidarovao hrvatski prijevod njegove knjige "Dar i otajstvo"koja je u Hrvatskoj bila odmah prevedena nakonobjavljivanja u Italiji. "Sveti Oèe, mi toliko cijenimo tuknjigu da smo je odmah preveli. A Papa se lagano nasmijao irekao "Ah, pa to je mala knjižica, nije to ništa posebno".Meðutim ja sam mu rekao "Da da, Sveti Oèe, za nas je tovrlo važno". Livljaniæ je istaknuo i susret s Ivanom PavlomII. u Hrvatskoj za njegova prvog posjeta godine 1994. uzrakoplovu. Zahvalio mu je za taj nezaboravni posjet koji sedogodio kad je treæina Hrvatske bila okupirana. "Upitao me'Jeste li bili zadovoljni?' Ma da zadovoljan. Malo je to reæi".Novinarima je Papa tada rekao: "Ovaj je dan znamenit. Danza pamæenje. Moja je davna želja bila doæi u Hrvatsku, a sadsam vidio kolika je to bila želja hrvatskoga naroda".Novinaru Radio Vatikana rekao je: "Osjeæao sam se kao kodkuæe. Ovo mogu doživjeti samo u mojoj Poljskoj". Odslužbe se Livljaniæ službeno s Ivanom Pavlom II. oprostio uCastel Gandolfu godine 1998. Pritom je Papi spomenuo ipripremani drugi posjet hrvatskom sjeveru i jugu,beatifikaciju kardinala Stepinca. "Govoreæi o tom posjetuPapa je rekao kako se veseli novom dolasku meðu Hrvate ireèe kako je èuo da imamo vrlo lijepu obalu. Èak se zanimaoi za moju daljnju diplomatsku karijeru. Kad sam mu rekaoda idem u Èile odmah je reagirao: "A, u Èileu postoji i jakahrvatska zajednica! Ja sam se iznenadio i rekao 'O Bože, pataj Papa sve zna, poglavito kad su u pitanju Hrvati'".

17. obljetnica pada SaborskogSaborsko, 12.11.2008. (IKA) - U Saborskom je 12.studenoga obilježena 17. obljetnica pada toga herojskogmjesta. Kao i svake godine održan je spomen na tragedijunaroda Saborskog koji su nakon višemjeseènog okruženja iborbe s pobunjenim èetnicima i snagama JNA moralinapustiti domove. Taj tužni ali i ponosni dan u povijestiSaborskog obilježili su opæina Saborsko kao i udrugeproistekle iz Domovinskog rata uz predstavnike gradaOgulina i Karlovaèke županije. Molitvu za poginule kod spomen obilježja predvodio ježupnik Saborskog i Plaškog fra Slavko Antunoviæ. Istaknuoje kako mi kao narod štujemo svoje poginule, što nažalostdugo nismo smjeli. Sada kada imamo svoju državu možemoispraviti nepravdu i obilježiti sve naše "Jazovke" kao i datidužno poštovanje najbližima koji su nastradali zanajuzvišenije ideale. U nastavku su položeni vijence izapaljene svijeæe, izmeðu ostalih ogulinski gradonaèelnikNikola Magdiæ, dožupanica Olga Grguriæ ispred Karlovaèkežupanije, zapovjednik Policijske postaje Ogulin MarinkoHerman, a ispred opæine Saborsko naèelnik Luka Hodak.Vijence su položili i predstavnici HVIDR-e i opæine Plaškikao i predstavnici susjedne opæine Rakovica i grada Slunja spodruèja Korduna s kojima su Saborèani dijelili teško dobaokupacije i stradanja. Nazoèni su bili i predstavniciSpecijalne i vojne policije, èasnici i doèasnici Hrvatskevojske, predstavnici udruga proizišlih ih Domovinskog ratate branitelji Saborskoga.

Domovinske vijesti ika

4 19. studenog 2008. broj 46/2008

Školovanje i znaèenje animatora u pastoralu župnezajedniceU Zadru održana sveæenièka rekolekcija posveæenaanimatorima u pastoralu mladihZadar, 12.11.2008. (IKA) – "Školovanje i znaèenjeanimatora u pastoralu župne zajednice" bila je temasveæenièke rekolekcije održane 12. studenoga u SjemeništuZmajeviæ u Zadru, o èemu je govorio povjerenik zaanimatore Zadarske nadbiskupije don Igor Ikiæ. "Mladeosobe trebaju primarno i direktno postati apostoli mladih,vježbajuæi taj apostolat izmeðu i kroz sebe i uklapajuæi se usocijalnu okolinu u kojoj žive i djeluju", ta je misao Drugogvatikanskog sabora temelj tog projekta, rekao je don Igor,opisavši identitet animatora, razloge tog programa, koji sukorisnici, vizije, ciljevi i realizacija. Program Mladi zamlade u Zadarskoj nadbiskupiji zapoèeo je 2002. naBelafuži. Protekle godine Ured za mlade HBK podijelio jena Prviæu certifikate desetero polaznika, èime su potvrðenikao animatori instruktori. Premda je program nastao na donBoscovoj duhovnosti u salezijanskoj obitelji, zaživio je i uostalim župama. Svjetski susreti mladih i oni na nacionalnojrazini poticali su na potrebu za suradnicima koji bi pomagaline samo u pripremi susreta nego i u pripremi mladih užupnim zajednicama. "Trebalo je s mladima nastaviti raditi užupi nakon steèenih iskustava iz nacionalnih i svjetskihsusreta", rekao je don Igor Ikiæ. Od prošle godine Zadarskanadbiskupija može sama organizirati školu animatora jer ima15 instruktora te su pomagali i drugim biskupijama. Svrhaprograma je jaèanje katolièkog identiteta i svijesti mladih zaaktivno i odgovorno sudjelovanje u Crkvi i društvu, poziv daosnaže i dijele vlastite talente, protok informacija i izmjenaiskustava na svim razinama. Želi se pridonijeti izgradnjižupne zajednice u raznim oblicima s naglaskom na razvojucjelokupnog mladog èovjeka, što ukljuèuje razvojduhovnosti i razlièitih vještina, sposobnost unutrašnjeguvida, znanja u voðenju skupina i organiziranog rada smladima. Program se realizira u pet razina formacije:temeljna formacija, opæa specijalizacija animatora, duhovnaobnova i specijalizacija animatora instruktora te animatorskoljeto. Temelji se na naèelima grupnog rada, a animatoriimaju i zajednièke radionice, primjerice biskupijski sastanak,novinarske, dramske i ekološke radionice. S praksom rada animatora sveæenike je na rekolekcijiupoznala i Davorka Buèiæ iz župe sv. Mihovila iz Galovca.Ona je èetiri godine animator instruktor. U Zadarskojnadbiskupiji inaèe ima 26 animatora. "Moramo i želimoosnovati Školu animatora u Zadru i sveæenici trebaju bitiupuæeni kako da to svi zajedno ostvarimo. Sama Školaanimatora nije dovoljna, koliko iskustvo koje se stjeèe krozgodine rada", rekla je Davorka koja æe sudjelovati i upripremi Nacionalnog susreta HKM-a u Zadru. "Nama nijebitna samo 2010. godina, mi se veæ sad moramo pripremati ipripremamo se", rekla je Davorka. Studira predškolski odgoji zanima je rad s djecom. "Mislim da se može puno postiæikad se radi s djecom od njihovih poèetaka, za boljubuduænost svih nas", zakljuèila je Davorka, izrazivši velikuželju da što više sveæenika podrži program Škole animatorau župama.

.

Bibliografija knjiga hrvatskih autoraU Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti predstavljenavrijedna knjiga fra Vatroslava Frkina i fra MiljenkaHolzleitneraZagreb, 12.11.2008. (IKA) – U Hrvatskoj akademijiznanosti i umjetnosti 12. studenoga predstavljena je vrijednaknjiga fra Vatroslava Frkina i pokojnoga fra MiljenkaHolzleitnera "Bibliografija knjiga hrvatskih autora uknjižnicama Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila iMetoda 1495.-1850." u izdanju HAZU-a i Hrvatskefranjevaèke provincije svetih Æirila i Metoda. Na predstavljanju su se okupili mnogi franjevci iz višeprovincija te uglednici iz akademskih i kulturnih krugova.Bila je nazoèna i pomoænica ministra kulture Branka Šulc.Pozdravne govore održali su predsjednik HAZU-a akademikMilan Moguš i provincijal Hrvatske franjevaèke provincijesvetih Æirila i Metoda fra Željko Železnjak. O knjizi sugovorili akademik Josip Bratuliæ, fra Emanuel Franjo Hoškoi fra Vatroslav Frkin, a moderator je bio akademik PetarŠimunoviæ, tajnik Razreda za književnost HAZU-a. Akademik Moguš zahvalio je autorima i provincijalu navrijednoj knjizi, te izrazio radost kao profesor svoga bivšegauèenika – Vatroslava Frkina. Provincijal Železnjak rekao jekako je Bibliografija plod dugogodišnjega rada fra Miljenkai fra Vatroslava te je namijenjena raznolikom èitateljstvu.Istaknuo je kako franjevci imaju ljubav prema knjizi, jer jejoš sveti Franjo uèio svoje uèenike da imaju obzira premaljudskoj i Božjoj rijeèi, ali tako da ostanu mali i jednostavnite poštuju knjigu nad knjigama - Sveto pismo. Akademik Bratuliæ objasnio je kako se HAZU brine oknjigama našega naroda, te je stoga suizdavaè. Rekao jekako se u znanstvenim knjigama prvo gleda bibliografija, paje zato vrlo važna. Istaknuo je kako su mnoge naše knjižnicekroz povijest uništene u požaru te kako su vrijedni laiciprepisivali knjige. Fra Emanuel Hoško takoðer je govorio o štetama koje sunastale u požarima. Naveo je nekoliko kategorija knjiga kojese mogu naæi u samostanskim knjižnicama i predložio da seneistražene vrste obrade u doktorskim disertacijama. To subiblijske i liturgijske knjige, pjesmarice, molitvenici,katekizmi, propovjedaèka, katehetska i povijesna literatura,kalendari, novine itd. Istaknuo je kako su franjevci još 1735.imali tiskaru povezanu s osjeèkim visokim školstvom, tekako su bila stroga pravila posudbe knjiga. Fra Vatroslav Frkin isprièao je kako se prvo desetak godinabavio sreðivanjem arhivske graðe, a onda je 1980. tadašnjiprovincijal tražio od njega da poène sreðivati knjige. Kazaoje kako je najteže bilo odrediti o kojoj je knjizi rijeè kadanije imala naslovnicu. No to je uspješno rješavao uz pomoæŠime Juriæa. Da bi skupili graðu za ovu Bibliografiju, obišaoje sve samostanske knjižnice. Bibliografija ima 537 stranica,2305 bibliografskih jedinica, Kazalo autora i anonimnihpublikacija te Kazalo imena i prezimena. Na poèetku jePredgovor: Znaèenje franjevaèkih knjižnica u kulturiSjeverne Hrvatske akademika Josipa Bratuliæa i opsežanUvod: Dragocjeno blago franjevaèkih knjižnica gornjeHrvatske fra Emanuela Hoška.

.

Domovinske vijestiika

519. studenog 2008. broj 46/2008

Hvar: Kumstvo bogoslovu u misijskim zemljamaVrisnik, 12.11.2008. (IKA) - Sveæenici Hvarskoga dekanataodržali su 12. studenoga u župi Vrisnik redoviti mjeseèniduhovno-radni susret. U nazoènosti don Stanka Jerèiæa,generalnog vikara i župnika župe Jelsa, misno slavljepredvodio je dekan i župnik Vrboske don Emil Pavišiæ.Propovijedao je župni vikar župe Jelsa don Jurica Cariæ. Uradnom dijelu susreta sudjelovao je i hvarsko-braèko-viškibiskup Slobodan Štambuk. Proèitani su zapisnici o prethodnim susretima u pojedinimdekanatima. Potom je don Ivica Babiæ, župnik župa Vrbanj iSveta nedjelja, održao predavanje o sakramentu krštenja,kako katekumena, tako i djece. Predavanja o ostalimsakramentima održat æe se na sljedeæim susretima. Poslijerasprave sudionici su razgovarali o raznim temama, osobitoo susretu mladih otoka Hvara u Starom gradu 20. prosinca,koji æe biti priprava za susret mladih cijele biskupije sljedeæegodine na otoku Visu. Prije nekoliko godina sveæeniciHvarsko-braèko-viške biskupije pokrenuli su akciju "Èetiriplus", sveæenièku pomoæ obiteljima s više djece. Buduæi dasu nakon odreðenog vremena i pojedine opæine poèelepomagati obitelji s više djece, sveæenici otoka Hvaraobustavili su svoju akciju da bi se na ovom sastanku odluèiliza novu – za kumstvo jednom bogoslovu u misijskimzemljama; za njegovo cjelokupno uzdržavanje i školovanjetijekom teološkog studija, što godišnje iznosi 1.500 eura, a tona svakog hvarskog sveæenika godišnje doðe oko 100 eura.Akciji potpore misijskoj djelatnosti u misijskim zemljamapridružio se i biskup Štambuk, koji je predsjednik Vijeæa zamisije HBK.

Struèni skup o okupaciji slunjskog krajaBiskup Bogoviæ govorio o politièkim prilikama u HrvatskojSlunj, 13.11.2008. (IKA) - U pastoralnoj dvorani župePresvetog Trojstva u Slunju 13. studenoga održan je struèniskup na temu "Okupacija, progonstvo, stradanje i žrtveslunjsko-plitvièkog kraja". Skup je u organizaciji Društva zapromicanje istine o Domovinskom ratu održan podpokroviteljstvom Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskogcentra Domovinskog rata, Karlovaèke županije i župe Slunj.Prema rijeèima Martina Bariæa, cilj je pojasniti stradavanjeslunjskog kraja uz upoznavanje širega državnog kontekstadramatiènih dogaðaja iz kolovoza 1991. godine. Mr. Ivo Turk s instituta Ivo Pilar govorio je o temi"Demografskoj slici slunjsko-plitvièkog kraja", a mr. AnaHoljevac-Tukoviæ iz HMDC Domovinskog rata o"Politièkim i vojnim prilikama na podruèju Korduna iSaborskog". Brigadir Dubravko Halovaniæ, ratnizapovjednik Policijske postaje Slunj Ivan Paniæ i pukovnikVladimir Katiæ pojasnili su napadne akcije srpskog agresora.Slunjski župnik i dekan mons. Mile Peciæ govorio je ožrtvama slunjskog kraja i strahotama progonstva kaoposebnog vida stradavanja. Ivan Strižiæ govorio je oprilikama u zaposjednutom podruèju i stradanju zatoèenih apojasnio je dublje i samu pozadinu srpske agresije. Gospiæko-senjski biskup dr. Mile Bogoviæ na temeljuvlastitih iskustava govorio je o politièkim prilikama uHrvatskoj u doba okupacije slunjskog kraja, dok je ravnateljHMDC dr. Ante Nazor govorio o znaèaju rada njegoveustanove, zahvaljujuæi kojoj svjedoèenja dobivajuznanstvenu formu a svaki grad, branitelji i dogaðaji dobivajuzasluženo mjesto. Skupu se obratio sa zahvalom i slunjskigradonaèelnik Ivan Bogoviæ.

Preminuo o. Petar SikavicaSplit, 13.11.2008. (IKA) - O. Petar Sikavica, sveæenikFranjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja, preminuo je11. studenoga u Klinièkom bolnièkom centru u Splitu,okrijepljen sakramentima umiruæih. Misu zadušnicu u crkviSvetoga Križa u Živogošæu za pok. fra Petra predvodio je 13.studenoga splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Nakraju mise od fra Petra su se oprostili: uime Franjevaèkeprovincije Presvetoga Otkupitelja provincijal fra ŽeljkoToliæ, uime mjesnoga bratstva gvardijan fra Danko Glibotiæ iuime baškovodskih sveæenika fra Nikola Radiæ, uimerodbine Pero Sikavica. Nakon mise sprovodni obred predvodio je mjesni gvardijanfra Danko Glibotiæ na franjevaèkom grobu uz samostanSvetoga Križa u Živogošæu. Fra Petar roðen je 30. srpnja 1923. u Baškoj Vodi krajMakarske, od oca Petra i majke Mare. Osnovnu školuzavršio je u rodnom mjestu, klasiènu gimnaziju u Sinju,filozofsko-teološki studij u Makarskoj i Zagrebu. Ufranjevaèki novicijat stupio je 14. srpnja 1941. na Visovcu.Doživotne zavjete položio je 31. srpnja 1948. u Makarskoj.Za sveæenika je zareðen 4. rujna 1949. u Zagrebu. Nakontjedan dana proslavio je mladu misu u crkvi Sv. Nikolebiskupa u Baškoj Vodi. Fra Petar je, poslije sveæenièkogareðenja, godinu dana, obnašao službu odgojitelja inastavnika u franjevaèkom sjemeništu i klasiènoj gimnaziji uMakarskoj. Od 8. rujna 1951. do 26. srpnja 1955. bio ježupni vikar u župi sv. Ilije u Metkoviæu, a zatim služio kaožupnik u razlièitim župama Neretvanske i Imotske krajinekao i Makarskoga primorja: od 8. rujna 1955. do 20. veljaèe1957., vodio je župu sv. Nikole putnika u Novim Selima krajMetkoviæa, od 21. veljaèe 1957. do 11. rujna 1963., župuPresvetoga Trojstva u Slivnu kraj Imotskoga, od 5. rujna1963. do 26. srpnja 1976., župu sv. Roka u Vinjanima krajImotskoga, od 27. srpnja 1976. do 18. kolovoza 1988., župuUznesenja Marijina u Stablini kraj Ploèa, od 19. kolovoza1988. do 22. kolovoza 1989., župu Gospe od Ružarija uIgranima kraj Živogošæa, od 23. kolovoza 1989. do 27.kolovoza 1991., župu Pohoðenja Marijina u Podaci krajZaostroga, i konaèno, od 28. kolovoza 1991. do 1. kolovoza1994., župu sv. Križa u Živogošæu. Nakon dugogodišnjega pastoralnog iskustva, fra Petar se 1.kolovoza 1994. povukao u franjevaèki samostan SvetogaKriža u Živogošæu gdje je, kao ispovjednik, ostao do smrti.

Gradonaèelnik Bandiæ primio dr. TopiæaRazgovaralo se i o povratu imovine u èemu je Napredakimao, a imat æe i ubuduæe, gradsku podrškuZagreb, 13.11.2008. (IKA) - Gradonaèelnik Zagreba MilanBandiæ sa suradnicima primio je 13. studenoga u Gradskompoglavarstvu prof. dr. Franju Topiæa, predsjednikaHrvatskog kulturnog društva Napredak iz Sarajeva,priopæeno je iz Ureda gradonaèelnika. Predsjednik Topiæinformirao je domaæine o radu i programima Društva, agradonaèelnik je posebno istaknuo važnost i ulogu Napretkau promicanju kulture hrvatske zajednice, u harmoniji sdrugima u republikama Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.Razgovaralo se i o povratu imovine, u èemu je Napredakimao, a imat æe i ubuduæe, gradsku podršku. Prof. Topiæzamolio je gradonaèelnika i za proraèunsku potporu zaprograme Društva. Istaknuo je, takoðer, èinjenicu da potporakoja mu je iskazana kroz kandidaturu za sarajevskoggradonaèelnika pokazuje da su graðani Sarajeva voljniprihvatiti Hrvata, sveæenika za gradonaèelnika, a to je velikadobit, dodao je, za BiH i njenu buduænost.

Domovinske vijesti ika

6 19. studenog 2008. broj 46/2008

Prosvjedna nota Ministarstva vanjskih poslova ieuropskih integracija RHZagreb, 13.11.2008. (IKA) - Ministarstvo vanjskih poslova ieuropskih integracija Republike Hrvatske uputilo jeprosvjednu notu Ministarstvu vanjskih poslova Bosne iHercegovine u povodu bombaškog napada na obiteljskukuæu povratnièke obitelji Lekavski u mjestu Gradac, opæinaDerventa, entitet Republika Srpska, koji se zbio 8.studenoga. "Ministarstvo vanjskih poslova i europskihintegracija osuðuje taj èin, koji je prouzroèio strah i nemirmeðu povratnicima, ukazuje na moguæe posljedice ovog èinana proces povratka u cjelini i podsjeæa na obvezu zaštitepovratnika i njihove imovine od strane nadležnih tijelaBosne i Hercegovine u skladu sa Sporazumom o povratku izajednièkom željom da se povratak omoguæi svima koji tožele. Ministarstvo je zatražilo cjelovitu informaciju o tomdogaðaju, žurno pronalaženje poèinitelja i njihovoprocesuiranje kao i nadoknadu štete povratnièkoj obitelji.Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Republici HrvatskojAleksandar Dragièeviæ izrazio je žaljenje zbog tog èina teprenio da su nadležna tijela Republike Srpske poduzelaodgovarajuæe korake kako bi se poèinitelji tog gnusnog èinaotkrili i procesuirali", navodi se u priopæenju Minstarstva.

Studijsko putovanje na otok MljetZavršio znanstveni skup "Ignjat Ðurðeviæ i svetopavlovskibrodolom u vodama otoka Mljeta"Mljet, 13.11.2008. (IKA) - Èetverodnevni znanstveni skup"Ignjat Ðurðeviæ i svetopavlovski brodolom u vodama otokaMljeta" koji se tri dana održavao u Dubrovniku, u srijedu 13.studenoga završio je studijskim putovanjem sudionika naotok Mljet. Na Mljetu su razgledavali dvomorje i ravnuobalu u Saplunari i Koritima, lokacije gdje se mogaodogoditi brodolom sv. Pavla na njegovu putu u Rim. Zatimsu pohodili ostatke starokršæanske crkvice Sv. Pavla, koja jenedavno istražena i konzervirana. U dvorani opæine BabinoPolje knjigu Ignjata Ðurðeviæa "Sveti Pavao apostolbrodolomac" predstavili su dr. Miho Demoviæ, dr. JurajBatelja i dr. Stjepan Krasiæ. Obilaskom opatijske crkve SveteMarije na Jezeru i predavanjem dr. Jerka Matoša, župnikažupe Goveðari na Mljetu: "Benediktinska opatija SveteMarije na Jezeru nakon francuske okupacije godine 1808."završio je službeni dio skupa. Dr. Matoš osvrnuo se takoðer na doba Ðurðeviæeva boravkana Mljetu, ustvrdivši kako je do tada veæi dio samostana biosagraðen tako da gradnja nije mogla biti njegov prioritet.Eventualno je mogao izgraditi dva oltara kojih nema udokumentima iz 1718. i 1719. godine, tako da se Ðurðeviæna Mljetu posvetio pisanju. Dr. Matoš isprièao je i povijestbenediktinskog samostana na Mljetu nakon što je 31. svibnja1808. godine ukinut benediktinski red. Samostan na Mljetu ionaj na Šipanu služili su u poèetku kao zaklada za gimnazijukoju su u Dubrovniku vodili pijaristi. Nakon njih dolazeisusovci koji se brinu i za duhovne potrebe stanovnikaMljeta. Ukidanjem isusovaca vlasništvo nad samostanomprelazi u ruke države, kako se koja mijenjala sve do 1939.kad se pola posjeda, samostan i crkva vraæaju Dubrovaèkojbiskupiji. Od 1947. do demokratskih promjena devedesetihgodina vlasnik je ponovno država. U tijeku stoljeæa istinskenebrige po povratu samostana Crkvi poèela je i njegovaintenzivnija obnova. Za uspomenu na studijski dio putovanja sudionici su na dardobili za tu prigodu tiskanu razglednicu s prikazom novihvitraja na prozoru crkve Sv. Marije na Jezeru. Na njemu jeprikazana moderna interpretacija brodoloma sv. Pavla autoraprof. Josipa Biffela.

Nadbiskup Srakiæ predao Zlatnu plaketu generalu KleinuÐakovo, 13.11.2008. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup dr. Marin Srakiæ primio je 13. studenoga uNadbiskupskom domu u Ðakovu generala Jacquesa PaulaKleina, nekadašnjega prijelaznog upravitelja UN-a u procesumirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Tom prigodomnadbiskup Srakiæ uruèio mu je Zlatnu plaketu u znakzahvalnosti za doprinos mirnoj reintegraciji zaposjednutihdijelova Slavonije i Baranje, èime je general Kleinumnogome pridonio normalizaciji života u župama tadaÐakovaèke i Srijemske biskupije, danas Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije, te povratku vjernika i sveæenika u njihovežupe. Nadbiskup Srakiæ istaknuo je: "U znak zahvalnosti zasve što ste uèinili – uime Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije isvoje osobno ime – uruèujem vam ovu zlatnu plaketu i nasvemu vam iskreno zahvaljujem!" General Klein istaknuo jedoprinos Crkve u procesu mirne reintegracije, odnosnopovratku prognanika i normalizaciji života: "Zadovoljstvo jebiti ponovno u Ðakovu. Kao što znate, u tijeku tranzicijskogperioda vrlo smo blisko suraðivali s predstavnicima Crkve.Upravo ste vi bili neophodni narodu, kojemu je bila potrebnapodrška i ohrabrenje da æe se sve dobro završiti. Širili stenadu da æe se mirna reintegracija ostvariti, branili ste vjeru inašu Crkvu, stoga i zaslužujete veliku zahvalnost ipoštovanje!" Susretu su nazoèili i nadbiskupovi bližisuradnici. Po službenom završetku susreta, nadbiskup Srakiæosobno je proveo generala Kleina u pratnji suprugeNadbiskupskim domom i centralnim ustanovama Stolnogakaptola. Nadbiskup Srakiæ i general Klein sudjelovali su i na11. znanstveno-struènom skupu "Vukovar '91. – Sedamnaestgodina poslije" održanom u Vukovaru. Glavna tema skupabila je "Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja:oèekivanja, uèinci, perspektive (1996.-1998.-2008.)". Naskupu je prigodnu rijeè uputio i nadbiskup Srakiæ, a generalKlein održao je predavanje. Skup je završio odavanjempoèasti i polaganjem vijenaca na Masovnoj grobnici naOvèari. Generalu Kleinu tom je prigodom u vukovarskomGradskom poglavarstvu sveèano uruèena Povelja poèasnoggraðanina Vukovara. Poèasnim graðaninom Gradsko vijeæega je proglasilo još za Dan grada 2003., no kako on do sadanije mogao doæi u Vukovar Povelja mu nije bila uruèena.Povelju su uruèili predsjednik Gradskog vijeæa JureBiluškoviæ i gradonaèelnica Zdenka Buljan.

Mali koncil i Laða predstavili se na InterliberuZagreb, 13.11.2008. (IKA) - Na 31. meðunarodnom sajmuknjiga i uèila – Interliberu Glas Koncila predstavio je uèetvrtak 13. studenoga èasopis za promicanje religioznogodgoja i vrjednota kršæanske kulture Laða te mjeseèni list zadjecu Mali koncil – Mak. Nakon pozdravne rijeèi ravnateljaGlasa Koncila Nedjeljka Pintariæa, osnovne informacije oèasopisu Laða, u razgovoru s Matildom Budimir, iznijela jeglavna urednica dr. Ružica Razum. Pojasnivši kako se došlona zamisao pokretanja èasopisa, dr. Razum je istaknula da jeLaða namijenjena ne samo vjerouèiteljima i katehetama, veæi svima koji pokazuju zanimanje za pitanja odgoja ipromicanje vrjednota kršæanske kulture. Mali koncil – Mak,djeèji mjeseènik koji kontinuirano izlazi od 1966. godine,predstavio je njegov urednik Vojmil Žic, govoreæi ovjeronauènom i odgojnom znaèenju Maloga koncila tijekomprošlosti te o današnjem koncepcijskom usmjerenju lista.Osobito dojmljiv i široj publici privlaèan dio predstavljanjabio je program (skeèevi, nagradna igra, pjesme) kojim suvjerouèenici župe Duha Svetoga s Jaruna, predvoðeni s.Zrinkom Majstoroviæ, popratili oba èasopisa u izdanju GlasaKoncila.

Domovinske vijestiika

719. studenog 2008. broj 46/2008

Proslava blagdana sv. Ivana TrogirskogBiskupa Ivana Trogirskoga žitelji Trogira štuju kao svecajoš od 1192. godineTrogir, 14.11.2008. (IKA) – "Mi volimo svoju domovinu.To trebamo reæi danas na sv. Ivana Trogirskog i hrvatskog,znajuæi da su nadošli dani kada to nepopularno zvuèi.Smatram da graðanin svijeta treba imati i voljeti svoj dom,svoje ime i prezime, svoj grad, domovinu i povijest, ako želioplemeniti zajednicu naroda, koja èesto nema svogidentiteta, ni imena, a u koju nas tako bezglavo guraju.Povijesni izvori kažu da je Sv. Ivan izravno, pregovorima izagovorima spasio grad Trogir od sigurnog razaranja odstrane Kolomana. A danas Trogir treba Ivanovu i Božjupomoæ pred duhovnim razaranjem liberalnog života, èak ionih koji za sebe tvrde da su kršæani vjernici", istaknuo jedekan Trogirskoga dekanata i katedralni župnik don PavaoPiplica u uvodu u koncelebrirano misno slavlje 14.studenoga, na blagdan sv. Ivana Trogirskog, pozdravivši svevjernike i graðane grada Trogira, a onda u njihovo i svojeime predsjedatelja misnog slavlja biskupa mostarsko-duvanjskog i trebinjsko-mrkanskog dr. Ratka Periæa, brojnubraæu sveæenike Trogirskoga dekanata i Splitsko-makarskenadbiskupije, trogirskoga gradonaèelnika i saborskogzastupnika Vedrana Rožiæa, zamjenika gradonaèelnikaVinka Brkana i sve ostale dužnosnike Gradskogpoglavarstva i Gradskog vijeæa grada Trogira, dožupanaSplitsko-dalmatinske županije Luku Brèiæa, druge naèelnikei gradonaèelnike iz susjednih opæina i gradova, proèelnikaKonzervatorskog odjela Trogir Radoslava Bužanèiæa,predstavnike gradskih službi, institucija, udruga i politièkihstranaka, a posebnu dobrodošlicu uputio je gostima -predstavnicima grada Vaterstettena i njihovu gradonaèelnikuRobertu Nidergesässenu, predstavnicima Hrvatskesamouprave XI. okruga grada Budimpešte na èelu s AnicomPetreš Nemeth, predstavnicima i gradonaèelniku MariuAndrenacciju talijanskog grada Porto San Elpido ipredstavnicima Sindikata umirovljenika Italije te svimsudionicima proslave blagdana sv. Ivana Trogirskog i Danagrada Trogira. "Nalazimo se u povijesnoj trogirskoj jezgri kojoj je jezgraova katedrala i koja s ostalih 160 kulturalnih spomenika nakugli zemaljskoj potpada pod zaštitu svjetske baštine od1997. i jedno je od pet iznimno dragocjenih mjesta rada rukuèovjeènijih u Hrvatskoj na tome svjetski priznatome vrhunculjudskoga umijeæa i genija", rekao je biskup Periæ u homilijite nastavio: "U 850.–godišnjoj povijesti biskupije trogirskeod kraja X. stoljeæa do 1828. od 52 samostalna biskupa natrogirskoj je katedri stolovalo osam biskupa Trogira, aizmeðu tih pedesetak biskupa najglasovitije je ime IvanaTrogirskoga kojega ova crkva štuje kao svetoga još od davne1192. godine, 80 godina nakon biskupove smrti, kada jePapin izaslanik proveo proces o biskupovu životu, svetosti ièudesima. Premda svi spisi kanonizacije koja je voðena uviše navrata nisu oèuvani, ima dostatno dokaza kojipotvrðuju proces jer se govori o 60 izvedenih svjedoka.Osobito su èudesa proslavila samoga sveca, uvelike je,dakle, znaèio sam glas božjega naroda, koji je doživljavaozaštitu sveca, i pomoæ Ivanovu u svakodnevnim životima, ubrodolomima, u plodovima ljetine, u zdravlju, te ga tako držii štuje kao sveca sve do danas. U listanju povijesnogapregleda i znamenitijih postaja ovoga grada, èitateljuupadaju u oèi ove tri godine: 1203., kada je poèela gradnjaove velebne katedrale posveæene sv. Lovri ðakonu, zatimgodina 1603., kada je dovršen toranj na katedrali i 2002.kada je, ponovno 400 godina kasnije, dovršena restauracijarenesansne kapelice bl. biskupa Ivana Trogirskog. Osamstogodina oko katedrale Sv. Lovre zaštitnika i blaženoga Ivana

suzaštitnika. Nema sumnje da je ovakvu identitetu, i ovejezgre i ovoga grada, pridonio skup talentiranih radnika ivelemajstora. Radovan, Bonino, Blaž Jurjev Trogiranin, IvanDuknoviæ, Ivan Luciæ, ali povijest nam kazuje da je najvišeutjecaja na ovaj grad ostavio njegov biskup Ivan sveti,biskup koji je vodio ovu Trogirsku biskupiju 47 godina, aonda kao moæni zagovornik 900 godina od tada do sada",rekao je biskup Periæ u propovijedi. U nastavku homilijeprimijetio je kako evanðelje koje se èitalo na misi donosi triIsusova naèela po kojima možemo razvijati i oèuvati svojduhovni identitet, kako je rekao, "i ovdje u vremenu i gore uvjeènosti". To su odreknuæe od ovoga svijeta, odreknuæe odsvoga tijela te odreknuæe od svoga ja. Biskup Ivan Trogirskije sva ta tri naèela dosljedno proveo u svom životu: odrekaose rimskoga plemstva, a prihvatio se benediktinskogsiromaštva i naèela ora et labora - moli i radi, bio je poznatkao pokornik, koji je svoje tijelo disciplinirao, a duhovnekreposti razvijao, ulaskom u samostan prihvatio je izavjetovao posluh, a posluh je baš to - odreæi se svoga ja,odreæi se svoje volje i podložiti je volji drugoga, poglavara.On je zavjetovao posluh u svome redovništvu, a kasnije kaobiskup u Trogiru morao tražiti od svoga sveæenstva ivjernika, ali isto tako biti poslušan zakonitom papiAleksandru II. sve po primjeru poslušnoga Isusa Krista,istaknuo je biskup Periæ.

Požeška biskupija pomaže stradale u biskupiji Pathein uMianmaruPožega, 14.11.2008. (IKA) - Posredovanjem apostolskognuncija u Bangkoku mons. Salvatorea Pennacchioa, Požeškabiskupija povezala se s biskupijom Pathein u Mianmaru te jeposlala pomoæ žrtvama teškog ciklona Nargis, koji jezahvatio to podruèje u proljeæe ove godine. U povodu spomenute nesreæe biskup Antun Škvorèeviæposebnim pismom pozvao je sve vjernike svoje biskupije dana nedjelju Pedesetnice – Duhova, 11. svibnja, "posvjedoèeosjetljivost naše mjesne Crkve za ljude u nevolji" te darujunovèani prilog za nastradale u Mianmaru, "da naša hrvatskakatolièka dobrota i plemenitost i na taj naèin pohodi mjestovelike ljudske nevolje i posvjedoèi našu ljubav". Ovih dana biskup Patheina u Mianmaru John Hsane Hgyiposlao je pismo biskupu Škvorèeviæu u kojem iskazujeveliku zahvalnost za primljeni dar te, meðu ostalim kaže daje u posljednjih pet godina, otkako je zareðen za biskupa, usvojoj biskupiji doživio dvije teške prirodne nesreæe -tsunami i Nargis, u kojima je poginuo veliki broj ljudi,ukljuèujuæi i jednog sveæenika i tri katehista. Izvješæuje da je razoreno više crkava, samostana i župnihkuæa, ali da je veæina pomoæi koju je primio upotrijebljenaza pomoæ žrtvama, da za obnovu zgrada nema dovoljnosredstava te da se vjernici okupljaju na misu i molitvu poobiteljskim kuæama. K tome dodaje da rižu moraju trajnokupovati za nastradale a da ovogodišnja žetva, koja još nijestigla, neæe biti dobra te da æe i iduæe godine ljudi imatiproblema s prehranom. Na kraju potvrðuje da je materijalnapomoæ iz Požege bratsko sudjelovanje u nošenju križa koji jetamošnjim vjernicima dodijeljen. Požeška biskupija nastojat æe i dalje svojom molitvom imaterijalnom pomoæi svjedoèiti svoju blizinu siromašnima uMianmaru.

.

Domovinske vijesti ika

8 19. studenog 2008. broj 46/2008

Zagreb: Program uoèi poèetka obilježavanja 800.obljetnice franjevaèke karizmeOrganizirano predstavljanje medalje sv. Nikole Taviliæa iizložba slika akademskog slikara Ante Mamuše ipredstavljanje kalendara za 2009. godinuZagreb, 14.11.2008. (IKA) – Uoèi poèetka proslave 800.obljetnice franjevaèke karizme, koja zapoèinje o blagdanuSvih svetih franjevaèkih redova, Hrvatska provincija sv.Jeronima franjevaca konventualaca zajedno sa sakralnomgalerijom hrvatskih umjetnika Laudato organizirali supredstavljanje medalje sv. Nikole Taviliæa, te izložbu slikaakademskog slikara Ante Mamuše i predstavljanje kalendaraza 2009. godinu. Prigodni program "Hvaljen budi,Gospodine moj" održan je na blagdan prvoga hrvatskogasveca, sv. Nikole Taviliæa (Taveliæ), u petak 14. studenoga udvorani sv. Franje u sklopu samostana Svetoga Duhafranjevaca konventualaca u Zagrebu. Predstavljanju su, osim provincijala-domaæina o. ÐureHontiæa, nazoèili i provincijal Hrvatske franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda o. Željko Železnjak iprovincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. LeopoldaBogdana Mandiæa o. Ivica Petanjek, mnogobrojni franjevci ifranjevke, te vjernici. Program je zapoèeo "Pjesmom stvorova" u izvoðenjuèlanova Noneta franjevaca konventualaca i gudaèkogkvarteta pod vodstvom prof. Antuna Stašiæa. Prvi dioprograma bio je posveæen prvom hrvatskom svecu NikoliTaviliæu. Nakon izvoðenja ulomka iz kantate o NikoliTaviliæu koju je napisao poznati skladatelj franjevackonventualac o. Tomislav Talan (1910-1989), medalju prof.Damira Mataušiæa predstavio je kustos umjetnièkogpaviljona u Zagrebu prof. Stanko Špoljariæ. Govoreæi oakademskom slikaru Anti Mamuši, autoru kalendara, prof.Špoljariæ istaknuo je kako je rijeè o jednom odnajdojmljivijih hrvatskih umjetnika u opredjeljenju za temekršæanske ikonografije, ne samo po broju, veæ i poprofinjenosti izrade. Kalendar s likovima svetaca prvoga,drugoga i treæega franjevaèkoga reda nije obièan kalendar.On pruža i priliku za meditaciju, za vraæanje, produbljivanje,on je dimenzija duhovnosti, istaknuo je Špoljariæ. Na kraju programa, svima koji su se utkali u kulturno-umjetnièki i duhovni program zahvalio je provincijal Hontiæ.Skrenuo je pozornost i na franjevaèki križ koji je krasiopozornicu, repliku križa iz crkvice Sv. Damjana u Asizu skojega je sv. otac Franjo pred više od 800 godina primioGospodinov poziv "Franjo idi popravi moju kuæu". Direktorica Laudata Ksenija Abramoviæ takoðer je zahvalilaumjetnicima i sve pozvala da srca napajaju na primjerima sv.Franje i sv. Nikole. U programu su sudjelovali: stalnaèlanica dramskog kazališta Gavella Anja Šovagoviæ Despot,prvakinja opere HNK Zagreb Adela Golac Riloviæ, sopran,prvak opere HNK Zagreb Siniša Hapaè, bariton, prvak opereHNK Zagreb, fra Simon Petar Dešpalj, klavirska pratnja, tegudaèki kvartet pod vodstvom prof. Antuna Stašiæa, aprogram je vodio Davor Meštroviæ.

.

Požega: Deseta obljetnica proglašenja Stepinca blaženimi posvete crkve Sv. LovreSveèano euharistijsko slavlje predvodio varaždinski biskupJosip MrzljakPožega, 15.11.2008. (IKA) – U požeškoj crkvi Sv. Lovre usubotu 15. studenoga proslavljena je deseta obljetnicanjezine posvete te ujedno deseta obljetnica proglašenjablaženim Alojzija Stepinca, suzaštitnika Požeške biskupije,èije moæi se nalaze i u toj crkvi. Sveèano euharistijskoslavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak ukoncelebraciji s požeškim biskupom AntunomŠkvorèeviæem, èlanovima Stolnog kaptola te ostalimsveæenicima i redovnicima biskupije. Biskup AntunŠkvorèeviæ u uvodnom dijelu slavlja podsjetio je kako jeprije deset godina, nakon više od tri desetljeæa istraživanja isreðivanja, konaèno dovršeno ureðenje srednjovjekovnecrkve Sv. Lovre te je ona sveèanim èinom posveteuspostavljena u ponovno dostojanstvo bogoslužnogprostora. Papa Ivan Pavao II. te iste 1998. potvrdio je da sv. Lovrobude zaštitnik Požeške biskupije. Nakon što je Papa te istegodine 3. listopada Alojzija Stepinca proglasio blaženim, nadanašnji dan prije deset godina biskupija ga je izabrala zasvoga drugog zaštitnika. Tako su prije deset godina upravo uovoj crkvi, u sjedištu Požeške biskupije, uspostavljeneduhovne koordinate vjernièkog zajedništva naše mjesneCrkve. Isus Krist – danas i uvijeke – po svojim vjernimsvjedocima, Lovri iz ranokršæanskog rimskog doba iAlojziju iz naših vremena, istom snagom Duha kojom je njihuèinio velikima, izgraðuje i u nama svoje kraljevstvonerazorive pobjede života nad smræu, uzdiže nas nadostojanstvo Božjeg naroda te u srcu Lijepe naše domovine,u narodu Hrvata i drugih graðana ove plemenite zemlje,usred nemoæi svijeta i umnoženog zla, podržava budnimasvoje besmrtne nade u buduænost koja je njegovo djelo,istaknuo je biskup Škvorèeviæ, izrazivši zahvalnost IsusuKristu za dar Požeške biskupije i njezine zaštitnike. Biskup Mrzljak, rodom iz Krašiæa, koji je s blaženimStepincom po majci rodbinski povezan, u propovijedi jegovorio o važnosti i životvornosti Božje Rijeèi. Ona nijelektira, nego život, ono najvrednije što imamo. Ukoliko onane odjekuje u našem životu tada ne živimo po Božjimnaèelima. Sveti Lovro i blaženi Alojzije, dodao je biskupMrzljak, bili su ljudi koji su živjeli Božju rijeè i zbog toga sui danas putokazi u našem životu. "Oni su danas s još brojnimdrugim svecima u nebu što je i naš konaèni cilj. Oni ne samoda su nam uzor, nego su nam i zagovornici, pomoænici.Molimo ih za zagovor da ustrajemo na tom životnom putu",poruèio je biskup Mrzljak, koji je svjedoèio i o osobnimsusretima s blaženim Alojzijem za njegova zatoèeništva uKrašiæu. Njegova snaga, dodao je biskup Mrzljak, bila je uBožjoj Rijeèi. Ni jedno njegovo pismo, ni jedna njegovapropovijed ne može se naæi a da u njoj nije bilo citata Svetogpisma. Teškoæa današnjeg svijeta je u tome, objasnio je, štoželi tražiti neke druge lakše putove, a ne onaj jedini pravi putkoji se zove Isus Krist. Sveci i muèenici su, dodao je,jamstvo i putokaz kako hrabro treba iæi Kristovim putem jersamo tako se može ostvariti Kraljevstvo Božje. Slavlje u kojem su pored vjernika iz Požege i Požeštinesudjelovali i vjernici iz virovitièke i novljanske župe bl.Alojzija Stepinca, iz njegove molitvene skupine u NovojGradiški, završilo je molitvom za Požešku biskupiju.

.

Domovinske vijestiika

919. studenog 2008. broj 46/2008

U Rijeci predstavljena knjiga o. Luke RaðeRijeka, 15.11.2008. (IKA) – U organizaciji Studentskogkatolièkog centra (SKAC) "Palma" u Nadbiskupskom domuu Rijeci 15. studenoga predstavljena je knjiga isusovca LukeRaðe "Šalabahter za život". O knjizi su govorili urednik o.Ivica Musa, èlanica Izvršnog vijeæa SKAC-a Marina Katiniædok su svoj doprinos promociji dali i dopredsjednica SKAC-a Lana Rubiniæ te mladi župe Presvetog Srca Isusova saZameta gdje je svojedobno djelovao i Raða. Govoreæi o temeljima na kojima je nastalo djelo, Musa jeokupljene upoznao s životnim putem o. Luke ali i sa SKAC-om gdje je taj mladima izuzetno blizak isusovac uPalmotiæevoj ulici u Zagrebu vodio vjeronauk od godine2000. S obzirom da su predavanja o. Luke privlaèila velikibroj mladih, spontano je nastala internetska stranicawww.skac.hr na kojoj je o. Luka odgovarao na mnoštvopitanja koja su mu bila upuæena. Do prometne nesreæe kojuje o. Luka imao u lipnju 2000. stranica je rušila sve rekorde ipomogla u obaranju barijere izmeðu sveæenika i vjernika,istièu iz SKAC-a. Knjiga sadrži 25 cjelina tematski podijeljenih s odabranimpitanjima i odgovorima uporabljivim i drugim èitateljima, ane samo onima koji su ista pitanja o. Luki poslali putemelektronske pošte. "Luka ne želi biti karizmatiènipropovjednik, nego tragaè za odgovorima pa i onda kada jepitanje neugodno!" istaknuo je Musa. Djelo je, izmeðuostaloga, ukorijenjeno u svetopisamskom iskustvu ali nepredstavlja katekizam nego pokušaj da se na pitanja dadneodgovor koji bi, u duhu vjere, pomogao èovjeku, dodao jeMusa. Prema rijeèima urednika, o. Luka Raða ne daje"skriptu", nego šalabahter koji u životu podsjeæa na bitno.Dio prihoda od prodanih knjiga namijenjen je za lijeèenje o.Luke.

Misa za èlanove Kluba lijeèenih alkoholièara Brodsko-posavske županijePovodom mjeseca borbe protiv ovisnosti èlanovi zajedniceKluba lijeèenih alkoholièara Brodsko-posavske županijesudjelovali na euharistijskom slavlju u franjevaèkoj crkviPresvetog Trojstva u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 15.11.2008. (IKA) - Povodom mjesecaborbe protiv ovisnosti èlanovi zajednice Kluba lijeèenihalkoholièara Brodsko-posavske županije sudjelovali su 15.studenoga na euharistijskom slavlju u franjevaèkoj crkviPresvetog Trojstva u Slavonskom Brodu. Kako to veæ treæugodinu za redom èine, i ove su godine na taj naèin zahvaliliGospodinu za sve milosti koje im je podario te uz Njegovupomoæ žive novim životom bez ovisnosti o alkoholu. Snjima su na misi sudjelovali struèni djelatnici pojedinihklubova: dr. Tatjana Bakula-Vlaisavljeviæ, predsjednicazajednice KLA, socijalna radnica Bernarda Kovaèeviæ i prof.Josip Kovaèeviæ. Uz fra Ivana Sršana koji je predvodioslavlje koncelebrirali su gvardijan fra Sebastijan Goleniæ, fraDomagoj Šimunoviæ i vlè. Nikica Mihaljeviæ, duhovnikKLA "Betanija" iz Donjih Andrijevaca. U propovijedi jeSršan potaknuo èlanove kluba da se i dalje bore zajedno sGospodinom, sa sviješæu da je on najbolji lijeènik. Struènimdjelatnicima klubova je zahvalio na svakoj pomoæi i brizi.Zajednica KLA Brodsko-posavske županije osnovana jeprije godinu dana, a okuplja klubove "Novi put", "Vita" (prviženski klub u Hrvatskoj), "Feniks SB", "Centar" i "Betanija".KLA su više obiteljske zajednice koje obuhvaæaju lijeèenealkoholièare i njihove obitelji. Klubovi rade na produženomlijeèenju tj. rehabilitaciji i resocijalizaciji, s ciljem pomoæièlanovima da se ukljuèe u normalan život.

Koncert èlanova zajednice Cenacolo u SiskuKoncert održan na mjestu gdje mnogobrojni mladi Sišèanikonzumiraju opojna sredstva pa èak i èistu droguSisak, 15.11.2008. (IKA) – Na poziv Antuna Sentea ml.,župnika župe Uzvišenja sv. Križa u Sisku, mladiæi i djevojkeiz zajednice Cenacolo priredili su u subotu 15. studenogakoncert duhovnih šansona pred zgradom Velikog Kaptola uSisku. Na jednoipolsatnom koncertu štiæenici Cenacolaplesali su i pjevali pjesme posveæene Gospodinu te uspjeliprivuæi pozornost i potaknut na ples i pjesme mnogobrojnemlade koji se subotom okupljaju na Rokièu. Tom su imprigodom s. Marinela Delonga iz Opuzena, vlè. IvanFilipviæ, voditelj Zajednice Cenacolo u RH, s. Patricija,tajnica župe i župnik Sente, dijelili mandarine koji sudarovali gosti iz Opuzena. Ovaj koncert ima svoje posebnoznaèenje jer je održan na mjestu gdje mnogobrojni mladiSišèani konzumiraju opojna sredstva pa èak i èistu drogu.Svjedoèanstvu vjere bivših ovisnika i sposobnost da seovisnost može pobijediti još je više važna jer je sve višemaloljetnika i djece u sve sitnije sate.

Godišnji susret volontera župnih caritasa ZagrebaèkenadbiskupijeZagreb, 15.11.2008. (IKA) - Godišnji susret volonteražupnih caritasa Zagrebaèke nadbiskupije u povodu 75.obljetnice djelovanja toga Caritasa održan je u subotu 15.studenoga u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu uZagrebu. Na poèetku susreta okupljene su pozdravili zagrebaèkipomoæni biskup i generalni vikar Valentin Pozaiæ,predsjednik Nadzornog vijeæa Caritasa Zagrebaèkenadbiskupije, ravnateljica CZN s. Jelena Lonèar i voditeljSlužbe župnih caritasa CZN Robert Futaè. Meðuuzvanicima, a susret je okupio 170 volontera iz 48 župa, bioje i ravnatelj Pastoralnog instituta dr. Tomislav Markiæ. Prigodna predavanja i prezentacije održali su proèelnikKatedre socijalnoga nauka Crkve na Katolièkombogoslovnom fakultetu u Zagrebu prof. dr. Stjepan Balobanna temu "Caritas u svjetlu socijalnog nauka Crkve",ravnateljica Caritasa na temu "Caritas u Zagrebaèkojnadbiskupiji - trenutaèno stanje", voditelj službe župnihcaritasa na temu "Župni caritasi – trenutaèno stanje", a gostiiz Hrvatskog Caritasa Boris Peterlin, Roberta Brusiæ iSuzana Borko najavili su i predstavili akcije "NedjeljaCaritasa" i "Za 1000 radosti". Oslanjajuæi se na encikliku pape Benedikta XVI. "DeusCaritas est" biskup Pozaiæ u uvodnom pozdravu istaknuo jevažnost karitativnog rada u svjedoèenju kršæanske vjere jošod prvih stoljeæa Crkve. Istaknuo je da je temelj kršæanskogCaritasa Kristova ljubav koja vjernike èini suosjeæajnima zapatnje i potrebe bližnjih i aktivnima u njihovom uklanjanju.U toj zauzetoj skrbi za bližnje u potrebi vrijednost sebedarjadaleko nadilazi materijalni dar kojeg Caritas posreduje.Biskup Pozaiæ potaknuo je sve volontere - kojih trenutnoima oko 850 u 134 župna Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije - da ustraju u svojem radu te je unaprijed blagoslovio njihovobuduæe zalaganje na tom podruèju svjedoèenja vjere. Susretje završio misom u crkvi Sv. Franje Asiškoga na Kaptolu 9koju je predvodio prof. Boris Balenoviæ, predsjednikCaritasa Zagrebaèke nadbiskupije.

.

Domovinske vijesti ika

10 19. studenog 2008. broj 46/2008

Novo nacionalno vodstvo braènih vikenda u HrvatskojU više od 30 godina djelovanja u Hrvatskoj kroz iskustvobraènih vikenda prošlo je više od 6000 braènih parovaZagreb, 15.11.2008. (IKA) – Nacionalno vijeæe Hrvatskezajednice braènih susreta na svojoj izbornoj skupštiniodržanoj na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove uZagrebu, u subotu 15. studenoga tajnim je glasovanjemizabralo Vesnu i Mladena Starèeviæa iz Zaprešiæa za novinacionalni tim. S njima æe u nacionalnom timu HZBS usljedeæem trogodišnjem razdoblju biti isusovac o. AntunVolenik iz Rijeke. Oni su naslijedili Miru i Josipa Lonèar izBjelovara koji su vodili HZBS u dosadašnjem trogodištukada je kroz iskustvo braènih vikenda prošlo više od 500braènih parova. Vesna i Mladen Starèeviæ zaposleni su uPlivi, imaju èetvero djece i dvadesetak su godina aktivni kaovoditelji braènih vikenda. Braèni vikendi imaju za ciljobnovu kroz sakramente, osobito braka i svetog reda. U višeod 30 godina djelovanja u Hrvatskoj kroz iskustvo braènihvikenda prošlo je više od 6000 braènih parova, stotinjakredovnica i oko 150 sveæenika.

Požeška biskupija dodijelila 54 stipendijeOd 80 pristiglih molbi struèna komisija biskupijskogCaritasa odobrila 54 stipendijePožega, 15.11.2008. (IKA) – Požeška biskupija i ove godinenastavila je s dodjelom stipendija za uèenike i studente izbrojnih obitelji i studente lošijeg imovnog stanja. Ugovori za54 nove stipendije potpisani su u subotu 15. studenoga uDvorani bl. Alojzija Stepinca u Biskupskom domu u Požegi.Tom prigodom uèenicima, studentima i njihovim roditeljimaobratio se i požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Kako je togadana Požeška biskupija obilježavala desetu obljetnicuproglašenja blaženim Alojzija Stepinca biskup je podsjetiokako je Stepinac bio onaj koji je znao suosjeæati s èovjekomi u ona teška vremena prije, za i poslije II. svjetskog rata,braneæi ljudsko dostojanstvo bez obzira o kojem je narodubilo rijeè. Posebno je gajio osjetljivost za one koji su bili upotrebama ili nekoj nevolji. "Gajenje suosjeæajnosti premasvakom èovjeku, osobito onom u nevolji je u kršæanskomduhu. Ne želim time reæi da Crkva ima neko socijalnoposlanje jer je rješavanje socijalnog pitanja u nadležnostidržave koja za to ubire i porez, ali i Crkva nastoji gajiti jedanosjeæaj poštovanja prema èovjeku i to suosjeæanje prenijetina materijalnu razinu koliko je to u njezinim moguænostima.Mi nismo socijalna ustanova nego Crkva koja je utemeljenana onom Isusovom naèelu: Za èovjeka. Jedan od tih izrazada se Isus Krist dao za nas jest svjedoèenje pomaganja pa imaterijalnoga", objasnio je biskup Škvorèeviæ. Dodao jekako Požeška biskupija veæ nekoliko godina s onim štomaterijalno raspolaže nastoji podijeliti s drugima narazlièitim razinama. Tako se pomaže brojnim obiteljimaprognanima iz Bosne i Hercegovine, posebno onim s niskimbosanskim mirovinama te uèenicima i studentima. Od 80pristiglih molbi struèna komisija biskupijskog Caritasaodobrila je 54 stipendije. "Radujem se da naša biskupija i ove godine može vamamladima na ovaj naèin iskazati svoju potporu. To nijenajvažnija dimenzija kojom mi pratimo vas, ona još važnija isnažnija je molitva. Molimo da svatko do vas mladih u svomživotu usvoji one vrijednosti života koje æe ga ispuniti i pokojima æe biti sretan. Materijalno je važno u našem životu,ali ono ne može ispuniti naše srce koje èezne za onimdubljim, za Bogom. Dok se obrazujete dopustite svome srcuda ono bude blizu Bogu u molitvi i povezanosti s Crkvom",poruèio je biskup mladim stipendistima.

Ðakovo: Seminar za vjerouèitelje osnovnih i srednjihškolaU službu uvedena nova predstojnica Katehetskog uredaIzidora PopoviæÐakovo, 15.11.2008. (IKA/TU) - U sveèanoj dvoranibiskupa Antuna Mandiæa Središnje Biskupijske i fakultetskeknjižnice KBF-a u Ðakovu, u subotu 15. studenoga održan jenadbiskupijski seminar za vjerouèitelje osnovnih i srednjihškola pod nazivom "Aktualnost socijalne tematike u nastavivjeronauka". Nakon uvodne molitve sve je pozdravilapredstojnica Katehetskog ureda u Ðakovu s. Lucila Zovak,istièuæi kako je skup organiziran u suradnji Agencije zaodgoj i obrazovanje – podružnica Osijek, te Katehetskogureda Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ istaknuo je da je Crkva pozvana nadjelovanje u svijetu i da joj je zadaæa obogatiti društvenustvarnost, te da su vjerouèitelji krucijalni sudionici te zadaæe.Nadbiskup je rekao kako je taj seminar specifièan po tomešto je "prvi" i "posljednji". Naime, prvi je susret vjerouèiteljaod uzdignuæa nadbiskupije, a posljednji u suorganizacijiNadbiskupijskog katehetskog ureda na èelu s dr. LucilomZovak, koja odlazi na novu službu. Kao znak zahvale zanjezin dosadašnjoj rad na mjestu predstojnice Katehetskogureda nadbiskup joj je predao prijenosno raèunalo. Potom jepredstavio i u službu uveo novu predstojnicu Katehetskogureda Izidoru Popoviæ. Prvo predavanje "Odgovornost osobe za sliku društvenestvarnosti" održao je dr. Renato Matiæ. Govoreæi o odgoju iobrazovanju, istaknuo je da je upravo smisao obrazovanjapostizanje odgovornosti. U tom procesu presudnu ulogu imasloboda odluèivanja, no sloboda koja se ne odnosi samo napojedinca veæ i na okolinu. Za postizanje odgovornosti, kakoone pojedinaène tako i društvene, rekao je dr. Matiæ,potrebno je voditi se naèelima: pravednošæu, solidarnošæu,uvažavanjem drugih i tolerancijom. Ako vrijeme provedenou školi sukreira aktivnu odgovornost za "sliku" društva,ispunjava se smisao odgojno obrazovnog procesa, zakljuèioje. Predavanje "Socijalna slika obitelji: izmeðu tradicije isuvremenih izazova" održao je dr. Dražen Živiæ. Iznoseæipojedine statistièke podatke, govorio je o nestankutradicionalnih obitelji, te fenomenu življenja tzv. suvremenihobitelji. Suoèeni s problemom depopulacije i demografskogstarenja odluèujuæa je uloga Crkve i obrazovnih institucija zastvaranje pozitivnog duhovnog ozraèja. Uslijedila jetematska rasprava koju je koordinirala viša savjetnicaAgencije za odgoj i obrazovanje podružnice Osijek prof.Ankica Mlinariæ. U poslijepodnevnom dijelu seminara održane su pedagoškeradionice po županijskim vijeæima vjerouèitelja na temu"Raznolikost pristupa obradi socijalne tematike u nastavivjeronauka". U radionicama je analizirana zastupljenostsocijalnih tema u planu i programu školskog katolièkogvjeronauka. Seminar je završio plenumom na kojemu jepredavanje održala prof. Mlinariæ, predstavivši strukturu idjelovanje Agencije za odgoj i obrazovanje. Završnenapomene, te upute za vjeronauènu olimpijadu uèenica iuèenika osnovnih i srednjih škola u 2009. godini na temu"Franjo Asiški u izgradnji Crkve" iznijela je predstojnicaIzidora Popoviæ. Na samome kraju bio je sveèani oproštaj od s. Lucile, koja jezahvalila svim vjerouèiteljima, a napose suradnicima. Potomsu voditelji županijskih vijeæa uime svih vjerouèitelja izreklizahvalu i uruèili sestri poklone: projektor, projekcijskoplatno, umjetnièku sliku i cvijeæe. Na seminaru jesudjelovalo oko 250 vjerouèitelja, što je najveæi broj od kakose održavaju seminari ovoga tipa u Ðakovaèko-osjeèkojnadbiskupiji.

Domovinske vijestiika

1119. studenog 2008. broj 46/2008

Razvojne perspektive SlavonijeU organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkvei društvena pitanja i Centra za promicanje socijalnog naukaCrkve HBK održan je èetvrti Studijski dan drugog ciklusaÐakovo, 15.11.2008. (IKA/TU) - U organizaciji Ureda zapromicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja iCentra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK naKatolièkom bogoslovnom fakultetu u Ðakovu održan je 15.studenoga èetvrti Studijski dan drugog ciklusa, s temom"Razvojne perspektive Slavonije". Èetrdesetak sudionikapozdravili su voditelj Ureda dr. Vladimir Dugaliæ i proèelnikCentra mr. Gordan Èrpiæ. Dr. Dugaliæ pojasnio je da se zaovaj susret odabrala ista tema kao i na proteklom, ali sada sdrugim predavaèima, kako bi se promišljanje o toj aktualnojproblematici dodatno produbilo. U tijeku susretasudionicima su se pridružili ðakovaèko-osjeèki nadbiskupMarin Srakiæ i pomoæni biskup Ðuro Hraniæ. Prvo predavanje radnog dijela susreta održao je dr. Dugaliæ,koji je o temi Ekonomski (neo)liberalizam i socijalni naukCrkve promišljao u perspektivi rada kapitala i opæeg dobra.Rad, prema uèenju socijalnog nauka Crkve, uvijek imaprednost pred kapitalom, jer njime èovjek ne preobražavasamo prirodu, veæ postaje više èovjekom. U skladu s tim,istaknuo je dr. Dugaliæ, Crkva se zalaže za slobodu rada, ali ipotrebu njegovog nadziranja od strane društva i države, jerse njegov cilj ne ispunja u pojedincu, veæ dobru cijelogadruštva. Crkva tako prihvaæa slobodu tržišta pod uvjetom data sloboda nije apsolutna, tj. da je nadzirana, kako se profitne bi pretvorio u jedinu èovjekovu vrijednost. Takopromatran rad i profit dolaze u usku vezu s pitanjem odnosaprivatnoga vlasništva i opæeg dobra. Socijalni nauk Crkvepromatra ih kroz perspektivu pravedne raspodjele dobara,koja se temelji na uèenju kako su dobra ovoga svijetanamijenjena svima. Zbog toga nitko nema pravo zadržavatiza sebe više nego mu je potrebno, dok drugi nema ni ono štomu je nužno. Postoje i odreðena nacionalna bogatstva poputvode, nafte, plina, mora i druga, koja nisu na prodaju, jer svièlanovi društva imaju pravo participirati na njima. Stoga,zakljuèio je dr. Dugaliæ, na državi je zaštiti ta bogatstva, tevršiti zamjensku funkciju u gospodarstvu kada to zahtijevaopæe dobro, poput zaštite graðana od monopola i vršenjapripomoæne uloge kada niže instancije nisu u moguænostiriješiti problem. Predavanje "Slavonija – kako razviti strategiju za plodnuregiju?" održala je dr. Saša Poljanec Boriæ s Institutadruštvenih znanosti Ivo Pilar. Dr. Boriæ istaknula je triposebno bitna obilježja hrvatskog društva, na koja državamora obratiti posebnu pozornost u planiranju razvojnestrategije. Prvo, radikalni demografski pad koji Hrvatskaproživljava od 1990., koji ima jak negativan utjecaj nagospodarski rast, jer je usko vezan uz kvantitetu radne snage.Drugo, materijalna šteta uzrokovana ratnim razaranjima, akoja se procjenjuje na oko 30 milijardi dolara, što je velièina1,5 bruto društvenog proizvoda. Kao treæe obilježje hrvatskerealnosti dr. Boriæ istaknula je velike razlike u razvijenostihrvatskih regija. Naime, grad Zagreb i zagrebaèka regija,nasuprot ratom zahvaæene Slavonije i dvije primorskežupanije, ima èak više od sedam puta veæi bruto društveniproizvod. U nastavku je dr. Boriæ pozornost usmjerila uisticanje neadekvatno iskorištenog potencijala tzv. putahrane, a koji ima izravne posljedice na sam tempo razvojaregije. Put hrane je naime koridor od Zagreba, prekoVaraždina, Petrinje, pa sve do Iloka, na kojemu postoji velikibroj proizvoðaèa hrane, koji dobro funkcioniraju svaki zasebe, ali nedovoljno kao cjelina. Rezultat te nepovezanosti jenepostojanje prave konkurencije kvalitete proizvoda igospodarskog identiteta, što izravno prijeèi stvaranje dodane

vrijednosti kao cilja prema kojem se treba iæi. Temelj zarješavanje takve situacije dr. Boriæ vidi u ispunjavanju tripreduvjeta na razini nacionalnog i regionalnog programarazvoja. Nužno je povezati proizvodne kapacitete pojedinihproizvodnih središta na putu hrane da bi se olakšao protokizmeðu proizvoðaèa i potrošaèa. Drugo, ostvarenjekultiviranog ambijenta, pod koji se izmeðu ostalog ubraja isustav povijesnih cesta. Naime, održavanje povijesnih cestaje nužan preduvjet za suradnju s tercijarnim sektorom, kaopotrošaèem (npr. turizam) koji podržava proizvodnju hrane.Kao posljednji preduvjet istaknuta je nužnost zaštitepovijesne baštine, koja proizvodu daje kulturološkuposebnost. U završnom dijelu dr. Boriæ istaknula je potrebazaštite èistoæe Jadrana kao turistièke destinacije s ciljemrazvoja Slavonije kao proizvoðaèa hrane. Predavanje "Održivi razvoj Slavonije" održala je saborskazastupnica i predsjednica kluba HSS-a Marijana Petir.Napomenula je kako se u javnosti stjeèe dojam da suulaganja u Slavoniju od strane države nedovoljna, što je uvelikoj mjeri uzrokovano neadekvatnom komunikacijomizmeðu državnih, regionalnih i lokalnih vlasti. To jemišljenje predstavila kao neutemeljeno, jer podaci pokazujuda su u Slavoniju unatrag nekoliko godina uložena velikanovèana sredstva, koja zbog spomenute nedovoljnekomunikacije nisu adekvatno prezentirana javnosti. Pozitivnipomaci uèinjeni su i na razini legislative, od kojih suznaèajniji: Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, koji jepromijenjen u korist malih gospodarstava, što je za rezultatimalo vraæanje 70 tisuæa gospodarstava u sustav potpora.Usporedo s tim izraðuju se i druge zakonske mjere s ciljemokrupnjivanja malih poljoprivrednika i uvoðenja nacionalnemirovine. Kao velik i žuran problem u današnjem agraru,Petir je istaknula gospodarenje poljoprivrednim zemljištem,posebno kada je u pitanju državno i privatno namjernoneobraðeno zemljište. Na kraju je ukazala kako se u vidumoraju imati i promjene koje æe nastupiti na podruèjupotpora kada Hrvatska uðe u EU u kojoj se potpore nedobivaju za sve oblike agrarne proizvodnje, veæ samo zaneke njezine segmente. Po završetku prvog predavaèkog dijela susreta, svi su sesudionici ukljuèili u rad po skupinama, u kojima su nastavilipromišljati o aktualnostima vezanim uz razvoj Slavonije. Odmnogobrojnih promišljanja i ideja koje su se razvile,posebno se može istaknuti želja više vjernika laika oosnivanju udruge poljoprivrednika s ciljem edukacije iinformiranja slavonskog seljaka o novim zakonskimodredbama, participiranju na predpristupnim fondovima EU,tržišnim i tehnološkim trendovima i sl. Susret je završen uranim poslijepodnevnim druženjem uz objed.

Zborovi iz Opuzena održali koncert u SiskuSisak, 15.11.2008. (IKA) – Koncertom Zbora mladih iMješovitog župnog zbora Sv. Stjepana iz Opuzena u crkviUzvišenja svetog Križa u Sisku u subotu 15. studenogazapoèeo je ciklus koncerata u povodu proslave 80. obljetnicedjelovanja župnog zbora Sveta Cecilija u Sisku. Pod ravnanjem s. Marinele Delonga gosti su izveli djela I.Zajca, A. Dvožaka, Š. Maroviæa i drugih poznatihskladatelja. Gostovanje u Sisku crkvenih zborova iz Opuzena omoguæilisu Grad Sisak, Turistièka zajednica grada Siska, UdrugaMusica Sisciae, te župa Uzvišenja sv. Križa u Sisku.

.

Domovinske vijesti ika

12 19. studenog 2008. broj 46/2008

Godišnji susret braæe i sestara Treæega samostanskogreda sv. FranjeUvodno izlaganje "Odgovori našeg Pravila i našegaredovnièkog življenja na najuoèljivija obilježja suvremenogsvijeta i Crkve" održao fra Zvonimir BrusaèZagreb, 15.11.2008. (IKA) – Povjerenstvo za duhovnost priVijeæu franjevaèkih zajednica u republikama Hrvatskoj iBiH organiziralo je 15. studenoga sedmi po redu godišnjisusret braæe i sestara Treæega samostanskog reda sv. Franje.Domaæin ovogodišnjeg susreta bila je Provincija PresvetogSrca Isusova školskih sestara franjevki u samostanu naJordanovcu. Na susretu su sudjelovali franjevci treæoreciglagoljaši sa sjemeništarcima i bogoslovima, te više odstotinu franjevki iz osam provincija koje djeluju u Zagrebu iokolici, a za ovu prigodu stigle su i sestre iz Splita. Ovogodišnji susret bio je prigoda još jednom se osvrnuti na25. obljetnicu od obnove Pravila i života braæe i sestaraTreæega samostanskog reda sv. Franje, koje je papa IvanPavao II. odobrio 8. prosinca 1982. Uvodno izlaganje"Odgovori našeg Pravila i našega redovnièkog življenja nanajuoèljivija obilježja suvremenog svijeta i Crkve" održao jefra Zvonimir Brusaè TOR. Želja predavaèa bila je potaknutiu Pravilima traženje odgovora na izazove suvremenogsvijeta i civilizacije, s posebnim naglaskom na sekularizam,globalizaciju i manjak solidarnosti. Kod prvog pojmaistaknuo je kako se danas religiozni èovjek i zajednicavjernika nalaze pred izborom: ili æe biti kvasac u svomdruštvenom i kulturnom ambijentu ili æe ostati pasivni pa æein njih zahvatiti i oblikovati mentalitet koji ih okružuje.Jedna od posljedica te sekularizacije, u vidu opæegvrijednosnog relativizma može se zapaziti i u odnosu premavrijednostima vlastitog redovnièkog života. Sve veæasekularizacija stavlja nas pred pitanje o kvaliteti naše osobnei zajednièke molitve, upozorio je Brusaè. Istièuæi osnovnekarakteristike globalizacije, upozorio je kako ona danasprodire u sve pore ljudske zajednice pa tako i u redovništvo.Globalizacija utjeèe na život pojedinca, na ustrojstvo ianimiranje života zajednice koja ne živi izolirana od svogambijenta niti od problema sadašnjeg vremena; utjeèe naodnos redovnièke zajednice s društvom. Brusaè se posebnoosvrnuo na utjecaj medija na redovnike. Rekao je kako oniutjeèu na redovnikova razmišljanja o sebi. U kulturi u kojojprevladava okrenutost "ad extra", smanjuje se usmjerenostprema sebi i prema vlastitoj zajednici. Brusaè je upozorio ina pitanja koje se javljaju pred stvarnošæu globalizacije: štoznaèi živjeti redovnièki život u doba globalizacije; koje novementalne navike i osobne stavove treba nauèiti i poticati;kakav æe biti utjecaj globalizacije na odgoj novih èlanova;kakav æe biti njezin utjecaj na život zajednice. U drugomdijelu izlaganja naznaèio je neka poglavlja Pravila u kojimabi se mogao tražiti odgovor i poticaj dubljeg promišljanja osamom temi. Tako je istaknuo poglavlje o duhu molitve,životu u bratstvu i sestrinstvu, služenju i radu, životu usiromaštvu, te o apostolskom životu. Uslijedio je rad u skupinama. Prva skupina obradila je temusekularizacija-duh molitve, druga temu globalizacija – životu bratstvu i sestrinstvu, a treæa temu "manjak solidarnosti". Susret je završio misnim slavljem koje je predvodio fra PetarRunje, a propovijedao fra Marko Medo. Na kraju mise svimaje na sudjelovanju u susretu zahvalila s. Renata Mrvelj,proèelnica Povjerenstva za duhovnost Vijeæa franjevaèkihzajednica u republikama Hrvatskoj i BiH. Misno slavlje pjevanjem je uvelièao zbor sestara franjevki sJordanovca.

Prekinuti šutnju o komunistièkim zloèinimaRijeka, 15.11.2008. (IKA) – Katolièke udruge Rijeèkenadbiskupije okupljene na polugodišnjoj skupštini 15.studenoga u Nadbiskupskom domu u Rijeci javnosti suuputile poruku kojom žele pridonijeti izgradnji zajedništvagraðana Hrvatske u prihvaæanju prošlosti o kojoj se 50godina šutjelo. Predavanjem gospiæko-senjskog biskupa dr.Mile Bogoviæa èlanovi udruga prisjetili su se sveæenikastradalih u II. svjetskom ratu i poraæu na prostorima današnjeRijeèke nadbiskupije i Gospiæko-senjske biskupije. Posebanosvrt na rijeèkog stradalnika, sveæenika sa Sušaka MartinaBubnja, dao je novinar Glasa Koncila Tomislav Vukoviæ.Nadbiskupov povjerenik za udruge dr. Ðuro Puškariæistaknuo je kako se ovim prisjeæanjem želi osvijetliti spomenna one koji su bili nepravedno osuðeni te iz istine o prošlosticrpiti snagu za buduænost. U zakljuècima susreta istièe sekako katolièke Udruge time žele dati svoj doprinoszatvaranju te stranice povijesti. Smatraju da je, nakon što sepola stoljeæa povijest pisala pristrano i nepotpuno, jedinoiznošenjem i prihvaæanjem istine moguæe pogledati ubuduænost i zakljuèiti teme iz prošlosti. Na skupu jeistaknuto da se prisjeæanjem na sveæenike žrtve komunizmane porièu nevine žrtve stradale od ruke onih koju su za sebegovorili da su Hrvati i katolici. "Udruge oèekuju dapriznanje nevinim žrtvama odaju i drugi, posebno oni kojijoš uvijek ne žele prihvatiti neke povijesne èinjenice. Akoveæ nemaju snage za pokajanje, neka barem imaju za šutnju iprihvaæanje. Èlanovi katolièkih udruga žele ovim susretomdoprinijeti da u Europsku zajednicu naroda uðemo kao narodsvjestan svoje slavne prošlosti, ali i uèinjenih pogrešaka",navodi se u zakljuècima susreta. Biskup Bogoviæ istaknuo je da najveæi problem zasuvremene povjesnièare predstavlja pronalaženjevjerodostojnih dokumenata tog vremena. "Naši su arhivipuni graðe koju je pisala UDBA, a uništeni su dokumentikoji bi dali pravu sliku", rekao je. Poimence je spomenuo 13sveæenika s podruèja današnje Rijeèke nadbiskupije i 19 izGospiæko-senjske biskupije koji su ubijeni. Velika veæinastradala je po direktivama komunistièke ideologije."Potrebno je zapravo spasiti povijest jer mnogo je toga biloiskrivljeno. Na našoj je generaciji taj veliki zadatakspašavanja", rekao je biskup Bogoviæ. Tomislav Vukoviægovorio je o muèenièkoj sudbini sušaèkog župnika MartinaBubnja, takoðer istaknuvši kako je potrebno prevrednovatipovijest koju neki i danas negiraju. Naveo je toèke izoptužnice Martinu Bubnju koje same govore o apsurdunjegove inkriminacije. Prvo što upada u oèi je da jeoptužnica napisana u svibnju 1945. godine, a sveæenika supogubili 27. travnja. Martin Bubanj imao je 47 godina kadasu ga bacili u jamu Bezdan kod Kostrene, premda, navodiVukoviæ, postoje i drukèije teorije o njegovoj smrti. Na kraju susreta okupljenima se obratio i domaæin rijeèkinadbiskup dr. Ivan Devèiæ, poruèivši: "Iako se ne smijemostalno osvrtati jer moramo gledati naprijed, od prošlosti nemožemo niti bježati. S njom moramo krenuti naprijed kakobi nam korak u buduænosti bio sigurniji". U živoj raspravikoja je uslijedila èlanovi katolièkih udruga istaknuli su kakose ne žele vraæati na poslijeratne podjele nego samo radiistine istaknuti one o kojima se šutjelo i lažno ih seoptuživalo. Biskup Bogoviæ zakljuèio je rijeèima kojevrednuju svaku nevinu žrtvu. "Dakako da ne želimo reæi dasu samo partizani i èetnici ubijali nevine. Bilo je nasilja i sastrane onih koju su za sebe govorili da su Hrvati i katolici.No, o tim se žrtvama nije moralo šutjeti i za njih dobroznamo. Mi tražimo istinu i o onima o kojima se nije smjelogovoriti, kako bi one koji su bili pravedni, oslobodilikrivnje", istaknuo je biskup Bogoviæ.

Domovinske vijestiika

1319. studenog 2008. broj 46/2008

Sjednica Pastoralnoga vijeæa Splitsko-makarskenadbiskupijeNa sjednici je bilo govora o pastoralu sakramenata usadašnjem vremenu, poticajnim metodama rada iaktualizaciji vjerskoga iskustva, Caritasu u nadbiskupiji ižupnim zajednicama te drugim aktualnim pitanjimaSplit, 15.11.2008. (IKA) - Sjednica Pastoralnoga vijeæaSplitsko-makarske nadbiskupije pod predsjedanjem splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišiæa održana je 15.studenoga u Solinu. Buduæi da je ova pastoralna godina uNadbiskupiji posveæena pastoralu sakramenata, na sjednicije bilo govora o pastoralu sakramenata u sadašnjemvremenu, poticajnim metodama rada i aktualizaciji vjerskogaiskustva; potom o Caritasu u Nadbiskupiji i u župnimzajednicama te o drugim aktualnim pitanjima. U uvodu je nadbiskup Barišiæ iznio kratki izvještaj sa Sinodebiskupa u Rimu na kojoj je sudjelovao kao delegat HBK,istaknuvši ulogu Rijeèi Božje u životu i poslanju vjernika.Danas kada se dogaða inflacija rijeèi, treba iznova otkrivatiporuku one rijeèi koja život znaèi, otkrivati Rijeè Božju injezin navještaj, ne samo u liturgiji gdje je njezinopovlašteno mjesto nego i u katehezi te osobito u obitelji,naglasio je nadbiskup te dodao: Rijeè Božja ujedinjuje naskršæane, ona nas povezuje sa židovima i muslimanima ali ivodi do ateista jer ima u sebi univerzalni program kojiukljuèuje sve ljude. Govoreæi o pastoralu sakramenatanadbiskup je istaknuo da je Rijeè Božja temeljna melodijasvih sakramenata te je potaknuo na brižnu pripravu zasakramente koji trebaju uvoditi u iskustvo vjere i susret sIsusom Kristom. Pastoralni vikar mons. Drago Šimundžaiznio je nekoliko važnih smjernica o pastoralu sakramenata usadašnjem vremenu istaknuvši da cjelokupni crkveni radpoèevši od evangelizacije i kateheze ide premasakramentalnom radu i životu, koji je duh i duša vjere,odnosno susreta s Bogom. Èlanovi vijeæa su u tomu viduiznijeli nekoliko poticajnih suvremenih metoda rada koje bipotaknule na aktualizaciju vjerskoga iskustva kako zajednicetako i pojedinca. Tako je naglašeno da sakrament treba"evangelizirati" odnosno više povezati s Božjom rijeèju,osobito sakrament pomirenja; potom više istaknutiantropološki vid sakramenata tj. povezati ih s životom irazlièitim životnim stadijima. U više je navrata istaknutavažnost ukljuèenja animatora u župni pastoral, obiteljskihsusreta u župi te kateheze braènih parova koji æe to prenijetii u tom duhu odgajati svoju djecu, što je na kraju jedini zalognaše bolje buduænosti. Sve veæa je potreba katolièkihosnovnih škola te poticaja u vjernika osjeæaja i ljubavi zaCrkvu. Novi ravnatelj Caritasa Splitsko-makarskenadbiskupije vjerouèitelj Slavko Jeronèiæ predstavio jedjelatnosti nadbiskupijskog Caritasa ali i ulogu caritasa užupnim zajednicama. "Polazeæi od èinjenice da karitativnadjelatnost i volonterski angažman spadaju u bitnu odrednicuposlanja svakoga pojedinog vjernika, moramo konstatirati dastanje župnih karitasa naše Nadbiskupije nijezadovoljavajuæe. U pojedinim župama je župni karitasdoduše djelatan i prepoznatljiv, no u mnogim župama jošnije organiziran. Stoga zakljuèujemo da se ovakvo stanjemora promijeniti. Prvo iz razloga da pomognemosiromašnima, a drugo da uhvatimo odreðeni ritam scaritasima drugih biskupija koje su u tom pogledu isprednas, a da i ne govorimo o uhodavanju prakse kakva je uzapadnim zemljama", ustvrdio je Jeronèiæ. Nadalje je kazaoda vjernièki potencijal za aktiviranje župnih karitasa unadbiskupiji uistinu postoji. Stoga je mišljenja da bi bilapotrebna animacija i informacija od strane župnika, podèijim vodstvom bi župni caritas djelovao, a tek zatim razviointenzivniju suradnju sa biskupijskim caritasom. Pri tom se

ne bi smjela nikada gubiti iz vida ona duhovna dimenzijavjernika koju je potrebno obnavljati i osnaživati jer se nanjoj temelji kršæanska djelotvorna ljubav i na nju naslanjasvaka animacija. Na toj relaciji župni caritas - biskupijskicaritas - nacionalni caritas, takoðer je važno razvijati naèelosupsidijarnosti, istaknuo je Jeronèiæ. On je na kraju govorioo djelatnostima i provedenim projektima nadbiskupijskogCaritasa. Cilj nam je i dalje razvijati suradnju kako sdruštvenim ustanovama, tako i s privatnim poduzeæima, asve u cilju promaknuæa Evanðelja i dobrobiti onih koji našupomoæ oèekuju", zakljuèio je ravnatelj nadbiskupijskogCaritasa. Na kraju je splitsko-makarski nadbiskup zahvalioèlanovima na važnim idejama i konstruktivnim sugestijamakoje æe se dalje razvijati, zakljuèivši da cijeli pastoral trebabiti prožet Caritasom i da svatko u sebi osobno trebarazvijati tu karitativnu svijest: "èiniti dobro i pomoæi onom upotrebi" jer to èinjenje dobra svakoga osobno mijenja.

U Krašiæu proslavljena 100. obljetnica roðenja s. ŽarkeIvasiæOvaj naraštaj ima zadaæu spasiti istinu o našem narodu i opojedincima koji su stradavali u komunizmu da nas buduæinaraštaji ne okrive što nismo uèinili svoju dužnost, istaknuobiskup BogoviæKrašiæ, 16.11.2008. (IKA) - U povodu 100. obljetniceroðenja s. Žarke Ivasiæ gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ predvodio je 16. studenoga misu u njezinu rodnomKrašiæu uz sudjelovanje milosrdnica iz rijeèke i zagrebaèkeprovincije na èelu s vrhovnom glavaricom s. BlagomBunèugom i provincijalkama rijeèke i zagrebaèke provincijes. Mirtom Vugdelijom i s. Ines Konta. Sestre milosrdnicesmatraju s. Žarku dragocjenim biserom u svojoj kruni. Njusu uzele kao uzor u nastojanju da se još bolje istakne njihovousmjerenje u radu za druge do krajnje žrtve. Zato supokrenule postupak za njezino proglašenje blaženom. Namisi je uz ondašnjeg župnika Dragutina Kuèanakoncelebrirao i župnik župe sv. Petra u Zagrebu mons.Matija Stepinac, te još nekoliko sveæenika. Pjevanje jepredvodio zbor milosrdnica i njihovih suradnika iz Rijekeizvevši dio programa s kojim su nastupili na sveèanojakademiji i misi u povodu 150. obljetnice nazoènostimilosrdnica u Rijeci. S. Veronika Popiæ predstavila je s.Žarku, uz prigodnu prezentaciju popraæenu èitanjemživotopisa i opisa njezina stradanja što je izmamilo suze onihkoji su poznavali Žarku i Žarkinu obitelj. Veronikinoizlaganje utemeljeno je na sudskoj arhivskoj graði i brojnimrazgovorima koje je obavila sa svjedocima. Rijeèi zahvalebiskupu Bogoviæu i ostalima uputila je vrhovna glavaricasestara milosrdnica s. Blaga Bunèuga i darovala župnikusliku s. Žarke. U propovijedi je biskup kratko predstavioživotni put s. Žarke Ivasiæ koja se rodila 18. studenoga 1908.u Krašiæu. "Narodni" sud u Gospiæu osudio ju je na smrtvješanjem, a nakon žalbe na tu presudu promijenili su u smrtstrijeljanjem 16. svibnja 1946. Moleæi Gospodina da proslavisvoju službenicu i muèenicu Žarku, biskup Bogoviæ istaknuoje: "Može netko reæi da opet dolaze na našu pozornicu istikadrovi koji su bili prije osamostaljenja Hrvatske. Premda utome ima istine, ne možemo reæi da danas ne možemogovoriti i pisati o ljudima koje je komunizam progonio. Zatoovaj naraštaj ima zadaæu spasiti istinu o našem narodu i opojedincima koji su stradavali u komunizmu da nas buduæinaraštaji ne okrive što nismo uèinili svoju dužnost. Mi smo,dakle, dužni iznijeti na svjetlo i lik s. Žarke i zbog istine onašem narodu, o našoj Crkvi, o sestrama milosrdnicama, adakako i zbog istine o jednoj nevinoj žrtvi, muèenici s. ŽarkiIvasiæ".

Domovinske vijesti ika

14 19. studenog 2008. broj 46/2008

Festival svete Cecilije Varaždinske biskupijeVaraždin, 16.11.2008. (IKA) - Da su psalmi molitveno srceSvetog pisma te kao hvalospjevi Bogu osobna i zajednièkamolitva u koju se prelijeva Rijeè Božja, potvrdio jedvodnevni Festival svete Cecilije Varaždinske biskupije.Festival je u prigodi proslave nebeske zaštitnice crkveneglazbe u katedrali Uznesenja Marijina u Varaždinu okupiocrkvene i župne pjevaèke zborove iz svih krajeva biskupijekoji su sudjelovali u Službi rijeèi i slavlju zborovanja.Trinaest zborova u subotu 15. studenoga i dvanaest unedjelju 16. studenoga s ukupno oko 800 crkvenih pjevaèanastupilo je izvodeæi uglazbljene psalme u tijeku Služberijeèi koju je predvodio preè. Blaž Horvat, rektor katedrale.Na kraju oba festivalska popodneva zborovima su uruèeneprigodne zahvalnice organizatora, Ureda za crkvenu glazbuVaraždinske biskupije, koji vodi mo. Anðelko Igrec, a nakraju drugog dana okupljene je pozdravio i varaždinskibiskup Josip Mrzljak, uruèivši pritom i prigodne potvrdepolaznicima biskupijske Orguljaške škole. Upuæujuæidobrodošlicu svim sudionicima festivala, od brojnihcrkvenih pjevaèa do orguljaša, sviraèa i zborovoða, istaknuoje kako su došli Bogu darovati svoje molitve, i to putemnajsavršenijeg glazbenog instrumenta - ljudskog grla, teglasom i srcem dati slavu Stvoritelju. Tijekom Službe rijeèisvi okupljeni, predvoðeni u subotu katedralnim zborom"Chorus Angelicus" te u nedjelju katedralnim zborom"Chorus liturgicus", izveli su više zajednièkih psalama, doksu s pojedinaènim uglazbljenim psalmima zborovi nastupiliu okviru molitve vjernika, uputivši time svoju dubokuosobnu ali i zajednièku molitvu uzdižuæi svoj ljudski duhprema vjeènom Bogu, punom ljubavi, milosrða i dobrote.Crkveni pjevaèi, koji su ispunili katedralu, sudjelovali su upjevanju antifona zajednièkih psalama koje su pjevali solistipsalmisti, meðu kojima i oni koji sudjeluju u projektu "Svakitjedan psalam jedan" kojim biskupijski Ured za crkvenuglazbu želi potaknuti pjevanje psalama u nedjeljnoj misi, teodgojiti pjevaèe psalama. Na festivalu su nastupili župnizborovi, zborovi mladih i vokalne skupine, i to tri zbora izžupe Sveti Juraj na Bregu, po dva zbora iz župe Moèile,Margeèan i koprivnièke župe sv. Nikole, katedralni zborovi"Chorus Angelicus" i "Chorus liturgicus", te zborovi izGorièana, župe sv. Josipa iz Varaždina, Kneginca, SvetogIlije, Ludbrega, Preloga, èakoveèkih župa sv. Nikole i sv.Antuna Padovanskog, Murskog Središæa, Selnice,Vratišinca, Biškupca, Kloštra Podravskog i franjevaèkecrkve iz Varaždina. Neki od zborova koji su nastupiliredoviti su sudionici festivala, koji je doživio veæ sedmogodište, a nekima je ovo bio prvi nastup na toj tradicionalnojsmotri koja želi predstaviti aktualnu razinu izvoðenjacrkvene glazbe u biskupiji. Završna pjesma slavljazborovanja "Isuse Kralju" otpjevana je u subotu kao èestitkaza 40. roðendan organizatoru mo. Igrecu, kojeg je rektorkatedrale nazvao dušom svih aktivnosti u poticanju iunapreðivanju crkvene glazbe na podruèju biskupije. Svima okupljenima Božji blagoslov na kraju je uputiobiskup Mrzljak koji je zahvalio svim sudionicima, a osobituzahvalu uputio je novom rektoru katedrale preè. BlažuHorvatu, koji skrbi i o liturgijskom pjevanju u katedrali, temo. Igrecu na èitavoj organizaciji. Crkvenim glazbenicimaèestitao je blagdan njihove nebeske zaštitnice te im zaželioda blagdan sv. Cecilije, koji se slavi u subotu 22. studenoga,proslave i u svojim župama kako bi i nadalje bili zauzeti inadahnuti u crkvenom pjevanju. Podsjetivši da je pjesmadvostruka molitva, ustvrdio je kako je ovaj festival uistinubio molitveno slavlje za èitavu mjesnu Crkvu. Osim što su svi zborovi primili prigodne zahvalnice, biskupMrzljak uruèio je uz srdaène èestitke i potvrde polaznicima

Orguljaške škole Varaždinske biskupije, kroz koju jeproteklih godina prošlo više od 50 orguljaša i zborovoða izviše desetaka župa biskupije. Susret crkvenih glazbenikazakljuèen je zajedništvom i domjenkom uz radostan agape udvorani Sveæenièkog doma.

Biskup Mrzljak u Podturnu blagoslovio krstionicu iÐukiæev slikoreljefPodturen, 16.11.2008. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je u nedjelju 16. studenoga misno slavljeu župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u Podturnu, gdje jeblagoslovio novu mramornu krstionicu i pripadajuæislikoreljef. Slikopis na zidu uz krstionicu na ulazu u crkvuumjetnièki je rad Stjepana Ðukiæa - Pište, a prikazujekrštenje Isusovo na rijeci Jordan koje se preko motivaproèelja varaždinske katedrale, majke svih crkava ubiskupiji, prelijeva do likova današnjice u kojima seprepoznaju papa Benedikt XVI., mjesni biskup Mrzljak idomaæi župnik Josip Pivar. Na poèetku slavlja biskupa i svenazoène uime župne zajednice pozdravio je župni vijeænikMartin Mikac, koji je istaknuo kako je blagoslov krstionice islikopisa na neki naèin dovršetak prošlogodišnje posvetenovog oltara u sklopu obnove i ureðenja župne crkve.Podsjetio je na dosadašnje radove na obnovi crkve i ureðenjuokoliša, te obnovi kapela i župne kuæe, kazavši kako senavršilo i pet godina od izgradnje pastoralnog centra. No,ponajprije, župna zajednica izgraðuje se u duhovnom smislukao živa Crkva što potvrðuju i dva mlada sveæenika koji suse odazvali duhovnom pozivu nakon što župa punih 60godina nije slavila mladu misu. Nadahnuta Susretomhrvatske katolièke mladeži, kojem je domaæin ove godinebila mjesna Crkva, okupila se i župna mladež kojapjevanjem slavi Boga, a ove je godine održan i prvi križniput na otvorenom ulicama Podturna. O slikoreljefu kao jedinstvenom, originalnom i specifiènomumjetnièkom djelu Stjepana Ðukiæa, koji je veæ nizom djelaobogatio sakralne prostore u Varaždinskoj biskupiji, govorioje prof. Stanko Špoljariæ, istaknuvši kako se djeloizvanredno uklopilo u skladno ureðenu župnu crkvu ioplemenilo njezine razigrane plohe, te pritom motivom kojije rijedak u crkvenoj umjetnosti potièe na promišljanje oduhovnosti koja svoje izvorište ima u primanju Duha Svetogi krštenju kao temelju vjerskog života. Blagoslivljajuæi novukrstionicu i pripadajuæi slikopis, biskup Mrzljak kazao jekako æe se oni uklopiti ne samo u crkvu, nego i u živu Crkvuèiji se èlanovi u život župne zajednice ukljuèuju upravo pokrštenju, zaželjevši da nova krstionica nastavi tradicijukrštenja Božje djece. Nakon blagoslova biskup Mrzljak predvodio je euharistijskoslavlje u zajedništvu s domaæim župnikom, generalnimvikarom mons. Ivanom Godinom, donjomeðimurskimdekanom preè. Antunom Hoblajem, domaæim sinovima vlè.Damirom Slamekom i vlè. Markom Zadravcem, težupnikom iz susjednog Dekanovca Ivanom Mikulanom. Nakraju slavlja domaæi župnik zahvalio je svima koji susudjelovali u slavlju te pridonijeli ureðenju nove krstionice islikopisa. S biskupom Mrzljakom uruèio je zahvalniceMariji Gojiæ iz Podturna, koja je darovala krstionicu, BrankuDominku, najveæem donatoru slikopisa, te samomumjetniku. Biskup Mrzljak osobitu zahvalu uputio jedomaæem župniku koji brižno skrbi o duhovnom imaterijalnom crkvenom životu župne zajednice.

.

Domovinske vijestiika

1519. studenog 2008. broj 46/2008

Obitelj - zajedništvo životaJesenska obiteljska škola u Dubrovniku prvi put okupilaobitelji na višednevni susretDubrovnik, 16.11.2008. (IKA) – Jesenska obiteljska škola otemi "Obitelj - zajedništvo života" okupila je od 14. do 16.studenoga u dubrovaèkom hotelu "Neptun" dvadeset i èetiriobitelji s djecom s podruèja Dubrovaèke biskupije, izkatedralne župe, župe sv. Mihajla, župe sv. Andrije, župe sv.Petra, župe sv. Križa, župa sv. Obitelji i sv. Spasa izMokošice, Gospe Velike iz Rožata, sv. Nikole iz Cavtata,župe Pridvorje i Draèevo-Doljani. Prijašnjih godina Vijeæeza obitelj organiziralo je jednodnevna druženja obitelji, aove su se godine obitelji prvi put okupile na višednevnisusret. Na otvaranju škole svima je ugodan i plodonosan rad zaželiomoderator susreta prof. Krešimir Markoviæ, a predstojnikVijeæa za obitelji voditelj Škole dr. Stanko Lasiæ izrazio jezadovoljstvo što su se na školi okupili ne samo roditelji negoi djeca. Ravnateljica dubrovaèkih vrtiæa Boja Mustaæ sasuradnicama obeæala je, uz glasno djeèje odobravanje,završnu djeèju predstavu nakon trodnevne igre i kreativnograda. Predavanje "Èovjek u dijalogu s Bogom" održao je mr. donKrešo Puljiæ, župnik župe sv. Ivana apostola i evanðelista izMostara. Pojasnio je pojam dijaloga te istaknuo kako su iBog i èovjek dijaloška biæa. Osoba tek radom na sebi postajeosobnost koja može uæi u dijalog, a za istinski dijalogpotrebno je ostvariti neke pretpostavke poput ostvarivanjazrele osobnosti, a zrela osobnost ili èovjeènost jest ona kojapomoæu istine, pravde, ljubavi i slobode skladno integrirasve èetiri dimenzije èovjeka: i tjelesnu i psihièku i društvenui duhovnu. "Samo integrirane osobe mogu sklopiti valjanisakramentalni brak jer samo one mogu istinskidijalogizirati", poruèio je predavaè. Pitajuæi se što jekršæanska dijaloška prokreativnost, mr. Puljiæ objasnio jetemelje meðukršæanskog dijaloga koji ukljuèuje zdravekršæanske odnose i prema Bogu i prema bližnjemu i premasebi i prema okruženju. Sve te èetiri znaèajke mogu se uoèitikod Isusa Krista u najtežim trenucima njegova zemaljskogživota, na križu. Nakon predavanja veèernju molitvu zajednosu molili okupljeni sveæenici, predavaèi, roditelji i djeca. Drugi dan Škole zapoèeo je 15. studenoga zajednièkomjutarnjom molitvom. U predavanju "Dijalog u obitelji –dijalog s Bogom" mr. Puljiæ istaknuo je sakramentalnidijalog kao najviši moguæi oblik dijaloga. Sakramentalnidijalog predavaè je nazvao Vazmenim dijalogom zato što jebraèni život nošen logikom umiranja i uskrisavanja poputKristova života, zato što se živi logikom pšeniènog zrna kojetek umiranjem donosi stostruki rod. "Sebedarjemomoguæujem dijalog mojih najbližih s Bogom i stvaramdijalošku klimu za sve druge vrste dijaloga", kazao jepredavaè istaknuvši kako su pri tome kršæaninu od velikepomoæi sakrament ispovijedi i sakrament euharistije.Obiteljska molitva kao obiteljski razgovor s Bogom,ukljuèuje s jedne strane zajedništvo osoba PresvetogTrojstva, a s druge strane zajedništvo osoba u obitelji, pa seu tom kontekstu obitelj može promatrati kao sakramentPresvetog Trojstva. Braèni parovi potpunim predanjem iiskrenim uzdarjem slika su i dionici novog saveza Krista iCrkve. Jedino sredstvo dijaloga je ljubav, a dijaloški odnosima postupnost, od susreta, odnosa, povjerenja, predanja doposlanja. Ona osoba koja istinski ljubi, koja je u Isusuprepoznala dogaðaj ljubavi i svoju vjeru ne živi na idejnojnego na doživljajnoj razini spremna je položiti život svoj zasvoju braæu, rekao je mr. Puljiæ. Nakon predavanja uradionicama okupljene obitelji razgovarale su o naèinuobiteljskog dijaloga s Bogom po sakramentalnom životu, po

prinosu života i po molitvi. Poslijepodnevni dio obiteljskeškole zapoèeo je predavanjem dr. Ante Komadine, profesoramoralne teologije i ravnatelja Caritasa Mostar pod naslovom"Ljudski život od naravnog zaèeæa do naravne smrti". Dr.Komadina uvodno je govorio o enciklici "Humanae vitae",istaknuvši kako je pomanjkanje ljubavi prema životu ièovjekova želja da gospodari nad ljudskim životom razlogugroženosti ljudskog života. Predavaè je objasnio stavoveCrkve o naravnoj i umjetnoj kontracepciji, umjetnojoplodnji, pobaèaju i eutanaziji. Predavanje "Obitelj beznasilja" održala je prof. Mirjana Vlaho, djelatnicamostarskog Caritasa i voditeljica projekta sigurne kuæe"Mirjam" koja u Mostaru postoji veæ desetak godina.Predstavila je neke èlanke hrvatskog Zakona o zaštiti odnasilja u obitelji kako bi objasnila pojam obitelj i što se svesmatra nasiljem. Kao najperfidnije nasilje istaknula je onoemocionalno te ukazala na pojedine segmente kako nasilnikutjeèe na žrtvu. Radni dan je završen pokornièkimbogoslužjem s moguænošæu osobne ispovijedi, izvještajem srada u radionicama te veèernjom molitvom. Posljednjeg dana Škole sudionici su poslušali predavanjeAnite Begiæ, diplomirana socijalne radnice iz Obiteljskogsavjetovališta Caritasa u Mostaru. Predavaèica je istaknulakako je savjetovanje psihološka metoda koja se nudipojedincima, parovima, obiteljima i skupinama kako bi semanje uspješne osobe osposobile za samostalno i uspješnorješavanje problema u obitelji. Savjetovanje je obiènoproces, razgovorna terapija u kojoj je važno uspostavljanjepovjerenja izmeðu savjetnika i klijenta, a savjetnici su dužnièuvati profesionalnu tajnu. Predstavila je i sistemskuobiteljsku terapiju koja se provodi u radu s braènimparovima. Sudionici škole nakon predavanja dobili su zadaknapraviti vježbu aktivnog slušanja u paru te su iznosili svojaiskustva i osjeæaje u takvoj vrsti dijaloga. Plenarnoj raspravi u hotelu Neptun pridružio se i dubrovaèkibiskup Želimir Puljiæ, koji je zatim u crkvi Sv. Josipa slavionedjeljnu euharistiju s djecom, roditeljima i predavaèimaŠkole. Na plenumu predstavnici radionica Ivana Mariæ, TeoTrosman i Davor Spajiæ prenijeli su rezultate razgovora poskupinama. Uz ostalo, istaknuto je kako roditelji slabosudjeluju u pripremanju djece na prvu prièest, a oni su prviodgojitelji i tu ulogu ne mogu prenijeti na druge. Ukazano jena poteškoæu vidljivu osobito u tijeku turistièke sezone, kadaje teško svim èlanovima obitelji iæi zajedno na nedjeljnumisu jer je nedjelja radni dan. Obiteljska molitva krunicedonosi zajedništvo, mir, daje snagu i poticaj u životu, a uzklasiène jutarnje i veèernje molitve èesto èlanovi obiteljiimaju i osobne trenutke molitve, primjerice dok se voze uautomobilu i sl. Vjera pruža pomoæ u razvoju dijaloga sasobom, s obitelji i s crkvenom zajednicom, zakljuèeno je naplenumu. Prigodni program koji su uvježbali u tijeku škole sodgojiteljicama iz Djeèjih vrtiæa Dubrovnik izvela su djecauz pomoæ Boje Mustaæ. Rijeèi zahvale organizatorima iobiteljima uputili su dr. Komadina i biskup Puljiæ, koji jesvako dijete darivao èokoladom, a roditelje knjigom zauspomenu na susret. Dr. Lasiæ izrazio je zadovoljstvosuradnjom i aktivnošæu èlanova obitelji u tijeku trodnevnograda, izrazivši nadu da æe škola donijeti razlièite pozitivnepomake kako u obiteljskom životu tako i u životu Crkvedubrovaèke.

.

Domovinske vijesti ika

16 19. studenog 2008. broj 46/2008

Ðakonsko reðenje u ÐakovuNadbiskup Srakiæ podijelio red ðakonata Davorinu Anðiæu,Josipu Semialjcu, Ivanu Rajkoviæu i Draganu MuharemuÐakovo, 16.11.2008. (IKA/TU) – U tijeku sveèanogprijepodnevnog euharistijskog slavlja u ðakovaèkojprvostolnici Sv. Petra u nedjelju 16. studenoga ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Marin Srakiæ podijelio je redðakonata èetvorici bogoslova. Posvetnom molitvom ipolaganjem nadbiskupovih ruku, Red ðakonata primili su zaÐakovaèko-osjeèku nadbiskupiju Davorin Anðiæ (župa sv.Euzebija i Poliona, Vinkovci 1), Josip Semialjac (župa sv.Petra i Pavla, Koška), za Srijemsku biskupiju Ivan Rajkoviæ(župa sv. Roka, Petrovaradin 3), te za Subotièku biskupijuDragan Muharem (župa Sv. Jurja, Vajska). Nadbiskup Srakiæ u pozdravu je istaknuo kako je "u našojCrkvi koja je pozvana da bude sva u službi drugih, snagomsvoga reðenja, ðakon posebni i živi izraz tog zajednièkogpoziva, da bude poslužitelj ljubavi, svjedok i promicateljosjeæaja za zajednicu i obiteljskog duha Božjeg naroda!" Ukoncelebraciji su bili poglavari Bogoslovnog sjemeništa naèelu s rektorom mons. Josipom Bernatoviæem, profesoriKatolièkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu na èelu sdekanom dr. Perom Araèiæem, župnici reðenika te sveæeniciiz Ðakova i drugih župa. Na poèetku obreda, izrièuæi jamstvo o prethodnoj pripravi,kandidate je na reðenje pozvao mons. Bernatoviæ. "Ðakon jeu kršæanskoj zajednici pozvan naviještati evanðelje i takoodgajati savjesti, stvarati "mentalitet vjere", izgraðivatinepokolebive kršæanske liènosti. Kažemo, naviještatievanðelje, a ne neku ideologiju kojom bismo procjenjivalievanðelje. Da, naviještati evanðelje, a ne "ljudske predaje",kao što su èinili farizeji, kroz koje se evanðelje filtrira,obezvreðuje, osiromašuje, prazni ili èak iskrivljuje. Ðakon jepozvan naviještati evanðelje, a ne neku politiku koja jeobièno kratkoga daha, duha i trajanja. Ðakon je pozvannaviještati evanðelje u njegovoj cjelini, ništa ne dokidajuæi,ništa ne prešuæujuæi. Da, naviještati evanðelje u njegovojiskrenosti i izvornosti, bez dodavanja nepotrebnih umetakaili farizejskih tumaèenja koje ga svode na razinu ljudskeznanosti ili govora mudrosti tijela. A polje na koje je ðakonpozvan naviještati evanðelje široko je koliko cijeli svijet.Naša Druga biskupijska sinoda razmatrala je koja su topodruèja naviještanja evanðelja, koja su to podruèjaevangelizacije. To je evangelizacija odraslih, braka i obitelji,mladih, starijih osoba i bolesnika, kulture, vjerski rubnih iposebnih skupina, evangelizacija udruga i pokreta, sredstavadruštvenog priopæavanja, u župnoj katehezi i u školskomvjeronauku. Naša Sinoda razmatrala je i odluèila djelovati natim podruèjima. Evangelizacija koja izvire iz srca postajepjesma Božanskoj ljubavi, kao što veli pripjevni psalam: "Oljubavi tvojoj, Gospodine, pjevat æu dovijeka". Ðakonpomaže biskupu u službi oltara, tj. slavljenju sakramenata ieuharistijske žrtve. Ðakon je u službi euharistije koja je usredištu biæa i aktivnosti Crkve, svih sakramenata i svakogdjelovanja milosrða, ljubavi i pravde što ih Crkva i svakikršæanin izvršavaju na svijetu, istaknuo je u homilijinadbiskup Srakiæ. Slavlja je uvelièao Zbor bogoslova pod vodstvom maestraIvana Andriæa. Kao reðenièko geslo ðakoni su odabrali rijeèisv. Pavla "Jaèajte se u Gospodinu i u silnoj snazi njegovoj"(Ef 6, 10). Po završetku mise reðenja u Bogoslovnomsjemeništu uprilièen je sveèani ruèak.

.

Hodoèašæe Zadarske nadbiskupije u svetište sv. NikoleTaveliæaZadar, 16.11.2008. (IKA) - Oko tisuæu i dvjestohodoèasnika Zadarske nadbiskupije hodoèastilo je u nedjelju16. studenoga dvadeset i peti put svetom Nikoli Taveliæu uŠibenik. Hodoèasnike je predvodio zadarski nadbiskup IvanPrenða i brojni sveæenici. Nakon posjeta Taveliæevanacionalnog svetišta u samostanu Sv. Frane, Zadrani suslavili euharistiju u katedrali Sv. Jakova. Pozdravnu rijeèuputio je generalni vikar Šibenske biskupije DominikŠkevin, a nadbiskup Prenða u homiliji je istaknuo kako jemuèeništvo Nikole Taveliæa izraz žive i nepokolebljivevjere, te je ujedno poziv na svjedoèenje da je Isus Kristspasitelj svih ljudi. "Postoji èinjenica, i bit æe do krajasvijeta, da su na živote vjernika nasrtali ubojice, zloèinci, dasu ih potirali i uklanjali sa svijeta. Postajala je i traje drugaèinjenica i trajno pitanje: što je s onima koji su podnijelimuèeništvo i smrt? Ljude se progonilo, uklanjalo potiralonajgrubljim metodama i pritiscima", ukazao je nadbiskupPrenða, naglašavajuæi vrijednost muèeništva. Oni koji sumislili da æe progonima i muèeništvima oslabiti Crkvu iuništiti kršæanstvo varaju se jer Duše pravednika u Božjoj suruci i njih se ne dotièe muka nikakva. Možemo govoriti osigurnosti koju Bog daje da su u miru i besmrtnosti. Nasvjernike nosi uvijek èvrsta radost i vjera da smo neuništivi usvojim mukama i patnjama u izolaciji u koju nas može netkoslati, u zanemarivanju i ponižavanju koje nam se možedogoditi zbog naše vjere. Mi znamo da nas nitko i ništa nemože otkloniti od Boga i njegova zajedništva jer Bog imazadnju rijeè, pojasnio je nadbiskup. Kad imamo teškoæa u životu, kad se muèimo kako ostati naputu svoje vjere, pravednosti i istinitosti uvijek smoohrabreni Božjom rijeèi pred kušnjama koje dolaze u ovomvremenu. Možemo slobodno reæi da smo u nekom nedavnomvremenu imali prilike èamiti u tamnicama, podnositiponiženja i progonstva zbog svoje vjernosti Kristu, ali i dasmo danas na drugi naèin izloženi pritiscima da sesuoblièimo svijetu u njegovim opredjeljenjima koji mupogoduju, a to je požuda tijela, požuda oèiju i oholost života.Ono što danas želi duh svijeta jest da se povedemo za njim ida prihvatimo njegov pogled na èovjeka, na obitelj, na tijelo,na materijala dobra, da prihvatimo njegov pogled naslobodu, upozorio je zadarski nadbiskup. Danas se suoèavano s novom filozofijom u kojoj nikog se zaništa ne obvezuje u kojoj ne postoje èvrsti zakoni, posebnone Božji o èovjeku, obitelji, braku. Ono što vrijedi danasslijediti jest èvrstoæa Evanðelja, jest Božja rijeè koja je namadarovana da bi nas uèvrstila i da bi nas vodila prema križu,rekao je. Svijet je danas u opasnosti da izgubi svoju put, svoj život ijasnoæu svojih ideala i u ono malo što ih ima. Zato možemoreæi da smo svi izvrgnuti tim pritiscima posebno naši mladikoji su u opasnosti da povjeruju lažnom govoru o slobodi.Danas napasti napadaju èovjekovu potrebu za materijalnomsigurnošæu što èovjeka navodi na nepoštenje u raspolaganjudobrima i nepravednim postupcima prema vlastitoj državikojoj dugujemo lojalnost i poštenje. Te napasti dovode dozakidanja pravedno zaraðene plaæe, do pogrešne ljestvicevrednota u kojima æemo na prvo mjesto postaviti dobitak, aèovjeka tko zna na koje mjesto u toj ljestvici koju samipravimo jer se udaljavamo od evanðelja i Božje rijeèi,poruèio je nadbiskup Prenða. Danas kad gledamo svetogNikolu Taveliæa moramo se pitati koliko prepoznajemo krivinauk oko sebe koji nas udaljuje od ljudskosti, ali iduhovnosti, od Evanðelja i Crkve. Božje zapovijedivjernicima bi trebale bit zakon života, pa i hrvatskomdruštvu koje mora stvoriti nove pravednije odnose unutra

Domovinske vijestiika

1719. studenog 2008. broj 46/2008

sebe. Ako se budemo borili za cjelovitost vjere u našemživotu bit æemo kadri podnijeti pritiske i znati trpjeti akotreba. Muèenici nisu žrtvovali poštenje, istinu i slobodu.Takvi trebamo biti i raèunati na snagu i podršku Božju. Nasohrabruju primjeri naših svetih muèenika. Nisu se pogaðali snapasnicima, progoniteljima i silama ovog svijeta. Ostajalisu hrabri u vjernosti Bogu, zakljuèio je nadbiskup Prenða.

U Varaždinu održan Nacionalni susret Prijateljica sv.AnðeleNacionalnom susretu odazvalo se 70-tak prijateljica sv.Anðele iz svih gradova gdje se one nalaze i okupljaju okosestara uršulinki - Graèana, Utrine i Dugava u Zagrebu,Rovinja i VaraždinaVaraždin, 16.11.2008. (IKA) - Nacionalni susret Prijateljicasv. Anðele održan je od petka 14. do nedjelje 16. studenogau Duhovnom centru "Dom sv. Anðele" uršulinskogsamostana u Varaždinu. Godišnji susret u obliku seminaraposveæen je životu i karizmi sv. Anðele, utemeljiteljiceuršulinskog reda, koja je u svojim Ostavštinama pozvalasestre da "s vremena na vrijeme okupe svoje drage kæeri namjestu koje æe im se uèiniti najbolje i najprikladnije… da seduhovno zajedno porazgovore i razvesele i zajedno se utješe,što æe im biti na veliku korist". Seminar o sv. Anðelizapoèeo je u petak okupljanjem i boljim upoznavanjemsudionika meðusobno i s programom susreta. Nastavljen je usubotu izlaganjima i radionicama koje su se održavale uduhovnom centru Doma sv. Anðele i drugim dvoranama iprostorima uršulinskog samostana. Mise su slavljene uuršulinskoj crkvi, a predvodio ih je duhovnik sestarauršulinki preè. Franjo Biškup. Susret je zakljuèen u nedjeljukada su sudionici nakon jutarnje mise nastavili programiznošenjem osvrta uoèi zajednièkog ruèka. Nacionalnom susretu odazvalo se 70-tak prijateljica sv.Anðele iz svih gradova gdje se one nalaze i okupljaju okosestara uršulinki - Graèana, Utrine i Dugava u Zagrebu,Rovinja i Varaždina. One su uz zajednièku molitvu idruženje nazoèile nizu izlaganja o životu sv. Anðele koji jepoziv i poticaj i današnjim djevojkama i ženama na duhovniživot. Na poèetku susreta pozdravila ih je poglavaricasamostana s. Elvira Krišto zahvalivši im na dolasku. O povijesnom kontekstu Anðelina vremena 16. st. izlagala jes. Klaudija Ðuran. U radionicama su sudionice seminararazmišljale o tome koje su sliènosti i razlike našeg iAnðelina vremena, o papama 16. st. i papama naših dana te otome kako je sv. Anðela odgovarala na poteškoæe u Crkvi, tekako bi njezine nasljedovateljice morale djelovati danas kaoPrijateljice sv. Anðele. Posljednjeg dana slušale su o tomekakva je bila ljubav sv. Anðele prema Svetom pismu, dok jes. Bogoljuba Cifrek prenosila duhovnu poruku premaSpisima sv. Anðele, donoseæi savjete za rast u vjeri i uduhovnom životu. Susret je održan u prostorima Duhovnogcentra "Dom sv. Anðele", èije je ureðenje pri kraju. Nalazi seu zgradi uz uršulinski samostan u kojoj je godinamadjelovala Medicinska škola. Prije tri godine uršulinkama jevraæena zgrada koja im je oduzeta godine 1946., aMedicinska škola dobila je prikladnije uvjete za rad. Nadrugom katu zgrade otvoren je Duhovni centar, a u prizemljuæe iduæe godine poèeti raditi i Djeèji vrtiæ "Sv. Uršula". Uobnovljenom dijelu zgrade, u Duhovnom centru, okupljajuse djeca, mladi i odrasli na razlièitim duhovnimjednodnevnim ili višednevnim susretima i duhovnimobnovama o kojima se može informirati kod s. DamjaneBarbariæ na tel. 042/211-808.

Zapoèelo obilježavanje 100. obljetnice dolaska kapucinau SplitSveèano euharistijsko slavlje u crkvi Gospe od Pojišanapredvodio provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv.Leopolda Bogdana Mandiæa dr. fra Ivica Petanjak - Dana16. studenoga 1908. prvi kapucini su se u Splitu uselili umalu kuæu – prvi samostan uz staro Gospino svetište nasplitskom PojišanuSplit, 16.11.2008. (IKA) - U crkvi Gospe od Pojišana unedjelju 16. studenoga zapoèelo je obilježavanje 100.obljetnice dolaska kapucina u grad Split. Sveèanoeuharistijsko slavlje predvodio je provincijal Hrvatskekapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa dr. fraIvica Petanjak, koji je u homiliji istaknuo dva pojma:obraæenje i poèetak, pozivajuæi vjernike na svakodnevnoobraæenje i svakodnevnu spremnost na novi poèetak dabismo mogli biti dar Božji svojim bližnjima, Crkvi iDomovini. Dana 16. studenoga 1908. prvi kapucini su se u Splitu useliliu malu kuæu – prvi samostan uz staro Gospino svetište nasplitskom Pojišanu, zalaganjem prvog provincijala fraBernardina Škrivaniæa, rodom iz Omiša. Prvi spomen tecrkve potjeèe iz 1260. godine. Godine 1607. godine crkva jeuzdignuta na èast i slavu Blažene Djevice Marije. Izmeðu 1761. i 1772. godine nevelika je crkva proširena idograðena u velebno svetište 1908. Tu na poziv splitskogbiskupa Filipa Franje Nakiæa dolaze prva braæa kapucini,godine 1909. povjerava im upravu Svetišta, a 1910. kapucinisu poèeli graditi samostan. Brigom braæe kapucina hrvatskekapucinske provincije na èelu s tadašnjim provincijalom fraBernardinom Škrivaniæem iz Omiša u listopadu godine1911. dovršen je i blagoslovljen sadašnji samostan, koji je1938. proširen i dograðen. Godine 1944. tadašnji splitski biskup Klement KvirinBonefaèiæ ustanovio je i povjerio kapucinima na upravljanjei novu župu Blažene Djevice Marije na Pojišanu, koju susplitski pomorci uzeli za svoju nebesku zaštitnicu. Njezinprvi župnik bio je fra Pavao Ivakiæ, koji je od strane tadašnjeOZNE 12. ožujka 1945. uhapšen, odveden i prema kasnijemsvjedoèenju oèevidaca smaknut na rubu splitskog grobljaLovrinac. Kroz ovu jubilarnu godinu sljedeæe godineobilježit æe se više važnih obljetnica: 27. sijeènja - 100godina od roðenja fra Pavla Ivakiæa, prvog župnika Gospeod Pojišana; potom 6. ožujka - 100 godina od povjeravanjaSvetišta Gospe od Pojišana na upravu braæi kapucinima, te40 godina dolaska sestara sv. Križa koje djeluju prisamostanu i Svetištu; u mjesecu ožujku održat æe se simpozijo povijesti svetišta i dolasku kapucina. Središnja proslava izavršetak Jubilarne godine bit æe, najvjerojatnije, na blagdanVelike Gospe, kada æe se spomenuti poèetka izgradnjeKapucinskog samostana u Splitu 15. studenoga 1909, te æezavršnom euharistijskom slavlju koncelebrirati sva jošživuæa braæa kapucini koji su djelovali i živjeli u tomsamostanu i Svetištu kroz ovo vrijeme. Ovom prigodom usamostanu je otvorena i izložba gvardijana fra DrageVrhovca "Plakati kroz crkvenu godinu" a sastoje se od tridijela crkvene godine: Božiæni dio, Uskrsni dio te Vrijemekroz godinu.

.

Domovinske vijesti ika

18 19. studenog 2008. broj 46/2008

Gospiæ: 100. obljetnica roðenja s. Žarke IvasiæS. Žarku partizani su strijeljali na groblju u Gospiæu 16.svibnja 1946. godineGospiæ, 16.11.2008. (IKA) - U Gospiæu je 16. studenogaslavljena misa u povodu 100. obljetnice roðenja sestre ŽarkeJulijane Ivasiæ, koju su komunisti strijeljali uza zid kapeleSv. Marije Magdalene na groblju u Gospiæu 16. svibnja1946. godine. Koncelebrirano misno slavlje u gospiækojkatedrali predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac, akoncelebrirali su gospiæki dekan i župnik pop Ante Luketiæte vikar don Anðelko Kaæunko. Župnik Luketiæ istaknuo jeda je razlog pozivanja mons. Jezerinca na to slavlje èinjenicašto potjeèe iz krašiækog kraja te je istaknuo zanimljivupodudarnost da u isto vrijeme gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ s istom nakanom predvodi misno slavlje u Krašiæu,u kojem je s. Žarka roðena. Župnik je ujedno Gospiæanima,koji èuvaju uspomenu na život i djelo s. Žarke, preniopozdrave èasne majke sestara milosrdnica Blage Bunèuga. U propovijedi je mons. Jezerinac opisao životni put sestreŽarke, koja je roðena 18. studenoga 1908. Iz rodnog Krašiæaodlazi 1931. u samostan Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskoga u Zagrebu, gdje je odluèila svoj životposvetiti njezi bolesnika. Služila je u bolnicama u Graèacu,Banjoj Luci i Petrinji, a od 1939. u Otoècu, gdje se u tijekuII. svjetskog rata od bolesnika i ranjenika nije odvajala nidanju ni noæu. S jednakom je ljubavlju njegovala sveranjenike razlièitih sukobljenih vojska. U svakome jebolesniku i ranjeniku vidjela Gospodina Isusa. Tako je usluženju potrebnima nalazila smisao svoga života, istaknuoje biskup. "Kad su partizani 1945. godine došli na vlast, proklamiralisu novu ideologiju u kojoj život jedne èasne sestre nije punoznaèio. Život, pak, èasne sestre koja je njegovala ranjenike, ipobjednièke i poražene vojske, nije znaèio ništa. Životdapaèe svakoga èovjeka samo je toliko za njih vrijediokoliko je koristio njihovu poretku. Sve je drugo, milom ilisilom, moralo nestati. I èasna sestra milosrdnica Žarka Ivasiæmorala je umrijeti. Ne zbog nekog zla koje bi poèinila, negoradi vjere koju je svjedoèila. Zajedno s drugim dvjemasestrama komunistièke su je vlasti lažno optužile da jeprokazivala ranjene partizane koje je njegovala. Strijeljali suje uza zid kapele Sv. Marije Magdalene na gospiækomgroblju, gdje joj tijelo i danas poèiva", rekao je mons.Jezerinac te istaknuo da su partizani, prema pisanju GlasaKoncila, samo u Gospiæu i njegovoj neposrednoj blizini, udvije godine nakon ulaska u grad 4. travnja 1945. godine,bez dokazane krivnje na razne naèine ubili više od 3500osoba. Žrtve su bili muškarci i žene, mladiæi i starci,intelektualci i seljaci; ljudi svake dobi i zanimanja, a meðunjima i mnogo sveæenika. Sasvim je sigurno da su mnogi odnjih mogli ostati na životu da su se stavili u službukomunistièke ideologije. Da je ubijena s. Žarka izdala Boga,da je napustila svoj redovnièki poziv, da se stavila u službubezbožnog sustava, bila bi sigurno za svoj rad odlikovana,hvaljena i slavljena. U to su vrijeme svaki sveæenik ili èasnasestra, da su Boga i svoje zvanje izdali, mogli uživati sveprivilegije komunistièke vlasti. Mogli su dakle ne samoživjeti, nego i sve životne pogodnosti imati. A zašto nisu?Zašto su radije izabrali smrt nego li život? Zašto je noæ prijesmaknuæa sestra Žarka u samici gospiækog zatvora u pjesmi imolitvi smireno išèekivala kraj ovozemaljskog života? Pazato jer je znala smisao svoga života i jer je ispunila smisaosvoga života. Evo, drage volje umirem – kazala je prijestrijeljanja – nevina sam i neæu Bogu odgovarati za ono štome optužuju, naveo je biskup posljednje rijeèi s. Žarke. Nastavljajuæi u propovijedi razmišljanje o potrebi da svakièovjek dade odgovor na bitna pitanja svoga života, mons.

Jezerinac istaknuo je da nam Isus Krist, u evanðeoskojprispodobi o talentima, otkriva smisao našeg života. Isus nasuèi da je naš život dar Božji i da smo zato dužni sve darove,naravne i nadnaravne kojima nas je obdario, upotrijebitiprema svrsi koju je On sam odredio. Trebamo sve Božjedarove, sve naše talente uložiti u ljude, jer ljudi su jedinaBožja banka na ovoj zemlji u kojoj se povjereno nam blagomože umnožiti, oploditi, uveæati i gdje nitko drugi ne moženapraviti konaèni obraèun osim našega Gospodina IsusaKrista. Jer su svi ljudski sudovi krivotvorina pred Sucemkoji dolazi, pred Gospodinom našim Isusom Kristom. "Utoga je Suca vjerovala, za njegov je sud živjela, pred toga jeSuca pjevajuæi otišla sestra Žarka Ivasiæ. Mi smo uvjereni daje èula njegove rijeèi: 'Valjaš, službenice dobra i vjerna. Umalome si bila vjerna, nad mnogim æu te postaviti. Uði uradost gospodara svoga.' Toliko smo uvjereni u tu presuduVjeènoga suca da se Crkva sprema pokrenuti proces njezinaproglašenja blaženom. Uvjereni smo u to, jer Crkva pamti,redovnièka zajednica sestara milosrdnica pamti, svi koji supoznavali sestru Žarku pamte da je ta redovnica sve što jeimala uložila u braæu i sestre Gospodina Isusa. Život je svojshvaæala i prihvaæala kao Božji dar i zato se kao redovnicaposvetila Bogu. Sa svim svojim sposobnostima, sa svimBožjim talentima, kao sestra milosrdnica, služila jeugroženima: gladnima, žednima, bolesnima, ranjenima,utamnièenima...", istaknuo je mons. Jezerinac na krajupropovijedi i naveo da se za s. Žarku može reæi da je talenteo kojima govori evanðelje uložila na pravo mjesto i na pravinaèin. Bila je postojana u svom zvanju i nije dopustila da jeikakva pristranost odvrati od poslanja milosrða premasvakom èovjeku. Svakog je èovjeka ljubila Kristovomljubavlju, rekao je biskup i naglasio da muèeništvoslužbenice Božje sestre Žarke Ivasiæ postaje izazov za naševrijeme. Upitao je, što mi èinimo s našim darovima, s našimtalentima, u što zapravo svoj život ulažemo, te je zakljuèioda je sestra Žarka èudo milosti Božje i primjer što Bog možeuèiniti od osobe koja mu se do kraja predaje. "Ona je Božjeèudo, ali i dar našemu narodu. Ona je posebni Božji dargradu Gospiæu, vjernicima ovoga grada i uzor mladima",rekao je mons. Jezerinac, izrazivši nadu da æe Crkva i s.Žarku uskoro proglasiti blaženom. Na kraju mise župnik Luketiæ je zahvalio biskupu Jezerincuna potpori koju je svojim dolaskom u Gospiæ pružiovjernicima, a poglavito vojnicima i policajcima èiji jeordinarij, o kojima duhovnu skrb vodi gospiæki župnik.Biskupu je za sjeæanje predao portret s. Žarke. Liturgiju jepjevanjem obogatio župni zbor pod ravnanjem s. VelimireMarinoviæ.

Koncert sakralne glazbe u èast Gospi od zdravljaSplit, 17.11.2008. (IKA) – U sklopu priprave za proslavusvetkovine Gospe od zdravlja u župi i svetištu Gospe odzdravlja u Splitu na Dobrome, u utorak 17. studenoga nakoneuharistijskog slavlja koje je predvodio i propovijedao fraAnte Akrap prireðen je veèernji koncert sakralne glazbe. Koncert je održao vokalni sastav Cantors Maruli. Nastupilisu Marin Kapor Kaporelo i Zdravko Kraljeviæ - tenor, MateAkrap – bariton, Marko Stipanoviæ – bas - bariton i DraganŠinkoviæ bas pod vodstvom Marija Kriæa. Izvedena su djelaA. Motovunjanina, T. L. Vittorija, Albe Vidakoviæa, M.Maruliæa, Jacoba Patelin Gaalusa i Giuseppe de Marzija.

.

Domovinske vijestiika

1919. studenog 2008. broj 46/2008

Zagreb: X. sjednica prezbiterskoga vijeæaZagreb, 17.11.2008. (IKA) - Pod predsjedanjemzagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa 17.studenoga u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu uZagrebu održana je deseta sjednica Prezbiterskoga vijeæaZagrebaèke nadbiskupije, na kojoj je sudjelovalo 65vijeænika. Uvodeæi u sjednicu, kardinal Bozaniæ osvrnuo sena proslavu 10. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca tena Godinu sv. Pavla èija je proslava u tijeku u opæoj Crkvi.Pozvao je sveæenike da prikladnim programima u župama,dekanatima i arhiðakonatima u Pavlovoj godini posebnopromoviraju rijeè Božju. Kardinal Bozaniæ najavio je da æe uzagrebaèkoj katedrali 29. studenoga u 10 sati biti redovitoreðenje ðakona koji æe kasnije biti zareðeni za prezbitere.Kardinal je posebno najavio prvo reðenje stalnih ðakona uZagrebaèkoj nadbiskupiji. Sedmorica stalnih ðakona bit æezareðeni u zagrebaèkoj katedrali 8. prosinca u 18 sati, nasvetkovinu Bezgrešnoga zaèeæa BDM. Kardinal jesveæenicima prenio i zakljuèak s nedavnoga zasjedanja HBKkojim ih se poziva da pomognu izgradnju crkve u StarojGradiški kao trajnoga spomena na patnju i stradanjesveæenika i drugih nevino osuðenih ljudi koji su tamorobijali. U nastavku sjednice predstavljen je rad Caritasa Zagrebaèkenadbiskupije u povodu 75. obljetnice osnivanja. Ta æeobljetnica biti proslavljena 14. prosinca sveèanomeuharistijom koju æe u zagrebaèkoj katedrali u 10 satipredvoditi kardinal. S djelovanjem Caritasa Zagrebaèkenadbiskupije sveæenike su upoznali njegov predsjednik prof.Boris Balenoviæ i ravnateljica s. Jelena Lonèar te djelatniceCaritasa Elza Parlov i Jadranka Bosnar. Elza Parlovpredstavila je skrb za starije i nemoæne osobe posebno uDomu sv. Kamila de Lellisa u Vrbovcu, a Jadranka Bosnarizvijestila je sveæenike o skrbi za djecu i odrasle s posebnimpotrebama koja se pruža u kuæama sv. Vinka Paulskoga uOborovu, sv. Nikole Taveliæa u Zagrebu i bl. AlojzijaStepinca u Brezovici. Ravnateljica Caritasa predstavila jesveæenicima, uz kratki povijesni pregled, današnju situacijuCaritasa Zagrebaèke nadbiskupije i izazove s kojima se usvom radu susreæe. Istaknula je kako nadbiskupijski Caritasdanas na stalnom smještaju zbrinjava više od 450 djece iodraslih osoba, brojnim programima i projektima izravnopomaže više od 2000 socijalno ugroženih osoba i obitelji, aod župnih caritasa pomoæ prima više od 5000 obitelji.Dodala je i podatak kako Caritas Zagrebaèke nadbiskupijekao poslodavac zapošljava 300 djelatnika. Sljedeæa tema sjednice bila je nedavno završena XII. opæaskupština Sinode biskupa u Rimu o Božjoj Rijeèi u životu iposlanju Crkve. O Sinodi biskupa govorili su kardinalBozaniæ, kao èlan Sinode, i profesor na Katolièkombogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu dr. ŽeljkoTanjiæ, koji je na Sinodi sudjelovao kao teološki struènjak.Kardinal Bozaniæ opisao je intenzivni tijek odvijanjazasjedanja Sinode na kojima je redovito sudjelovao i papaBenedikt XVI. te je posebno istaknuo kako su se na Sinodimogli osjetiti životnost i katolicitet Crkve koji su se ogledalii u brojnim sudionicima sa svih kontinenata. Dr. Tanjiæposebno je istaknuo bogatstvo i raznolikost u jedinstvuCrkve koje se oèitovalo u interventima sinodskih otaca.Nabrojavši najvažnije teme proizašle iz sinodalne rasprave,dr. Tanjiæ predstavio je Završnu poruku Sinode koja se upredstavljanju rada služi èetirima slikama: glas Rijeèi –Objava, lice Rijeèi – Isus Krist, kuæa Rijeèi – Crkva, putRijeèi – Poslanje. Dr. Tanjiæ rekao je kako su na krajuSinode usvojeni zakljuèni prijedlozi, njih 55, koji su predaniSvetom Ocu, a oblikovani su iz više od 400 prijedloga kojisu prethodno izglasani u jeziènim skupinama.

Rijeka: Dani sjeæanja na VukovarRijeka, 17.11.2008. (IKA) - "Prisjeæamo se Vukovara da setako nešto nikad više ne bi ponovilo", bile su rijeèi svihsudionika komemorativnog susreta "Vukovar u Rijeci",održanog u povodu dana sjeæanja na herojski Vukovar udvorani Prve sušaèke hrvatske gimnazije u Rijeci 17.studenoga. U organizaciji Kluba gimnazijalaca "Ivan Merz"te u suradnji sa 128. brigadom HV Rijeka, rijeèkimbraniteljima i Udrugom udovica branitelja, na susretusjeæanja okupili su se gimnazijalci i profesori, branitelji,stradalnici Domovinskog rata te predstavnici civilnih vlasti iCrkve. Susret je otvorio rijeèki gradonaèelnik VojkoObersnel, a svjedoèanstva su dali i predstavnici branitelja ivukovarskih udovica dok je pjesmom intonaciju susretu daonastup rijeèke vokalne skupine "Rivers". Nakonkomemoracije u školskoj dvorani tristotinjak sudionika umimohodu sa svijeæama krenulo je prema Mostu branitelja usredištu Rijeke, predvoðeni rijeèkim nadbiskupom IvanomDevèiæem, te ravnateljicom škole Ðuditom Franko ivjerouèiteljem Marinom Miletiæem. Predvodeæi molitvu zabranitelje, nadbiskup Devèiæ podsjetio je na žrtvu braniteljakojom je nastala samostalna Hrvatska i pozvao okupljene daih slijede u izgradnji sretnije i pravednije domovine. "Mjestona kojem smo se okupili iskazati poèast i zahvalnosthrvatskim braniteljima, posebice herojskom graduVukovaru, znakovito je u ovom gradu na Rjeèini. Odatle sunaši branitelji odlazili u obranu domovine i zato smo imupravo ovdje podigli spomenik u obliku ovog prekrasnogmosta. Simbolika mosta izvrsno izražava ono za što su se oniborili i žrtvovali, kao i smisao ovog našeg veèerašnjegokupljanja. Mostovi povezuju, a ne dijele. Ni naši sebranitelji nisu borili za podjele, nego za zajedništvo svih kojižive na prostoru Republike Hrvatske, i ne za bilo kojezajedništvo, nego za ono koje je utemeljeno na ljudskimpravima, na meðusobnom poštivanju i uvažavanju, nasolidarnosti i suradnji. Ovdje smo se okupili da im svimaveèeras reknemo hvala, na poseban naèin da se poklonimoneizmjernoj žrtvi grada Vukovara. Okupili smo se takoðermoliti za poginule, ali i izraziti svoju spremnost da æemo iæipreko mostova koje su naši branitelji podigli". Nadbiskup jepodsjetio kako je upravo na tom mjestu misu slavio papaIvan Pavao II. te podsjetio mlade na njegove rijeèi "Papa vasgleda s povjerenjem i pouzdanjem". "To vam i mi sviveèeras, dragi mladi gimnazijalci, ponavljamo: Gledamo uvas s povjerenjem da æete znati i htjeti nastaviti graditi natemeljima zajedništva, požrtvovnosti, kreativnosti iodgovornosti, koje su u sudbonosnim trenucima obranedomovine postavili naši branitelji, meðu kojima su bili imnogi vaši oèevi. Vi nas potièite, kao što ste to uèiniliveèeras, da vam se pridružimo u vašim plemenitimnastojanjima", zakljuèio je nadbiskup Devèiæ nastavivši smolitvom u kojoj su sudjelovali srednjoškolci i branitelji.

Split: Spomen na VukovarSplit, 18.11.2008. (IKA) - U sklopu 16. dana splitskogaogranka Matice hrvatske 18. studenoga u konkatedrali Sv.Petra slavljena je misa za sve poginule branitelje, a osobitobranitelje i graðane Vukovara, koji su podnijeli muèeništvoza hrvatsku slobodu. Misu zadušnicu predvodio je pastoralnivikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. DragoŠimundža sa župnikom don Radojkom Vidoviæem i jošdvojicom sveæenika. U propovijedi je govorio o žrtvivukovarskih domoljuba i vrijednosti slobode. Nakon misevjernici su se uputili prema najdužoj splitskoj Vukovarskojulici, duž koje su paljenjem svijeæa sudjelovali u dogaðaju "Iu mom gradu Vukovar svijetli".

Domovinske vijesti ika

20 19. studenog 2008. broj 46/2008

"Vukovar je lijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska"Vukovar, 18.11.2008. (IKA/TU) - Pod geslom "Vukovar jelijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska", u Vukovaru se od 7.do 20. studenoga prireðuje niz dogaðanja u sklopu Danasjeæanja na žrtvu Vukovara 1991. Središnji dogaðajobilježavanja 17. obljetnice tragedije Vukovara uDomovinskom ratu bio je u utorak 18. studenoga, na dankada je godine 1991. slomljena vukovarska obrana. U ranimjutarnjim satima uèenici vukovarskih osnovnih školazapoèeli su program "Put sjeæanja i svijetlosti", u sklopukojega su zapalili svijeæe na Križnom putu – Opæa bolnicaVukovar – Memorijalno groblje žrtava Domovinskoga rata uVukovaru. Potom je u dvorištu Opæe bolnice Vukovarizveden program "Vukovar je lijepa naša, Vukovar je mojaHrvatska". vadesetak tisuæa hodoèasnika krenulo je zatim naKrižni put, kolonu sjeæanja, koju su jednim od brojnihkrižnih putova Vukovaraca iz 1991. povele stjegonoše,èlanovi Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskogarata Grada Vukovara na èelu s pripadnicima MUP-a koji susudjelovali u obrani Vukovara i povijesne postrojbe. Ukoloni su bili i predsjednik RH Stjepan Mesiæ, predsjednikHrvatskog sabora Luka Bebiæ, predsjednik Vlade RH dr. IvoSanader, dužnosnici županije i grada, predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije ðakovaèko-osjeèki nadbiskup imetropolit dr. Marin Srakiæ, srijemski biskup mr. ÐuroGašparoviæ, ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup dr. ÐuroHraniæ i sveæenstvo. Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rataodržan je program "Ruže za poginule branitelje i civile",sudionici Križnoga puta pojedinaèno su odali poèastpoginulim braniteljima i civilima, polažuæi ruže na njihovegrobove ili podno Spomen-obilježja, podno kojega supoloženi i vijenci. Molitvu je predvodio nadbiskup Srakiæzajedno s kancelarom Nadbiskupskog ordinarijata vlè.Fabijanom Svalinom i župnikom vukovarske župe sv. Filipai Jakova u Vukovaru o. Ivicom Jagodiæem. Prije mise koju je zatim za sve pokojne i nestale predvodionadbiskup Srakiæ u koncelebraciji biskupa Gašparoviæa iHraniæa, pedesetak sveæenika i dvojica ðakona, vukovarskigvardijan o. Gordan Propadalo, izmeðu ostaloga, je istaknuo:"Spomen-obilježje na ovom Memorijalnom groblju je uznaku križa i goruæeg plamena. Ta dva simbola ljubaviupuæuju nas prema oltaru na kojemu se i dana Krist žrtvujeza vremenito i vjeèno dobro nas ljudi. S njegovombožanskom žrtvom sjedinjujemo i sve žrtve branitelja diljemlijepe naše." Možemo s pravom reæi - danas je cijela Hrvatska ovdje uVukovaru. Stali smo danas pred križ koji je središnji objektovoga Memorijalnoga groblja, križ koji se raspao, raspuknuoi kroz njega gledamo i nebo i zemlju. Danas u našim mislimai pred nama su i zemlja na kojoj živimo i koju uživamozahvaljujuæi našim braniteljima. Isto tako, naš je pogleduperen prema nebu jer da to nije, tada bi sve bilo uzaludno ièovjekov bi život bio oèaj, bijeda i jad, istaknuo jenadbiskup Srakiæ na poèetku mise. "Svjesni koje znaèenjeima Vukovar za cijelu Hrvatsku, želimo svima dati do znanjada se Vukovar ne zaboravlja", istaknuo je zatim u homiliji.Domovina je za Hrvate predmet štovanja, ljubavi i pijeteta.Domovina je jedna od onih rijetkih stvarnosti i vrednota zakoje se daje život. Onaj koji svoj život žrtvuje za domovinustièe naslov 'muèenika za domovinu'. Domovina je zemlja nakojoj je tkana naša povijest i stvarana vlastita kultura. Ta naskultura sjedinjuje u jedno nacionalno biæe, po njoj serazlikujemo od ostalih naroda po njoj, kao i svi drugi narodi,imamo vlastitu ulogu u povijesti. Domovina je u pravomsmislu druga obitelj, druga oèinska kuæa. Domoljublje jeprema kršæanskom moralu krepost, ono je najistaknutiji vid

ljubavi prema domovini. Crkva je uvijek pozivala danjegujemo dvostruku ljubav: prema domovini i premacijelom èovjeèanstvu, rekao je nadbiskup Srakiæ. Sa žalošæu i s gorèinom moramo konstatirati da seoèitovanje ljubavi prema domovini i vlastitom narodudesetljeæima neopravdano i nehumano ubrajalo u kažnjivadjela, da su mnogi iskljuèivo radi toga kažnjavani, da sezlonamjerno ta ljubav èupala iz generacija djece i omladine,a sve to uime nekih drugih èesto sumnjivih vrednota,upozorio je nadbiskup. Istina, vrlo lako se s domoljublja, tj. spatriotizma skrene u nacionalizam, u podcjenjivanje drugognaroda ili druge domovine, skrene se u "sveti egoizam"prema vlastitoj naciji ili domovini, kao da drugi nemaju istotako svoju domovinu, kao da sve nacije ne saèinjavaju jednuobitelj èovjeèanstva. Dok stojimo ovdje kraj grobova našihbranitelja, ovdje u Vukovaru molimo Gospodina da nassaèuva od takvih pogubnih skretanja, premda su nam zloèinii nepravde uèinjene ovdje u Vukovaru i diljem Hrvatske usvježem sjeæanju. Mir je djelo pravde. Mir je u opasnostikada se èovjeku ne priznaje ono što mu pripada kao èovjeku,kada se ne poštuje njegovo dostojanstvo i kada suživot nijeusmjeren prema opæem dobru. Razumljivo, izgradnjapravednoga društva je zadaæa svih graðana u uzajamnompoštivanju ljudi i osoba, ali i pravednih zakona. Nema mirabez istine, poruèio je nadbiskup Srakiæ, istaknuvši kako jepotreban mir ostvaren u slobodi, a "ne slobode koja udruštvu trpi samovolju nepoštivanje zakona i nasilje"."Molimo za slobodu koja je nutarnji zahtjev našegaosobnoga i nacionalnog biæa. Molimo za slobodu koja je'Božji dar' èovjeku, ali i 'zadaæa', a kad se èovjek naðe predzadaæom, pred odgovornošæu, vrlo lako zataji, polovièno jeshvati i prihvati", rekao je nadbiskup. "Ako se danas govori o slobodi, o slobodi u slobodnomVukovaru i u slobodnoj Hrvatskoj, onda nas mora uhvatitistrah, jer je ta sloboda samo ljudska i zato je ona tjeskobna idramatièna unutar dijalektike opreènosti odreðenih ineodreðenih èinilaca. Doista se moramo èuvati da našasloboda, moja sloboda i èini kojima izražavamo slobodu nebudu razlog i povod tjeskobe i straha moga susjeda, mogabližnjega", upozorio je nadbiskup Srakiæ. Izgradnja mira nesamo na pravednosti nego i na ljubavi omoguæuje da se svina tom djelu susretnemo kao osobe, iako razlièite, jeruoèavamo naše zajedništvo u jedinstvenom izvoru ljubavi imira, u Bogu, Ocu svih ljudi. Takva ljubav ima novo ime:Solidarnost. Solidarnost u obnovi i raspodjeli izvorabogatstava, u izboru, vršenju i diobi posla s drugima",zakljuèio je nadbiskup Srakiæ. Liturgijsko slavlje predvodili su združeni zborovi župa sv.Filipa i Jakova u Vukovaru i sv. Josipa Radnika u Borovu.Na orguljama ih je pratila s. Mirjana Kesiæ, a dirigentica jebila prof. Maja Dretviæ. U veèernjim satima na Dunavu su izvedeni programi"Svjetlosna rijeka sjeæanja" i "I u mom gradu Vukovarsvijetli", kada su u svim gradovima u Republici Hrvatskojupaljene svijeæe kao što su upaljene i u Vukovaru. Ujedno je uprilièeno deveto spomen-hodoèašæe Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, te su se vjernici zajedno sasveæenicima, redovnicama i bogoslovima sjedinili s tisuæamakoji su o 17. obljetnici stradanja stanovnika Vukovara ihrvatskog Podunavlja u Domovinskom ratu došli iz razlièitihmjesta Hrvatske i izvan nje, kako bi odali poèast onima kojisu položili živote za slobodu Vukovara i cijele domovineHrvatske.

Domovinske vijestiika

2119. studenog 2008. broj 46/2008

Crkva u Hrvata

Kolaudacija obnovljenih orgulja u ZemunuZemun, 9.11.2008. (IKA) – U crkvi Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Zemunu u nedjelju 9. studenoga uprilièenaje kolaudacija obnovljenih orgulja. Orgulje je obnovilaaustrijska tvrtka Frantz Vintner iz mjesta Sent Florijan.Radovi su zapoèeli sredinom ožujka ove godine. Kako suove orgulje prvi put zasvirale još daleke 1912. godine, arekonstrukcija na njima izvršena prvi put 1932. godine,posao koji je trebalo odraditi nije bio ni jednostavan niti jemogao biti završen u kratkom roku. Obnova se financiralaprilozima župljana.

16. obljetnica muèenièke smrti vlè. Ivana GrgiæaNaša je dužnost pravilno vrednovati žrtve naših sveæenika,redovnika, redovnica i vjernika laika, koje su oni podnijeli izljubavi prema Kristu i njegovu Evanðelju. Oni su našiputokazi i naši zagovornici u Nebu, istaknuo je biskupKomarica na misi u RavskojRavska, 9.11.2008. (IKA/KTA) - U župnoj crkvi Sv. IvanaKrstitelja u župi Ravska kod Ljubije u nedjelju 9. studenogakoncelebriranim misnim slavljem obilježena je 16. obljetnicamuèenièke smrti mladog i omiljenog župnika Ivana Grgiæa.Na misnom su se slavlju uz domaæe župljane okupili ižupljani iz okolnih župa te pedesetak župljana iz rodne župepokojnog vlè. Grgiæa Duboševica u Baranji, meðu kojima subili i župnikov otac te rodbina. Oni su najprije posjetilibanjoluèku katedralu, a zatim zajedno s domaæim biskupomFranjom Komaricom pohodili grob župnika Grgiæa nabanjoluèkom groblju Sv. Marko, gdje su se pomolili, upalilisvijeæe i položili cvijeæe. Na putu do župne crkve u Ravskoj su se zaustavili naiskopima rudnika Ljubija, na mjestu gdje je župnik Grgiæ unoæi izmeðu sa 7. na 8. studenog 1992. godine muèen iubijen, a na kojem sve ove godine stoji križ s natpisom"Ljubav je jaèa od smrti". Pred križem redovito gore svijeæe,a one su i ovaj put zapaljene, a položeno je i cvijeæe. Biskupje pojasnio nazoènima dramatièno dogaðanje na tom mjestu,koje je osobno neposredno nakon umorstva župnika uspiopohoditi i na kojem je našao tragove zloèina. Uz biskupa Komaricu koncelebrirali su vlè. mr. MarkoVidoviæ, upravitelj župe Ravska i župnik župe Ljubija, preè.Iljo Arloviæ, dekan prijedorski i župnik u Staroj Rijeci,prijedorski župnik Marijan Stojanoviæ, te ravnateljKatolièkog školskog centra u Bihaæu mr. Slavo Grgiæ. Biskup Komarica homiliji je izmeðu ostalog govorio osmislu i sadržaju križa kako ga tumaèi Crkva, te istaknuodragocjenost žrtve života župnika Grgiæa. "On je uistinumuèenik slavlja nedjeljne euharistije, jer me je uporno molioda ga pustim doæi k vama u župu da s vama slavi nedjeljnumisu. Nemojte nikada zaboraviti tu njegovu ljubav premavašim dušama", pozvao je biskup. Nadodao je da je "dužnosti naše biskupije pravilno vrednovati žrtve naših sveæenika,redovnika, redovnica i vjernika laika, koje su oni podnijeli izljubavi prema Kristu i njegovu Evanðelju. Oni su našiputokazi i naši zagovornici u Nebu". Pred slikom župnika Ivana Grgiæa u crkvi, gdje trajno goresvijeæe, biskup Komarica je na kraju mise izmolio posebnemolitve za pokojnog župnika, preporuèivši svima da se molene samo za njega, nego i njemu.

Slavlje u HKM WürzburgWürzburg, 15.11.2008. (IKA) – U Hrvatskoj katolièkojmisiji Würzburg 15. studenoga ovogodišnji mladomisnikHrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualacao. Ivan Penava proslavio je drugu mladu misu (sekundicije).Prije poèetka misnog slavlja, subrat o. Ivana i dušobrižnik uHKM Würzburg o. Paško Manduriæ istaknuo je veliku radostšto ta HKM ima sreæu i èast organizirati proslavu. Uimestotinjak okupljenih vjernika o. Ivanu obratila se SvjetlanaFridl. Misno slavlje pjevanjem i sviranjem uvelièala su djecakoja se okupljaju u djeèjem zboru HKM Würzburg podvodstvom Ivanke Žuljeviæ, Ivane Rubiniæ i Blaže Lovriæ.Nakon mise proslava se uz pjesmu i veselje nastavila uprostorijama HKM Würzburg. O. Ivan Penava protekle jejeseni nakon završetka teološkog studija u Zagrebu uWürzburgu upisao postdiplomski studij iz pastoralneteologije. Tu je i zareðen za ðakona 17. studenoga 2007., teje jedan dio svoje ðakonske pastoralne godine djelovao i uHKM Würzburg. U lipnju ove godine u zagrebaèkojkatedrali zareðen je za sveæenika po rukama zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa. Uz studij, o. Ivantrenutaèno djeluje i na njemaèkoj župi Reichenberg.

Poèele puèke misije u HamiltonuSlijepi sveæenik Patrick Martin otvorio župne misije uHrvatskoj župi sv. KrižaHamilton, 15.11.2008. (IKA) - Završna proslava 50.obljetnice osnutka župe u Hamiltonu poèela je 15. studenogaveèernjom misom koju je predvodio župnik MarijanMihokoviæ, sveæenik Varaždinske biskupije, a koncelebriraomisionar, slijepi amerièki sveæenik fra Patrick Martin. FraPatrick napamet je navijestio evanðelje i uputio pozvao nažupne misije, koje æe predvoditi u prvom dijelu tjedna – uponedjeljak, utorak i srijedu naveèer. Tema njegovog dijelamisija je: Božja ljubav u našem nesreðenom životu. Nainicijativu HKK Draganiæi u Hamiltonu, misa prikazana zapokojnog dugogodišnjeg župnika u Draganiæu ŽeljkaPavièiæa. U Hamiltonu je veliki broj župljana podrijetlom izžupe sv. Jurja u Draganiæu, pa ih je smrt sveæenika koji ih jerado primao za njihovih posjeta domovini i dragom Sv. Jurjupotresla i potakla da mu na taj jednostavan naèin izrazesvoju zahvalnost. Prvu misu u proslavi završnice župnogjubileja organizirala je Hrvatska župna škola. Glavnauèiteljica Ana Frketiæ, koja zamjenjuje župnika kaoupravitelja škole, sa svojim pomoænicama NatashomBolibruch i Nancy Janjac, ukljuèila je svu djecu Hrvatskežupne škole, njih gotovo 200, u posebno dekoriranje crkve iokoliša crkve. Èitanja na misi èitali su uèitelji pomoænici aprikazne darove prinijeli su buduæi prvoprièesnici ikrizmanici. Meðu darovima bilo je liturgijsko zvonce koje jekupljeno darovima djece koja daju priloge na prikazanje zavrijeme nedjeljnih misa. Zvonce je blagoslovio misionar fraPatrick, a župnik pozvao one koji vole upotrebljavati zvonceda se jave za ministrante. Djeca su na kraju mise odraslimžupljanima predala karte svoje zahvalnosti za župu koju suim oni stvorili i darovali. Župnik je na poèetku svake misetoga vikenda objasnio zašto je pozvao misionara zahendikepirane, rekavši da svaka iseljenièka i prognanièkazajednica nosi u sebi nutarnju patnju koja se osjeti u obiteljipodijeljenoj izmeðu dviju domovina – roditelja koji u srcunose svoju staru domovinu i djece koja žive u novom svijetui s godinama se udaljuju od roditelja.

Crkva u Hrvata ika

22 19. studenog 2008. broj 46/2008

Misa zadušnica za vukovarske žrtve u TokijuTokio, 16.11.2008. (IKA) – U crkvi Sv. Ignacija u Tokiju unedjelju 16. studenoga slavljena je misa zadušnica zavukovarske žrtve te se molilo za mir u svijetu. Nakonorganiziranja misa zadušnica za vukovarske žrtve u Urakamikatedrali u Nagasakiju 2006., te u Memorijalnoj katedrali zamir u Hirošimi 2007., Veleposlanstvo Republike Hrvatske uJapanu organiziralo je i treæu uzastopnu misu zadušnicu zavukovarske žrtve, ove godine u Tokiju, uoèi Dana padaVukovara 18. studenoga. Na poèetku mise koju je predvodio prorektor tokijskogkatolièkog Sveuèilišta Sophia, profesor moderne povijesti,isusovac o. Jean-Claude Hollerich, i u kojoj je sudjelovaloviše od tisuæu vjernika, svima se obratio hrvatskiveleposlanik u Japanu dr. Drago Štambuk. Govorio je otragediji Vukovara i o paraleli s razaranjem japanskihgradova Nagasakija, Hirošime i Tokija, kao i o potrebi da senauèe i implementiraju lekcije iz prošlosti da èovjeèanstvone bi ponavljalo iste zloèine. Govorio je i o suæuti i ljudskompovezivanju koje proizlazi iz takvih komemoracija, a snažiodnose Japana i Hrvatske. Za granicu Dobra i Zla kazao jeda prolazi ljudskim srcem, a ne meðu narodima, te da sestalno mijenja. Istaknuo je potrebu oprosta i mira kaopreduvjeta opstanka èovjeèanstva. Homiliju koja se odnosilana vukovarsku tragediju održao je Jean-Claude Hollerich, ukojoj je istaknuo potrebu središnjeg mjesta Isusa Krista uživotima ljudi, te o praštanju i nadi. Na kraju mise apostolskinuncij u Japanu nadbiskup Alberto Bottari de Castellopozvao je sve da primjer Vukovara i drugih žalosnih mjestau svijetu, poput Konga i Darfura, uvrste u svoje molitve ipromijene svoja srca primjerom Kristove patnje. Misi su uz hrvatskog veleposlanika i spomenute sveæenikenazoèili i zamjenik ministra obrane Japana Seigo Kitamura,mnogi veleposlanici, rektor Sveuèilišta u Splitu prof. dr.Ivan Paviæ s prorektorima prof. dr. Rokom Andrièeviæem,prof. dr. Draganom Bolanèom i prof. dr. ŽeljkomDomazetom. Misi su nazoèili i predstavnici hrvatskogakarate tima koji sudjeluje na Svjetskom karate prvenstvu uTokiju, Hrvati koji žive u Japanu, meðu njima i nogometašEdi Bosnar, te brojni japanski novinari.

U Nizozemskoj proslavljen sv. Nikola TaveliæRotterdam, 16.11.2008. (IKA) - Hrvatska katolièka misija uNizozemskoj sveèano je u nedjelju 16. studenoga proslavilasvog zaštitnika sv. Nikolu Taveliæa. Misno slavlje uprepunoj katedrali Sv. Lovre i sv. Elizabete u Rotterdamupredvodio je voditelj HKM Mulheim Duisburg fra VidanMiškoviæ TOR u koncelebraciji s domaæinom fra IvicomJurišiæem, voditeljem HKM Aachen fra Franjom Trogrliæem,te fra Ivom Živkoviæem iz Recklinghausena i fra FranjomNiniæem iz Muenstera. Uz okupljene vjernike koji su naproslavu pristigli iz cijele Nizozemske, slavile su imilosrdnice na službi u Aahenu. Misno slavlje uvelièao jezajednièkim pjevanjem zbor HKM Nizozemska i HKMMulheim Duisburg. Nakon mise održan je kulturni programna kojemu su nastupile folklorne skupine "Vrhbosna" izAachena, "Aurora" iz Mulheima a/d Ruhr i "Adria" izDuisburga. Proslavi blagdana prethodila je trodnevnica od 11. do 13.studenoga. Svaku veèer vjernici su se okupljali na misi,krunici i klanjanju pred Presvetim. Trodnevnicu supredvodili don Luka Mamiæ, fra Ivo Živkoviæ i fra FranjoNiniæ.

11. smotra mješovitih crkvenih zborovaNa smotri je nastupilo devet zborova, a održana je uorganizaciji Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurtai Hrvatske katolièke misije Srednji BadenBruchsal, 16.11.2008. (IKA) – Tradicionalna 11. smotracrkvenih mješovitih zborova hrvatskih katolièkih misija izajednica iz Njemaèke održana je u nedjelju 16. studenoga ucrkvi Sv. Pavla u Bruchsalu, u organizaciji Hrvatskogadušobrižnièkog ureda iz Frankfurta i Hrvatske katolièkemisije Srednji Baden sa sjedištem u Karlsruheu. Prije smotresveèano misno slavlje predvodio je delegat za hrvatskupastvu u Njemaèkoj fra Josip Bebiæ zajedno s voditeljemHKM Srednji Baden o. Ivanom Nediæem i voditeljem HKMMainz fra Antom Biliæem. "Misija Srednji Baden je velikamisija koja je osnovana prije tri godine. Ona se sastoji odprijašnjih misija Karlsruhe, Gaggenau, Offenburg iPforzheim/Bruchsal. U misiji djeluju èetiri sveæenikasalezijanca te još dva pastoralna suradnika", istaknuo jevoditelj Nediæ. Sve je pozdravio i delegat Bebiæ koji se upropovijedi osvrnuo na misna èitanja toga dana. U tijekumisnog slavlja pjevao je zbor HKZ Pforzheim-Bruchsal podvodstvom Dominika Spajiæa uz sudjelovanje svih èlanovazborova. "Od srca vas pozdravljam u ime hrvatskih (nad)biskupa,poglavito predsjednika Vijeæa Hrvatske biskupskekonferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovineza inozemnu pastvu dubrovaèkog biskupa Želimira Puljiæa, usvoje osobno ime te uime svojih suradnica i suradnika",istaknuo je delegat Bebiæ, otvarajuæi smotru. Na misi je bila iuime Generalnog konzulata Republike Hrvatske iz Stuttgartakonzulica za kulturu Jadranka Fumiæ-Belamariæ koja jekazala kako joj je velika radost što se smotra održava napodruèju koje pokriva Generalni konzulat RH u Stuttgartugdje živi gotovo najveæi broj hrvatskih državljana u svijetu,njih oko 80.000. "Ovdje smo doèekali veæ treæu generacijunaše djece ili unuka koji su jako dobro integrirani unjemaèko društvo, ali ipak ne zaboravljaju svoj materinskijezik", kazala je te je zaželjela sudionicima smotre što boljinastup kako bi se izvoðene skladbe na smotri što èešæeizvodile i postale dio hrvatske sakralne baštine. Nastupilo je devet zborova s po dvije duhovne skladbe. ZborHKZ Wiesbaden pod vodstvom s. Auksilije Miliæ (orguljskapratnja Claudia Dias) izveo je skladbe "Oèe budi volja tvoja"(Š. Maroviæ) i "Velik je Gospodin" (s. L. Kozinoviæ); zborHKZ Göppingen-Geislingen pod vodstvom Branka Galiæaskladbe "Kada zvijezda divna" (F. Dugan) i "Raduj se, oBetleme"; zbor HKZ Düsseldorf pod vodstvom s. MireMajiæ skladbe "Kristov put" (Š. Maroviæ) i "Majko naša"(M. Poklepoviæ); zbor HKZ München pod vodstvom s.Nikoline Biliæ (orguljska pratnja Kristina Šop; flautu jesvirala Ivana Grubišiæ) skladbe "Aleluja" (Taizé, obrada F. J.Walter) i "Ave Regina" (A. Lotti); zbor HKZ Frankfurt podvodstvom s. Pavlimire Šimunoviæ i ravnanjem dr. JosipaLuciæa skladbe "Gospod Bog je pastir moj" (A. Dvoržak ,op. 99) i "Ima Boga" (I. Golub; I. Žan); zbor HKZSindelfingen pod vodstvom s. Bernardete Tomiæ skladbe"Da imam danas - Krvi Kristovoj" (M. Martinjak) i"Blagoslovljen Bože" (Š. Maroviæ); zbor HKZ Mainz podvodstvom s. Dionizije Tomas (orguljska pratnja dr. JozoMajdanèiæ) skladbe "Darovi prepuni radosti" (M. Filipoviæ;S. Topiæ - I. Žan) i "Ko sjajna zora jutarnja" (M. Nardelli);zbor HKZ Main-Taunus/Hochtaunus pod vodstvom s.Magdalene Višiæ (orguljska pratnja Hrvoje Barnjak) skladbe"Siði k nama" (K. Magdiæ) i "Molitva - Pod zvijezdama" (L.v. Beethoven) i na kraju domaæin zbor HKZ Pforzheim-Bruchsal pod vodstvom Dominika Spajiæa (orguljska pratnjaTin Spajiæ) skladbe "Isukrst nam slavni" i "Sva si lijepa, o

Crkva u Hrvataika

2319. studenog 2008. broj 46/2008

Marijo" (T. Fosiæ). Nakon podjele spomenica i cvijeæa predstavnicima zborovaklapa Hrvatske katolièke misije München "Croatia" izvela jeskladbu "Croatio, iz duše te ljubim". Svi èlanovi zborovazajedno su izveli skladbu "Laudate omnes gentes". Krozprogram je vodila Marija Vasilj. Druženje je nastavljeno uzdomjenak i pjesmu u dvorani župe sv. Pavla.

Jesenski studentski dan u RimuI ove godine organizaciji Papinskoga hrvatskog zavoda sv.Jeronima u Hrvatskoj nacionalnoj crkvi Sv. Jeronimasveèano proslavljeno Taveliæevo s hrvatskim rimskimstudentima, redovnicama i ostalom vjernièkom zajednicomRim, 18.11.2008. (IKA) - Hrvatska rimska svetojeronimskazajednica kroz nekoliko desetljeæa promièe štovanje prvogakanoniziranoga hrvatskoga sveca sv. Nikolu Taveliæa. To jeosobito naglašeno nakon sveèeve kanonizacije godine 1970.Pokazala se prikladnom i praksa da se u toj prigodi održi isusret svih hrvatskih studenata s crkvenih, državnih iprivatnih uèilišta u Rimu. Tako je i ove godine, uorganizaciji Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima uHrvatskoj nacionalnoj crkvi Sv. Jeronima u nedjelju 16.studenoga sveèano proslavljeno Taveliæevo s hrvatskimrimskim studentima, redovnicama i ostalom vjernièkomzajednicom. Veèernje euharistijsko slavlje predvodio je o. Ante Lozuk,isusovac na službi u Papinskome ruskom Zavodu sv.Terezije od Djeteta Isusa. U misi je sudjelovalo èetrdesetaksveæenika studenata i ostalih hrvatskih sveæenika na službi uRimu. O. Ante u homiliji je istaknuo ispravno shvaæanjeBožjih darovanih talenata, oèitavajuæi u sv. Nikoli uzorpotpuno iskorištenih šansi i talenata kao Božjih darovaèovjeku. "Ono što smatramo talentima, ponekad nije drugonego idol. Gospodnji talenti jesu u prvome redu darovi kojinam otvaraju vrata njegova svijeta. To su darovi koje nemožemo primiti ni ostvariti dok se ne oslobodimo svojeraèunice i ne otvorimo apsolutnom povjerenju", rekao jeLozuk. Svoje najveæe talente Bog obièno dariva u oblikupoziva na novi "skok vjere". Onaj koji je primio pet talenatavjerojatno je pet puta, u pet kriznih situacija, dobro "skoèio",a onaj koji je primio jedan, premda je trebao "skoèiti" samojedanput, ni tu priliku nije iskoristio. Najveæi talenti nisudrugo nego šanse koje Bog daje. Sveci su ljudi koji suiskoristili svoje šanse", poruèio je Lozuk okupljenimstudentima. Euharistijsko pjevanje predvodio je Zbor pri Hrvatskoj crkviSv. Jeronima, pod vodstvom vlè. Željka Majiæa. Zaorguljama je bio vlè. Dubravko Turalija. U liturgiji suposluživali hrvatski bogoslovi na studiju u Rimu. Ðakonskusu službu vršili karmeliæanin Dražen Marija Vargaševiæ te,po prvi puta u crkvi Sv. Jeronima, novozareðeni hrvatskiðakoni Anðelo Maly i Roko Celent. Rektor mons. Bogdan zahvalio je svim sudionicima slavlja,napose predvoditelju o. Lozuku, te pozvao sve studente naozbiljnost i odgovornost u studiju što je preduvjet za plodnosluženje kroz službe koje æe im biti povjerene kako u Crkvitako i u društvenoj zajednici. Isto tako, rektor je posebnozahvalio društvu "Mazzeta Case" - Zorici Mršiæ i AntoniuMazzetta - koji su ove kao i proteklih godina, podmirilitroškove tiskanja "Hrvatskog rimskog adresara 2008./2009.". Naime, od godine 1974. sveæenici-studenti i poglavariPapinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima o jesenskomsusretu hrvatskih rimskih studenata, prireðuju "Hrvatskirimski adresar" koji sadrži popis i adrese osoba i službicrkvenog miljea u Rimu. Iz novog adresara, tiskanog u više

od 1000 primjeraka, može se saznati kako u Rimu službuobnaša 37 hrvatskih sveæenika zajedno s nadbiskupomNikolom Eteroviæem i 94 redovnice. U Italiji studiraju 52hrvatska sveæenika (od toga 46 u Rimu) i 38 bogoslova (odkojih 36 u Rimu), te 5 redovnica i 31 laik. Uz njihoveadrese, adresar donosi i adrese diplomatskih predstavništava,važnijih adresa Crkve u Hrvata te raspored misa u zavodskojcrkvi i termine ispovijedi u bazilici Sv. Petra, ali i drugekorisne informacije. Predgovor adresu napisao je vlè. ŽeljkoMajiæ, vicerektor Zavoda i crkve Sv. Jeronima, posvetivši gapapama Nikoli V. i Sikstu V. koji su dali svoj obilandoprinos da mali narod Hrvata ima u središtu Rima svojucrkvu i zavod. Na kraju adresara donijet je prikaz životasluge Božjega Petra Barbariæa. Novi adresar su, ove godine pod vodstvom vicerektoraMajiæa, priredili sveæenici-studenti Josip Bošnjakoviæ, IvicaIvankoviæ Radak, Karlo Šimek, Krunoslav Novak (ovitak) iMladen Škvorc (prijelom) te s. Ksenija Parag. Adresar sudobili svi sudionici slavlja na domjenku poslije mise uzavodskim prostorijama. Istoga dana u poslijepodnevnim satima u prostorijamaZavoda održan je redovni mjeseèni susret hrvatskihredovnica koje su na službi u Rimu. Predavanje im je održaoisusovac o. Josip Jeleniæ, profesor i dekan na Papinskomsveuèilištu Gregoriana u Rimu.

Crkva u Hrvata ika

24 19. studenog 2008. broj 46/2008

Inozemne vijesti

Zasjedanje Slovenske biskupske konferencijeBiskupi se izjasnili o èlanku koalicijskog ugovora koji govorio redefiniranju odnosa izmeðu države i vjerskih zajednicaLjubljana, 11.11.2008. (IKA) – U nadbiskupskomordinarijatu u Ljubljani 10. i 11. studenoga održano je 45.redovno zasjedanje Slovenske biskupske konferencije. Osimslovenskih biskupa, zasjedanju su nazoèili apostolski nunciju Sloveniji nadbiskup Santos Abril y Castello, tepredstavnici biskupskih konferencija susjednih zemalja.Hrvatsku biskupsku konferenciju predstavljao je varaždinskibiskup Josip Mrzljak, Talijansku BK tršæanski biskupEugenio Ravignani, Austrijsku BK biskup Graza EgonKapellari, a Maðarsku BK biskup biskupije Szegedin-Csanad Laszlo Kiss-Rigo. Prvog dana zasjedanja biskupi su raspravljali o izvješæima osudjelovanju na meðunarodnim skupovima i dogaðanjima, teo aktivnosti u novoj pastoralnoj godini u zemlji iinozemstvu. Raspravljalo se i o proglašenju Slomšekovegodine, koja æe se obilježiti 2009. Posebna tema zasjedanjabila je informiranje. Tako se raspravljalo o jedinstvenominformativnom sistemu u slovenskoj Crkvi. O situaciji uslovenskim medijima, te o njihovu odnosu prema KatolièkojCrkvi izlaganje je održao Matevz Tomšiè s Fakultetaprimijenjenih društvenih studija u Novoj Gorici. Tom dijeluzasjedanja nazoèili su i urednici i novinari katolièkihizdavaèkih kuæa i radija. Prvi dan zasjedanja završio je misnim slavljem u ljubljanskojprvostolnici Sv. Nikole. Drugog dana zajedanja biskupi izsusjednih zemalja predstavili su stanje u djelovanju Crkve isocijalnoj situaciji u svojim zemljama. U izjavi po završetkuzasjedanja, Slovenska biskupska konferencija izrazila jezabrinutost vezano uz èlanak 11.7 novog koalicijskogugovora o sudjelovanju u Vladi Republike Slovenije umandatnom razdoblju 2008-2012. koji su protekli tjedanpotpisali koalicijski partneri. Navedeni èlanak istièe kako æekoalicijski partneri redefinirati odnos izmeðu države ivjerskih zajednica što æe se temeljiti na naèelu odvajanjadržave i vjerskih zajednica, te jednakopravnosti vjerskihzajednica. Slovenski biskupi to tumaèe kao nagovještajnegativnog stava prema Katolièkoj Crkvi. U izjavi se istièekako se biskupi ne boje naèela razdvajanja države i vjerskihzajednica, jer je to jasno definirano u Vatikanskomsporazumu. No, ovaj èlanak bi mogao rezultiratiiskljuèenjem Crkava i vjerskih zajednica iz javnog života,njihovim zatiranjem i getoizacijom Crkve.

Urugvajski Senat izglasao zakon o pobaèajuMontevideo, 11.11.2008. (IKA) - Urugvajski Senat izglasaoje 11. studenoga zakon o nekažnjavanju pobaèaja pododreðenim uvjetima. Zastupnièki dom s tim se veæ složio,dok je predsjednik Tabare Vazquez veæ najavio da æe uložitiveto. Novi zakon dopušta pobaèaj unutar prvih 12 tjedanatrudnoæe ukoliko postoji opasnost za zdravlje majke, iliinvalidnost djeteta, ali postoji moguænost da se kao dovoljanrazlog pokaže i loše materijalno stanje ili obiteljskiproblemi. Katolièka Crkva opetovano je kritizirala i oštroosudila tu namjeru zakonodavca. Nadbiskup MontevideaNicolas Cotugno Fanizzi zakon je nazvao "odvratnimzloèinom", te zastupnicima koji bi ga usvojili zaprijetio iekskomunikacijom, izvještava Kathpress.

Orissa: Biskup pozvali vlasti da do Božiæa obnove crkveNew Delhi, 11.11.2008. (IKA) - Tri katolièka biskupa uindijskoj saveznoj državi Orissa pozvale su Vladu da doBožiæa obnovi crkve koje su na tom podruèju srušilimilitantni hinduisti. Vlasti bi time zadobile povjerenjevjerskih zajednica i omoguæile da se nadiðu sukobi, istièubiskupi u pismu premijeru Naveenu Patnaiku. Od izbijanjanasilja 23. kolovoza u Orissi je srušeno ili ošteæeno više odstotinu crkvi. Biskup Thomas Thiruthalil, jedan odpotpisnika pisma koje je 10. studenoga uruèeno premijeru,izjavio je kako im je Patnaik najavio da æe uèiniti sve što je unjegovoj moæi da se normalizira stanje, osobito u okruguKandhamal, koji je najviše pogoðen nasiljem. Stanje kršæanau Orissi i dalje je vrlo teško. Premda je broj izbjeglica ulogorima smanjen s 24.000 na 11.000, veæina ih se još nijevratila domovima veæ se, strahujuæi od novog nasilja,zadržava u drugim regijama. U pozadini izgreda je odavnozamišljen plan o zatiranju kršæanstva i uvoðenjuhindufašistièke diktature u Kandhamalu, upozoravajubiskupi.

Mosul: U novom atentatu na kršæane ubijene dvijedjevojkeBagdad, 12.11.2008. (IKA) - U Mosulu su 12. studenogaubijene dvije kršæanke, a zatim i dva policajca koja su stiglana mjesto zloèina na kojemu su atentatori postavilieksploziv, izvijestila je agencija "AsiaNews". Nepoznati napadaèi provalili su u dom sirskokatolièkeobitelji u èetvrti Al-Kahira i odmah doslovno pogubili dvijemlade žene. Njihova majka teško je ranjena nožem, a otac isin uspjeli su pobjeæi. Atentatori su u kuæi postavilieksploziv koji se aktivirao ulaskom policajaca te su dvojicaubijena a više ih je ranjeno. Prema izjavama oèevidaca,atentatori su mlaði od 18 godina, i vjerojatno je rijeè onapadu koji je "naruèila neka zloèinaèka organizacija", piše"AsiaNews". UNHCR je još 11. studenoga izvijestio da se uMosul vratilo više stotina kršæanskih obitelji jer su sepoboljšali sigurnosni uvjeti, buduæi da je iraèka Vladauvišestruèila vojne i policijske snage u gradu.

Izabran novi metropolit èitave Amerike i KanadeWashington, 13.11.2008. (IKA) – Episkop Jona iz ForthWortha izabran je danas, 13. studenoga, za arhiepiskopaWashingtona i New Yorka i metropolita èitave Amerike iKanade. Na tu je službu izabran na 15. saboru Ruskepravoslavne Crkve u Americi. Episkop Jona, graðanskog imena James Paffhausen, roðen je1959. u Chicagu. Kršten je u Episkopalnoj Crkvi(Anglikanska Crkva u SAD-u) a 1978. je prešao napravoslavlje. Godine 1994. zareðen je za ðakona, a godinudana kasnije i za sveæenika kada je uzeo ime Jona. Nekolikogodina kasnije osnovao je pravoslavni manastir u Kaliforniji.Poèetkom rujna ove godine izabran je za pravoslavnogepiskopa Wortha i pomoænog episkopa za eparhije jugaSAD-a.

.

Inozemne vijestiika

2519. studenog 2008. broj 46/2008

Kenija: Još uvijek nepoznata sudbina otetih redovnicaDjibouti, 13.11.2008. (IKA) - Ni èetvrti dan nakon otmicedviju talijanskih misionarki u Keniji nema nikakvih vijesti onjihovoj sudbini. Biskup Djiboutija Giorgio Bertin urazgovoru za agenciju Misna izjavio je kako pretpostavlja dasu s. Caterinu Giraudo (67) i s. Mariju Teresu Oliviero (61)oteli "obièni razbojnici" koji se nadaju otkupnini ili je timèinom neka lokalna skupina željela skrenuti na sebepozornost Vlade. Policija je, naime, nedavno na tompodruèju provela akciju zaplijene ilegalnog oružja "koja jemožda neke naljutila", pojašnjava biskup Bertin, koji dobropoznaje stanje na sjeveroistoku Kenije. Prema njegovimrijeèima, mala je vjerojatnost da su u pozadini zloèinaislamistièki motivi. Obje redovnice veæ niz godina u Keniji skrbe za somalijskeizbjeglice. Otete su u noæi na 10. studenoga iz misijskezajednice u mjestu El Wak. Pretpostavlja se da se otmièari sasvojim žrtvama u meðuvremenu nalaze na somalijskompodruèju. Talijansko ministarstvo vanjskih poslova umeðuvremenu je pozvalo medije na suzdržanost uizvješæivanju, kako ne bi ugrozili istragu. Apostolski nuncij u Keniji nadbiskup Alain Paul Lebeaupinpozvao je u utorak otmièare da oslobode misionarke,izražavajuæi takoðer zabrinutost da bi se mogli narušiti vrlodobri odnosi s muslimanskom zajednicom koji vladaju napodruèju oko kenijsko-somalijske granice.

Papa primio brazilskog predsjednikaPotpisan sporazum o pravnome statusu Katolièke Crkve uBraziluVatikan, 13.11.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI. primio je13. studenoga u audijenciju brazilskoga predsjednika LuizaInacia Lulu da Silvu. Na svršetku susreta izmeðu SveteStolice i Brazila potpisan je sporazum o pravnome statusuKatolièke Crkve u toj zemlji. Srdaèni razgovori, kako seistièe priopæenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice, omoguæilisu uspješnu razmjenu mišljenja o temama vezanima uzaktualno stanje u svijetu i regiji. U tijeku susreta, Papa i brazilski predsjednik razgovarali su ostanju u Brazilu, napose o socijalnoj politici usmjerenoj kpoboljšavanju životnih uvjeta brojnih osoba koje još uvijekžive u oskudici i na rubu društva, te u svrhu potpore bitnojulozi obitelji u borbi protiv nasilja i društvenoganazadovanja. Osim toga, istaknuta je suradnja izmeðu Crkvei države, i to u vidu promicanja moralnih vrednota i opæegadobra ne samo u Brazilu, nego na poseban naèin u koristAfrike. Nakon što je spomenut Papin pohod Brazilu usvibnju 2007. godine, u prigodi V. opæe skupštinelatinskoamerièkih i karipskih biskupa u Aparecidi, izraženoje zadovoljstvo zbog potpisivanja sporazuma izmeðu SveteStolice i Brazila, kojim se štiti pravna osobnost Crkve usvrhu punoga izvršavanja njezina apostolskog i pastoralnogposlanja. Tim je povodom nadbiskup Dominique Mamberti,tajnik Svete Stolice za odnose s državama, izrazio nadu daæe upravo potpisani sporazum pridonijeti, ne samouèvršæenju veza izmeðu Svete Stolice i Brazila, nego ipromicanju duhovnoga i materijalnoga napretka svihstanovnika te zemlje, kao i sudjelovanju, koliko je tomoguæe, u rješavanju velikih problema koji muèe današnjeèovjeèanstvo.

.

Žurnost apostolskoga djelovanja katolièkog laikata uCrkvi i svijetuBenedikt XVI. primio sudionike XXIII. plenarnog zasjedanjaPapinskoga vijeæa za laike, meðu kojima je kardinal BozaniæRim, 15.11.2008. (IKA) - Primajuæi 15. studenogasudionike XXIII. plenarnog zasjedanja Papinskoga vijeæa zalaike u prigodi 20. obljetnice apostolske pobudnice IvanaPavla II. Christifideles laici, meðu kojima je i zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, papa Benedikt XVI.istaknuo je kako je danas sve žurnije apostolsko djelovanjekatolièkog laikata u Crkvi i svijetu. Izražavajuæi radost zbogsusreta s èlanovima i savjetnicima Papinskoga vijeæa zalaike, Sveti Otac pozdravio je predsjednika i tajnika Vijeæakardinala Stanislawa Rylka i biskupa Josefa Clemensa teostale prelate. Obratio se zatim vjernicima laicimapristiglima iz raznih kulturnih i socijalnih konteksta. Temakoju ste odabrali izravno nas uvodi u službu koju Papinskovijeæe treba pružiti Crkvi za dobro vjernika laika u èitavomesvijetu. Apostolska pobudnica Christifideles laici, nazvanavelika povelja za katolièki laikat našega vremena, plod jepromišljanja i razmjene iskustava i prijedloga VII. opæeredovne skupštine Biskupske sinode, koja je u listopadu1987. održana na temu "Zvanje i poslanje laika u Crkvi i usvijetu". Ona preuzima nauk II. vatikanskoga sabora i dajeupute za raspoznavanje, produbljivanje i usmjeravanjelaièkoga zauzimanja u Crkvi pred društvenim promjenamanašega doba. U brojnim partikularnim Crkvama razvilo sesudjelovanje laika zahvaljujuæi pastoralnim vijeæima,biskupijskim i župskim. Svijest o karizmatskoj dimenzijiCrkve omoguæila je cijeniti i vrednovati najjednostavnijekarizme koje Božja providnost udjeljuje osobama kao i one svelikom duhovnom, odgojnom i misionarskom plodnošæu.Dokument prepoznaje i hrabri "novo razdoblje udruživanjalaika vjernika", znak bogatstva i prilagodljivosti koje DuhSveti potièe u crkvenome tkivu, istièuæi kriterije crkvenosti,potrebne, s jedne strane pastirima za razluèivanje, s drugepak strane, životnome rastu udruga vjernika, crkvenihpokreta i novih zajednica. Svaka sredina, okolnost idjelatnost u kojima se oèekuje da zasja jedinstvo vjere iživota povjereni su odgovornosti vjernika laika, potaknutihželjom da naviještaju dar susreta s Kristom i sigurnostdostojanstva ljudske osobe. Na njima je da svjedoèe ljubavnaroèito prema siromašnima, trpeæima i potrebitima, istotako da se kršæanski zauzimaju u ostvarivanju uvjeta sveveæe pravde i mira u suživotu ljudi kako bi mogli Evanðeljuotvoriti nove obzore, istaknuo je Papa. Benedikt XVI. pozvao je Papinsko vijeæe za laike da slijediformaciju, svjedoèenje i suradnju vjernika u najrazlièitijimsituacijama, u kojima je u igri istinska ljudska kvalitetadruštvenoga života. Istaknuo je potrebu i žurnost evanðeoskeformacije i pastoralne skrbi za novi naraštaj katolikazauzetih u politici, kako bi bili dosljedni s ispovijedanomvjerom i strastvenim služenjem za opæe dobro. BenediktXVI. potom je istaknuo ulogu žene u životu Crkve i društva.Od kršæanki se zahtijeva svijest i hrabrost u suèeljavanju sazahtjevnim zadacima za koje im ipak ne nedostaje potporaizrazite naklonosti prema svetosti, posebne oštroumnosti uraspoznavanju kulturnih strujanja našega doba i izrazitestrasti u brizi za ljudsko koja ih dièi. Nikada se neæedovoljno istaknuti koliko Crkva u svojoj zadaæi širenjaevanðelja cijeni i vrjednuje sudjelovanje žena, rekao je Papa,izražavajuæi radost zbog sve veæeg sudjelovanja vjernika uživotu župa i biskupija te je potaknuo da se vrednuje novorazdoblje združivanja laika putem udruga, crkvenih pokreta inovih zajednica. Posao u velikome Gospodnjem vinogradutreba vjernike laike da, poput Presvete Djevice Marije, svojživot žive prema Božjem planu, zakljuèio je Benedikt XVI.

Inozemne vijesti ika

26 19. studenog 2008. broj 46/2008

Amerièki biskupi protiv "temeljnog prava na pobaèaj"Katolièki biskupi SAD-a zabrinuti moguæom promjenomsmjera buduæe Obamine administracije na etièkom podruèjuWashington, 15.11.2008. (IKA) - Katolièki biskupi SAD-azabrinuti su moguæom promjenom smjera buduæe vladepredsjednika Baracka Obame na etièkom podruèju. Uzajednièkom priopæenju s jesenskoga zasjedanja Biskupskekonferencije SAD-a u Baltimoru poruèuju da se rezultatipredsjednièkih izbora ne smiju tumaèiti kao "referendum opitanju pobaèaja". Upozoravaju da bi zakoni u smislu "pravana pobaèaj" mogli duboko podijeliti zemlju. Biskupiokupljeni pod predsjedanjem kardinala Francisa Georgaodluèno su istaknuli protivljenje takozvanom "Zakonu oslobodi izbora" (Freedom of Choice Act) u kojemu je rijeè o"temeljnom pravu na pobaèaj", tj, kojim se predviðaukidanje svih državnih i regionalnih pravnih propisa kojionemoguæuju ili otežavaju pobaèaj. Biskupi su time reagiralina najave Obamina tima da æe kao predsjednik ukinutibrojne mjere koje je uvela Bushova administracija. Obama jeu izbornoj kampanji više puta istaknuo da æe potpisatiFOCA. Amerièki biskupi takoðer su pozdravili povijesnu dimenzijuizborne pobjede Baracka Obame kao prvogaAfroamerikanca predsjednika SAD-a, te buduæoj vladi iKongresu ponudili svoju suradnju, osobito na podruèjupravednosti u gospodarstvu, reformi useljenièkih prava,zdravstvene skrbi za siromašne, obrazovanja, vjerskihsloboda i mirovnih zauzimanja.

Civilizacija mira: vjere i kulture u dijaloguViše od dvije stotine politièkih i vjerskih uglednika okupilose u Nikoziji na skupu "Ljudi i religije" u organizacijizajednice Sv. EgidijaNikozija, 17.11.2008. (IKA) - Više od dvije stotinepolitièkih i vjerskih uglednika okupilo se 16. studenoga uNikoziji, glavnome gradu Cipra, na otvorenju skupa "Ljudi ireligije", koji je zajednica Sv. Egidija u suradnji sPravoslavnom Crkvom ove godine organizirala na temu"Civilizacija mira: vjere i kulture u dijalogu". Cilj skupa je sidejama i dijalogom pridonijeti postizanju mira u svijetu.Nikozija je od 1974. godine podijeljen grad, južni diopripada pravoslavnima, a sjeverni muslimanima. U crkvi Sv.križa, zidom podijeljenoj na dva dijela, proèelnik Zbora zaIstoène crkve kardinal Leonardo Sandri u nazoènosticiparskoga pravoslavnog nadbiskupa Chrysostomosa II.istaknuo je put za "uzgoj pravoga talenta koji èine religije", aon je prihvat, strpljivost i nada. Religije su, rekao je,izvanredna životna snaga za èovjeèanstvo. U istoj je crkvi 17. studenoga nadbiskup Chrysostomos II.,predvodeæi božansku liturgiju u nazoènosti više kardinala,istaknuo kako je susret ciparske Crkve sa sestrinskimCrkvama prigoda ponoviti da je mir apsolutna vrednota.Nakon bogoštovlja, èetrdeset vjerskih i kulturnih uglednika,meðu njima i muslimani, prešli su crtu podjele grada izaputili se prema džamiji Selimiyi, koja je do godine 1974. ipodjele Cipra, bila katolièka katedrala Svete Sofije. Samo je putem dijaloga moguæe postiæi jedinstvo urazlièitosti, te stoga i mir, istaknuo je papa Benedikt XVI. uporuci sudionicima skupa u Nikoziji, koju je potpisao Papindržavni tajnik Tarcisio Bertone. Držati uzdignutu bakljumira – poruka je Svetoga Oca, koja je istovremeno dar iizazov. Papa je tako još jednom ohrabrio zajednicu Sv.Egidija da nastavi izvršavati obvezu koju je preuzela nakonmolitvenoga susreta za mir, koji je Ivan Pavao II. sazvao uAsizu godine 1986. Osvrnuvši se na održavanje skupa u razgovoru za Radio

Vatikan, nadbiskup Chryisostomos II. izrazio je nadu da æesusret imati veoma pozitivnu ulogu za mirovni proces naCipru i u èitavome svijetu. Od Republike Cipar želi seosnovati dvije neovisne države u nekoj vrsti konfederacije.Osim toga, Turska želi svoje trupe zadržati na Cipru, spravom miješanja u unutarnje poslove Cipra, a to mi nemožemo prihvatiti. Cipar je mala država i ne može se dijelitiu dvije. Europska zajednica priznala je Cipar kaojedinstvenu državu, prihvatila nas je kakvi jesmo i smatra damožemo živjeti – Grci i Turci – u miru – istaknuo jeChrysostomos II. Govoreæi o ekumenskome dijalogu, rekaoje kako Ciparska pravoslavna Crkva podupire dijalog. Kaomjesna Crkva sve æemo uèiniti da se izgrade mostovi zajedinstvo Crkve, zakljuèio je Chrysostomos II.

Libanon - mirovna radionica za cijeli Bliski istokVatikan, 17.11.2008. (IKA) - Libanonski modelmeðureligijske i meðukulturne suradnje neka bude mirovnaradionica za cijeli Bliski istok, poželio je Benedikt XVI.primajuæi 17. studenoga novoga libanonskoga veleposlanikaGeorgesa Chakiba El Khouryja. U bogatstvu svojih razlièitosti Libanon je u tijeku svojepovijesti dokazao da razne vjeroispovijesti mogu zajednoživjeti u bratstvu i suradnji i stoga bi morao biti poputradionice za traženje uèinkovitih rješenja bliskoistoènihsukoba. Njegova tisuæugodišnja povijest, njegov položaj usredištu složenoga regionalnoga konteksta povjeravaLibanonu temeljnu zadaæu da pridonese miru i slozi svih.Papa je pozvao meðunarodnu zajednicu da stvarnimzauzimanjem zaštiti i vrednuje libanonski model, tepridonese da Libanon ne postane teren za mjesne imeðunarodne sukobe. Nacionalni dijalog prigoda je, pak, dase pojasne izazovi s kojima se država mora suoèiti i da se zanjihovo rješavanje pronaðu potrebni kompromisi. Unatoènapetostima u zemlji, Papa je ohrabrio Libanon da nastaviputem, otvorenim prije nekoliko mjeseci sporazumom uDohi, "zajednièke izgradnje libanonskih ustanova". Zapostizanje toga cilja treba razvijati stvarni odgoj savjesti zamir, pomirbu i dijalog, osobito u korist novih naraštaja.Sveta Stolica s velikom pozornošæu prati razvoj stanja uLibanonu i podupire napore za rješavanje problema s kojimase suèeljava država. Posebno osjetljiva na dugogodišnjepatnje stanovništva na Bliskome istoku, Sveta Stolicaodluèno se zauzima za mir i pomirbu u Libanonu i cijelojregiji veoma dragoj svim vjernicima. Papa je potompotaknuo libanonske katolike da, u dubokome zajedništvu sasvojim pastirima, budu uvjereni promicatelji jedinstva ibratstva u službi mira. Trajan mir, duboka želja svih Libanonaca, moguæ je akopostoji istinska želja za zajednièkim životom u jednoj državii ako se pravdu, pomirenje i dijalog smatralo povoljnimokvirom za rješavanje problema osoba i raznih skupina. Dabi se izgradilo društvo koje æe svim svojim èlanovimajamèiti dostojan i slobodan život i sve veæu suradnju izmeðusvih sastavnica države, treba izmeðu osoba i zajednicarazvijati odnose povjerenja, zakljuèio je Benedikt XVI.

Inozemne vijestiika

2719. studenog 2008. broj 46/2008

Prilog dokumenti

Pavlov nauk o paruzijiPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 12.studenoga 2008.Draga braæo i sestre, tema uskrsnuæa, o kojoj smo govoriliprošli tjedan, otvara novu perspektivu oèekivanjaGospodinova ponovnog dolaska, te nas stoga navodi narazmišljanje o odnosu izmeðu sadašnjeg vremena, koje je uutjelovljenju i uskrsnom dogaðaju našlo svoju puninu, ibuduænosti (eschaton) koja nas èeka u konaènom susretukada æe Krist predati Kraljevstvo Ocu (usp. 1 Kor 15,24).Uvijek kada se govori o eshatologiji polazi se od dogaðajauskrsnuæa: u njemu, i u križu koji mu je prethodio, sadržanje sav smisao našega spasenja. Kasniji odjek Pavlova uèenja o temi eshatologije nalazi se uPoslanici Titu: "Pojavila se doista milost Božja, spasiteljicasvih ljudi; odgojila nas da se odreknemo bezbožnosti isvjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo usadašnjem svijetu, išèekujuæi blaženu nadu i pojavak slavevelikoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista" (2,11-13).Pisac ovdje povezuje pojavljenje Božje slave, donositeljicespasenja, sa išèekivanjem blažene nade oèitovanjem(epifaneia, r. 13) velikoga Boga i spasitelja Isusa Krista. Tajulomak, èije rijeèi prodiru do dna èovjekove duše, smještenje u kontekst moralne pouke i u njemu se ponovno osjeæabliski odjek važnog ulomka iz Poslanice Solunjanima ukojem je sveti Pavao sažeo za stanovnike toga grada svojeprvobitno shvaæanje paruzije (usp. 4,13-18). Apostol ne želiostaviti solunske kršæane u neznanju o onima koji su umrli.To bi moglo dovesti do toga da klonu duhom; stoga im želidati razlog èvrste nade, koju on ovako opisuje: "Doista, akovjerujemo da je Isus umro i uskrsnuo, onda æe Bog i one kojiusnuše u Isusu, privesti zajedno s njime" (4,14). Na kraju æese svi, kaže on, okupiti na jednome mjestu u neposrednomišèekivanju Krista (usp. 1 Sol 1,10). Pavao opisuje sve tovrlo živopisnim izrazima i simboliènim slikama koji, ipak,prenose jednu jednostavnu i duboku poruku: na kraju æe sepojaviti Gospodin, mrtvi u Kristu æe uskrsnuti i "tako æemouvijek biti s Gospodinom" (4,17). Upravo æe vjeèni život,kao "bivstvo s Gospodinom" oznaèavati èitavo kršæanskoeshatološko uèenje. To meðutim nije jedino Pavlovo viðenje išèekivanjaparuzije; on kasnije mijenja perspektivu, govoreæi onegativnim dogaðajima koji æe morati prethoditi tomkonaènom i završnom dogaðaju. Ne treba nasjedati naobmane da dan Gospodnji, vremenski gledano, samo što nijedošao. U Drugoj poslanici Solunjanima govori se još oGospodinovu dolasku i onomu što æe mu prethoditi: "A štose tièe Dolaska Gospodina našega Isusa Krista i našegokupljanja oko njega, molimo vas, braæo: ne dajte se brzopokolebati u svom shvaæanju niti uznemiriti ni nekimduhom, ni nekom rijeèju, ni nekim tobože našim pismom,kao da æe sad Dan Gospodnji" (2,1-2). U nastavku tekstagovori se da æe prvo doæi do apostazije i morat æe se otkritièovjek kojega Pavao ne opisuje bolje veæ kao 'Èovjekabezakonja', 'Sina propasti' (2,3). To raspirivanje zla i zlogazadržat æe neka stvarnost ili osoba koji nisu ništa boljeopisani (usp. 2,6-7). No, vjernik se ne bi trebao izravnoupuštati u istraživanje tih simbolièkih likova, nego treba iztoga steæi sigurnost da, prije konaènog dogaðaja, Krist trebakraljevati sve dok ne podloži sve pod svoje noge i sve dok nebude pobijeðen posljednji neprijatelj – smrt (usp. 1 Kor15,25-26). Premda Pavlove tvrdnje o buduæim i konaènim dogaðajima

ponekad mogu izgledati nejasne, mnogo su precizniji idoraðeniji zakljuèci o napetosti u kojoj se nalazi vjernikovživot. Te tvrdnje o buduæim dogaðajima ipak ne trebatumaèiti samo s kronološke toèke gledišta. Èinjenica da suprvi kršæani, u zanosu iskustva Isusa uskrsloga, moglismatrati da je dovršetak svega blizu, ne umanjuje svijest daje u sadašnjem trenutku, to jest sada, za nas izvršenospasenje: "Koliko li æemo se više sada, pošto smo opravdanikrvlju njegovom, spasiti po njemu od srdžbe? Doista, ako ses Bogom pomirismo po smrti Sina njegova dok još bijasmoneprijatelji, mnogo æemo se više, pomireni, spasiti životomnjegovim" (Rim 5,9-10). Kada se u nekim prvimzajednicama bilo raširilo uvjerenje da je konaèno uskrsnuæeveæ dogodilo, tako da se ne treba više ništa èekati, samPavao reagira protiv takvog zanesenjaèkog naèinarazmišljanja (usp. 1 Kor 15,12 sl.; 2 Tim 2,18). Isusovim jeuskrsnuæem oblikovan novi èovjek, koji, istina, treba rasti umjeri Krista, ali je veæ neka oblikovana stvarnost. Sada jevrijeme milosno, pred našima je oèima "vrijeme spasa" (2Kor 6,2) i mi rastemo sve dok se Krist ne oblikuje u nama(usp. Gal 4,19). Iz cjelokupnog uèenja svetog Pavla o temi oèekivanjaGospodinove paruzije, mogu se izdvojiti neke uporišnetoèke. Prije svega zakljuèujemo da je Krist postojao prijesvakog stvorenja (usp. Kol 1,17) i da je prvoroðenac onihkoji uskrisavaju od mrtvih (ondje 1,18). On stoga postajesredište jedinstva i pomirenja (ondje 1,15-20). Snažni Pavlovkristocentrizam ne narušava ravnotežu ni konaènogeshatološkog dogaðaja, koji se dogodio jednom zauvijek, niispunjenja koje æe se dogoditi prema Božjem naumu.Situaciju "u meðuvremenu", u kojoj se mi nalazimo,moramo živjeti u Kristu, opeèaæeni Duhom, kao "zalogom"naše baštine, u išèekivanju potpunog otkupljenja onih koje jeBog posvojio (usp. Ef 1,14). To išèekivanje izlazi na vidjelo,izmeðu ostalog, u zajednièkim sastancima na kojima seblaguje isti kruh i pije iz iste èaše, "dok on ne doðe" (1 Kor11,20.26). Nadalje, preobrazba za koju Pavao u Prvoj poslaniciSolunjanima kaže da je blizu (usp. 4,15-17) odigrava se uživotu punom nevolja (usp. 2 Kor 4,11), u kojem kršæaningleda smrti u oèi, ali sa sviješæu o uskrsnuæu (ondje 4,14).Oèekuje stoga, da parafraziramo Pavla, vjeèno boravište izaodijevanje nebeskim tijelom: "Znamo doista: ako serazruši naš zemaljski dom, šator, imamo zdanje od Boga,dom nerukotvoren, vjeèan na nebesima. U ovome doistastenjemo i èeznemo da se povrh njega zaodjenemo svojimnebeskim obitavalištem" (5,1-2). Sadašnjost se sada živi uznaku oèekivanja da se pojavimo pred Gospodnjim sudom,kako bi primili zasluženo (usp. 2 Kor 5,10). Ta perspektivamora da je pobudila pokoju teškoæu navodeæi na zakljuèakkako se preferira duži boravak na zemlji. Smisao je,meðutim, da taj boravak mora biti na korist drugih, kao štoje to bilo u Pavlovu sluèaju u odnosu prema Filipljanima(usp. Fil 1,21-26). Kako god bilo, kršæanina ne smije minutiželja i ne smije prestati hitati prema buduæoj nagradi (usp.ondje 3,12-14). Prava domovina uvijek ostaje ona nebeska(usp. ondje 3,20-21). Iz Pavlova uèenja o eshatologiji nadalje proizlazi èinjenica ouniverzalnosti poziva na vjeru, koji je zajednièki i Židovimai poganima, kao znak i predokus buduæih stvarnosti, zbogèega možemo reæi da veæ sada sjedimo na nebesima sIsusom Kristom, ali kako bi pokazali u buduæim vjekovimabogatstvo milosti (usp. Ef 2,6 sl.): tu "poslije" postaje neko

Prilog dokumenti ika

28 19. studenog 2008. broj 46/2008

"prije" èime se želi jasno pokazati da je u stanju u kojemživimo veæ unaprijed ostvareno ono buduæe. To nevoljesadašnjega èasa èini podnošljivijima, jer se ne moguusporediti s buduæom slavom (usp. Rim 8,18). Kroèimo uvjeri a ne u gledanju, i premda bismo više voljeli iseliti se iztijela i naseliti se kod Gospodina, ono što se u konaènicijedino raèuna jest to da omilimo Njemu (usp. 2 Kor 5,7-9). Sveukupno uzevši, možemo reæi da bogato uèenje svetogaPavla u vezi oèekivanja Gospodinove paruzije teži prikazati iudariti temelje "evanðelju milosti" o kojem u ovimkatehezama razmišljamo. Apostol je iskljuèivo zaokupljentime da navijesti kako je naše spasenje vezano uz uskrsnidogaðaj i eshatološku buduænost. On je u PoslaniciRimljanima domišljato stopio zajedno dva vidika (uskrs ibuduænost koja nas oèekuje): "Ta u nadi smo spašeni!"(8,24). Odmah se nameæe pitanje: nije li kršæaninu naprvome mjestu vjera? Nije li možda vjera u Boga, koji seobjavio u Kristu, žarište èitavoga života? Sigurno da je tako,ali buduæi da je vjera odgovor i zajedništvo s Bogom uSinovljevom Duhu, naša se nada ne temelji na nekoj utopiji,veæ na stvarnoj i sve veæoj "novosti života". Upravo polazeæiod izraza svetog Pavla: "u nadi smo spašeni" (Rim 18,24), usvojoj sam drugoj enciklici Spe salvi želio pokazati kako jespasenje/otkupljenje vezano uz nadu koja naše korake vodiprema pouzdanom cilju: "Prepoznatljiva je odlika kršæana dasu oni ljudi koji imaju nadu: ne znaju do u tanèine što ihèeka, ali znaju, opæenito uzevši, da njihov život ne skonèavau ispraznosti. Samo kada se sa sigurnošæu zna da æebuduænost imati pozitivan ishod i sadašnji se trenutaknekako lakše podnosi i živi" (Spe salvi, 2). "Nada je, kaonada, otkupljenje" (ondje, 3) i sama je vjera na neki naèinnada (ondje, 2). "Kršæanska (je) vjera i za nas danas nadakoja preobražava i ima glavnu rijeè u našem životu…Vjeraje supstancija nade" (ondje, 10). Sveti Pavao u zakljuèku Prve poslanice Korinæanima donosizaziv prvih kršæanskih zajednica iz sirsko-palestinskihkrajeva: Marana, tha!, što doslovno znaèi: "Doði, Gospodinenaš" (16,22). Trebamo se naviknuti da i mi sami ponavljamou molitvi taj èasni zaziv. On u sebi krije okus izvornekršæanske duhovnosti, dobro izražava svijest o spasenju kojese veæ dogodilo u Uskrsu kao i radosno i vedro išèekivanjevjernika koji, poduprt nadom, ide ususret Gospodinu.

Kristovi se darovi umnažaju darivanjemPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 16.studenoga 2008.Draga braæo i sestre! Božja rijeè ove pretposljednje nedjelje liturgijske godinepoziva da budemo budni i radišni u oèekivanju povratkaGospodina Isusa Krista na kraju vremena. U evanðelju smoèuli poznatu prispodobu o talentima, koju donosi sveti Matej(25,14-30). "Talent" je bila jedina drevna rimska monetavelike vrijednosti i upravo zbog popularnosti te prispodobepostala je sinonim za osobne darove, na kojima je svatkopozvan raditi kako bi donijeli svoj rod. Tekst govori oèovjeku koji "polazeæi na put, dozva sluge i dade im svojimetak" (Mt 25,14). Èovjek iz prispodobe predstavljasamoga Krista, sluge su uèenici a talenti su darovi koje imIsus povjerava. Zato ti darovi, osim svojih prirodnih osobina,predstavljaju i bogatstva koja nam je Gospodin Isus ostaviou baštinu, kako bismo ih mi umnožili: njegovu rijeè, koja jepoput sjemena položena u svetome evanðelju; krštenje, kojenas obnavlja u Duhu Svetom; molitvu – "Oèe naš" – kojuuzdižemo Bogu kao sinovi ujedinjeni u Sinu; njegovooproštenje, koje nam je zapovjedio nositi svima; sakramentNjegova žrtvovanog Tijela i njegove prolivene Krvi. Rijeèju:

Božje kraljevstvo, koje je On sam, prisutan i živ meðunama. To je blago koje je Isus povjerio svojim prijateljima, nakraju svoga kratkog zemaljskog života. Današnja prispodobaustraje na nutarnjem stavu kojim treba prihvatiti i vrednovatitaj dar. Pogrešan stav je strah: sluga koji se boji svogagospodara i plaši njegova povratka skriva novac pod zemljui ovaj ne daje nikakvog roda. To se dogaða, primjerice, sonima koji nakon što su primili krštenje, prièest i potvrdu tedarove pokapaju ispod pokrova predrasuda, ispod lažne slikeBoga koja èovjeka onesposobljava za vjeru i djela, tako daovaj na kraju iznevjeri Gospodinova oèekivanja. Ali tausporedba još više istièe dobre plodove koje su donijeliuèenici koji, sretni zbog primljenog dara, nisu ga sakrili sastrahom i ljubomorom, veæ su ga oplodili dijeleæi ga i dajuæiga drugima. Da, ono što nam je Krist dao umnaža sedarivanjem! To je blago stvoreno zato da se potroši, uloži,dijeli sa svima, kao što nas uèi onaj veliki upravitelj Isusovihdarova – apostol Pavao. Evanðeosko uèenje, koje nam današnja liturgija nudi, imaloje utjecaja takoðer na povijesno-društvenom planu, potièuæiu kršæanskim narodima aktivni i poduzetnièki mentalitet. Alisredišnja se poruka odnosi na duh odgovornosti kojim trebaprihvatiti Božje kraljevstvo: odgovornosti prema Bogu iprema èovjeku. Taj stav srca savršeno utjelovljuje DjevicaMarija koja, primivši najdragocjeniji od svih darova, samogaIsusa, ponudila ga je svijetu beskrajnom ljubavlju. Njumolimo da nam pomogne da budemo "sluge dobre i vjerne",kako bismo mogli jednoga dana uzmogli postati dionici"radosti našega Gospodina". Nakon Angelusa Iduæi petak, 21. studenoga, na liturgijski spomen PrikazanjaBlažene Djevice Marije u hramu, obilježava se Dan proOrantibus, za klauzurne redovnièke zajednice. ZahvaljujemoGospodinu za sestre i braæu koji su prigrlili to poslanje,posveæujuæi se potpuno molitvi i žive od onoga što primajuod providnosti. Molimo za njih i za nova zvanja i trudimo sepomagati samostane u materijalnim potrebama. Draga braæoi sestre, vaša prisutnost u Crkvi i svijetu je nužna. Blizu samvam i od srca vas blagoslivljam! U Milanskoj nadbiskupiji i drugim zajednicamaambrozijskog obreda na ovu nedjelju poèinje vrijemedošašæa. Upuæujuæi im poseban pozdrav, želim podsjetitikako upravo danas stupa na snagu Novi ambrozijskilekcionar, to jest zbirka biblijskih èitanja toga drevnog ièasnog liturgijskog obreda, obnovljena u svjetlu Drugogavatikanskog koncila. Znakovito je da se to dogaða nakonBiskupske sinode posveæene Božjoj rijeèi. Neka ambrozijskaCrkva, okrijepljena mudrošæu i izobilnim bogatstvomSvetoga pisma, uzmogne uvijek hoditi u istini i ljubavi ipružati valjano svjedoèanstvo za Krista, Rijeè spasenja zaljude svih vremena.

Prilog dokumentiika

2919. studenog 2008. broj 46/2008

Prilog prikazi

Poruka Božjem narodu s Biskupske sinodeSinodski oci okupljeni od 5. do 26. listopada na XII.redovnoj opæoj Biskupskoj sinodi u Vatikanu na temu "Božjarijeè u životu i poslanju Crkve" uputili su poruku svima kojiu razlièitim dijelovima svijeta slijede Krista kao uèenici inastavljaju ga ljubiti nepokolebljivom ljubavlju"Kozmièka" objava i Sveto pismo U prvom dijelu poruke govori se o Božjoj rijeèi to jestobjavi, od samih njezinih poèetaka, postanka svijeta, prièemu se istièe kako stvoreni svijet nije nastao iz borbebožanstava, kao što je uèila drevna mezopotamskamitologija, veæ iz rijeèi koja razgoni ništavilo i stvarastvorenje. Tako se javlja prva "kozmièka" objava u kojoj jestvorenje nalik beskrajnoj stranici otvorenoj pred èitavimèovjeèanstvom, koje na njoj može proèitati Stvoriteljevuporuku. Kao što kaže psalam: "Dan danu to objavljuje, a noænoæi glas predaje. Nije to rijeè, a ni govor nije, nije ni glasšto se može èuti, al' po zemlji razliježe se jeka, rijeèi sve donakraj svijeta sežu" (Ps 19,2-5). Božja rijeè je takoðer u ishodištu ljudske povijesti. Muškaraci žena, koji su stvoreni na Božju sliku i priliku te dakle nosena sebi božanski peèat, mogu uæi u dijalog sa svojimStvoriteljem odnosno mogu se od njega udaljiti i odbaciti gagrijehom. Božja rijeè, dakle, spašava i sudi, prodire u spletpovijesti s njezinim zbivanjima i dogaðajima. DjelotvornaBožja rijeè, koja stvara i spašava, je u ishodištu biæa ipovijesti, stvaranja i otkupljenja. Postoji meðutim jedna daljnja etapa koju prolazi božanskarijeè: to je pisana rijeè, Graphe o le Graphai, sveta pisma,kao što se kaže u Novom zavjetu. Sveta pisma su"svjedoèanstva" Božje rijeèi u pisanom obliku, ona sukanonski, povijesni i literarni spomen koji potvrðuje dogaðajobjave stvaranja i spasenja. Božja rijeè, dakle, prethodiBibliji, koja je takoðer "nadahnuta od Boga" i sadržidjelotvornu božansku rijeè (usp. 2 Tim 3,16). Zato naša vjeranema u svojem središtu samo jednu knjigu, veæ povijestspasenja i osobu, Isusa Krista, utjelovljenu Božju rijeè,èovjeka, povijest. Upravo zato što obzor božanske rijeèiobuhvaæa i širi se izvan Svetog pisma nužna je stalnaprisutnost Duha Svetoga koji onoga koji èita Bibliju uvodi usvu istinu (usp. Iv 16,13). To je ta velika Tradicija,djelotvorna prisutnost "Duha istine" u Crkvi, èuvara svetihpisama, koje na autentièan naèin tumaèi crkveno uèiteljstvo.Tradicijom se dolazi do razumijevanja, tumaèenja,prenošenja i svjedoèenja Božje rijeèi. Sam sveti Pavao,proglašavajuæi prvi kršæanski èin vjere, prepoznaje da"prenosi" ono što je "primio" od tradicije (1 Kor 15,3-5). Kristovo utjelovljenje – središte kršæanske vjere Objavljena rijeè dobila je svoj konkretni, opipljivi izraz uKristovu utjelovljenju koje je samo središte kršæanske vjere.Vjeèna i božanska Rijeè ulazi u prostor i vrijeme i poprimaljudsko lice i identitet, njoj se može izravno pristupiti. Krist,osim što je slika Boga nevidljivoga, roðena prije svakogstvorenja, takoðer je Isus Nazareæanin koji prolazi putovimapokrajine na periferiji Rimskog carstva, koji govori jednimnarjeèjem, koji je po narodnosti i kulturi Židov. Kršæanska jetradicija èesto povlaèila paralele izmeðu božanske Rijeèikoja se utjelovila i same rijeèi Svetog pisma. I sama jeBiblija, naime, "tijelo", "pismo" koje se izražava naodreðene jezike, u književnim i povijesnim oblicima, ushvaæanjima vezanim uz drevnu kulturu, èuva spomen naèesto tragiène dogaðaja, njezine su stranice nerijetko pune

krvi i nasilja, u njoj odjekuje zvonki smijeh sretnogaèovjeka, ali teku i suze ožalošæenih, u njoj se uzdižu molitvenesretnih, ali ona odiše i radošæu zaljubljenih. Zbog te svoje"tjelesne" dimenzije Biblija zahtijeva povijesnu i literarnuanalizu, koja se provodi uz pomoæ razlièitih metoda ipristupa koje pruža biblijska egzegeza. Svaki èitatelj Svetogapisma, pa i najneukiji, mora posjedovati razmjernopoznavanje svetog pisma imajuæi uvijek na umu da se Rijeèzaodjenula u konkretne rijeèi kojima se prilagoðava da bi jeèovjek mogao èuti i razumjeti. To je nužno: ako toga nemamože se upasti u fundamentalizam koji u praksi nijeèeutjelovljenje Božje rijeèi u povijesti, ne prepoznaje da se tarijeè izražava u Bibliji ljudskim jezikom, koji trebaodgonetnuti, prouèavati i shvatiti, te zanemaruje èinjenicu dabožansko nadahnuæe nije izbrisalo povijesni identitet iosobnost ljudskih pisaca. Biblija je, ipak, takoðer vjeèna ibožanska Rijeè i zato ona iziskuje jedno drugo shvaæanje,koje daje Duh Sveti koji otkriva vrhunaravnu dimenzijubožanske rijeèi, prisutne u ljudskim rijeèima. Zbog toga jenužna "živa predaja Crkve" (DV 12) i vjera da bi se svetapisma shvatilo kao cjelinu i u potpunosti. Ako se zaustavimosamo na "slovu", Biblija ostaje samo znameniti dokumentprošlosti, uzvišeno etièko i kulturno svjedoèanstvo. Ako se,meðutim, iskljuèi utjelovljenje, može se upasti ufundamentalistièku dvosmislenost ili neodreðenispiritualizam ili psihologizam. Egzegetske spoznaje morajuse, dakle, neraskidivo ispreplitati s duhovnom i teološkomtradicijom da se ne bi razbilo božansko i ljudsko jedinstvoIsusa Krista i njegovih pisama. U tom ponovno pronaðenomskladu, Kristovo æe lice zablistati u svojoj punini i pomoæiotkriti jedno drugo jedinstvo: duboko jedinstvo Svetogpisma, koje se, istina, sastoji od 73 knjige, ali su oneuvrštene u jedan jedini "kanon" i tvore jedan jedincatidijalog izmeðu Boga i èovjeèanstva, u jedinstvenom naumuspasenja. "Više puta i na više naèina Bog nekoæ govorašeocima po prorocima; konaèno, u ove dane, progovori nama uSinu. Njega postavi baštinikom svega; Njega po kome sazdasvjetove" (Heb 1,1-2). Krist, tako, baca svoje svjetloretrospektivno na èitavu povijest spasenja i otkriva njezinupovezanost, smisao i pravac. On je peèat, "Alfa i Omega"(Otk 1,8) dijaloga izmeðu Boga i njegovih stvorenja koji seodvijao kroz duga vremenska razdoblja i o kojem svjedoèiBiblija. U svjetlu toga konaènog peèata dobivaju svoj "punismisao" rijeèi Mojsija i proroka, kao što je rekao sam Isusonog proljetnog jutra, na putu iz Jeruzalema prema seluEmausu, razgovarajuæi s Kleofom i njegovim prijateljem,"protumaèi im što u svim Pismima ima o njemu" (Lk 24,27).Upravo zato jer je u središtu objave božanska rijeè koja jedobila lice, u pristupu Bibliji kršæanin treba znati da to "nijerezultat neke etièke odluke ili neke velike ideje, veæ je tosusret s dogaðajem, s Osobom koja životu daje novi obzor izajedno s time konaèni pravac" (Deus caritas est, 1). Èetiri duhovna stupa Crkve Božja rijeè ima svoju "kuæu" u Novome zavjetu, to je Crkvakoja ima svoj model u Jeruzalemu zajednici-majci, Crkvakoja poèiva na Petru i apostolima i koja danas, po biskupimau zajedništvu s Petrovim nasljednikom nastavlja bitièuvaricom, navjestiteljicom i tumaèem rijeèi. Luka uDjelima apostolskim (2,42) opisuje njezin izgled, istièuæikako njezin temelj èine èetiri duhovna stupa: "Bijahupostojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenjukruha i molitvama".

Prilog prikazi ika

30 19. studenog 2008. broj 46/2008

U nastavku Poruke Božjem narodu podrobno se prikazujesvaki od navedenih duhovnih stupova Crkve. Tu je naprvome mjestu apostolski didache, odnosno propovijedanjeBožje rijeèi. Apostol Pavao nas upozorava da "vjera poporuci, a poruka rijeèju Kristovom" (Rim 10,17). Apostolinaviještaju poèetak Božjeg kraljevstva te dakle odluèujuæizahvat Boga u ljudskoj povijesti, naviještajuæi Kristovu smrti uskrsnuæe. Kršæanin svjedoèi tu nadu spreman za topodnijeti i izgubiti život u vihoru odbacivanja i progona,svjestan da je "uspješnije trpjeti, ako je to Božja volja, èineæidobro, nego èineæi zlo" (1 Pt 3,16-17). U Crkvi se zatimrazliježe kateheza koja ima za cilj produbiti u kršæaninuKristovo otajstvo u svjetlu Rijeèi kako bi cio èovjek bionjom prožet. Vrhunac kateheze je homilija koja je i danas zamnoge kršæane glavni trenutak susreta s Božjom rijeèi. Utome èinu poslužitelj bi morao biti i prorok. On ne samo datreba jasno, odluèno i sažeto govoriti o biblijskom tekstu,nego ga mora primijeniti na sadašnji trenutak u kojem živeslušatelji te ih potaknuti da ono što su èuli primjene uvlastitom životu. Navještaj, kateheza i homilijapretpostavljaju, dakle, èitanje i razumijevanje, objašnjavanjei tumaèenje, u to moraju biti ukljuèeni um i srce. Upropovijedanju se dakle susreæu dva pokreta. Prvim se silaziu sam korijen svetih tekstova, dogaðaja, rijeèi kroz koje seoživotvoruje povijest spasenja, kako bi se shvatilo njihovoznaèenje i njihovu poruku. Drugim se korakom ponovnosilazi u sadašnjost, u sadašnji trenutak onoga koji sluša i èita,uvijek u svjetlu Krista koji je svijetla nit koja se provlaèikroz èitavo Sveto pismo. To je ono što je Isus uèinio na putuiz Jeruzalema u Emaus u društvu dvojice svojih uèenika. Toje ono što æe nakon njega uèiniti ðakon Filip na putu izJeruzalema za Gazu, kada æe s Etiopljaninom zapodjenutiovaj znakoviti dijalog: "Razumiješ li što èitaš? ... Kako bihmogao ako me tko ne uputi?" (Dj 8,30-31). A cilj æe bitipuni susret s Kristom u sakramentu. Tako se stiže do drugog stupa na kojem poèiva Crkva, kuæaBožje rijeèi. To je lomljenje kruha ili euharistija kao èinnovog saveza zapeèaæena u krvi Kristovoj, najviši èin Rijeèikoja se nudi kao kruh u svojem žrtvovanom dijelu i izvor ivrhunac života i poslanja Crkve. Treæi duhovni stup Crkve su molitve. Povlašteno mjestonaravno pripada èasoslovu, molitvi Crkve par excellence.Osim èasoslova i zajednièke Službe rijeèi, tradicija je uvelapraksu lectio divina, molitveno èitanje u Duhu Svetom,kadro otkriti vjerniku blago Božje rijeèi ali i omoguæitisusret s Kristom, živom Božjom rijeèi. Ona zapoèinjeèitanjem Svetog pisma (lectio) koja kod onoga koji slušapokreæe pitanje o stvarnom sadržaju proèitanog teksta što seogleda u pitanju: što biblijski tekst sam po sebi kaže? Slijedimeditacija (meditatio) u kojoj se javlja pitanje: što tajbiblijski tekst govori nama? Stiže se tako do molitve (oratio)koja pretpostavlja ovo pitanje: što mi kažemo Gospodinukao odgovor na njegovu rijeè? Lectio divina, na kraju,završava kontemplacijom (contemplatio) tijekom koje, poBožjem daru, promatramo Božjim oèima odreðenu stvarnosti pitamo se: koje obraæenje uma, srca i života Gospodin tražiod nas? U tome pred našim oèima izranja lik Marije,Gospodinove majke, koja "u sebi pohranjivaše sve tedogaðaje i prebiraše ih u svome srcu" (Lk 2,19), to jest, kaošto kaže grèki izvornik, otkrivajuæi duboku nit koja seprovlaèi kroz, naizgled nepovezane, dogaðaje, djelovanja istvari u velikom Božjem naumu. Èetvrti i posljednji stup na kojem poèiva Crkva je koinonia,zajednièko bratstvo, drugi naziv za agape to jest kršæanskuljubav. Kao što je podsjetio Isus njegova su braæa i sestre"oni koji rijeè Božju slušaju i vrše" (usp. Lk 8,21). Istinskislušati znaèi biti poslušan i djelovati i èiniti da u životu cvatu

pravednost i ljubav, znaèi davati u životu i društvusvjedoèanstvo po uzoru na proroke, koji trajno povezujeBožju rijeè i život, vjeru i èestitost, kult i društvenuzauzetost. Zato Božja rijeè mora biti vidljiva i èitljiva na licui rukama vjernika, kao što je to lijepo primijetio GrgurVeliki koji je u sv. Benediktu i u drugim velikim Božjimljudima vidio svjedoke zajedništva s Bogom i braæom,oživotvorenu Božju rijeè. Zato je viva lectio, vita bonorum,život dobrih ljudi živo štivo/lekcija Božje rijeèi. U domuBožje rijeèi susreæemo takoðer braæu i sestre drugih Crkava icrkvenih zajednica koje, usprkos postojeæim podjelama,zajedno s nama èaste i ljube Božju rijeè, to poèelo i ishodišteprvog i stvarnog jedinstva, premda ono još uvijek nije puno.Tu vezu treba sve više jaèati zajednièkim prijevodimaBiblije, ekumenskom biblijskom molitvom, egzegetskimdijalogom, prouèavanjem i usporeðivanjem razlièitihtumaèenja Svetog pisma, uzajamnom razmjenom vrijednostiprisutnih u razlièitim duhovnim tradicijama, zajednièkimnaviještanjem i svjedoèenjem Božje rijeèi u sekulariziranomsvijetu. "Putovi rijeèi: misija" I u suvremenom sekulariziranom svijetu, na njegovimtrgovima i njegovim putovima, gdje kao da prevladavajunevjera i ravnodušnost, gdje kao da zlo ima nadmoæ naddobrom, stvarajuæi dojam da Babilon trijumfira nadJeruzalemom, postoji skrivena èežnja, neka duboka nada,drhtavo išèekivanje Božjom rijeèi, istièe se na poèetkuèetvrtog dijela poruke koji nosi naslov "Putovi Rijeèi:misija". Kao što se kaže u knjizi proroka Amosa: "Evo, danidolaze kad æu poslati glad na zemlju, ne glad kruha ni žeðvode, veæ slušanja rijeèi Jahvine" (8,11). Na tu glad želiodgovoriti evangelizacijsko poslanje Crkve. Kroz èitavu seBibliju protežu pozivi da se "ne šuti", da se "vièe iz svegagrla", da se "naviješta Rijeè u zgodno i nezgodno vrijeme",da budemo straža noæna koja razbija tišinu ravnodušnosti.Putovi koji se otvaraju pred nama nisu samo putovi kojimasu kroèili sv. Pavao i prvi navjestitelji Radosne vijesti inakon njih svi misionari koji su išli ususret narodima udalekim zemljama. Komunikacija sada prostire mrežu kojapokriva èitavu zemaljsku kuglu te Kristov apel: "Što vamgovorim u tami, recite na svjetlu; i što na uho èujete,propovijedajte na krovovima" (Mt 10,27), dobiva novoznaèenje. Svetu rijeè mora se širiti u tekstualnom obliku, sprijevodima na razne jezike našega planeta. No, Božja serijeè treba razlijegati i radijem, informatièkim arterijamaInterneta, on-line virtualnim kanalima, CD-ima, DVD-ima,podcastovima i tako dalje; mora se vrtjeti na televizijskimekranima i u kinima, u tisku, u kulturnim i društvenimdogaðajima. Ta nova komunikacija, za razliku odtradicionalne, usvojila je svoje naèine izražavanja te jenužno za nju ne samo posjedovati potrebnu tehnièkuopremu, nego i struènost. U dobu dominacije slike, kojojprije svega pribjegava televizija, znaèajan je i sugestivan idanas model kojem je povlašteno mjesto davao sam Krist:on je pribjegavao simbolima, pripovijedanju, primjeru,svakodnevnom iskustvu, usporedbama. Isus u svojemnaviještanju Božjega kraljevstva nije nikada govorio svojimsugovornicima nerazumljivim i apstraktnim rijeèima veæ ihje osvajao upravo primjerima iz svakodnevice. Tako trebamopostupati i mi danas. Obitelj, unutar èetiri zida svoga doma sa svojim radostima isvojim dramama, jedan je od temeljnih prostora u koji morauæi Božja rijeè. U Bibliji ima mnoštvo velikih i malihobiteljskih prièa. Sami su prvi kršæani slavili liturgiju pokuæama, kao što su Izraelci slavili pashu u krugu svojihobitelji. Božja se rijeè, dakle, prenosi s koljena na koljeno te

Prilog prikaziika

3119. studenog 2008. broj 46/2008

roditelji postaju "prvi vjerovjesnici" svojoj djeci (LG 11).Psalmist kaže: "Ono što èusmo i saznasmo, što namkazivahu oci, neæemo kriti djeci njihovoj, predat æemobuduæem koljenu: slavu Jahvinu i silu njegovu i djelaèudesna što ih uèini… da sazna buduæi naraštaj, i sinovi kojiæe se roditi da djeci svojoj kazuju" (Ps 78,3-4.6). Svaka æekuæa zato morati imati svoju Bibliju i èuvati je na konkretani dostojanstven naèin, èitati je i s pomoæu nje moliti, a obiteljima zadatak predložiti forme i modele molitvenog,katehetskog i didaktièkog obrazovanja o korištenju Svetogpisma. Napose æe novi naraštaji, djeca i mladi, putemprikladnog odgoja biti privedeni tome da osjete privlaènostKristova lika, otvarajuæi mu vrata svoga uma i srca. U taj suodgoj ukljuèeni takoðer susret i autentièno svjedoèanstvoodraslih, kao i pozitivan utjecaj prijatelja i svekolike crkvenezajednice. Kada se pogleda današnji svijet vidi se da u najsiromašnijimslojevima društva vladaju trpljenje i siromaštvo, poniženja itlaèenja, marginaliziranja i bijede, tjelesne i duševne bolesti isamoæe. Ratovi i nasilja ostavljaju za sobom krvavi trag, upalaèama vladara korupcija se isprepliæe s nepravdom. Tužnivapaj izdiže se iz grudi potlaèenih i progonjenih zbog svojesavjesti i vjere. Ima i onih koje muèe egzistencijalna kriza iliim je duša prazna i ne nalaze ništa što bi dalo smisao ivrijednost njihovu životu. Mnogi teško doživljavaju Božjušutnju, njegovu prividnu odsutnost i ravnodušnost. "Tadokle, Jahve, dokle æeš me zaboravljati? Dokle æeš skrivatilice od mene?" (Ps 13,2). I na kraju sve èeka misterij smrti.Taj golemi bolni uzdah koji se izdiže sa zemlje k nebuopisan je na mnogim stranicama Biblije koja kao odgovor nanjega nudi povijesnu i stvarnu vjeru po primjeru patrijarha imnogih ljudi vjere. "Misterij zla" prisutan je i djeluje upovijesti, ali je otkriven Božjom rijeèi koja jamèi da je uKristu izvojevana pobjeda dobra nad zlom. U Biblijipoglavito dominira Kristov lik koji svoje javno djelovanjezapoèinje proglasom nade za posljednje na zemlji: "DuhGospodnji na meni je jer me pomaza! On me poslablagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjimaosloboðenje, vid slijepima, na slobodu pustiti potlaèene,proglasiti godinu milosti Gospodnje" (Lk 4,18-19). On svojeruke opetovano polaže na tjelesne rane ili bolesna tijela,proglašava pravednost, ulijeva hrabrost nesretnima, dajeoproštenje grešnicima. Na kraju i sam silazi u najdubljeponore smrti, lišavajuæi se vlastite slave: "sam sebe 'oplijeni'uzevši lik sluge, postavši ljudima slièan; oblièjem èovjekunalik, ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu"(Fil 2,7-8). Tako on osjeæa strah od smrti, samoæu inapuštenost i biva izdan od prijatelja, ponire u najokrutnijutamu tjelesne boli s raspeæem i èak u tminu Oèeve šutnje, ina kraju tone u ponor onoga što èeka svakog èovjeka – smrt.Ipak, ni u tom trenutku on ne prestaje biti Sin Božji: u svojojsolidarnosti ljubavi i žrtvom samoga sebe polaže uogranièenost i zlo èovjeèanstva sjeme božanstva, to jestpoèelo osloboðenja i spasenja; svojim predanjem namaotkupljuje bol i smrt, koje je sam preuzeo na sebe, iraskriljuje i nama zoru uskrsnuæa. Kršæanin, dakle, imamisiju naviještati tu božansku rijeè nade, dioništvom sasiromašnima i onima koji trpe, svjedoèenjem vjere uKraljevstvo istine i života, svetosti i milosti, pravednosti,ljubavi i mira, blizinom koja ne sudi i osuðuje, veæ kojapodupire, prosvjetljuje, tješi i oprašta, tragom Kristovihrijeèi: "Doðite k meni svi koji ste izmoreni i optereæeni i jaæu vas odmoriti" (Mt 11,28).

Biblija – "veliki kodeks" sveopæe kulture Božja rijeè nas dovodi u prisnu vezu sa židovskim narodoms kojim smo duboko vezani zajednièkim priznavanjem iljubavlju prema Starome zavjetu. Sva židovska sveta pismabacaju svjetlo na otajstvo Boga i èovjeka, otkrivaju teološkai moralna bogatstva, opisuju dugi put povijesti spasenja svedo njezina punog ostvarenja, djelotvorno prikazujuucjepljivanje Božje rijeèi u ljudske dogaðaje. Ona namomoguæuju shvatiti u punini Krista i obogatiti našetumaèenje Svetog pisma plodnom židovskom egzegetskomtradicijom. Osim sa Židovima, kršæani su pozvani, nepodliježuæi pritom napasti sinkretizma i ne umanjujuæivlastiti duhovni identitet, stupiti u dijalog prožet poštivanjems muškarcima i ženama drugih religija, koje slušaju i vjernoprovode u djelo smjernice svojih svetih knjiga, poèevši odislama koji u svojoj tradiciji prihvaæa brojne osobe, simbole ibiblijske teme i koji nam nudi svjedoèanstvo iskrene vjere ujednoga i milosrdnog Boga, Stvoritelja svega i Sucaèovjeèanstva. Kršæanin nalazi dodirnih toèaka s velikimistoènim religijama koje nas uèe u svojim svetim tekstovimapoštivanju života, kontemplaciji, šutnji, jednostavnosti,odricanju kao što to èini budizam. Ili velièaju osjeæajsvetosti, žrtvu, hodoèašæe, post i svete simbole, kao što je tou hinduizmu. Ili nadalje, kao u konfucijanizmu, uèe mudrostii obiteljskim i društvenim vrijednostima. I tradicionalnimreligijama, s njihovim duhovnim vrijednostima izraženim uobredima i usmenim predajama, Crkva želi posvetitipozornost i uspostaviti s njima dijalog prožet uzajamnimpoštovanjem. I s onima koji ne vjeruju u Boga, ali se trude"èiniti pravicu, milosrðe ljubiti i hoditi u poniznosti" (usp.Mih 6,8), moramo raditi za pravedniji i mirniji svijet ipružati u dijalogu svoje istinsko svjedoèanstvo Božje rijeèikoja može otkriti nove i više obzore istine i ljubavi. Biblijaje, kako se to obièno kaže, "veliki kodeks" sveopæe kulture:umjetnici su svojim umjetnièkim darom doèaravalidogaðaje, simbole i osobe opisane u Bibliji; glazbenici suskladali skladbe nadahnute na svetim tekstovima, naposepsalmima; pisci su se stoljeæima služili onim drevnimopisima koji su postali životne parabole; pjesnici su seispitivali o otajstvu duha, o beskonaènosti, o zlu, o ljubavi, osmrti i životu èesto sakupljajuæi u svojim tekstovimapjesnièke drhtaje koji se provlaèe kroz biblijske tekstove;mislioci, znanstvenici i samo društvo nerijetko su sereferirali, takoðer da bi im proturjeèili, na duhovna i etièkashvaæanja (u prvom redu na Dekalogu) Božje rijeèi. Zato jeBiblija – koja nas pouèava via pulchritudinis, to jest putuljepote da bi shvatili i vinuli se k Bogu – nužna ne samovjerniku, veæ svima da ponovno otkriju istinska znaèenjarazlièitih kulturnih izraza i prije svega da bi ponovno našlisvoj povijesni, civilni, ljudski i duhovni identitet. U njoj jekorijen naše velièine i kroz nju se možemo predstaviti splemenitom baštinom drugim civilizacijama i kulturama, bezikakva kompleksa manje vrijednosti. Bibliju bi, dakle,morali svi upoznavati i prouèavati, pod tim izvanrednimvidikom ljepote i kulturnoga bogatstva. Ipak, Božja rijeè nijevezana ni uz koju kulturu, štoviše ona teži prijeæi sve granicete biblijsku poruku, po uzoru na apostola Pavla, trebainkulturirati u nove kulturne koordinate. To je ono što jeCrkva pozvana èiniti danas pomoæu osjetljivoga, ali nužnogprocesa koji je dobio snažan zamah od uèiteljstva papeBenedikta XVI. Ona mora uèiniti da Božja rijeè prodre umnoge kulture i izraziti je njihovim jezicima, shvaæanjima,simbolima i vjerskim tradicijama. Mora, ipak, pritom znatisaèuvati istinsku srž njezinih sadržaja, budno pazeæi da utome ne doðe do zastranjenja. Crkva, dakle, mora uèiniti dazablistaju vrijednosti koje Božja rijeè nudi drugimkulturama, tako da ih ona proèisti i obogati. (sa)

Prilog prikazi ika

32 19. studenog 2008. broj 46/2008