I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 13. prosinca 2006. broj 50/2006

Domovinske vijesti■ Brat Ulrich iz zajednice Taize u Dubrovniku■ Vinkovci: Nakon 15 godina kipovi na pročelju crkve■ Dan dubrovačkih branitelja■ Misa za članove HKD-a sv. Jeronima■ Sinjska Franjevačka klasična gimnazija i sjemenište proslavili svoj dan■ Teologija u službi mjesne Crkve■ Blagoslovljena obnovljena pučka kuhinja u Zadru■ Slavonija - kolijevka glagoljaštva?

Proslavljen 500. broj Veritasa

Na svečanoj akademiji u samostanu franjevacakonventualaca na zagrebačkom Svetom Duhunadbiskup Devčić uredništvu je čestitao velikijubilej časopisa koji je ostavio "duboki ineizbrisivi trag kod generacija čitatelja"

■ Biskup Hranić s osobama s posebnim potrebama■ 21. sabor mladih katolika Gospićko-senjske biskupije■ Slavlje u Kaštel Štafiliću■ Priopćenje vukovarskoga gvardijana■ Pazin: Susret članova župnih caritasa Porečko-pulske biskupije■ XIV. međureligijski koncert u Zagrebu■ Obitelj u okovima medija■ Božićna poruka biskupa Župana■ Duhovna obnova svećenika Varaždinske biskupije■ "Život biraj!"

Izborna skupština Društva "Tkalčić"

Glavna djelatnost Društva u proteklomdesetogodišnjem razdoblju bilo je objavljivanjepovijesnih rasprava u godišnjaku "Tkalčić" iknjiga bliske tematike. Objavljeno je 10godišnjaka i 13 vrijednih knjiga, na ukupnooko 12.000 stranica

■ Pismo biskupa Škvorčevića za Nedjelju Caritasa

Crkva u Hrvata■ Poruka kardinala Puljića za Nedjelju Caritasa

Kardinal Bozanić završio pohodhrvatskim katoličkim zajednicama uJužnoj Africi

Osvrćući se ukratko na intenzivni programpohoda te brojne zajedničke i privatne susretes našim iseljenicima, kardinal Bozanićistaknuo je kako je osjetio životnost hrvatskihzajednica i zajedništvo članova te povezanost snjihovim svećenikom

Susret katoličkih i pravoslavnihbiskupa u BiH

Biskupi pozivaju svećenike i vjernike svojihCrkava na međusobno razumijevanje isuradnju, da bi u duhu evanđelja dali svojdoprinos boljem i ljudskijem životu uzajedničkoj domovini te upozoravaju nabeznađe kao posljedicu općeg socijalnogsiromaštva i društvene nesigurnosti

Inozemne vijesti■ Papina molitva na Španjolskom trgu

Papa o ulozi religije

Zadaća je kršćana zauzimati se za "zdravulaičnost"

■ Pronađen sarkofag s posmrtnim ostacima sv. Pavla?

Promicati u svijetu ekologiju mira

Predstavljena Papina poruka za Svjetski danmira 2007. "Osoba - središte mira"

Prilog dokumenti■ Koncentrični krugovi papina putovanja u Tursku■ Slika i uzor Crkve■ Apel za Libanon

Prilog prikazi■ Kardinal Bozanić: Poradimo zajedno na odgoju za medije■ Nove božićne čestitke KS-a■ Oproštenje je osobna odluka svakog čovjeka■ Program Europskoga susreta mladih u Zagrebu

2 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: Predbožićni susret volontera župnih caritasaZagreb, 5.12.2006. (IKA) - Uutorak 5. prosinca u Područnomuredu Caritasa Zagrebačkenadbiskupije Selska cesta 165,održan je predbožićni susretvolontera župnih caritasaKatedralnog arhiđakonata, nakoji se odazvalo 33 volontera iz29 zagrebačkih župa. Susret upovodu predstojećetradicionalne božićne akcijeHrvatskog Caritasa "Za tisućuradosti" i prigodomobilježavanja Nedjelje Caritasa17. prosinca organizirao jeOdjel za župne caritase. Timpovodom posebni gostisastanka bili su ravnatelj HCvlč. Ivica Milovčić, voditeljiposebnih projekata HC-a BorisPeterlin i Roberta Brusić tesocijalna radnica Maja Škifić,suradnica Hrvatskog Caritasa.Susret su otvorili pozdravnimgovorom voditelj Odjela zažupne caritase Zvonko Erceg ikoordinator Josip Crnković,uvodnom molitvom. VoditeljErceg čestitao je volonterimauime zagrebačkog Caritasa 5.prosinca, Međunarodni danvolontera, zahvalio im na

predanom radu i podijelio imprigodne darove.Ravnatelj Milovčić upoznao jenazočne s rezultatimaprošlogodišnje akcije "Zatisuću radosti", a voditeljiPeterlin i Brusić upoznali su ihs ovogodišnjim promidžbenimplanom te akcije. HrvatskiCaritas i ove je godine otisnuoprigodne čestitke koje sebesplatno dijele župnimcaritasima za prodaju. Čestitkese prodaju po 5 kuna, acjelokupan utržak ostaje zapotrebe župnog caritasa. U sklopu akcije "Za tisućuradosti" Hrvatski Caritasosigurao je božićna drvca uteglama za prodaju u suradnji sHrvatskim šumama. Napodručju Zagrebačkenadbiskupije božićna drvcaprodavat će se u Zagrebu naCvjetnom trgu, a u tijeku sudogovori za prodaju istih uSisku i Karlovcu. Prodajabožićnih drvaca organizirat ćese u svim gradovima u subotu16. prosinca, uoči NedjeljeCaritasa. Dio novca kojeg

Hrvatski Caritas prikupitijekom ovogodišnje akcije "Zatisuću radosti" podijelit ćebiskupijskim i nadbiskupijskimCaritasima u Hrvatskoj.Caritas Zagrebačkenadbiskupije odlučio je iznoskoji dobije od HrvatskogCaritasa podijeliti po jednojobitelji iz 128 župa koje imajuregistriran župni caritas. Za temu ovogodišnje NedjeljeCaritasa odabrana je enciklikapape Benedikta XVI. "Bog jeljubav". Svim župama uZagrebačkoj nadbiskupijiposlan je dopis za NedjeljuCaritasa i prigodna poslanicapredsjednika HrvatskogCaritasa zagrebačkogapomoćnog biskupa JosipaMrzljaka. Ostali materijalivezani uz Nedjelju Caritasa -kateheze, radni listovi,enciklika "Deus Caritas est",mogu se pronaći na web-stranicama Hrvatskog Caritasawww.caritas.hr. Zainteresiranivolonteri i župnici čestitkemogu i nadalje besplatnopreuzeti u Selskoj cesti 165.

Brat Ulrich iz zajednice Taize u DubrovnikuSusreo se s mladimakoji će sudjelovati naEuropskom susretumladih u Zagrebu od28. prosinca do 1.siječnja 2007.

Dubrovnik, 5.12.2006. (IKA) -Brat Ulrich iz zajednice izTaizea susreo se 5. prosinca udubrovačkoj crkvi Sv. Ignacijas mladima koji će sudjelovatina Europskom susretu mladih uZagrebu od 28. prosinca do 1.siječnja. Na početku susretapovjerenik Vijeća za pastoralmladih Dubrovačke biskupijeKrešimir Marković podsjetio jekako mladi iz Dubrovnika

kontinuirano od 1993. sudjelujuna postajama "Hodočašćapovjerenja na zemlji" koje uvelikim europskim gradovimaorganizira zajednica iz Taizea.Tako će i ove godinesudjelovati na susretu uZagrebu. Ovogodišnjihodočasnici, kao i oni koji suprijašnjih godina sudjelovali nataizeovskim susretima, sbratom Ulrichom zajedno su

molili na način kako se toprakticira u Taizeu. Pjevanje jepredvodio zbor mladih Ihtys izžupe sv. Petra na Boninovu.Nakon molitve svi su pogledaliinformativni film o Europskomsusretu mladih pripremljen zazagrebački susret, te se zadržaliu razgovoru s bratomUlrichom.

Plodovi humanitarne akcije petruševečkih župljanaDar Caritasovoj kućina Savici-Šancima uZagrebu

Zagreb, 6.12.2006. (IKA) -Caritasovu kuću na Savici-Šancima u Zagrebu posjetila je6. prosinca skupina čitačica izzagrebačke župe sv. Vida uPetruševcu predvođenažupnikom KrešimiromBulićem. Čitačice Matea,Mateja, Tamara, Mirna, Glorijai njihova voditeljica katehisticaKristina Čičak donijele sudarove župljana koje suprikupili u tijeku karitativneakcije. U prijevozu znatnekoličine igračaka, slatkiša,voća, pelena, dječje hrane ihigijenskih potrepštinačitačicama i župniku Buliću

pripomogli su vijećnici JuraOrenda i Vencel Jurić.Katehistica Čičak, koja većtreću godinu vodi skupinučitača, izjavila je: "Došli smona ideju da pokrenemokaritativnu akciju za djecu uovoj Caritasovoj kući jer smohtjeli učiniti nešto lijepo inekog obradovati. Kuću naSavici-Šancima odabrali smojer nam je u susjednoj župi.Dva tjedna su naši čitačidežurali i prikupljali darovevjernika poslije misa. U akcijuse uključio velik broj vjernika isvi su nam, na čelu s našimžupnikom, mnogo pomogli".

Župnik Bulić ponosan je naaktivnosti djece i mladih u župi,koji su uključeni u rad dvanaestrazličitih skupina koje vodekatehete. Skupina čitača jejedna od njih, a u nju suuključeni učenici sedmih iosmih razreda osnovne škole tesrednjoškolci. Od značajnijihkaritativnih aktivnostispomenuo je susrete za starije inemoćne osobe, u koje seredovito uključuju i korisnicidvaju privatnih staračkihdomova na području župe, iakciju prikupljanja novca zapotrebe liječenja jednog teškobolesnog djeteta.

3v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Osijek: Drugi dan seminara za vjeroučiteljeSudionici seminaraposjetili Vukovar

Osijek, 6.12.2006. (IKA) - Unastavku dvodnevnogaseminara za vjeroučiteljevoditelje županijskih stručnihvijeća, mentore i savjetnike"Izvanučionična i terenskanastava: Oprost i oproštenje"koji je priređen u Osijeku uorganizaciji Agencije za odgoj iobrazovanje RH iNacionalnoga katehetskogureda HBK, u srijedu 6.prosinca upriličen je posjetVukovaru. Po dolasku,vjeroučitelji su obišli masovnugrobnicu Ovčaru. Na mjestu

gdje je pobijeno oko 200ranjenika, medicinskog osobljai civila iz vukovarske bolnice,uz paljenje svijeća održan jekratak molitveno-meditativniprogram.Nakon Ovčare, vjeroučitelji suposjetili Memorijalno groblježrtava iz Domovinskog rata, apotom franjevački samostan icrkvu Sv. Filipa i Jakova gdjeih je primio gvardijan fraZlatko Špehar. Podsjetivši nastrahote vukovarske tragedije,gvardijan je istaknuo daVukovar, unatoč svim

patnjama, oprašta i ruši svemitove o Hrvatskoj kaozločinačkom narodu. Vukovarje dao mučenike jer su izljubavi darovali život u obranisvoga grada. Istaknuo jenadalje da Caritas danaspokušava hraniti više od 700hrvatskih obitelji i 150 srpskihobitelji. Prema njegovimriječima, u Vukovar godišnjehodočasti oko 40.000 ljudi. Nakraju su sudionici seminaraposjetili i Muzej gradaVukovara.

Zadar: Blagdan sv. Nikole i Mornarski danNa slavlju su seokupili djelatni iumirovljeni pomorci iribari s obiteljima,djelatnici Pomorskepolicije, pomorskihustanova, putničkihagencija, učenici idjelatnici Visokepomorske i Pomorskeškole u Zadru koja već40 godina odgajageneracije pomoraca

Zadar, 6.12.2006. (IKA) -Blagdan sv. Nikole, zaštitnikapomoraca, ribara i putnika,ujedno i Mornarski dan,proslavljen je 6. prosincamisnim slavljem koje je ukatedrali Sv. Stošije u Zadrupredvodio generalni vikarZadarske nadbiskupije mons.Ivan Mustać. U misi susudjelovali djelatni iumirovljeni pomorci i ribari sobiteljima, djelatnici Pomorskepolicije, pomorskih ustanova,putničkih agencija, učenici idjelatnici Visoke pomorske iPomorske škole u Zadru kojaveć 40 godina odgajageneracije pomoraca. Sveto pismo u svim Knjigamagovori o vodi, moru,događanjima uz more, voda jeznak smrti, ali i života, rekao jemons. Mustać, razlažući Božjuriječ po kojoj je Bog učiniovelike znakove za izraelski

narod, kao kad ih je izveopreko Crvenog mora koje im jepredstavljalo smrt. Mons.Mustać govorio je i o značenjuvode u sakramentu krštenja,ulazeći u vodu krštenik umiregrijesima i rađa se novi život. Isv. Pavlu je poznata prirodamora, za svoja je misijskaputovanja koristio brodove,doživljavao je oluje ibrodolome. Krist je većinusvog djelovanja proveo uzGenezaretsko jezero kojeg zbogveličine Izraelci zovuGalilejsko more. Oko njega jebilo desetak gradova i Isus je zasvoje prve učenike pozvaoupravo ribare, Ivana, Jakova,Petra, Andriju, koji su živjeli uzto jezero koje im je bilo izvorsredstava za život. No kad sGolanske visoravni zapuševjetar onaj tko se nalazi na tomjezeru je u opasnosti. U takvojsu situaciji učenici budili Isusapitajući ga "Zar ne vidiš da

propadosmo". Sveti oci koristilisu tu sliku da bi pokazali životCrkve. Uvijek su je nazivalilađom koja plovi usprkosvjetrova i oluja. Duh Sveti jeonaj koji puše, daje vjetar, Isusje na kormilu", rekao je mons.Mustać. Istaknuo je kako Crkvauvijek želi iskazati ljubav umolitvi za obitelji mornara.Osobito obitelji koje nisu naokupu imaju teškoću odvojenogživota, problemi se ne rješavajukao da je obitelj zajedno. "Mužtrpi na brodu, žena kod kućemora biti otac i majka. Sve tobez Boga nije moguće",poručio je vikar, poručivšipomorcima da ih prati ljubavdjece, supruga, obitelji i Crkvegdje god bili. Molilo se zaplodan rad ribara i dušepokojnih mornara. Mons.Mustać poželio je Božjiblagoslov, zagovor sv. Nikole imirno more svima koji žive smorem i od mora.

Komiža proslavila sv. NikoluKomiža, 6.12.2006. (IKA) -Prema starim otočkimobičajima stara župa sv. Nikolebiskupa u Komiži na otokuVisu proslavila je blagdannebeskog zaštitnika. Proslavablagdana sv. Nikole, koji seslavi i kao zaštitnik gradaKomiže, počela je prvomjutarnjom misom koju je ustaroj crkvici Gospe od sedamžalosti predvodio župnik donŠime Vrsalović. Glavnublagdansku misu u župnoj crkviSv. Nikole u koncelebraciji sdon Šimom i više svećenikapredvodio je i propovijedao fraDamjan Galavaš, gvardijanviškog samostana

konventualaca. Prije svečanemise, u nazočnosti brojnogavjerničkog puka, koji je stigao is okolnih otoka katamaranomprepunim hodočasnika, praćenklapskim pjesmama na častnebeskog zaštitnika ribara imornara, ispred župne crkvespaljen je stari "žrtveni" brod,što je drevna komiška tradicija.Nakon paljenja broda, iz župneje crkve do groblja pošao velikitradicionalni ophod, a kipžupnog patrona, prema starojžupnoj tradiciji, nosili sumuškarci s imenom Nikola.Svečano euharistijsko slavljenastavljeno je povratkom užupnu crkvu, a pjesmom ga je

pratio mješoviti župni zbor,starigradski pučki pivači isplitska klapa "Šufit" tekomiška ženska klapa"Gusarice".Za proslavu blagdana svogžupnog patrona, vjernici su sepripravili trodnevnicom koju jeu crkvi Gospe sedam žalostipredvodio župnik Vrsalović.Uoči blagdana sv. Nikole, umjesnom je domu održanasvečana akademija u častnebeskog zaštitnika grada, apjesmom su je pratile"Gusarice" i starogradska klapa"Garmica".

4 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Škvorčević darivao djecu s posebnim potrebamaPožega, 6.12.2006. (IKA) - Nablagdan sv. Nikole 6. prosincau organizaciji Požeškebiskupije održano je prigodnodarivanje djece s posebnimpotrebama koja su okupljena uudrugu MI. Za tu prigodu udvorani sv. Terezije učenicipožeške osnovne škole JulijaKempfa izveli su zanimljiv ibogat blagdanski program odpjesme, recitacije, plesa iigrokaza.Požeški biskup AntunŠkvorčević, koji je i ove godine

darivao djecu s posebnimpotrebama, kazao je da sv.Nikola nije tu da bi ponajprijedonosio darove koji su samoznak pažnje, nego da bi kazaokako je Bogu najvažniji čovjek,svatko od nas pojedinačno. Bogsvakome poručuje: Ti si minajvažniji, bez obzira imaš li ilinemaš noge, jesi li bolestan ilizdrav. Jedino je Bog taj kojisvakome iskazuje jednakupažnju i svakoga jednako voli.Kada mi ljudi, kazao je biskup,počnemo jedni drugima

iskazivati pažnju i kada jednidruge volimo onda smo jednidrugima sv. Nikola. Biskup jeposebno zahvalio roditeljimadjece s posebnim potrebama nanjihovoj požrtvovnosti i ljubavikoju iskazuju prema svojojdjeci unatoč mnogimpoteškoćama. Iskazujući takvuljubav vi na najbolji načinsurađujete s Bogom i zato nistesami nego ste praćeniNjegovom blizinom, poručio jebiskup roditeljima.

Vinkovci: Nakon 15 godina kipovi na pročelju crkveVinkovci, 6.12.2006.(IKA/BTU) - Nakon petnaestgodina obnovljeni su i ponovnopostavljeni kipovi sv. IvanaNepomuka i sv. Antuna napročelje župne crkve Sv.Euzebija i Poliona uVinkovcima, oštećeni uvelikosrpskoj agresiji uraketiranju crkve i župnogaureda 24. rujna i 20. studenoga1991.

Kip sv. Ivana Nepomuka bio jepogođen granatom iznad glave,a kip sv. Antuna uslijeddetonacija je pao.Postavljanjem tih dvaju kipovazavršena je vanjska obnovacrkve koja je obuhvatilapostavljanje gromobrana, dvijevelike ukrasne vaze na pročeljecrkve, izradu novih velikihhrastovih ulaznih vrata,oblaganje bakrom svih simsova

i ukrasnih dijelova fasade. Ovihće dana u cijelosti biti očišćenopotkrovlje crkve koje jestradalo u gašenju požara nakonraketiranja tornja. Treći kip -kip Majke Božje - bio je teškooštećen kada je spaljen župniured, a bit će vraćen na ulazžupnoga ureda nakon obnovepročelja koja će započeti naproljeće.

Dan dubrovačkih braniteljaPreživjeli smo tešketrenutke straha,nestašice, poniženja.Ali, nijednog trenutkanismo dvoumili uBožju pomoć. Trebaloje proći našimhotelima i skloništimai osjetiti molitvenoozračje i nadu kojanas je držala. Poželimčesto da taj duhsolidarnosti, ljubavi irazumijevanja međunama potraje. Točesto poželim, jerosjećam kako nasnagriza korov zavisti,gramzivosti iljubomore, kazaobiskup Puljić

Dubrovnik, 6.12.2006. (IKA) -U sklopu obilježavanja Danadubrovačkih branitelja koji je uDubrovniku povezan sblagdanom sv. Nikole, namjestima pogibije 6. prosincapoloženi su vijenci i zapaljenesvijeće, a u dubrovačkimcrkvama molilo se za pokojduša stradalih branitelja i civila.Večernju misu u dubrovačkojkatedrali predvodio jedubrovački biskup ŽelimirPuljić, koji je u propovijedi usvjetlu Božje Riječi pokušaoprikazati prošle događaje izbivanja koja su često zastrta"gustom maglom prevrtljivih inejasnih diplomatskihnagađanja i pogađanja".Prisjetio se nekih događaja odprije petnaest godina kad sucrnogorski i srpski vojnici irezervisti nenajavljeno i bezrazloga napali Dubrovnik:"Premda smo bili uznemireni,mi nismo gubili glavu, vjeru inadu. Prvog danabombardiranja grada, dok sujoš gorjele kuće i šumepogođene četničkim granatama,obratio sam se ljudima prekoradio Dubrovnika i rekao:"Čujem da su nam razbili

trafostanicu, bombardiralivodovod i odašiljač na Srđu.Nema struje. Nema vode.Odsječeni smo od svijeta. Ali,nismo odsječeni od neba. Zatovam poručujem Kristov uskrsnipozdrav: Ne bojte se!" Biskup je govorio i o pisanjimai slanjima apela na sve strane,poput pisma predsjednikuBushu i njegovu veleposlanikuWarenu Zimmermanu uBeograd na koja nikad nijedobio odgovor, te pismo papiIvanu Pavlu II. Deset dananakon biskupova pisma izVatikana je stigao odgovorJean-Louis Taurana, tajnika zaodnose s drugim državama, ukojem piše kako Sveti Otac "sdubokom bolju dijeli mojastrahovanja i nadanja". Napisaoje također kako Sveta Stolica"prati sa živim interesom razvojsituacije i čini sve da bi sepriveo kraju rat i postigaomeđunarodni konsenzus zapriznanje nezavisnosti Hrvatskei Slovenije. Budite sigurni daVas se sjećam u molitvama kaoi svih žrtava tolikog nasilja isrdačno Vas pozdravljam".Biskup Puljić je također

podsjetio na Biskupsku sinoduo Europi kada je okupljenimbiskupima prenio iznenađenjedržanjem svjetskih moćnika. Kad danas s određenomdistancom gledamo na sve onošto se zbilo u nama i oko nas,ne preostaje nam ništa drugoveć reći "Bogu hvala": zamilost vjere, nade, ljubavi isolidarnosti. Preživjeli smoteške trenutke straha, nestašice,poniženja. Ali, nijednogtrenutka nismo dvoumili uBožju pomoć. Trebalo je proćinašim hotelima i skloništima iosjetiti molitveno ozračje inadu koja nas je držala.Poželim često da taj duhsolidarnosti, ljubavi irazumijevanja među namapotraje. To često poželim, jerosjećam kako nas nagriza korovzavisti, gramzivosti iljubomore. Blokira nas našasebičnost i nerazumijevanje,rekao je biskup, upitavši sezašto je to tako. Zlo u povijestii u životu ljudi nije mogućeshvatiti i rastumačiti bezObjave i riječi Božje koja otomu opširno govori, zaključioje biskup.

5v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Nadbiskup Barišić u pojišanskom svetištuU to Gospino svetišteveć stoljećima dolazepomorci, prije i nakondugih putovanjamorima svijeta; tudolaze i članovinjihovih obitelji molitiGospu i svetogaNikolu za zagovor

Split, 6.12.2006. (IKA) - Nablagdan sv. Nikole biskupa,zaštitnika moreplovaca, ribara iputnika, 6. prosinca, koji se odstarine za grad Split i okolicuslavi u svetištu Gospe odPojišana, središnje misnoslavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić. U to svetište većstoljećima dolaze pomorci,prije i nakon svojih dugihputovanja morima svijeta. Tudolaze i članovi njihovihobitelji moliti Gospu i sv.Nikolu za zagovor. "U čast sv.Nikoli ovdje je 1883. podignutmramorni oltar sa slikom svecakoji u biskupskoj odjeći stoji nahridi usred uzburkanoga morana kojem se nazire jedrenjak.Poviše slike stoji natpis ITERTUTUM - siguran put, sretnoputovanje, sigurna plovidba.Stoga je jasno zašto se nanjegov blagdan ovdje okupljamnoštvo pomoraca i članovanjihovih obitelji", kazao je napočetku misnoga slavlja o.Zlatko Šafarić, nacionalniravnatelj Apostolata mora igvardijan splitskogakapucinskog samostana.

Obraćajući se pomorcima injihovim obiteljima te svimakoji žive "od mora", nadbiskupje u propovijedi istaknuo kakoim je Isus jako blizu, jer je onsa svojim učenicima vrlo dobroosjetio nepredvidivosti ineugodnosti mora. Osvrnuvšise na današnju teškuekonomsku situaciju velikogabroja obitelji u domovini,istaknuo je kako pomorcizarađuju kruh sa "sedam kora"da bi osnovali i prehranili svojuobitelj. To je rizično zanimanje,iziskuje hrabrost i požrtvovnostte na to treba gledati sazahvalnošću. Uz ovogodišnjiblagdan sv. Nikole želimo ga seposebno sjetiti kao zaštitnikanaših obitelji, jer je obitelj namoru života ono čvrsto mjestogdje nalazimo sigurnost i mir.Čvrsto mjesto, koje je danastako ugroženo te je stogapotrebno zagovora i pomoći"odozgor", kazao je nadbiskupGovoreći o suvremenomkonzumističkom mentalitetu,nadbiskup Barišić upozorio jeda se ne smije sve svesti samona brigu o hrani, jer "ona iakoje bitna sastavnica života, nije

sve. Krist poznaje važnostkruha za život čovjeka, umnažaga kako bi bilo za svih, no onse brine i za hrome, kljaste,slijepe i gluhe, ulazi ucjelovitost čovjekovih potreba.On hoće da naše srce i dušabudu otvoreni za zdravi život isuživot te da radost budeoživljena i suživljena". U tomje svjetlu nadbiskup, molećizagovor sv. Nikole, potaknuovjernike da se odupru idolima:novca, vlasti i moći kako ne bikljasti hodali, nego otvorenihočiju pred brojnim problemima,uz Božje svjetlo i pomoćBogorodice - Zvijezde mora,brodom života plovili s nadom ioptimizmom.Na kraju misnoga slavljaŠafarić je zahvalio nadbiskupušto se spremno odazvao ipredvodio slavlje i svima kojisu pridonijeli ljepoti proslaveblagdana te pomorcima koji suposlije svake mise predstavilibroj SIDRA, glasnikaApostolata mora - kapetanPetar Bubić, kapetan MarijanTadić i upravitelj stroja IvanUkić.

Sv. Nikola u vrletima BiokovaZavjetno hodočašćežupljana BrelaGornjih i Donjih

Gornja Brela, 6.12.2006. (IKA)- Na blagdan sv. Nikolebiskupa stotinjak vjernika izžupa Brela Gornja i Donja, ustarini jedne župe, zavjetno je6. prosinca hodočastilo crkviciSv. Nikole u vrletima Biokova,sagrađenoj prema procjenamakonzervatora najkasnijepočetkom 14. stoljeća. Nahodočašće do kamene crkvicepodignute 650 metara visokonad morem, pošlo se s podnožjaplanine oko 13 sati, da bi se u14 sati stiglo do drevne

starohrvatske crkvice, prije šestgodina temeljito izvorno,izvana i unutra, obnovljene.Misu je predvodio župnik BrelaDonjih don Marin Barišić, aliturgijske tekstove čitali susami hodočasnici koji su dovrha stigli kamenitim stazama.Otkada je od "zuba vremena"posve propalu crkvicu sdonjobreljanskim župljaninomdr. Darkom Šošićem obnovio jedon Ivan Lendić, župnikZadvarja i Gornjih Brela,kojima je sv. Nikola biskup

drugi zaštitnik, a župi pripada ibiokovska crkvica, poznatogdatuma posvete, ali i ne godinegradnje, k njoj se opethodočasti na svečev blagdan 6.prosinca te na dan njezineposvete 26. svibnja. Međuhodočasnicima bili su i mnogizavjetni svetom biskupu izMire. Za vjernike koji nisumogli hodočastiti crkvici uvrletima Biokova, župnikLendić slavio je zavjetnu misuu župnoj crkvi Gospe odZdravlja.

Proslava blagdana sv. Nikole u Podgoraču200. obljetnicaizgradnje župne crkve

Podgorač, 6.12.2006. (IKA) - Užupnoj crkvi u Podgoračusvečano je 6. prosincaproslavljen blagdan sv. Nikole,zaštitnika župe. Euharistijskoslavlje predvodio je požeškibiskup Antun Škvorčević. Ukoncelebraciji bio je domaćižupnik Pavle Primorac, župnikžupe sv. Antuna Padovanskog uNašicama fra Ivan Mikić,župnici dviju novih župa uNašicama sv. Markaevanđeliste i Gospe Fatimske,Branko Šipura i Goran Mitrovićte feričanački župnik StjepanĐurić i kancelar Požeške

biskupije Ivica Žuljević. Nakon župnikove riječi i izrazadobrodošlice koje su uputiladjeca odjevena u narodnenošnje, biskup je pozdraviovjernike, među kojima su bilikandidati za sakrament potvrdei školska djeca iz Podgoračazajedno s učiteljima iravnateljicom škole. Istaknuo jekako je jubilej dvije stoteobljetnice izgradnje župnecrkve u Podgoraču posebanrazlog što je došao s vjernicimaproslaviti blagdan sv. Nikole.Čestitao je župniku i

župljanima obljetnicu i samblagdan. Pozvao je prisutne dau svoje molitve uključe cijelužupu kao i da svakogaponaosob povjere zagovoru sv.Nikole da ih on približi IsusuKristu, njegovu spasenjskomdjelu i punini života koju namje Bog u njem darovao. Uhomiliji biskup je prikazao sv.Nikolu kao čovjeka vjernogBogu i ispunjenog dobrotomprema čovjeku te je pozvaovjernike da u izgradnji svogaživota slijede primjer župnogzaštitnika.

6 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Misa za članove HKD-a sv. JeronimaJeronimsko društvoutemeljio je 1868.kardinal Haulik, prvizagrebački nadbiskup,pa je ono tako uzMaticu hrvatsku iHAZU naša najstarijakulturna ustanova

Zagreb, 7.12.2006. (IKA) -Tradicionalno krajem godine, uadventu, članovi, suradnici iprijatelji HKD-a sv. Jeronimaokupili su se 7. prosinca u crkviRanjenog Isusa u Ilici uZagrebu na misi za sve pokojnei žive "jeronimovce" i u znakzahvalnosti za darove primljeneu proteklom razdoblju.Jeronimsko društvo utemeljioje 1868. prvi zagrebačkinadbiskup kardinal JurajHaulik, pa je ono tako uzMaticu hrvatsku i HAZU našanajstarija kulturna ustanova.Opstajući i u razdobljukomunističke vladavine, nekovrijeme pod nametnutimnazivom HKD sv. Ćirila iMetoda te bez oduzetih mu,nacionaliziranih zgrada naTomislavovu trgu 20 i 21 i uTrenkovoj 1, kao i dvorane udvorištu tih zgrada, i dalje je

aktivno sudjelovalo uhrvatskom vjersko-kulturnomživotu ne samo unutar granicaHrvatske, nego i izvan njih,premda se od šezdesetih godinaproteklog stoljeća središte togaživota premještalo premamaterijalno i egzistencijalnobolje stojećim kaptolima isamostanima. HKD sv.Jeronima nastavlja djelatnost inakon uspostave hrvatskedržave, pod starim imenom, udjelomično denacionaliziranimsvojim zgradama i u svojojknjižari na Kaptolu 29, redovitoobjavljujući svoje edicije kaošto su godišnjak "Danica",dvomjesečnik "Marulić",molitvenici i katekizmi, teodržavajući u prostorijamauredništva književne večeričetvrtkom. Tajnik HKD-a sv. Jeronima dr.

Stanislav Vitković podsjetio jeda je na taj dan, spomendan sv.Ambrozija, umro pokroviteljHKD-a nadbiskup Bauer, asljedećeg dana, na blagdanBezgrešnog začeća, drugipokrovitelj i nadbiskup JosipStadler, koji je prije odlaska uSarajevo kratko vrijeme bio iblagajnik Jeronimskog društva.U propovijedi je dr. Vitkovićpozvao sve članove da slijedeAmbrozijev primjer hrabrosti ijakosti vjere i da sudjelujući ueuharistijskoj žrtvi i gozbizamole Gospodina da, poputpokojnika kojih se na ovoj misiposebno sjećamo, nasljedujuživotom smjernice što ih jeutemeljitelj HKD-a stavio nasrce svim članovima isuradnicima Društva, te tako isami budu primjer navjerskome, rodoljubnom ikulturnom području.

Sinjska Franjevačka klasična gimnazija i sjemeništeproslavili svoj danSinj, 7.12.2006. (IKA) -Učenici i sjemeništarci sinjskeFranjevačke klasične gimnazijesa svojim roditeljima,profesorima i sjemenišnimpoglavarima na uočnicuBezgrešnog začeća BlaženeDjevice Marije svečanom suvečernjom misom na latinskomjeziku 7. prosinca u svetištuČudotvorne Gospe Sinjskeproslavili blagdan svojenebeske zaštitnice na koji slave

i Dan svoje škole.Svečano blagdansko bogoslužjes ravnateljem prof. fra JosipomGrbavcem, gimnazijskimprofesorima i sjemenišnimodgojiteljima predvodio jeprovincijal dr. fra Željko Tolić,a pjesmom ga je pratiomješoviti školski zbor i zbormladih splitske župe Gospe odzdravlja pod ravnanjem fraStipice Grgata, a uz orguljskupratnju s. Zorislave Radić.

Poslije mise upriličena jeprigodna akademija s glazbeno-recitativnim programom, kojisu na čast Bezgrešnoj prirediliučenici i sjemeništarci podvodstvom svojih profesora.Recital "Marija u hrvatskojknjiževnosti" glazbeno supratili mješoviti školski zbor ižupni zbor mladih Gospe odZdravlja. Na blagdanBezgrešnog začeća, 8. prosinca,učenici nemaju nastavu.

Teologija u službi mjesne CrkveTeologija u Rijeciproslavila svoj danakademskim činom idodjelom diploma

Rijeka, 7.12.2006. (IKA) -Teologija u Rijeci, područnistudij Katoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu,akademskim činom i dodjelomdiploma proslavila je 7.prosinca Dan teologije.Diplome je primilo 27studenata, dobivši time tituludiplomiranih teologa. Riječkinadbiskup i kancelar teologijedr. Ivan Devčić istaknuo jekako su teologija i Bogoslovnosjemenište najvažnije crkveneustanove u tom dijelu Hrvatskete čestitao, kako je rekao,sjajnoj generaciji ovogodišnjihdiplomanata. Predstojnik Teologije u Rijecidr. Ivan Šporčić podnio jeizvješće o radu i djelatnostimaprofesora i studenata u

protekloj godini. Na teologijitrenutno studira 165 studenata,a uključeni su u brojneaktivnosti od duhovnih susretado humanitarnih pomoći.Teologija u Rijeci održavatradiciju izdavanja Riječkogteološkog časopisa te drugihizdanja njezinih profesora.Između brojnih aktivnosti ističese organizacija redovitihmjesečnih tribina, Teološko-pastoralnog tjedna iznanstvenih simpozija kojiokupljaju ugledne stručnjakeCrkve i društva. Na teologiji jeza stalno zaposleno 16nastavnika, a njih 19 predaje ustatusu vanjskih suradnika. Profesori su aktivni u mnogimznanstvenim i pastoralnimpothvatima na nacionalnoj

razini, no djelatnosti ivrijednost Teologije najviše suzamjetne u mjesnoj Crkvi, napodručju Riječke metropolije,rekao je dr. Šporčić i ponoviokako je budućnost riječkeTeologije povezana saSveučilištem u Rijeci radiuspostave trajnoga znanstvenogi kulturnog dijaloga.Uime matičnog KBF-a uZagrebu profesore i studentepozdravio je prodekan dr.Anton Tamarut, nekad i samprofesor na Teologiji u Rijeci.Riječkoj Teologiji idiplomantima čestitali su idrugi dekani fakulteta riječkogSveučilišta, dekan đakovačkeTeologije dr. Nikola Dogan iBože Mimica uime GradaRijeke.

7v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Predstavljena nova izdanja Hrvatske provincije sv.Jeronima franjevaca konventualaca

"Životopis sv.Elizabete" autora o.Zvonimira Zlodija i"Bezgrješna" sv.Maksimilijana Kolbea

Zagreb, 7.12.2006. (IKA) -Posljednjeg dana devetnicepred blagdan Bezgrešne, 7.prosinca, započelo jeobilježavanje 500. brojaGlasnika sv. AntunaPadovanskoga "Veritas". Udvorani sv. Franje nasvetoduškom brijegu u Zagrebuodržano je predstavljanje dvajunajnovijih izdanja Hrvatskeprovincije sv. Jeronimafranjevaca konventualaca:"Životopis sv. Elizabete" autorao. Zvonimira Zlodija i"Bezgrješna" sv. MaksimilijanaKolbea. Urednik Veritasa imoderator večeri o. IvanBradarić za ta izdanja rekao jekako su ona svojevrstanpriručnik za dvije "vojske" kojedjeluju unutar franjevačkogreda: Franjevački svjetovni redi Vojska Bezgrešne. O.Zvonimir, autor životopisa sv.Elizabete, naveo je razlogeobjavljivanja prvog izdanjaprije 21 godinu: njezina svetost,te nepostojanje na hrvatskomjeziku životopisa nebeskepokroviteljice Franjevačkogasvjetovnog reda. Drugo izdanjeima još dva razloga: prvoizdanje je gotovo rasprodano, adrugi razlog je posebnaprigoda: obilježavanje 800.obljetnice rođenja ugarske

kneginje, tirinške grofice ifranjevačke pokornice sv.Elizabete, istinskog primjeraevanđeoskoga života.Uvodeći nazočne u drugoizdanje "Bezgrješna" sv.Maksimilijana Kolbea, o.Ljudevit Maračić dao jenekoliko uvodnih napomenavezanih uz 70-ogodišnjutradiciju pokreta štovanjaBezgrešne u provincijihrvatskih franjevacakonventualaca. Sam Kolbe sepismom na latinskom jeziku izNagasakija 11. veljače 1934.zanimao kako napredujeVojska Bezgrešne na ovimpodručjima, te dao nekepreporuke. Duhovni stolZagrebačke nadbiskupijedopustio je 30. prosinca 1938.osnivanje Vojske Bezgrešne nacijelom svom području, koja jedjelovala do zabrane svihkatoličkih udruga nakon II.svjetskog rata. No, unatočtome, u zagrebačkomsjemeništu franjevacakonventualaca djelovali su"štovatelji Bezgrešne". Naprovincijskom kapitulu 1983.odlučeno je da se pokrene"Vojska Bezgrešne", pa je tomprigodom pokrenuto izdanjeviše prijevoda djela sv.Maksimilijana Kolbea, među

kojima i prvo izdanje"Bezgrješna". O samom djelu"Bezgrješna" o. Ljudevitistaknuo je kako je Kolbe želionapisati jedno opširnije djelo oBezgrešnoj. Napravio je skicu snaznakama poglavlja od uvodado zaključka, te je premaraspoloživom vremenu istapočeo obrađivati. Kodpojedinih poglavlja naznačio jeizvore, a neka nažalost nijedovršio, jer je i u trenutkuuhićenja u veljači 1941. svomtajniku diktirao tekst, pa jedjelo tako ostalo nedovršeno.Tim djelom, napominje o.Ljudevit, Kolbe kao čovjekpraktičar nije želio datiteološko djelo Marijinimštovateljima, članovima VojskeBezgrješne, već svojevrsnipovijesno-duhovni priručnik zaupoznavanje i življenje idealapokreta i Bezgrešne kao onekoja najsigurnije vodi doKrista. Ovo hrvatsko izdanjedopunjeno je i nekim drugimKolbeovim spisima koji seodnose na Bezgrješnu, a cijelopoglavlje naslovljeno je"Bezgrešna: evo našeg ideala!"U glazbenom dijelu nastupio jeglazbeni sastav "Apostoli mira"(www.apostoli-mira.hr),osnovan 2000. u sklopu centraUdruge Vojske Bezgrešne.

Blagoslovljena obnovljena pučka kuhinja u ZadruKuhinja skrbi za 250korisnika, a dio hranese dostavlja i nakućnu adresu

Zadar, 7.12.2006. (IKA) -"Društvo pokazuje svojeljudsko lice u mjeri u kojojskrbi za najpotrebnije", rekao jeu četvrtak 7. prosinca zadarskinadbiskup Ivan Prenđa nasvečanosti otvaranja iblagoslova obnovljene Pučkekuhinje i njenih korisnika uCaritasu Zadarske nadbiskupijeu Zadru. Svečanosti su nazočiliravnatelj zadarskog Caritasadon Ivica Jurišić, tepredstavnici Županije i gradaZadra koji je u potpunostifinancirao obnovu Kuhinje uvrijednosti od 120.000 kn.Nadbiskup Prenđa izrazio jepriznanje predstavnicima Gradai Županije da ljudske potrebenalaze kod njih odjeka dapomognu Caritas redovitimizdvajanjem novčanihsredstava. Pohvalan je tajsocijalni osjećaj, jer samozajedničko djelovanje donosibrojne plodove za ljude, rekaoje nadbiskup. Kuhinja skrbi za250 korisnika, a dio hrane se

dostavlja i na kućnu adresu. Unovoj godini počet će se i spripremom dijetne prehrane, jerje dijelu korisnika zbogzdravstvenog stanja potrebanposeban režim prehrane.Ravnatelj Jurišić zahvalio je isponzorima Pučke kuhinje,dobročiniteljima koji ihredovito pomažu i opskrbljujupotrebnim namirnicama; poputTvornice kruha Zadar kojadnevno kuhinji dostavlja svježikruh, poduzeće Kali tuna,Vražap, Kroštula, PO Sanja izBenkovca i ostali. I nadbiskupPrenđa je zahvaliodobročiniteljima tezdravstvenim institucijama kojisurađuju s Caritasom, aistaknuo je i vrijedan radbenkovačkog Caritasa kojipomaže potrebne u Benkovcu."Svi smo odgovorni za zbivanjau društvu i pozvani smoiskazati humanost i biti jednodrugome čovjek", rekao jenadbiskup Prenđa.Svečanost je uveličana

nastupom novoosnovanogzbora zadarskog Caritasa, čijisu članovi polaznici psiho-socijalnog programa zaliječenje psihoze mladih. Izvelisu božićne pjesme, a upravoBožić izaziva duboki pogled načovjeka, kazao je nadbiskupPrenđa. Imaju i umjetničkusekciju te su prodajomizloženih radova na svečanostipomognute njihove potrebe.Darovali su nadbiskupa ipredstavnike Grada i Županijeprigodnim darom koji su samiizradili, zidnim keramičkimsatom. Nadbiskup ih jeohrabrio u rješavanju njihovihteškoća, poželjevši da otkrijusmisao patnje, da znaju nositisvoj križ i jednog dana opetbudu aktivni članovi društva.Čestitao je na radu svimslužbama Caritasa kojepotrebnima u duhovnom imaterijalnom pogledu svjedočeBožji dolazak po ljudima.

8 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Polaznici Ratne škole posjetili Vojni ordinarijatBiskup Jezerinaciskazao zadovoljstvodosadašnjomsuradnjom vojnihdušobrižnika i časnikaHrvatske vojske

Zagreb, 7.12.2006. (IKA) -Polaznici devetog naraštajaRatne škole "Ban Josip Jelačić"u sklopu svoga studijskog radaposjetili su 7. prosincazagrebačku katedralu sriznicom, zbirku bl. AlojzijaStepinca i Vojni ordinarijat uRepublici Hrvatskoj. Takviposjeti kao dio nastavnogprograma Ratne škole "BanJosip Jelačić" realiziraju sesvake godine s ciljem bližegupoznavanja Hrvatske vojske srazličitim vidovima duhovnostihrvatskog čovjeka.Dvanaestoricu polaznika Ratneškole predvođene vojnimkapelanom fra ŽarkomRelotom, među kojima i jednogčasnika iz Bosne i Hercegovinete jednog iz Makedonije,primili su vojni ordinarij JurajJezerinac, generalni vikarmons. Josip Šantić i biskupskivikar za pastoral fra IvanNimac.Biskup Jezerinac pozdravio jepolaznike Škole istaknuvši danjihov dolazak posebno veseli,jer će upravo oni u budućnostiobnašati najodgovorniječasničke dužnosti u Oružanimsnagama Republike Hrvatske.Iskazao je zadovoljstvodosadašnjom suradnjom vojnih

dušobrižnika i časnika Hrvatskevojske. "Stoga će i vaša ulogakao časnika biti veoma važna,jer ćete svojim primjerom bitipoticaj vama podređenima. Ususretu s visokim časnicimanerijetko nas ugodno iznenadinjihova duhovna zrelost i brigaoko duhovnog rastapodređenih. Mnogi časnici,pored profesionalne zrelostipokazuju i duhovnu zrelost,koju se uvijek držalo zanajvažniju odliku jednogčasnika. Takva duhovna zrelostje kroz povijest posebno krasilahrvatskog časnika", rekao jebiskup Jezerinac, ujednoiskoristivši priliku da gostimačestita skori Božić i Novugodinu.Mons. Šantić upoznao jepolaznike Ratne škole spoviješću, ustrojem i poslanjemVojnog ordinarijata, ulogomvojnih kapelana na terenu,dosadašnjim iskustvima iplanovima. Prošlo je petnaestgodina od samih početakaduhovne skrbi za branitelje uDomovinskom ratu, a desetgodina od osnutka Vojnogordinarijata, pa sve do danaskada vojni kapelani prate naševojnike u mirovnim misijama.Na tom putu rasta Vojna

biskupija je zahvalnaMinistarstvu obrane, Glavnomstožeru i Ministarstvuunutarnjih poslova. Do danas senapravilo mnogo nasuživljavanju Vojne biskupije svojničkim poslanjem. Upravoto i jest poslanje vojnihbiskupija, želja Svete Stolice ipraksa 37 vojnih ordinarijata usvijetu. Vojna biskupija sasvojim kapelanima svjedočibogoljublje i domoljublje kojetreba gajiti kao čovjek i kaovjernik, istinoljublje idomoljublje koje su pokazalihrvatski branitelji uDomovinskom ratu, ratu ukojem se, istaknuo je mons.Šantić parafrazirajući pok.kardinala Kuharića - dogodiločudo. "Čudo vjeresimbolizirano krunicom okovrata hrvatskog vojnika".Polaznici Ratne škole su iznijelisvoja iskustva suradnje svojnim kapelanima, te istaknulivažnost svećenika međuvojnicima. Na kraju su se vojniordinarij, generalni vikar ibiskupski vikar za pastoralzahvalili polaznicima Ratneškole nadajući se i u budućnostidobroj suradnji s časnicimaHrvatske vojske.

Slavonija - kolijevka glagoljaštva?Predstavljanjeglagoljskih natpisa ušest predturskihcrkava Požeškebiskupije

Požega, 7.12.2006. (IKA) -Postoji sve više indicija da biupravo Slavonija mogla bitikolijevka glagoljaštva uHrvatskoj, za što postoje iodređene povijesne činjenice,među ostalim čulo se napredstavljanju glagoljskihnatpisa u šest predturskihcrkava Požeške biskupije kojesu smještene uz rijeku Orljavu,od Požege do njezina ušća uSavu. Zanimljive glagoljskenatpise predstavio je 7.prosinca u dvorani sv. Terezijeu Požegi prof. Milan Paun izVukovara, koji se većgodinama bavi proučavanjemglagoljice u Hrvatskoj, aposebno u Slavoniji. Naime, doprije desetak godina bilo jeuvriježeno mišljenje da jeglagoljica vezana samo uz Istrui Kvarnersko područje, gdje suje donijeli i širili učenici Ćirila iMetoda. No, prije desetakgodina pronađeni su glagoljskinatpisi u nekim slavonskimcrkvama. Tako je u crkvi Sv.Dimitrija u BrodskomDrenovcu u Požeštinipronađeno čak 9 natpisa na

glagoljici te još nekoliko nauglatoj ćirilici te latinici. I ususjednom selu Lovčićima uromaničkoj crkvi, jedinojtakvoj očuvanoj u Slavoniji,pronađena su dva glagoljskanatpisa. Premda se smatra da jeBašćanska ploča prvi pronađenipisani spomenik s glagoljicomto ipak nije tako. Naime, uSubockoj kod Novske LukaOriovčanin 1817. pronašao jekamen s ćirilićnim natpisom nakojem su bila i četiri glagoljskaslova. Nažalost, taj kamen nijesačuvan, ali sigurno negdjepostoji, ističe prof. Paun. Osimšto su pronađeni natpisi dokazda se glagoljalo na širemprostoru Hrvatske pa tako i uSlavoniji, Paun dodaje da seprema istraživanju američkogpovjesničara mađarskogporijekla Imre Bobana možepretpostaviti da je upravoSlavonija bilo područje iz kojegse širila glagoljica. Tajpovjesničar tvrdi da Moravska,iz koje dolaze Ćiril i Metod,nije bila u Slovačkoj nego uSrijemu. U prilog tome govoripodatak da je Metod bio

srijemski biskup te da se u timkrajevima dugo štovalo dvojicubraće što je vidljivo pofreskama i slikama u nekimcrkvama. Daljnja istraživanjakojih, nažalost, u tim krajevimanikada nije bilo mnogo zarazliku od istarskog idalmatinskog prostora, trebalabi dodatno valorizirati ovečinjenice te ih smjestiti upovijesni hrvatski i širi okvir.Bio sam fasciniran kada samotkrio da u Slavoniji imatragova glagoljice, a još višekada sam čuo da na ovommalom prostoru uz Orljavu, sdesne i lijeve strane, od Požegesve do Save imamo crkvice ukojima su tragovi triju pisama,glagoljice, uglate ćirilice ilatinice. Ovdje nije riječ samo otragovima pisma, nego i oduhovnoj zgusnutosti i povijestiduha i duše ovih prostora. Beztih svjedoka naše povijesti mibismo bili strahovito siromašni,kazao je požeški biskup AntunŠkvorčević na krajupredavanja, zahvalivši svimakoji tragaju za našim kulturnimi duhovnim bogatstvom.

9v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Proslavljen 500. broj VeritasaNa svečanojakademiji usamostanu franjevacakonventualaca nazagrebačkom SvetomDuhu nadbiskupDevčić uredništvu ječestitao veliki jubilejčasopisa koji jeostavio "duboki ineizbrisivi trag kodgeneracija čitatelja"

Zagreb, 8.12.2006. (IKA) - Nablagdan Bezgrešnog začećaBDM, 8. prosinca u samostanufranjevaca konventualaca nazagrebačkom Svetom Duhusvečanom akademijomobilježeno je izlaženje iz tiska500. broja Glasnika sv. AntunaPadovanskoga "Veritas". Naslavlju su se okupilipredsjednik Odbora za sredstvadruštvene komunikacije HBKriječki nadbiskup Ivan Devčić,urednici katoličkih pisanih ielektronskih medija tesuradnici, čitatelji i prijateljiVeritasa. Urednik Veritasa fra IvanBradarić u pozdravu jepodsjetio da je za ovih 500brojeva koji su više ili manjeizlazili u kontinuitetu, bilopotrebno 45 godina. Razdobljeje to u kojem jedan ljudskiživot sazrijeva do puninezrelosti, istaknuo je Bradarić,izrazivši nadu da se to možereći i za ovaj list. Prisjetio seonih koji su list stvarali, a višeih nema među nama. Na prvommjestu je spomenuo fra IvonaĆuka (1923-1983), koji je "smnogo volje" pokrenuo list zaUskrs 1962., a potom dugi nizgodina bio glavni urednik; fraAntu Baotića (1950-2001),dugogodišnjeg tajnika i revnogsuradnika lista te nedavnopreminulog o. CelestinaTomića (1917-2006)., koji je uVeritas utisnuo nemjerljiv diosebe i povjerenih mu talenata.Bradarić je istaknuo kako jesamo pokretač Glasnika biouvelike nadahnut naizvanrednom primjerukatoličkog novinara, publicistai viteza Bezgrešne sv.Maksimilijana Kolbea. Taj žar,to oduševljenje, tajednostavnost, kojoj je naprvom mjestu slava Božja idobro duše, bila jeprepoznatljiva i nagrađenamilijunskom nakladomčasopisa što ih je uređivao itiskao sv. Maksimilijan.Jednako je smion bio i primjerživota sv. AntunaPadovanskoga, pod čijimimenom i zaštitom ovaj listizlazi već 45 godina. Sam sv.Antun nije bio novinar, negopropovjednik i glasnikevanđeoske istine i pravde,propovjednik vjere, nade iljubavi - ljubavi prema Bogu ibližnjemu, za kojom je tolikovapila ta nemirna i napaćenazemlja. Na kraju je urednik

Veritasa izrazio želju daGlasnik sv. AntunaPadovanskoga i dalje bude"glas u pustinji, koji će vikati ipozivati sve na nasljedovanjeevanđeoske istine". Provincijal Hrvatske provincijesv. Jeronima franjevacakonventualaca i odgovorniurednik Veritasa, a ujedno ipokrovitelj svečanosti o. ĐuroHontić izražavajući radost iponos u prigodi 500. brojaVeritasa podsjetio je natemeljne odrednice lista.Veritas je prvi list u našemnarodu koji je počeo izlazitinakon rata u komunističkoateističko doba, kada je još bilasvježa uspomena na montiraniproces protiv kardinala bl.Alojzija Stepinca. Svojimtadašnjim nazivom Glasnik sv.Antuna Padovanskoga listu jebio određen sadržaj i cilj:nastaviti djelo sv. Antuna ufranjevačkom redu, širiti slavuBožju i propovijedati Evanđeljepo svem svijetu. Stoga i Veritasusko surađuje s padovanskim"Messagero di san Antonio",kojem je ovom prigodomHontić zahvalio na pomoći isuradnji. Provincijal je zahvaliosubraći koja su svojim radom izalaganjem pridonijelaizlaženju Glasnika, te pozvaoda nadalje vrijedno i marljivorade na širenju Božje istine.Zahvalio je i svim suradnicima,prijateljima, podupirateljima iširiteljima Veritasa te svepreporučio zagovoru sv. Franje,sv. Antuna, sv. MaksimilijanaKolbea i nebeske Majke,Bezgrešne Bogorodice. Povijest od 1. do 500. brojaukratko je predstavio fraLjudevit Maračić. Podsjetio jena ozračje u kojem je nastaotadašnji Glasnik sv. AntunaPadovanskoga, a to je bilobuđenje Crkve nagoviještenoDrugim vatikanskim saborom.Fra Ivon Ćuk, tada poznatipropovjednik, traženiispovjednik i vrsni apologet, uzpotporu subraće hrabro seupustio u pustolovinu koja trajeveć skoro 45 godina. Bio je topionirski, smioni pothvat, kojije uskoro za sobom povukaoostale publicističke djelatnikenašega crkvenoga života. Uuvodniku prvoga broja čitamo:"S mnogo volje pokrećemo listkoji nosi ime Božjeg i našegmiljenika. Poradi čega? Dadoprinesemo svoj obol Božjoj

slavi, časti i duhovnoj potrebinaših vjernika. Antun jeprolazio svijetompropovijedajući djelaGospodnja. Donosio je mir,utjehu, dobrotu, savjest i radost.To i samo to želimo prekoovoga lista činiti i mi njegovasubraća". Listajući prvo godišteGlasnika može se zamijetitinjegova jednostavna i skromnavanjska oprema s izraženomduhovnom notom i poneštoinformacija uglavnom izvanjskoga katoličkog svijeta, aveć od prvih brojeva ističu seprilozi i članci koje urednikpotpisuje pseudonimom YvesIvonides. Koncilskeinformacije i reportaže sKoncila, kao ključnog trenutkaCrkve zauzimale su važnomjesto na stranicama Glasnika,a sam urednik osobno je kaoizvjestitelj nazočio prvimzasjedanjima Koncila, te je biojedan od rijetkih akreditiranihnovinara s naših prostora.Nadalje, fra Ljudevit jespomenuo neka od poznatihimena katoličke publicistikekoja su tih godina pisala zaGlasnik: Smiljana Rendić,Živko Kustić, Hrvoslava Ban(pseudonim), Selma Milanović(pseudonim). Na tragu tekzavršenog Koncila, nastanicama Glasnika počeli su sepojavljivati "novi trendovi".Tako je uvedena biblijskarubrika, koju je neumorno svedo svoje smrti vodio o. CelestinTomić, a o ekumenizmu krozdva desetljeća pisao je dr. JurajKolarić. No, i Glasnik je biopod prismotrom, pa je takozbog jednoga vrlo zanimljivograzgovora o stanju Crkve usocijalističkim zemljama,prosinački broj Glasnika iz1967. zabranjen, zaplijenjen iuništen, što je bio težakfinancijski udarac za tadaafirmirani list. Prvi sljedeći brojpojavljuje se pod današnjimimenom "Veritas". Tako jezapočelo novo razdoblje ukojemu prvi plan izbija traganjei borba za istinu. U to vrijemeVeritas se okreće i mladima, pase pokreće "Tribina mladihvjernika". Deset godina nakonpokretanja lista, došlo je dopromjene glavnog urednika.List je tih godina imao više"potresa": ponovno smanjenjetiraže, naglo povlačenjeodređenog broja vrsnihsuradnika, te nezavidnafinancijska situacija zbogvisokog poreza i konačno

10 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

određena izolacija u samomuredništvu, jer se većinačlanova povlačila i distanciralaod prenaglašene kritičnosti ipolemičnosti koja je moglazbuniti čitatelje. I konačno nemanje važan razlog bilo jezdravstveno stanje o Ivona.Novi urednik tada postajeupravo Maračić, koji je listuređivao 25 godina. Tih godina,osim profilacije određenihrubrika koje su vodili fraNikola Rošćić i fra ŠpiroMarasović, list počinjeugošćavati poznata imenacrkvene i svjetovne javnosti, akao vanjski suradnici javljaju seŽarko Brzić, Luka Depolo, AnaPenić, Marija Kunić.Završavajući povijesni prikazVeritasa, fra Ljudevit Maračićprisjetio se riječi biskupa MijeŠkvorca, koje je i sam biosuradnik lista, u povodu 200.broja: "Nisu to pukeinformacije. Nisu toskandalozne pričice. Niti jeVeritas nasjedao jeftinomsenzacionalizmu ni pukojnaivnosti, ni ogorčenomkritizerstvu. Čak i onda kad jezazvečalo polemičko oružje,bilo je sve brzo spremno naprimirje i - čak - na savez". Nakon što je otvorioredizajniranu web-stranicuVeritasa www.ver.hr,nadbiskup Devčić uredništvu ječestitao veliki jubilej časopisa,koji je ostavio "duboki ineizbrisivi trag kod generacijačitatelja". Istaknuo je da susredstva društvene

komunikacije u slobodnomdruštvu nezaobilazna zaprenošenje stavova i pouka. Aporuka koju kao vjerniciprenosimo radosna je vijestIsusa Krista, jer "dužni smo jeobjavljivati svijetu, i prekosuvremenih sredstava društvenekomunikacije, rekao jenadbiskup Devčić. Prisjećajućipočetaka Veritasa, prisjećamose vremena kada jeobjavljivanje crkvenoga tiskabila gotovo ilegalna djelatnost.A tih godina uloga crkvenogatiska bila je iznimno važna. Jero stavovima, razmišljanjimaCrkve nije se smjelo govoriti ujavnim glasilima, ako se igovorilo to je bilo samo kritičkii negativno. Nakondemokratskih promjenapočetkom 90-tih godinaprotekloga stoljeća ulogacrkvenoga tiska je poneštopromijenjena, ali ne iumanjena. Budući da su stavoviCrkve i vjernika dobili svojemjesto u javnim glasilima,crkveni tisak je uz prenošenjeinformacija, postao mjestokršćanskih promišljanjanjeistomišljenika-vjernika.Nadbiskup je zatim podsjetioda i prema dokumentuCommunio et progressio"crkveni tisak treba biti poputogledala svijeta, a ujedno ipoput svjetla koje ga obasjava".A na tragu toga, i dokumentHBK "Crkva i mediji" ističe daje "tiskana riječ polazište zarazmišljanje ili raspravu, zakatehezu i dopunu vjerskeformacije o vjerskim

sadržajima, za širenjekršćanskih pogleda i stavova osuvremenim pitanjima. U tomsmislu tiskana riječ jepogodnija od elektronskogmedija", rekao je nadbiskupDevčić. U povodu jubileja, UredništvoVeritasa dodijelilo je prigodneplakete "Veritas 500", rad ak.kipara Vlade Radasa,pojedincima i ustanovama kojisu na osobit način pridonijeliunapređenju Veritasa. Plaketesu dobili fra Ljudevit Maračić,dugogodišnja suradnica,lektorica i tehnička urednicaMira Beutz, provincijalPadovanske provincijefranjevaca konventualaca fraMarco Tasca, ravnatelj Domasv. Antuna fra Ivan Radeljak,nadbiskup Devčić, članuredničkog vijeća,dugogodišnji suradnik i pisacmnogobrojnih priloga fraZvonimir Zlodi, dugogodišnjasuradnica Ana Penić, uredniciVeritasa fra Ilija Miškić iMarko Puškarić, tiskara "AntunGustav Matoš" iz Samobora teProvincijalat franjevacakonventualaca.U glazbenom dijelu svečaneakademije sudjelovali su:Nonet franjevacakonventualaca, Antun iLeopold Stašić (violine),Petromil Stašić (tenor), teStjepan Mihaljinec (glasovirskapratnja), a program je vodilaLejdi Oreb.

Završeno ovogodišnje hodočašće osječkih župa GospiOsječkoj

Četiri desetljećahodočašća GospiOsječkoj

Osijek, 8.12.2006. (IKA) -Svečanim misnim slavljem kojeje 8. prosinca predvodiopomoćni đakovački i srijemskibiskup Đuro Hranić završeno jeovogodišnje hodočašćeosječkih župa Gospi Osječkoj.Posljednjega dana devetnice, nasvetkovinu Bezgrešnoga začećaBlažene Djevice Marije,hodočastili su župljani župe sv.Ćirila i Metoda sa župnikomMatom Gašparovićem i župnimvikarom KrunoslavomKarasom.Ovim euharistijskim slavljemslavimo ženu kojoj se uotajstvu začeća dogodilo onošto se nama događa kodsakramenta krsta. Bog jeDjevicu, naime, oslobodio ljageistočnoga grijeha, objasnio jebiskup Hranić. Gospa je

osjećala snagu grijeha okosebe, ali je ostala postojana iizabrala teži put vjernosti Isusu.Zato je ohrabrenje,zagovornica, zaštitnica ipomoćnica na našem životnomputu da ostanemo vjerni Kristu,poslanju i službi što nam je Bogpovjerio, da bismopreobražavali svijet da budečestitiji, humaniji, solidarniji sviše ljubavi i dobrote. Amijenjati ga počinjemo od svojeobitelji i radnoga mjesta, premazauzetosti u društvenom,kulturnom, političkom igospodarskom životu, poručioje biskup Hranić.Prema riječima franjevačkogagvardijana Željka Paurića,prosinačka hodočašća GospiOsječkoj zaživjela su priječetrdesetak godina,

zahvaljujući tadašnjimabiskupu Stjepanu Bauerleinu ifranjevačkome gvardijanu uTvrđi o. Marijanu Mikiću.Ovogodišnja devetnica počelaje svečanom misom koju jepredvodio provincijal Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda ŽeljkoŽeleznjak u sudjelovanjufranjevačkih bogoslova izZagreba, a 1. prosinca je prematradiciji gradonačelnik na čeluizaslanstva Gradskogapoglavarstva donio cvijeće naoltar Gospe Osječke, potvrdivšiodluku svojih prethodnika, kojisu se izborili da Gospin kipostane u Osijeku. Cijelovrijeme propovijedao je fraNikola Mate Roščić, franjevackonventualac iz Šibenika.

11v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Svetkovina Bezgrešne u Nadbiskupskom sjemeništu"Zmajević"

Svečano misno slavljepredslavio nadbiskupPrenđa - Umirovljenizadarski nadbiskupMarijan Oblakproslavio imendan i88. rođendan

Zadar, 8.12.2006. (IKA) -Nadbiskupsko sjemeništeZmajević u Zadru, koje je odpočetka svoga djelovanjaotvorilo vrata i drugimbiskupijama postavši takointerdijecezanskim, proslaviloje 8. prosinca blagdan svojezaštitnice koncelebriranommisom koju je u kapelisjemeništa predvodio zadarskinadbiskup Ivan Prenđa zajednos rektorom i duhovnikomsjemeništa don MarinomNinčevićem, don StanislavomWielinskim i ostalimodgojiteljima i svećenicima.U četvrtak 7. prosinca udvorani Sjemeništa održana jesvečanost u sklopu koje suzadarski sjemeništarci izveliscenski prikaz "Treći brat"autora Ante Mateljana u režijiMilene Dundov i pod zborskimravnanjem Žana Morovića. Nasvetkovinu Bezgrešneumirovljeni zadarski nadbiskupMarijan Oblak slavi imendan i88. rođendan, te mu jenadbiskup Prenđa zahvalio zasvako dobro koje i u toj dobiugrađuje u život nadbiskupije.Nedavno je izašla iz tiskaknjiga nadbiskupa Oblaka"Paul Claudel: obraćenik,diplomat, književnik", koja ćeuskoro biti predstavljena širojjavnosti. "Nitko ne bira kad ćese roditi. Svakome je danrođenja poklonjen. Osmiprosinca 1919. Božji je darrođenja i istog dana i krštenja.Obvezuju me", rekao jenadbiskup Oblak zahvaljujući

na rođendanskim čestitkama,istaknuvši svoje geslo "SMarijom", da bi želio i završitiovozemaljski život. Već dva i pol stoljeća zadarskosjemenište mjesto je susreta ipoziva koji donose plodovenadbiskupiji ali i hrvatskomnarodu. Bog je tolike doveo tuda bi se otajstveni susret s njimprodubljivao u borbi,sumnjama, ali uvijek u ljubavi,rekao je nadbiskup Prenđa,istaknuvši da je sjemeništeodgojilo velike osobe našecrkvene i nacionalne povijesti.Izgradio ga je zadarskinadbiskup Vicko Zmajević daodgaja svećenike koji će naroduprenositi Božju riječ hrvatskimjezikom preko staroslavenskogglagoljaškog bogoslužja."Bezgrešna Marijo, bdij nadnama i očuvaj nas u zvanju",prisjetio se prvih riječisvakodnevne molitve usjemeništu nadbiskup Prenđa.Danas je u sjemeništu 29polaznika iz Zadarske i Riječkenadbiskupije te Gospićke iKrčke biskupije. U njemu jesvojevremeno odrastaopomladak Sarajevskenadbiskupije i Banjolučke iMariborske biskupije tekandidati svih redovničkihredova, poput monaškihbenediktinaca i trapista. Ove jegodine njegovo dvorišteobogatila izgradnja molitvenogkutka; na prijedlog rektorasjemeništa Marina Ninčevićamladići iz komune u

Jankolovici podigli su kamenukapelu u kojoj je Gospin kip iuredili klupe od kamena i drvakoja je od sad još jedno mjestosabranosti i molitve zasjemeništarce. Nadbiskup je ohrabriosjemeništarce na putu njihovapoziva, rekavši da se ne boje,jer je onaj koji ih poziva i šaljes njima na putu. Čestitao im jena dojmljivoj izvedbi predstavekoja je prikazala razgovorizmeđu učenika Petra (glumioga je Ante Dražina), Andrije(Ivan Gavranović), Isusa (ŠimeRafić), ali i trećeg brata (IvanĆorić), negativca kojem suučenici tumačili logiku Božjegdjelovanja i povijest njegoveljubavi. Sve se događalo izavelikog zastora, te je nadbiskupPrenđa primijetio simboliku utakvoj sceni, rekavši da je i taprepreka, jer često su namživotne situacije zastori uprepoznavanju Božje volje,jedan od načina pristuparazumijevanju otajstva SinaBožjeg. Jedna od misli izscenskog prikaza je da trebaumrijeti za ljude, a ne za ideje;Isus je umro za ljude. Uizuzetno dinamičnoj izmjenisvjetlosnih reflektora kojima jeravnao sjemeništarac DamirŠehić sjemeništarci su izveli inekoliko pjesama, među kojimai "O Isuse" koju su za jednogboravka u kapeli spontanonapisali i skladali sjemeništarciRobert Brozić i AntonioSekula.

Svečanost u Novoj GradiškiOtkriveno spomen-obilježje i otvorenspomen-parkpoginulim hrvatskimbraniteljima

Nova Gradiška, 8.12.2006.(IKA) - U povodu Dana grada isvetkovine župe Bezgrešnogzačeća Blažene Djevice Marijegradonačelnik Josip Mikšić ipotpredsjednica Vlade RH iministrica branitelja, obitelji imeđugeneracijske solidarnostiJadranka Kosor otkrili su 8.prosinca spomen-obilježje iotvorili spomen-park poginulimhrvatskim braniteljima. Tako jeNova Gradiška, na čijem jepodručju u tijeku Domovinskograta, nakon Vukovara, bilonajviše razaranja, nakon 15godina dobila dostojnospomen-obilježje svojimbraniteljima. Kompleksom

dominira skulptura ranjenogbranitelja, kao i spomen-zid načijim je granitnim pločamauklesano 357 imena braniteljapoginulih u Domovinskom ratu.Od toga je 250 imena braniteljas novogradiškog područja,grada i susjednih općina, a 107imena branitelja iz drugihkrajeva Hrvatske koji supoginuli na novogradiškomratištu. Među njima je 51Zagrepčanin. Voda i vječniplamen, vječno svjetlo simbolisu života i slobode koje imamozahvaljujući tolikim hrabrimljudima. Autor skulpture jeakademski kipar prof. StankoJančić, a studiju prostora i

arhitektonsko idejno rješenjeprostora spomen-kompleksaizradio je arhitektonski studioZvonimira Krznarića izZagreba. Otvorenju su nazočiliizaslanici predsjednikaRepublike, grada Zagreba,čelnici grada, županijeBrodsko-posavske, svećeniciNovogradiškog dekanata idekan vlč. Stipo Josipović,obitelji i prijatelji poginulihhrvatskih branitelja. Spomen-kompleks blagoslovio je župnikiz Vrbja Željko Volarić, koji jeu tijeku Domovinskog rata biovojni kapelan i redovito iustrajno obilazio branitelje nabojišnici.

12 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Obnovljena crkva u Đulovcu dobila nova zvonaTri nova zvona župnecrkve Duha Svetogablagoslovio biskupŠkvorčević

Đulovec, 8.12.2006. (IKA) -Požeški biskup dr. AntunŠkvorčević blagoslovio je nasvetkovinu Bezgrešnog začećaBDM, 8. prosinca, ispred župnecrkve Duha Svetoga u Đulovcutri nova zvona, koja su tijekomdana postavljena na zvonik. Napočetku obreda blagoslovadomaći župnik GoranKovačević pozdravio jebiskupa, arhiđakona Zapadnoslavonskog arhiđakonata ipakračkog župnika MarkaPišonića, dekana Pakračkogdekanata i daruvarskog župnikaBranka Gelemanovića,kancelara Požeške biskupijeIvicu Žuljevića, lipičkogžupnika Ivana Bošnjaka,župnika župe bl. AlojzijaStepinca u Virovitici IvicuŠoha, donjoobriješkog župnikaStepana Pasarića te brojnevjernike. Podsjetio je na rušenjecrkve u nedavnom ratu injezinu dugogodišnju obnovukoja se privodi kraju. Zvona suizrađena u austrijskoj tvrtkiGrasamayr u Innsbrucku akupljena su prilozima župljana,općine Đulovac, mons.Vladimira Stankovića i drugihdobročinitelja. Najveće zvonoteško je 890 kg, posvećeno jena čast Duhu Svetomu, dok jedrugo zvono teško 450 kg

posvećeno Mariji, KraljiciMira. Treće zvono težine 260kg posvećeno je sv. AntunuPadovanskom. Župnik jezahvalio svima koji su zaslužnida je župa Đulovac dobilazvona.U uvodu biskup Škvorčevićistaknuo je kako se nakonteških ratnih događaja irazaranja u Đulovcu ostvarujuprojekti nade i radosti, međukojima je i blagoslov trijunovih zvona za župnu crkvu.Istaknuo je značenje zvona: ononas podsjeća na Božju blizinu unašem životu, ono je molitveniglas radosti i zahvaljivanja,tuge i žalosti kojeg miuzdižemo Bogu. Na svoj načinzvono u svojoj službusjedinjuje Božju blizinu i našuljudsku osjećajnost za one teškei radosne trenutke koje živim usvom životu. Pozvao jevjernike da se slavećiBezgrešno začeće BDM sjedines Marijom, vjernom Isusovomučenicom i našomzagovornicom, da ona pratiovaj blagoslov zvona ipomogne da svi nazočni budunavjestitelji Božje slave. Nakonobreda blagoslova biskupŠkvorčević je udarcima čekićaomogućio đulovačkimvjernicima da čuju glas svojih

novih zvona koja će pratitinjihove živote u radosti ižalosti. Isto je učinio i župnikKovačević. Nakon blagoslova slijedilo jesvečano euharistijsko slavlje ucrkvi. U homiliji biskup je,polazeći od iskustva svakogačovjeka progovorio o stanjuugroženosti, ovisnosti,ograničenosti, slabosti,prolaznosti i smrtnosti kaoposljedici ljudske slobode kojase na prapočecima opredijelilaza zlo protiv Boga, a naziva seiskonski ili istočni grijeh.Biskup je protumačio kako predtim stanjem Bog nije ostaoravnodušan, nego je poduzeoakciju ljubavi u svom SinuIsusu Kristu na križu te jeslomio snagu zla i smrti, izveočovječanstvo k uspjelomživotu, oslobođenu odporobljenosti smrću. Kazao jeda je Isusova Majka već u svomzačeću Isusovim zaslugamabila oslobođena spomenuteranjenosti grijehom te postalaprvi čovjek, oblikovan na mjeruBožje pobjedničke ljubavi.Biskup je potaknuo nazočne daostanu vjerni Isusu Kristu uosobnom i obiteljskom životu ipostanu dionici njegove punineživota.

12. lička večer u ZagrebuBiskup Bogovićpredstavio prvi brojglasila Crkvehrvatskih mučenika"Hrvatska vjernost"

Zagreb, 8.12.2006. (IKA) - Usklopu 12. ličke večeri uZagrebu 8. prosinca u hoteluSheraton predstavljeni su novoglasilo koje će pratiti aktivnostioko Crkve hrvatskih mučenikana Udbini "Hrvatska vjernost" inovi broja časopisa "VilaVelebita". Na Ličkoj večeriokupili su se brojni Ličani izZagreba, Like i ostalih dijelovaHrvatske kao i prijatelji Likekoji su se prisjetili vlastitihobičaja i svoje tradicije teojačali svoje zajedništvo. Među gostima su bili gospićko-senjski biskup dr. Mile

Bogović, predsjednik Vlade RHdr. Ivo Sanader, predsjednik idopredsjednik Hrvatskogsabora Vladimir Šeks i mr.Darko Milinović, predsjednikUdruge Vila Velebita dr. MilanVrkljan, ličko-senjski županMilan Jurković i mnogi državniministri i tajnici.Novi broj Vile Velebita koji jetematski posvećen dr. AntiStarčeviću predstavio je glavniurednik dr. Ante Bežen, aglasilo "Hrvatska vjernost",koje je objavljeno prvi put uokviru Vile Velebita,predstavio je biskup Bogović.Zahvaljujući vlasniku i

uredništvu "Vile Velebita" dosada su dva broja tog časopisabila u cijelosti posvećenaprojektu Crkve hrvatskihmučenika. Budući da "VilaVelebita" želi svojimčitateljima ponuditi i drugesadržaje, dogovorili smo se daće se u brojevima koji slijede,sve dok se to bude pokazaloprikladnim, tematika o Crkvihrvatskih mučenika objavljivatiu posebnom prilogu s vlastitimnaslovom i uredništvom.Naslov priloga je "Hrvatskavjernost - glasilo Crkvehrvatskih mučenika", kazao jebiskup.

Biskup Škvorčević u NašicamaNašice, 8.12.2006. (IKA) -Blagdan Bezgrešnog začećaBlažene Djevice Marijeproslavljen je 8. prosinca u župisv. Antuna Padovanskog uNašicama svečanom večernjommisom koju je, uz sudjelovanjesvećenika našičkogafranjevačkog samostana,predvodio požeški biskup

Antun Škvorčević.Biskupu je dobrodošlicu napočetku misnog slavlja izraziožupnik fra Ivan Mikić. Istaknuoje kako se u župi posebnosvečano slave veliki Marijiniblagdani za koje se vjernicipripremaju devetnicama itrodnevnicom. Ova je godinaprotekla u znaku radova na

postavljanju podnog grijanja ucrkvi, novoga oltara, ambona ikrstionice, te su održane četiriduhovne obnove koje su biledobro posjećene.Zahvalivši na toplim riječimadobrodošlice, biskupŠkvorčević je rekao kako uNašice uvijek dolazisuzdržanog daha zbog duhovne

13v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

povijesti koja tu traje. Želim seuvijek uključiti u tu vjeru ipovijest i postati njenimdionikom u ljubavi premaBogu, rekao je biskup, dodajućikako se raduje svakoj župi,

svakoj zajednici koja nastojiotvoriti svoje srce za BogaMarijinim putem i načinom. Utijeku mise biskup jeblagoslovio novi oltar, a slavljeje završeno svečanom

procesijom i molitvom kodMarijina kipa ispred crkve.Župljani su se za blagdanpripravljali devetnicom.

Svetkovina Bezgrešnog začeća u ŠibenikuŽupa Bezgrešnogzačeća - Crnicaproslavila četrdesetuobljetnicu postojanja

Šibenik, 8.12.2006. (IKA) -Svetkovina Bezgrešnog začećaBlažene Djevice Marije uŠibeniku proslavljena je 8.prosinca u kući maticiFranjevki od Bezgrešneeuharistijom koju je predvodioje šibenski biskup Ante Ivas,koji je istaknuo kako Bezgrešnapoziva na radost, na služenje iponiznost. Šibenska gradska župaBezgrešnog začeća - Crnica, nasvetkovinu Bezgrešnog začećaproslavila je četrdesetuobljetnicu postojanja. Uz

predvoditelja slavlja biskupaIvasa koncelebrirali su i neki odsvećenika koji su vodili župuCrnica: fra Božo Čurčija, fraAnte Vukušić i aktualni župnikfra Nikola Čurćija. U homilijije biskup istaknuo kako Marijaporučuje da je najvažnije "naćimilost u Bogu". Potrebno jeprije svega reći: evo službeniceGospodnje da se ne bi praviligospodari njegove riječi,milosti i Crkve njegove, negosluge. Cijelu ovu godinurazmišljat ćemo o Božjempozivu, kako bismo ga boljeprepoznali i bolje ispunili ono

što Bog od nas očekuje u tompozivu, ukazao je biskup Ivas. Župu Crnica 1966. osnovao jebiskup Josip Arnerić. Župa živiintenzivnim vjerničkimživotom, ali nedostaju župneprostorije u kojima bi sepastoral mogao normalnoobavljati, svjedoči župnik fraNikola Čurčija. Susretljivošću irazumijevanjem biskupa Ivasa,uskoro će se obnoviti župnakuća koja se nalazi u doistatrošnom stanju, kazao ježupnik.

Biskup Hranić s osobama s posebnim potrebamaĐakovački i srijemskipomoćni biskupprimio štićenikeCentra zarehabilitaciju MalaTerezija Vinkovci

Đakovo, 8.12.2006.(IKA/BTU) - Đakovački isrijemski pomoćni biskup dr.Đuro Hranić primio je nablagdan Bezgrješnoga začećaBDM 8. prosinca uBiskupskom domu u Đakovuštićenike Centra zarehabilitaciju Mala TerezijaVinkovci predvođeneravnateljicom Janjom MišićRudelić, odgajateljima teTihomilom Viljetić, članicomBiskupijskog povjerenstva zaosobe s invaliditetom i članovanjihovih obitelji Đakovačke iSrijemske biskupije, zaduženeza vinkovačku regiju. Njihtridesetak među kojima su bila

djeca vrtićke skupine i odrasli,pjesmom su pozdravili biskupa.Bio je to njihov prviorganizirani susret s biskupomHranićem u Đakovu.Mi u našoj biskupijskojzajednici posljednjih godinanastojimo pomalo proširivatirad s osobama s invaliditetom injihovih obitelji i htjeli bismobiti prisutniji među vama.Svaki put kad se nađemo međuvama ponovno osjetimo štoznači biti istinski čovjek.Uvijek nas vraćate onomautentičnom ljudskomidentitetu i učite nas što značibiti iskren, otvoren. Učite nasda od vaših međusobnih

postupaka učimo što znači bitisolidaran i imati osjećaja jedniza druge. Sve je to milinapromatrati među vama, rekao jebiskup Hranić.Biskup im je čestitao Božić, a uveselom ozračju i razmjenidarova ravnateljica MišićRudelić istaknula je: Drag namje ovaj susret s biskupomHranićem koji uvijek nađevremena susresti se s nama gdjegod bili, a posebice nam je dragovaj, jer smo u sjedištuĐakovačke i Srijemskebiskupije. Vinkovčani su nakonsusreta s biskupom pohodiliđakovačku katedralu.

Blagdan Bezgrešne u DubrovnikuDubrovnik, 8.12.2006. (IKA) -Blagdan Bezgrešnog začećaBlažene Djevice Marijesvečano je 8. prosincaproslavljen u Dubrovačkojbiskupiji. Mnoštvo vjernikaokupilo se u crkvi Male braće uDubrovniku gdje je večernjekoncelebrirano euharistijskoslavlje predvodio dubrovačkibiskup Želimir Puljić. Upropovijedi je govorio oMarijinoj ljepoti koju kršćanistoljećima ističu prekrasnimpjesničkim slikama. Marija jekao djevojka iz Nazareta bilavjerojatno svojom vanjštinomkao i druge njezinesumještanke, a ljepota o kojojgovori himnička pjesma "Sva si

lijepa, o Marijo" bila je unjezinoj duši, srcu i u nutrininjezina bića, istaknuo je biskup.Govoreći o veličanstvenomMichelangelovu djelu Pieta,kojeg je kipar isklesao u 24.godini života, biskup je rekaokako se sva ljepota kipa kojemse čovječanstvo divi već gotovopet stoljeća očituje isključivoizvana, a u nutrini je to samogromada bijelog mramora iništa više. I ne prestajemo sediviti geniju i dlijetu umjetnikakojega do sada još nitko nije nistigao, kamoli prestigao, kazaoje biskup Puljić i dodao: NašBog drugačije radi. Ne izrađujemrtve kipove, nego žive osobe.On zna prolaznu vanjštinu

učiniti nenadmašivo lijepom. Akoliko li će tek više i boljeizraditi neprolaznu nutrinu,dušu i srce! Gospodin je izradioGospin kip, Marijin lik iznutrada ga ništa oružiti i oštetiti nemože. Mariju treba ne samoštovati, diviti se njezinomodabranju i njezinoj suradnji udjelu spasenja, nego Marijutreba i nasljedovati u njezinojvjeri, molitvi, poniznosti iposlušnosti, poručio je biskupPuljić.Za blagdan Bezgrešnog začećavjernici su se pripravljalitrodnevnicom koja se sastojalaod marijanske pobožnosti imise te cjelodnevnogeuharistijskog klanjanja.

14 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Đakovo: Slavlje Bezgrešne i spomen 300. obljetnicepodizanja crkveĐakovo, 8.12.2006.(IKA/BTU) - Bogoslovnosjemenište u Đakovu svečano je8. prosinca proslavilo dan svojezaštitnice svetkovinuBezgrešnog začeća BlaženeDjevice Marije. Svečanuprijepodnevnu euharistiju usjemenišnoj kapeli predvodio jeđakovački i srijemski biskup dr.Marin Srakić. Koncelebrirali supomoćni biskup dr. ĐuroHranić, sjemenišni odgojitelji iprofesori Katoličkogabogoslovnog fakulteta uĐakovu, svećenici koji djelujuu biskupijskim središnjimustanovama i članoviSvećeničkoga doma. Namisnom slavlju uz bogoslove,sudjelovale su i redovnice sv.Križa, djelatnici biskupijskihustanova te predstavnici svihgodišta studenata laika na KBF-u u Đakovu. U homiliji biskup Srakićistaknuo je da Božja pobjedanad grijehom započinje sMarijom, Bezgrešnom. PapaPio IX. godine 1854. proglasioje za istinu vjere da je Marijabila sačuvana od svake ljagegrijeha. Ta sigurnost vjere,ukorijenjena u kršćanima od

prapočetaka Crkve, prolazila jekroz stoljeća i oduvijek držalakršćane sabrane iskrenimosjećajem oko Isusove Majke.Iz ovoga blagdana rađa sespontani poziv za nas da sesučelimo s Marijom. Marijapuna milosti, prvina otkupljenihu Kristu, pred našim očima jeuzor novoga čovječanstva štoga je Krist htio uspostavitiupravo s njom. Pozivajući naodvažnost i pouzdanje nakršćanskome putu vjere biskupje poručio: "Ne obeshrabrujmose, od Marije naučimo želju zauzvišenim stvarima. Nastojmoprihvatiti izazov koji nam odnje dolazi. Poput nje možemouskladiti svoje planove sBožjim planovima". U predvečerje svetkovine, učetvrtak 7. prosinca, bogoslovisu u velikoj dvorani Središnjebiskupijske i fakultetskeknjižnice priredili i svečanuakademiju u čast Bezgrešne. Uglazbenome dijelu programanastupio je Zbor bogoslova iKatedralni mješoviti zbor podravnanjem mo. Ivana Andrića,uz instrumentalnu pratnju mo.Vinka Sitarića. Bogoslov petegodine Robert Jugović izložio

je referat "Marija i obitelj". Nakraju programa zahvalnu riječcijeloj sjemenišnoj zajednici isvim nazočnima - svećenicima iredovnicama, studenticama istudentima, djelatnicimabiskupijskih ustanova ivjernicima grada Đakova,uputio je mons. JosipBernatović, rektorBogoslovnog sjemeništa.Razlažući misao "Suradnja sBogom, temelj zajedništva sčovjekom", podsjetio je kako seovogodišnja svetkovinaBezgrešne slavi u godinijubileja 200. obljetniceSjemeništa i 50. obljetnicezavjetnog hodočašćasjemenišne zajednice uMarijino svetište u Dragotinu teu godini 300. obljetnice odkada je biskup Đuro Patačić1706. u Đakovu, na mjestudanašnjega Sjemeništa,Bezgrešnoj Djevici podigao iposvetio crkvu koja će od1806., sve do početka gradnjenove zgrade 1912. godine,služiti kao sjemenišna crkva.Uime biskupa Srakićapozdravnu riječ uputio jebiskup Hranić.

Proslava zaštitnice Centralnoga bogoslovnogsjemeništu u Splitu

Bezgrešno začećeBlažene DjeviceMarije, koja već tristoljeća svojimzagovorom pratinaraštaje bogoslova,proslavljeno svečanimmisnim slavljem iakademijom

Split, 8.12.2006. (IKA) -Centralno bogoslovnosjemenište u Splitu proslavilo je8. prosinca svoju nebeskuzaštitnicu Bezgrešno začećeBlažene Djevice Marije, kojaveć tri stoljeća svojimzagovorom prati naraštajebogoslova. Svečano misnoslavlje u kapelici sjemeništapredvodio je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić.Čestitajući blagdan, nadbiskupje podsjetio na riječi sv. Pavla:Bog nas je u Kristu sebi izabraoprije postanka svijeta dabudemo sveti i bez mane prednjim. To je učinio svojomljubavlju i milošću u BlaženojDjevici Mariji koja je oličenjenjegove ljubavi i svetosti teuzor življenja jednih za druge iputokaz kako na zemljiizgraditi kulturu ljubavi,predigru velikoga svijeta kojiBog priprema za nas u nebu.Tradicionalno za blagdannebeske zaštitnice na misnomslavlju propovijeda đakon.Ovogodišnji je propovjednik

đakon Jure Bjeliš u homilijiprotumačio duboku simbolikuodnosa Božjega povjerenja ičovjekova nepovjerenja upovijesti spasenja. U tomsvekolikom ljudskomnepovjerenju Bog je pronašaojednu ženu koja je sa svojimcjeloživotnim "da" postalaBožja suradnica te svojimpovjerenjem postala plodno tloza Božje djelo spasenja,utjelovljenje Božje Riječi.Marijino povjerenje i suradnja sBožjim naumom temelj jenašega povjerenja i suradnje nakoju smo pozvani u ovomesvijetu koji se ne izgrađujeljudskim djelima nego Božjim,u suradnji s čovjekom, istaknuoje đakon Bjeliš.U popodnevnim satima uvelikoj dvorani bogoslovijeupriličena je svečana akademijaza bogoslove, sjemeništarce igoste. U prvom dijelubogoslovski zbor izveo je višepjesama te recital "Zdravo budiMarijo". Uslijedila je predstavau dva čina "Veliki teatar

svijeta" od Pedra Calderona dela Barce. U predstavi, nastaloj u17 st., život se prikazuje poputkazališne predstave u kojemljudi preuzimaju dodijeljeneuloge. Svijet je Stvoriteljevsuradnik u raspodjeli ulogaglumcima (Kralj, Bogataš,Seljak, Prosjak, Ljepota,Mudrost, Zakon) koje na krajupredstave Stvoritelj poziva da"polože račun" kako bi ih uskladu s njihovi djelima,nagradio ili kaznio. U rajodlaze Mudrost i Prosjak, učistilište Kralj, Ljepota i Seljak,a Bogataš koji se ne kaje ide upakao.Cjelovitom programu nazočilisu nadbiskup, generalni ipastoralni vikar, odgojitelji uBogosloviji i Sjemeništu,profesori i studenti KBF-a,dijecezanski bogoslovi,bogoslovi Franjevačkeprovincije PresvetogaOtkupitelja, isusovački novacisa svojim odgojiteljima,sjemeništarci i redovnice temnogobrojni gosti.

15v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Kaštel Štafilić proslavio blagdan Bezgrešnog začećaBDMKaštel Štafilić, 8.12.2006.(IKA) - Župa Bezgrešnogzačeća Blažene Djevice Marijeu Kaštel Štafiliću, stara više odpetsto trideset godina, svečanimeuharistijskim slavljem 8.prosinca proslavila je župnusvetkovinu Gospe od začeća. Uistoimenoj baroknoj župnojcrkvi svečanu koncelebracijuuz župnika don Matu Čulića ipet svećenika predvodio jesplitski salezijanac s Kmanadon Mihael Rodić. Upropovijedi je povezao istočnigrijeh naših praroditelja sa svimzlima koja su iz grijehomranjene ljudske naravi potekla isve do današnjih dana unose

nemir, mržnju i sva zla međuljude. Pozvao je vjernike da se,poput Blažene Djevice Marije usvom svakodnevnom životu upotpunosti predaju Bogu uvršenju Njegove svete volje, teda žive u skladu s Marijinimriječima "neka mi bude poriječi Tvojoj". Poslije mise iz crkve je pošaoveć stoljećima uobičajen ophods čudotvornom Gospinomprilikom iz 1512. i s upaljenimsvijećama te prošao ulicamaobasjanim bakljama, feralima isvijećama rasvijetljenimprozorima. Mnoštvo vjernika izsvih sedam Kaštela, Trogira,

trogirske zagore i bliže i daljnjeokolice, pjesmom je i molitvomna tom putu pratilo prilikusvoje nebeske zagovornicekojoj se već gotovo polatisućljeća molitvama utječe uzagovor.Za proslavu blagdana župljanisu se pripravili devetnicomstarom više stotina godina nakojoj su moljene drevne,izvorne molitve, jedinstvene uSplitsko-makarskojnadbiskupiji i na gotovozaboravljenom staromkaštelanskom narječju, koju jepredvodio župnik Čulić.

Đakovo: Potvrdnice prvoj generaciji polaznikaBiskupijske škole za župne suradnike

Polaznici su istaknulidobru organizaciju ikvalitetu cjelokupnogprojekta štoorganizatorima dajenovu snagu za daljnjinastavak rada škole udrugim regijamaĐakovačke iSrijemske biskupije

Đakovo, 9.12.2006.(IKA/BTU) - Biskupijska školaza župne suradnike (BŠZŽS)jedan je od plodova Drugebiskupijske sinode đakovačke isrijemske, čiji je inicijatorpomoćni biskup đakovački isrijemski i generalni vikar dr.Đuro Hranić. Školu jedekretom od 5. srpnja 2004.osnovao đakovački i srijemskibiskup dr. Marin Srakić, aorganizacija je povjerenaBiskupijskom pastoralnomcentru Đakovačke i Srijemskebiskupije. Početni cilj formacijesu dva profila suradnika -animatori župne kateheze ižupni glazbeni suradnici. Školaje s radom započela u Đakovu,gdje je iznjedrila prvugeneraciju župnih suradnika.Kao biskupijska škola nastavilaje od protekle godine djelovati iu Županji, te od ove u Osijeku.Đakovačka generacija završilaje s uspjehom formaciju testekla suradničke službeanimatora za župnu katehezu,župnog glazbenog suradnika, teje formaciju teološko-katehetskog doškolovanjazavršila skupina odgajateljicaza vjerski odgoj u predškolskimustanovama. Druga generacijanastavlja u ovoj godini svojuformaciju za animatore župnekateheze u Županji, aBiskupijska glazbena škola idalje ostaje sa sjedištem uĐakovu. Vodstvo škole povjereno je dr.s. Lucili Zovak, predstojniciBiskupijskog katehetskogureda. Tajnica škole je Katica

Filipović. OrganizacijaBiskupijske glazbene škole podvodstvom je glazbenihstručnjaka predstojnikaBiskupijske glazbene školemaestra Ivana Andrića imaestra Vinka Sitarića.Kvaliteta škole ostvaruje senesebičnim doprinosomprofesora s Katoličkogabogoslovnog fakulteta uĐakovu, katehetičarki doc. dr.s. Valentine Mandarić i doc. dr.Ružice Razum i suradnikavjeroučitelja. Za prvu generaciju polaznikaškole koja je svoju foramcijustekla u Đakovu, upriličena je9. prosinca na KBF-u u Đakovusvečana podjela potvrdnica.Program je započeo pjevanjemhimna Biskupijske sinode"Zbor Crkve". Pozdravnu riječuputila je dr. Zovak, neskrivajući svoje zadovoljstvozbog uspjeha škole koji se,prema njezinim riječima,očitovao u ozbiljnosti redovitogpohađanja predavanja ipolaganja ispita tako da sugotovo svi polaznici u roku oddvije godine ne samo odslušalinego i položili sve ispite. Uevaluaciji škole polaznici suistaknuli dobru organizaciju ikvalitetu cjelokupnog projektašto organizatorima daje novusnagu za daljnji nastavak radaškole u drugim regijamaĐakovačke i Srijemskebiskupije. Pozdravne riječiskupu uputio je i mo. Andrić,koji je zatim s dr. Zovak uručiopotvrdnice.

Obraćajući se polaznicimaškole, biskup Srakić osvrnuo sena 15 godina vjeronauka uškoli. Premda se kroz tovrijeme trajno isticala nužnostda uz školski vjeronauk nesmije biti zanemarena župnakateheza, u mnogimslučajevima dogodilo se upravoto. Dok s jedne strane Hrvatskabiskupska konferencija potičeobnovu župne katehezeizdavanjem Plana i programa zažupnu katehezu, Biskupijskasinoda i sinodska promišljanjadovode do osnivanja škole zažupne suradnike. Biskup jeistaknuo važnost sustavne icjelovite formacije zaanimiranje župne kateheze kaoi za animiranje liturgijskihslavlja te na kraju potaknuo svena plodonosnu suradnju unutaržupnih zajednica gdje svojdoprinos svatko daje premaprimljenu daru. Podjeli potvrdnica nazočili subiskup Hranić, profesori KBF-au Đakovu i župnici čijim sužupljanima uručene. Nakonsvečanoga čina upriličen jedomjenak, a potom je sažupnicima i animatorimaodržan radni sastanak koji supredvodili biskup Hranić i dr.Zovak. Glavna tema sastankaodnosila se na što kvalitetnijeusustavljivanje župne katehezeprema dokumentu HBK "Župnakateheza u obnovi župnezajednice" i katehetskoj građikoju je za župnu katehezupriredilo Biskupijskokatehetsko vijeće Đakovačke iSrijemske biskupije.

16 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zadar: Slavlje u župi Bezgrešnog začeća BDMSvetkovina Bezgrešnei nama je poziv da seotvorimo sudjelovanjuu povijesnimdogađajima, poručionadbiskup Prenđa

Zadar, 9.12.2006. (IKA) -Svetkovina Bezgrešnog začećaBDM svečano je 8. prosincaproslavljena u istoimenoj župina Puntamici u Zadru.Koncelebrirano slavlje u crkviBezgrešnog začeća uzajedništvu s brojnimzadarskim svećenicimapredvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa. Pozvaoje na molitvu da se Božji planostvaruje sa svima nama kao sMarijom, da budemo putBožjeg silaska među ljudima.Bog treba velikodušnost našegsrca, da mu povjerujemo damože mijenjati svijet. To jeporuka svetkovine Bezgrešne,rekao je nadbiskup, istaknuvši:"Odlučimo pred likomBezgrešne da ćemo se Bogustaviti na raspolaganje. Slabasmo i krhka bića, aliprepustimo mu se spovjerenjem i vjerom, usigurnosti da je to Bogudovoljno da bi on svojommudrošću i snagom vodiosvijet". Ne budimo samo ljudipitanja nego ljudi zadataka, da

pridonesemo gorušičinimzrnom, stavljajući se naraspolaganje za ispravak lošeg.Često nas pobjeđuju glasovipesimizma. Bojimo sebudućnosti, kao da smonemoćni i mislimo da je zloprevladalo. Ako nas obuzimanemoć i doživljavamo da je zloprejako da bismo mogli neštonapraviti, znači da smo ljudislabe vjere. Ako se oslanjamona Božju riječ znat ćemo izlaz,jer Bogu ništa nije nemoguće.On djeluje i hoće naš doprinosu popravljanju svijeta", poručioje nadbiskup Prenđa, dodavšida se srce mijenja akoprihvaćamo svoj križ i izlazakje iz teškoća ako ne stojimo postrani."Bezgrešna je izvor naše nade.Bog svoja obećanja nikad nepovlači i pobjednik je u onomešto izgleda nemoguće.Svetkovina Bezgrešne i nama jepoziv da se otvorimosudjelovanju u povijesnimdogađajima. Nemojmoiznevjeriti Božji poziv. Zato jebitno kako naše srce reagira na

Božju riječ, kako se njomehranimo", istaknuo jenadbiskup, dodavši da je Božjariječ navijestila sadržaj i učinaki Marijina poslanja. Njen liknada je čovječanstva, govorBožje ljubavi i zauzetosti začovjeka. Unaprijed jeoslobođena bilo kojeg grijeha.Svi imaju mogućnost živjeti odbogatstva Kristova otkupljenjaostvarenog po Mariji. Jer,nosimo posljedice grijeha iakosmo otkupljeni, ali Bog je htiootvoriti pogled prema svjetlu,nadi, jer svijet nije zaboravljen.Bog je ponio križ da bismo bilis njim, ušao je u povijest posvome Sinu i daje odgovorenašim tjeskobama. Marija jeslika vjernika kojeg Bog pozivana suradnju. Stavila se naraspolaganje Bogu riječimaNeka mi bude po volji tvojoj.Činimo i mi tako, rekao jenadbiskup Prenđa, dodavši daje Majka prisutna na našimputevima. Zazvao je njenzagovor da nam i dalje budezvijezda koja nas vodi i štitikao zagovornica.

21. sabor mladih katolika Gospićko-senjske biskupijeStotinjak mladih izsvih dijelova biskupijeokupilo se uogulinskoj župi sv.Križa

Ogulin, 9.12.2006. (IKA) - UOgulinu je 9. prosinca održan21. sabor mladih katolikaGospićko-senjske biskupije.Stotinjak mladih iz svihdijelova biskupije okupilo se užupi sv. Križa pod vodstvombiskupijskog povjerenika zamlade mr. Tomislava Rogića ipredsjednice sabora IveDasović.Župnik i dekan ogulinski mr.

Tomislav Rogić početnomduhovnom meditacijompribližio je mladima značajstvaranja zajedničke žive Crkveu kojoj svatko treba pronaćisvoje mjesto. U zasjedanjusabora dogovoreni su poslovioko skorog izdanja novog brojalista mladih "Osvit", kao i okoorganizacije škole animatorakoja će se početkom veljačeodržati u Ogulinu. Bilo je riječi

i o uključivanju mladih uglazbenu školu koja seorganizira po dekanatima tepripremama za treći biskupijskisusret mladih sljedeće godine.Odlučeno je da domaćin budeUdbina 28. travnja. U nastavkuje slavljena misa, upopodnevnom dijelu saboraizvješća su podnijeli voditeljigrupa, a druženje suorganizirali mladi iz Gračaca.

Vidim samo čudaBožićna izložbafotografija djecesplitskog DomaMaestral

Split, 9.12.2006. (IKA) - Da sunebrojeni načini na koje semože pomoći bližnjemu ako seto doista želi, dokazala je isplitska studentica prava MašaBogdanović. Da bi razveselilaštićenike dječjega Doma zanezbrinutu djecu Maestral uočiBožićnih blagdana, mlada jedjevojka pokrenulahumanitarno-edukativni projekt"Vidim samo čuda" u kojem jesudjelovalo osmeroosnovnoškolaca štićenikadoma: Željka Vučić, MiaRibičić, Željka Pavelić, StipeJović, Alen Hrnjičić, JosipPavelić, Ivana Mazalin i BožoFranić. Pomoć pri organizacijipružio je Leo klub iz Splita.Riječ je o petodnevnoj foto-radionici u kojoj su se djeca

kroz kreativno i slobodnoizražavanje upoznala sosnovama fotografije, te bilapotaknuta gledati, prosuđivati izapažati fotografski. Kako jeMaša ujedno i predsjednicasplitske foto-grupe Cameraobscura, ona je pred djecustavila upravo kartonskifotoaparat koji se nazivacamerom obscurom. Budući damališani nisu imali vlastitihfotoaparata, a pokazali suzanimanje za upoznavanječarolije stvaranja fotografije iznajobičnije kutije sprozorčićem za svjetlo, svatkood njih dobio je svoju cameruobscuru uz koju je svjetlomcrtao izrađujući kemograme ifotograme. Odabrane dječjefotografije nastale u

prostorijama Doma i u njegovudvorištu izložene su potom uMuzeju grada Splita.Organizatorica Bogdanović naotvorenju izložbe istaknula jekako djeca nisu gledala očima,nego srcem, te su zato tefotografije osobite.Napomenula je i kako je foto-radionicu provela slijedećiodgojno-obrazovni programHrvatskog foto-saveza za djecui mlade, te zahvalila TanjiLjubojević iz foto-kluba Rijekakoja joj je pomogla u radu sdjecom. Štićenicima domafotografija se toliko svidjela tesu osnovali vlastitu foto-grupu.Sav prihod od prodajenamijenjen je upravo djeciDoma Maestral.

17v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Adventska duhovna obnova za redovnice Požeškebiskupije

Voditelj je biovirovitički gvardijan ižupnik fra RobertPerišić

Požega, 9.12.2006. (IKA) -Kako se pripremati za trostrukiIsusov dolazak bila je temaadventske duhovne obnove zaredovnice Požeške biskupijekoja je 9. prosinca održana uPožegi. Na početku susreta udvorani franjevačkogsamostana požeški biskupAntun Škvorčević govorio je ovažnosti zajedničkih susretaredovnica mjesne Crkve kojesvoju crkvenost ostvaruju krozsvoje različite karizme,duhovno je obogaćujući.Biskup je zatim govorio o svrsiduhovne obnove, istaknuvšikako se obnoviti može samoonaj tko vjeruje da može bitidrugačiji. Za takve je duhovnaobnova osobna šansa da učinekorak naprijed, a advent jeupravo takvo vrijeme koje naspodsjeća na te šanse.

Voditelj duhovne obnovevirovitički gvardijan i župnikfra Robert Perišić krozrazmišljanja o velikim likovimadošašća sv. Ivanu Krstitelju,Blaženoj Djevici Mariji, Josipui samom Isusu govorio jeredovnicima o tome kako setreba prepustiti Božjem vodstvuu iščekivanju dolasku IsusaKrista, kako onog koji se većdogodio u povijesti tako i onogkoji se svakodnevno događa ueuharistiji i našoj osobnojmolitvi, te na kraju onogakonačnog. Za Boga koji nemiruje, nego je aktivan i dolazitrebamo biti uvijek budni,opasanih bokova i upaljenihsvjetiljki. Dakle, trebamo neštočiniti, ali ne tako da mislimo dasmo mi ti koji moramo svečiniti, nego treba Gospodinudopustiti da on učini ono što onželi učiniti kako bi razveselio

svakoga od nas. Treba slušati ičiniti, biti i Marta i Marija.Voditelj je posebno upozorio daredovnice i redovnici, a i sviostali kršćani moraju u ovomvremenu koje je opterećenomaterijalizmom i novcem bitiznak onog pravoga Božića,Božića srca. Duhovna obnova završila jemisnim slavljem koje je udrevnoj požeškoj crkvi Sv.Lovre predvodio biskup ukoncelebraciji s fra RobertomPerišićem, kancelarom IvicomŽuljevićem, povjerenikombiskupije za redovnice o.Zvonimirom Šeremetom i fraZlatkom Papcem. Misno slavljezavršilo je molitvom zaduhovna zvanja u Požeškojbiskupiji.

Slavlje u Kaštel ŠtafilićuNadbiskup Barišićblagoslovio kamentemeljac za novucrkvu Bl. MajkeTerezije u Resniku

Resnik, 9.12.2006. (IKA) -Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić blagoslovio je usubotu 9. prosinca gradilište ikamen temeljac za novufilijalnu crkvu Blažene MajkeTerezije u Resniku u KaštelŠtafiliću. Kroz taj, sadaurbanizirani, prostor prošle sucivilizacije. Povijesni izvori iarheološki nalazi nedaleko odove nove crkve govore da je tunekoć bila grčka luka, potomrimska luka, sjeverno upodnožju Trećanice u poglednam upadaju ilirske gomile, tusu i Bijaći, kolijevka hrvatskedržave. Prema mišljenjupovjesničara domicilnostanovništvo Kaštel Štafilićanajizravnije je potomstvo starihHrvata iz Bijaća. Ovdje jekršćanska vjera gotovo odsamih početaka kršćanstvaprosvjetljivala, odgajala ispašavala čovjeka, kazao ježupnik don Mate Čulić tepozdravio nadbiskupa Barišića,generalnog vikara mons. IvanaĆubelića, dekana Trogirskogadekanata don TomislavaĆubelića, župana Splitsko-dalmatinske županije AntuSanadera, gradonačelnikaKaštela Ivana Udovičića,suradnike projektanta toga djelaZorana Jeremaza, direktoraKonstruktora nosioca

građevinskih radova JosipaBaričevića, župljane uzvanike iprijatelje. Gotovo u svakom dijelu župeKaštel Štafilić izgrađene sucrkvice-kapele - od Sv. Marte,Sv. Onofria, Sv. Jure, Sv.Vitali, Sv. Klara (u Divuljama,ostali samo temelji), Sv. Bartul,Sv. Lucija, Ime Marijino ižupna crkva Bezgrešnogazačeća BDM, te su one znakvjere koja je odgajalakaštelanskoga i hrvatskogčovjeka, dozivala mu njegovodostojanstvo, pozivala na životi smisao za koji je stvoren.Nova crkva posvećena jeBlaženoj Majci Tereziji, jer jeona važan znak ovom vremenu,istaknuo je župnik. Prošlo je 60 godina otkako jebl. Majka čula Božji glas daostavi sve i da ga slijedi te damu služi u najsiromašnijima.Misionarke to slave kao Dannadahnuća, a prvu bolnicu kojuje majka Terezija napravilanazvala je "Prem Dan" - Darljubavi. I ova crkva koju smozapočeli graditi je dar, Božjidar ljubavi, dar nadbiskupije igrada te dar ljubavi mnogihpojedinaca. Solidarnost, ljubavi toplina čini dom domom, adom je mjesto gdje se svi mi

osjećamo najzaštićenijima testoga uvijek čeznemo izgraditivlastiti dom. Ovaj novi hramBožji trebao bi biti izvor teljubavi, nade i vjere, kojomćete, nahranjeni riječju Božjomi tijelom i krvi Kristovom,ispunjati svoje domove, kazaoje nadbiskup te dodao da jeMajka Terezija snažno vezanauz našu domovinu; poznavalaje jezik i bilo našega naroda, akao ponizna službenicaGospodnja i misionarka ljubavipravi je uzor i primjer. Nakon što je nadbiskupblagoslovio gradilište i kamentemeljac, mons. Ćubelićpročitao je povelju o gradnjinove crkve. Unatoč kišnomvremenu župljani su se okupiliu velikom broju, a župni zbor jeuzveličao svečani trenutak. Kaštel Štafilić će 2008. slaviti500 godina svoga postojanja.Župnik Čulić izrazio je nadu daće u toj godini posvetiti crkvu ida će tako ovaj kraj na najboljimogući način kroz njuposvjedočiti svoju kršćanskuvjeru i svoje postojanjeuključiti u sveti povijesni tijekovoga mjesta i hrvatskoganaroda.

18 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Priopćenje vukovarskoga gvardijanaFra Zlatko Špehardemantira izjavepredstavnika SDSS-a

Vukovar, 9.12.2006. (IKA) -Vukovarski gvardijan fraZlatko Špehar obratio se 9.prosinca hrvatskim javnimglasilima priopćenjem u kojemodbacuje objede predstavnikaSamostalne demokratske srpskestranke.Sasvim svjesno i mirne savjesti,odlučno odbijamo objede ineistine kojima se služepredstavnici SDSS-aStanimirović i Pupavac usvojim izjavama o "lokalnimcrkvenim moćnicima", popitanju neke nezakoniteraspodjele obnovljenih stanovau Vukovaru. Nisu nam poznatini datumi niti postupci zauseljenje u obnovljene stanove,pa stoga držimo izjavunadležnih u Koordinaciji za

povratak i Regionalnog uredaza prognanike, povratnike iizbjeglice u Vukovaru: "Neradimo s Hrvatima i Srbima,nego s hrvatskim građanimakoji po zakonu imaju ili nemajupravo - rekao je pročelnikDrmić i dodao da se držeZakona o područjima odposebne državne skrbi iz 2002.Drmić objašnjava kako, pozakonu, pravo na zbrinjavanjene mogu ostvariti oni kojiimaju u vlasništvu ilisuvlasništvu drugu kuću ili stanu Hrvatskoj ili na područjubivše SFRJ ili su tu imovinuprodali nakon 1991." jedinimispravnim tumačenjem ovogZakona u Republici Hrvatskoj.Prizivanjem na Vatikan,Pupovac je neposredno optužio

Katoličku crkvu u Hrvatskoj onekoj političkoj moći, što nitkood trijeznih i razumnih ljudi nemože prihvatiti. Dok ti istipredstavnici srpske političkevlasti u Hrvatskoj ne znajuodgovoriti na pitanje tko jesrušio Vukovar, znaju sekoristiti starom prokušanommašinerijom laži o"ugroženosti" srpskog naroda,prizivajući na scenu"srbobranštinu", koja dijelidjecu u dječjim vrtićima i uškoli u Vukovaru. U istovrijeme tzv. "lokalni crkvenimoćnici", putem Caritasa, većgodinama hrane i oblače višeod 150 srpskih obitelji uVukovaru, istaknuo je fraZlatko Špehar.

Pazin: Susret članova župnih caritasa Porečko-pulskebiskupijePazin, 9.12.2006. (IKA) -Godišnji susret članova župnihcaritasa Porečko-pulskebiskupije u organizacijiBiskupijskog caritasa održan je9. prosinca u Pazinskomkolegiju u Pazinu. Na susretu jesudjelovalo oko 160 članova.Sve je pozdravio ravnateljBiskupijskoga caritasa mr.Milan Zgrablić te predstavioprogram susreta.

Na susretu je sudjelovalo iporečko-pulski biskup IvanMilovan, koji je predvidiomolitveni početak te izraziosvoju radost što je župni caritasuspio u 80% župa biskupijeaktivno zaživjeti te zahvaliosvima koji daju svoj diovremena za služenje drugima.Predavanje je održao zamjenikravnatelja Hrvatskog CaritasaVice Batarelo na temu

Promicanje karitativnogdjelovanja u svjetlu enciklikeBog je ljubav pape BenediktaXVI. Rad je nastavljen uskupinama. Nakon aktivnogsudjelovanja u radionicama,gdje su sudionici jedne drugeobogatili svojim iskustvima,susret je završio iznošenjemzaključaka i konkretnihprijedloga te zajedničkimobjedom.

XIV. međureligijski koncert u ZagrebuKoncert "Riječju ipjesmom za pravačovjeka i mir" uorganizacijiHrvatskog ogrankaSvjetske konferencijereligija za mir upovoduMeđunarodnog danaljudskih prava

Zagreb, 10.12.2006. (IKA) - Uorganizaciji Hrvatskog ogrankaSvjetske konferencije religijaza mir u povoduMeđunarodnog dana ljudskihprava u Zagrebu je 10. prosincaodržan XIV. Međureligijskikoncert "Riječju i pjesmom zaprava čovjeka i mir". Međuuzvanicima bili su apostolskinuncij u RH nadbiskupFrancisco Javier Lozano ipredsjednik Mešihata Islamskezajednice u Hrvatskoj muftijaŠevko Omerbašić, tepredstavnici Srpskepravoslavne crkve, Evangeličkecrkve, Saveza baptističkihcrkava, Makedonskepravoslavne crkvene općine"Sv. Zlata Meglenska" iŽidovske općine Zagreb. Na početku skupa, privremenipredsjednik Hrvatskog ogrankaSvjetske konferencije religijaza mir Branko Berić pozvao je

nazočne da minutom šutnjeodaju počast blagopokojnomvaraždinskim biskupu MarkuCuleju. Biskup Culej bio jejedan od utemeljiteljahrvatskog ogranka, te njegovpredsjednik. Predvodećimolitvu, nuncij Lozano rekao jekako je predbožićno vrijemeprikladno za promicanjevrijednosti koje Hrvatskomogranku Svjetske konferencijereligija za mir toliko stoje nasrcu. Poruka mira i ljubavi kojadolazi iz Betlehemske špilje svenas poziva da se zalažemo zadijalog, slogu i bratstvo,istaknuo je nadbiskup Lozano.Te vrijednosti i ta nastojanja semogu promicati i putem glazbekoja je univerzalni duhovnigovor koji dira srca muškaracai žena. Glasovi i zbornopjevanje pretvaraju se umolitvu koja čini da se sviosjećamo sinovi istoga Oca,završio je svoje obraćanje

nadbiskup Lozano. Na koncertu su nastupilizborovi, odnosno skupinerazličitih vjerskih zajednica:Katedralni mješoviti zbor,Mješoviti zbor crkve Sv. Pavla,Hor saborskog hramaPreobraženja Gospodnjeg,Plesna grupa židovske općine"Or hašemeš", Zbor mladihEvangeličke crkve, ZborSaveza baptističkih crkava"Nebo", Akademski zborbazilike Srca Isusova "Palma",Ćirilo-Metodov kor, solistica izMakedonska pravoslavnacrkvena općina "Sv. ZlataMeglenska", te mješoviti zbor"Lira". Prvi puta u povijestiodržavanja međureligijskogkoncerta u Zagrebu, nastupio jei jedan nereligijski zborMješoviti pjevački zbor "EmilCossetto".

19v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Godišnji susret članova Kursilja Zadarskenadbiskupije

Tema susreta "Kakomijenjati sebe da bipromijenio druge"

Zadar, 10.12.2006. (IKA) -Godišnji susret članovaKursilja Zadarske nadbiskupije,Ultreja, održan je u nedjelju 10.prosinca u župi UznesenjaBDM na Belafuži u Zadru,započevši euharistijskimklanjanjem. Susret je okupio i17 kursiljista iz Kaštel Novogkoji surađuju sa zadarskimvoditeljima Malog tečaja kojisu ga održali i u Kaštel Novom.Cilj je adventskog godišnjegsusreta analiza proteklogjednogodišnjeg rada, dogovorbudućih smjernica i izmjenaduhovnih iskustava naodređenu temu. Ovogodišnja jebila "Kako mijenjati sebe da bipromijenio druge", a nagovor jeodržao don Milivoj Bolobanić.To su pitanje kursiljisti

razlagali u radu po skupinama,a zaključke su iznijeli na krajususreta. Ljudi često želeobratiti, mijenjati druge, nojedino što mi možemo je molitiza takve osobe i prihvatiti ih,jer su stavljeni na naš put dabismo se mi mijenjali. "Takavnas ne baca dolje nego nasuzdiže jer radimo na sebi",jedna je od izrečenih misli.Istaknuto je i da prva promjenakod nas započinje kad ljubimoonog koji je protiv nas. Ljudi seonda pitaju što je to, što toimaš, a naš je odgovor "To jeKrist". Tu dolazi do pravepromjene, zaključak je jedneradne skupine. Poručeno je i dane mijenjamo sebe da bismopromijenili druge; važno jeraditi na sebi, a ako to

svjedočanstvo i drugog zahvatii potakne na promjenu, timbolje. Na kraju susreta sudionicima suse obratili voditelj KursiljaZadarske nadbiskupije donAnđelko Buljat i tajnicaKursilja Marica Rumora.Izvijestili su, između ostalog, io prvi put održanom TečajuKursilja za krizmanike koji jenaišao na jako dobar odazivmladih; održavane su duhovneobnove i mjesečni susreti kaomogućnost napredovanjačlanova, jer izmjena iskustava,rekao je don Anđelko, održavadinamiku tog crkvenog pokretakoji je u Zadarskoj nadbiskupijiprisutan oko 20 godina.

Posveta novoizgrađene župne crkve u PerušićuU Domovinskom ratuu Zadarskojnadbiskupiji srušenoje 104 crkvenihobjekata, od toga su34 župne crkveuništene do temelja

Perušić, 10.12.2006. (IKA) -Novoizgrađenu župnu crkvuUznesenja BDM u Perušiću uBenkovačkom dekanatuposvetio je 10. prosincazadarski nadbiskup IvanPrenđa. Predvodio je svečanomisno slavlje zajedno sperušićkim župnikom ElvisomKneževićem i dvadesetaksvećenika, u sudjelovanjubrojnih vjernika. Crkvu jesrbijanski agresor srušio uDomovinskom ratu 1992., akamen temeljac za novu crkvublagoslovio je papa Ivan PavaoII. za svog pohoda Zadru.Sredstva je najvećim dijelomosigurala Zadarskanadbiskupija, te dobročinitelji,osobito nadbiskupijaRottenburg-Stutgart, Kirche inNot te hrvatski poduzetnicirodom iz Perušića, MarijanĆurković (Croatia osiguranje) iMile Ćurković (Plodine). Ponacrtu arh. Marine Eškinjeprojekt crkve izradila je tvrtkaDenmar, a tvrtka "Ibis 92"izvođač je radova u vrijednosti1.980.00 kn. Masivni kamenioltar rad je arh. fra Ante BrankaPeriše. Perušić, koji se sastoji odDonjeg i Gornjeg Perušića,doživio je velika ratna stradanjai iseljenje stanovništva,prostorno je velika župa s četirifilijale: Lepuri, Lisičić,Podgrađe i Podlug. Stoga jenova župna crkva duhovno srcežupe, rekao je nadbiskup

Prenđa, izražavajući radost danas Bog dariva obnovama.Lijepo je vidjeti koliko narod uporatnom razdoblju želi vidjetiponovno izgrađene crkve, imatitu prepoznatljivu odrednicusvog identiteta u mjestu,duhovnu dimenziju koja dižeBogu, vertikalu prema Bogu,istaknuo je nadbiskup, uzahvalnosti svimdobročiniteljima koji supomogli da nova župna crkvabude izgrađena na kamenu,stijeni. Time zajednica dobivaposvećeni prostor za proslavuBoga, primanje Riječi života,svetih otajstava i međusobnosusretanje. "Sveto pismo kažeda postoji vrijeme rušenja igrađenja, vrijeme rasipanja iskupljanja kamenja. Zatoosjećamo veliki Božji dar danas uvijek ponovno obraduje,usprkos našim patnjama ikušnjama kad se činilo da setemelji ruše i nestaje ono štonam je stoljećima bilo drago ičime smo se ponosili. Bog namopet dariva crkve, hramove,daje nam da možemo čvrstomvjerom stajati uz ono što sunam preci predali. Naučili sunas da zlo ne može pobijediti;kad ga se pobijedi Bog jepobjednik nad Zlom a mi sepriključujemo toj pobjedi islavi", poručio je nadbiskupPrenđa.U svjetlu Božje riječi govorioje o kamenu koji odbacišegraditelji a postao je kamenzaglavni. "Bog je naša stijena,

Krist je kamen zaglavni, čvrstastijena na koju postavlja zgradusvoje Crkve, svakog pojedinca.To je mudar čovjek, kojivjeruje u Krista, stoji na čvrstojstijeni", istaknuo je nadbiskup,dodavši da ta vjera treba hranepo molitvi i susretu s Kristom,što se osobito ostvaruje po misi,važnoj za duhovni hodzajednice, koja učvršćuje ipotiče na vjeru. Misa je kruh zaživot pojedinca, obitelji,društva i klica za vječni život.Stoga je i nova crkva mjesto zasusret živog Gospodina i našemeđusobno susretanje, rekao jenadbiskup Prenđa. Srušenoj staroj župnoj crkvi iz17. st., zaštićenom spomenikukulture, koja se nalazila nagroblju, također predstojiobnova. Nadbiskup Prenđa soptimizmom gleda nabudućnost i razvoj tog krajakoji novom župnom crkvomdobiva posve drugačijeokolnosti pastoralnogdjelovanja. U Domovinskomratu u Zadarskoj nadbiskupijisrušeno je 104 crkvenihobjekata, od toga 34 župnecrkve uništene su do temelja. Udesetogodišnjem razdobljuobnova porušenog gotovo jezavršena. Predstoji jošizgradnja crkve u Korlatu, zakoju će se uskoro postavititemelji, i crkve u Tinju uBiogradskom dekanatu, za kojuse pripravlja dokumentacija.

20 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nadbiskup Barišić pohodio liječene ovisnikeSplitsko-makarskinadbiskup pohodiožupe Bitelić i Zasiok

Bitelić, 10.12.2006. (IKA) - Udrugu nedjelju došašća, 10.prosinca, splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišićpohodio je župe Bitelić i Zasiokte u župnim crkvama MaleGospe u Biteliću i Sv. IvanaKrstitelja u Zasioku predvodiomisna slavlja uz koncelebracijužupnika don Zdravka Šarića.Advent je vrijeme priprave iiščekivanja Boga koji dolazi.Nadbiskup je vjernike potaknuoda Boga dočekaju: molitvom,nadom i dobrim djelima. Za toje potrebno napustiti svakioblik samodostatnosti iusmjeriti svoj pogled nadrugoga, vjerovati mu i oslonitise na njega te vidjeti drugoga unjegovoj potrebi i pomoći mu.U svjetlu čitanja o IvanuKrstitelju koji poziva naobraćenje, nadbiskup jeistaknuo da ovo vrijemedošašća treba intenzivnijeusmjeriti povratku iz pustinjekoju stvaraju naši grijesi kojinas odvajaju od Boga, drugih inas samih te da spoznajući sebekršćanskim krjepostimaučinimo svoj život plodnimtlom. U tijeku misnoga slavlja uBiteliću nadbiskup je podijeliosakrament krštenja malenomeŠimunu, a brojnu djecu Zasiokarazveselio je darovima te su muoni radosni uzvratili osmjehomi poklikom: "Sveti Nikola". Užupama Bitelić i Zasiok sadaboravi oko 250 obitelji, a oko40-ero je djece.Nadbiskup Barišić pohodio je izajednicu liječenih ovisnika"Papa Ivan XXIII." u Zasioku.Ta zajednica ima svojih 5 kućana području Splitsko-makarskenadbiskupije, a nadbiskup ihčesto posjećuje kako bi"povratnike" duhovno imaterijalno ohrabrio na njihovuputu obraćenja i odabirapravoga života te im učvrstiovjeru u Božju blizinu.Zajednica već 4 godine boraviu Zasioku u kući "sv. Frane",koju im je nadbiskupija dala na

korištenje. Tu je prije bilažupna kuća koju su u II.svjetskom ratu zapalilipartizani, djelomično jeobnovljena 1956., ali nikadanije u potpunosti uređena.Godine 2003. kuću je obnovilazajednica "Papa Ivan XXIII." iu njoj se nastanila. Do prijegodinu dana primala je samomuškarce, a od tada prima ižene. Trenutno se u njoj nalazi10 članova od kojih su dvojicavoditelji. Žive od Božjeprovidnosti, rada i molitve. Kodkuće se nalazi kapela Sv. AntePadovanskoga sagrađena u 19.st. te u njoj redovito imajumolitvene časove, klanjanjapred Presvetim i tjedne mise. Uz prigodan obiteljski agapebilo je govora i o bogatojpovijesti župa Zasiok i Bitelićkoje se prostiru na lijevoj obalirijeke Cetine, koju je velikimdijelom poplavilo umjetnojezero hidrocentrale Peruča.Područje današnje župe Zasiokbilo je naseljeno već odrimskoga razdoblja o čemugovore ostaci rimskihspomenika, a kod crkve Sv.Ivana Krstitelja pronađeni suostaci starohrvatske crkve.Hrvatska pleterna ornamentikapronađena je na mjestudanašnje pravoslavne crkveBogorodičina Roždenstva uDragoviću, gdje je postojalasrednjovjekovna crkva čiji suostaci kasnijim preinakamaposve uništeni. Pod vodomPeručkog jezera ostalo je nanekoliko mjesta višesrednjovjekovnih stećaka ilokaliteta crkava. Župi, osimZasioka, koji je poslijeoslobođenja od Turaka 1715.bio u sastavu župe Potravlje,još pripadaju sela: Vučipolje iDabar. Šezdesetih godina 20.st. nastalo je veliko iseljavanjestanovništva, prava "seobanaroda" kojemu je zbogumjetnoga jezera zahidrocentralu Peručapoplavljeno polje, pa je narod

za oduzeto zemljište dobionovčanu nadoknadu i nastaniose u drugim mjestima,ponajviše u Sinju, Splitu, Istri iSloveniji. Župna crkva Sv.Ivana Krstitelja sagrađena je1780. na brežuljku iznadZasioka. Prvoga dana četničkeokupacije te župe u rujnu 1991.crkva je zapaljena i posveuništena, a obnovljena je 1997.Na području župe Bitelićhrvatsko stanovništvo živjelo jei u doba turske vladavine. Novostanovništvo doselilo se na tajprostor nakon Malog rataizmeđu Venecije i Turske, kojije završio mirom 1718. uPožarevcu. Nakon toga granicaprema turskoj državi pomaklase na vrhove Dinare iKamešnice, dolazi dostabilizacije stanovništva isređivanja crkvenih prilika. Uto vrijeme jednu župu, ovisnu osinjskom franjevačkomsamostanu, sačinjavale sudanašnje župe Zasiok, Bitelić iBajagić, a sjedište župnika biloje u Biteliću. Godine 1770.župa je postala samostalna, aBajagić je bio u njezinomsastavu kao izložena kapelanija.Oko 1787. Bajagić je proglašensamostalnom župom, a Zasiok,koji je bio kapelanija Potravlja,to je postao kada i Bitelić 1770.Organski dekret iz 1849. Bitelićje ostavio kao samostalnu župuradi broja stanovnika i položajažupe, dok je Zasiok postaoizložena kapelanija ovisna ožupniku u Biteliću. Župnu kućusagrađenu u 19. st. u GornjemBiteliću zapalili su partizani,odnosno domaći komunističkisuradnici, a nova je sagrađena1998. Župna crkva Male Gospenalazi se kod groblja, završenaje i posvećena 1968., a nakontoga je obnavljana.Župnik don Zdravko Šarićzahvalio je nadbiskupu Barišićuna pastirskoj brizi i riječimaohrabrenja.

Šibenik: Misa zadušnica za dr. TuđmanaŠibenik, 10.12.2006. (IKA) -Vjernici grada Šibenika sedmuobljetnicu smrti prvogahrvatskog predsjednika dr.Franje Tuđmana obilježili su unedjelju 10. prosinca misomzadušnicom u crkvi Gospe vangrada. Euharistiju je, uzkoncelebraciju župnika Varošafra Ivana Maletića, fra MateTopić i fra Nikole Ćurčije,

predvodio fra Miroslav Stojić.U propovijedi je istaknuoznačaj dr. Tuđmana u stvaranjusuvremene hrvatske države.Potom je govoreći o aktualnomdruštvenom trenutku ukazao na"nepravedan i podčinjenpoložaj hrvatskih generala",rekavši: "Pitamo se gdje jenestao hrvatski ponos idostojanstvo - u strahu ili

velikim očima prednadolazećom hedonističkopotrošačkom olujom sazapada". Među brojnimvjernicima i poštovateljima dr.Tuđmana bili su županŠibensko-kninske županijeGoran Pauk, gradonačelnicaNeda Klarić i saborskizastupnici Perica Bukić i JozoTopić.

21v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Obitelj u okovima medijaMakarska, 10.12.2006. (IKA) -Obiteljsko savjetovališteSplitsko-makarske nadbiskupijepriredilo je 10. prosinca ukatedrali Sv. Marka uMakarskoj obiteljsku tribinu"Obitelj u okovima medija" zažupe Makarskoga dekanata. Otemi koja je privukla velik brojsudionika govorio je IvicaUrsić, voditelj emisije "Nikadnedjeljom" Radio Splita. Napočetku župnik don PavaoBanić pozvao je vjernike naaktivno slušanje, rekavši kakoje danas, kada su mnoge obiteljipred raspadom, ova tema višenego nužna.

Govoreći o utjecaju medija naobitelj, Ursić je izmeđuostaloga istaknuo: "Mi danasimamo moderne tzv. ribareljudskih duša koji svojimribarenjem žele ljude odvesti odKrista i od pravih vrijednosti.Promovira se uspjeh bez rada.Zabava do smrti je slogan kojise nudi i nama i djeci. Današnjevrijeme kaže da je obiteljnajopasnije mjesto za dijete.Standard nas uči da svakodijete treba imati svoju sobu,mobitel, televiziju. Dijete je tajprvi rob medija. Jedna odnajgorih stvari je što se čovjekosjeća ponižen kroz medije".

Svojim jednosatnim izlaganjempozvao je sudionike da nepuštaju medijima odluku onjihovim životima i životimaobitelji već da progovore oovom problemu i vrše pritisakna zastupnike, na ljude koje subirali. Predavanje je bilo ibožićna priprava za obitelji.Svatko je mogao u ovomvremenu došašća upitati sebegdje traži istinu. Nalazi li seona kod punog stola, usvjećicama koje ne griju iliispred televizije koja je zauzelapočasno mjesto svih našihdomova.

Čakovec: Blagoslovljen kip sv. Antuna PadovanskogRad akademskogkipara Josipa Poljana

Čakovec, 10.12.2006. (IKA) -Provincijal Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda fra ŽeljkoŽeleznjak je na 2. nedjeljudošašća, 10. prosinca,blagoslovio kip sv. AntunaPadovanskog, koji je dan ranijepostavljen na trg svečevaimena, zaštitnika župe Čakovec

- Jug. Kip je pred velikimbrojem vjernika otkrio ĐuroBel, član Župnog pastoralnogvijeća, a izradio ga jeakademski kipar prof. JosipPoljan iz Zagreba. Izrada kipa,postolja i Trga sv. AntunaPadovanskog iznosi oko 250tisuća kuna. Najveći dio novcaprikupljen je na aukciji

darovanih slika, a ostalo sudonacije i prilozi vjernika. Prijesamog čina blagoslova u župnojcrkvi provincijal Železnjakpredvodio je misu na kojoj jepropovijedao o nadolazećemBožiću, kojeg bismo trebalidočekati čista srca, pomireni sbližnjima i sami sa sobom.

Susret župnih Caritasa Šibenske biskupijePredstavljenaCaritasova božićnaakcija prodaje čestitkiu koju su uključenešibenske tvrtke i župe,a pred sam Božić uakciju prodaje uključitće se i šibenskisportaši

Šibenik, 10.12.2006. (IKA) -Predbožićno okupljanje članovažupnih Caritasa Šibenskebiskupije održano je 10.prosinca u Katoličkom domubiskupa Jeronima Milete. Nasusretu su sudjelovali članovi -volonteri osam župnih Caritasa,od devet koliko ih djeluje ubiskupiji. "Ovaj susret držimvrlo važnim početkom jednogsustavnog rada na karitativnomdjelovanju", kazao je šibenskibiskup Ante Ivas, ističući kakoje Caritas poslanje u Crkvi."Caritas ne postoji samo usvrhu dijeljenja potrebnima,nego bi on trebao i sve odgajati.Svakog vjernika za kulturudarivanja. Ako smo kršćani,obvezni smo primijetiti potrebudrugoga i pomoći mu.Prvenstveno vlastitimsnagama", ističe biskup, koji jekao program rada Caritasa

Šibenske biskupije najavioosnivanje župnih Caritasa užupama koje ga nemaju. Potomje ukazao na potrebuvolonterskog djelovanja užupnim zajednicama. Trebamou ovom vremenu kad se svecijeni kroz novčanu dobit ikupovnu moć odgajati zaaltruizam, istaknuo je biskup izaželio da šibenski Caritas posvom djelovanju budeprepoznatljiv i vidljiv, te da umedijima bude prisutan, ne radipromidžbe nego radi poticajajavnosti na volontersko ikaritativno djelovanje.Potom su predstavnici župnihCaritasa iz katedrale Sv.Jakova, Crnice, Baldekina,Ražina, Vodica, Miljevaca,Murtera i Knina iznosiliiskustva karitativnog ivolonterskog rada u svojimsredinama. Susret je zaključen

izlaganjem ravnatelja CaritasaŠibenske biskupije donMarinka Mlakića, koji jestotinjak nazočnih volonteraupoznao s radom i projektimasvoje ustanove. Najavio jesustavni rad s volonterima iprojekt formacije članovažupnih Caritasa, da bidjelovanje bilo učinkovitije isustavnije. Predstavio jebožićnu Caritasovu akcijuprodaje čestitki. "Ovo jesvojevrstan pilot program kojise pokazao veoma uspješnim.U akciju su uključene šibensketvrtke i župe. Prodali smo pettisuća čestitki, a u vremenupred sam Božić u akcijuprodaje uključiti će se i poznatišibenski sportaši koji ćeprodavati i potpisivati čestitke",rekao je Mlakić.

Biskup Mrzljak s katekumenimaSlavlje u crkvi Sv.Antuna Padovanskogau Zagrebu

Zagreb, 10.12.2006. (IKA) - Užupnoj crkvi Sv. AntunaPadovanskoga u Zagrebuzagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak predvodio je 10.prosinca koncelebriranu misu ipodijelio sakramente kršćanskeinicijacije dvadesetoricikatekumena. Oni su se u ovoj

župi od travnja pripremali zaprimanje sakramenata. Upropovijedi je biskup Mrzljakistaknuo kako je advent vrijemeu kojem trebamo vidljivijepromišljati našu vjeru, našekrštenje, te da nam zemaljskebrige ne smiju biti smetnja urazumijevanju Božje riječi.

Svjesni smo da ovo vrijeme ukojem se advent iskorištava urazličitim konzumističkimoblicima, nije onaj pravi adventu kojem trebamo iskazatiradost, ali radost iščekivanjanekoga tko nam je drag,napomenuo je biskup Mrzljak.

22 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagoslov crkve Sv. Ivana u IvandoluIvandol, 10.12.2006. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević u tijeku svečanogeuharistijskog slavlja 10.prosinca blagoslovio jenovoizgrađenu crkvu Sv. Ivanau naselju Ivandol ubrestovačkoj župi, u bliziniPožege. Na početku slavlja sveje pozdravio domaći župnikFranjo Nemet koji je zahvaliosvima koji su pomogli gradnju,istaknuvši da je sagrađenacrkva dokaz njihove vjere,odanosti i ljubavi prema Bogu.Crkva je građana prilozimavjernika, ali i uz pomoć općineBrestovac, gospodarstvenikatog naselja i sponzora.Ova je crkva izgrađena da bibila mjesto gdje će čovjekprebirati po svojoj duši i srcupred Bogom i životom. Samoako bude takvo mjesto, Ivandolnikada neće izgubiti svojuosjetljivost za Boga i čovjeka,

odnosno nikada neće bitisiromašno mjesto. SluženjeCrkve i ovdje, u ovojnovosagrađenoj crkvi želi bitiBožje služenje čovjeku i nekanitko nikada ne prezre tosluženje jer Bog čovjeku nijestranac, nego suputnik isupatnik, poručio je požeškibiskup, uz kojeg jekoncelebrirao domaći župnikNemet, katedralni dekan MatijaJuraković, kancelar IvicaŽuljević, gvardijan požeškogfranjevačkog samostana JosipPoleto te skenderovački župnikPavao Mokri.Na kraju slavlja biskup jeizrekao hvala za slogu kojommještani grade međuljudskozajedništvo, napomenuvši da jesloga čarobna formula zaobiteljsko i narodno zajedništvokoje je ovdje vidljivo ne samona razini župe, nego i općine.Čestitao je i zahvalio članovima

Dobrovoljnoga vatrogasnogdruštva Ivandol koji su nazočilimisnom slavlju na 50.obljetnici postojanja i nanjihovoj slozi i na svemu štočine za čovjeka i svoje mjesto.Predsjednik DVD-a Ivan Tomićistaknuo je kako je mještanenjihova sela koje danas ima 40-ak kućanstava uvijek krasilavjera od koje nisu odustajali niu doba totalitarnih sustava.Kako su do sada imali smogrobljansku kapelu koja jesagrađena 1967., gradnju crkvekoja je počela prije tri godineželjno su iščekivali, uzdajući seu Božju pomoć. Danas smosretni što je ovo mjesto, prvokojim se ulazi u našu općinu iPožeško-slavonsku županiju,dobilo crkvu prepoznatljiviznak vjere, kazao je načelnikopćine Zdravko Mandić.

Božićna poruka biskupa Župana"Stanje u kojem nemaljubavi stvaraarogantne inetrpeljive ljudekojima je dovoljan inajmanji povod dauđu u sukobe s teškimposljedicama"

Krk, 11.12.2006. (IKA) -"Čovjek je stvoren da u trajnojpovezanosti s Bogom uživapuninu života. Kadgod seudaljuje od tog cilja ne vidi višesmisao svoga postojanja, unjemu nastaje pobuna iotvoreno protivljenje Bogu te jeu stanju učiniti i najgorestvari". Ta povezanost čovjekas Bogom i uzvišenost ljudskogživota u središtu je ovogodišnjebožićne poruke krčkog biskupaValtera Župana. "Bog se uvijekjavlja kao onaj komu je stalo dačovjek živi i da bude blaženzauvijek. Isus je to neprestanogovorio i dokazivao svojimdjelima. I sam način dolaskaBoga na zemlju dokazujekoliko je dostojanstvo Bog daočovjeku i kolika je uzvišenostljudskog života u svimnjegovim fazama. Bogu nijebilo "ispod časti" solidariziratise s nama i živjeti s nama svesituacije našeg života donajgore smrti. Od tada svakome

može biti jasno da nemabeznadne situacije. Sve imasvoj smisao i može imati sretanzavršetak… No, Isus je jasnogovorio i svjedočio da čovjekne može postići puninu života isreću za koju je stvoren bezpovezanosti s Bogom", ističebiskup u svojoj poslanici. Drama i sudbina ljudi i svijeta,nastavlja biskup Župan, uvijekse odvijaju oko temeljne stvari:ili se čovjek u povjerenjupredaje Bogu, pa živi u nadi, ilise opredjeljuje protiv Boga itime za nestanak i smrt: "Neopažamo li da se vraćamoupravo u takvo stanje u kojemodnosi na svjetskom planuprijete da prerastu u sukobenesagledivih razmjera. Ništanije bolje ni stanje u obiteljima.Takvo stanje u kojem nemaljubavi stvara arogantne inetrpeljive ljude kojima jedovoljan i najmanji povod dauđu u sukobe s teškim

posljedicama. Čovjek je stvorenda u trajnoj povezanosti sBogom uživa puninu života.Kadgod se udaljuje od tog ciljane vidi više smisao svogapostojanja, u njemu nastajepobuna i otvoreno protivljenjeBogu te je u stanju učiniti inajgore stvari". Svoju božićnu porukuvjernicima biskup stogazaključuje porukom nade upromjenu srca, ističući kakoBožić koji je pred nama nijedogađaj iz prošlosti. I namadanas odzvanja poziv "Danasvam se rodio Spasitelj"; "Mirkoji je navješten i ponuđenljudima u božićnoj noći jestdarovana mogućnost pomirenjačovjeka s Bogom i ondačovjeka sa samim sobom. Tajmir znači potpuno zadovoljenjesvih čovjekovih težnji, to jeduboki mir srca i pameti. Beztog mira ne može biti miraizvan čovjeka ni u svijetu".

Predstavljen novi album FidesaSnimka božićnogadobrotvornogkoncerta za udrugu"Krijesnica"

Zagreb, 11.12.2006. (IKA) -Glazbena skupina Fidespredstavila je 11. prosinca udvorani Kluba hrvatskihglazbenika SAX u Zagrebu svojnovi božićni album "Vrijemeradosti - Božić s FidesimaLive". Riječ je o snimcibožićnoga dobrotvornogkoncerta za udrugu"Krijesnica", koji je skupina

Fides održala u KD VatroslavLisinski 21. prosinca 2004.Izdavač albuma je Dancingbear.Album sadrži božićne pjesme ugospel obradi Fidesa s Vannomkao gošćom: "Vrijeme radosti","Božićna", "Veselje tinavješćujem", "Pastorella","Pristupite vjerni", "ObećanaDjevica", "Tiha noć", "Svim na

zemlji", "Reci Marijo", "JesusWhat a Wonderful Child" idodatak "Dok vani padasnijeg". Na predstavljanjualbuma Fidesi su izvelinekoliko božićnih i gospelskladbi iz svoga repertoara. Sgošćom večeri ZdenkomKovačićek otpjevali su "Tihunoć".

23v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Duhovna obnova svećenika Varaždinske biskupijePredstavljen najnovijiprojekt u suradnji sUredom za crkvenuglazbu - Riječ je oprvom izdanju novebiblioteke "Da Isusraste" pod nazivom"Poziv - Božji poziv usvakodnevici",posvećenom prvimsubotama u mjesecu teanimaciji duhovnogpoziva u župnimzajednicama

Varaždin, 11.12.2006. (IKA) -U Varaždinu je u ponedjeljak11. prosinca održan redovitimjesečni susret svećenikaVaraždinske biskupije, ovaj puts već tradicionalnomadventsko-božićnomduhovnom obnovom. Susret jezapočeo u dvorani Biskupskogordinarijata, gdje je sveokupljene svećenike na čelu smons. Ivanom Godinom,dijecezanskim upraviteljemVaraždinske biskupije,pozdravio kancelar mons.Antun Perčić. Zatim su vlč.Antun Štefan, predstojnikbiskupijskog Ureda za pastoralduhovnih zvanja, i vlč.Krunoslav Novak, predstojnikbiskupijskog Ureda za pastoralu medijima, predstavilinajnoviji projekt koji jeostvaren u suradnji s Uredomza crkvenu glazbu. Riječ je o prvom izdanju novebiblioteke "Da Isus raste" podnazivom "Poziv - Božji poziv usvakodnevici", posvećenomprvim subotama u mjesecu teanimaciji duhovnog poziva užupnim zajednicama. Ovoizdanje s katehetskim,liturgijskim i filmskimmaterijalima sadržajno jenajviše usmjereno župnojkatehezi polaznika osmihrazreda osnovne škole ikrizmanika. Izdanje obuhvaćaknjigu u dva dijela, koju jeuredila vjeroučiteljica SnježanaMališa, te DVD s četiri filma.U prvom dijelu nalazi se 12župnih kateheza za osmerazrede o Božjem duhovnompozivu, u čijem je središtu 12biblijskih likova. U izradikateheza sudjelovali suvjeroučitelji s područjabiskupije, dok se u drugom

dijelu knjige nalazi sadržaj zaliturgijske susrete za prvesubote, koji su izradileuršulinke u Varaždinu. Otrećem dijelu izdanja, odnosnopriloženom DVD-u s filmskimsadržajem, govorio je vlč.Novak. Riječ je o četirikratkometražna filma, tri igranai jednom animiranom, kojiobrađuju život današnjegmladog čovjeka, koji se vrlolako može identificirati sasadržajem budući da jeprikazan na način blizakmladima. Nastojalo se usuradnji s teolozima,vjeroučiteljima i psiholozimapronaći karakteristikepojedinog biblijskog lika ipreslikati ih u život mladogčovjeka današnjice. U izradifilmova sudjelovalo je više odstotinu osoba, uglavnommladih, koji su imali prigodususresti i naučiti rječnik medijai oblikovanje filmskog sadržaja.U izradi prvog filma "Petrovagitara" sudjelovali su mladi izmolitvene zajednice "Totustuus" iz čakovečke župe sv.Nikole, u drugom filmu"Blagajnik Matej" učeniciosnovne škole iz Kneginca, učetvrtom filmu "Ivanovi ideali"učenici Prve gimnazijeVaraždin, dok je treći animiranifilm "Knjiga o Joni" nastao usuradnji s prof. dr. MladenomHorvatom s Katoličkogbogoslovnog fakulteta uZagrebu. Za filmove je scenarijnapisala vjeroučiteljica IvanaKolarić, a izvornu glazbuskladao je mo. Anđelko Igrec,voditelj Ureda za crkvenuglazbu. Filmski materijal možeposlužiti kao motivacija zakateheze te sve druge susrete smladima. Potaknuli susvećenike da svaka župa nabavi

barem po jedan primjerak,kojem je cijena 100 kuna, jerovakvih sveobuhvatnih iciljanih izdanja manjka upastoralnoj praksi i službi.Izdanje je preporučeno i udruge biskupije s obzirom nanjegov jedinstven sadržaj. Vlč. Novak ujedno jepredstavio najnovije DVDizdanje Festivala svete Cecilije,održanog 25. studenoga uvaraždinskoj katedrali, koje suobjavili Ured za crkvenuglazbu, Ured za pastoral umedijima i Varaždinskatelevizija. Duhovni nagovorzatim je održao dr. o. DarioTokić, karmelićanin, koji jeuvodno podsjetio na riječi sv.Karla Boromejskog da ne birazdali sami sebe drugima umjeri da bi sami sebe izgubili.Istaknuo je potrebu obnavljanjavlastite duhovne snage i vjere,kako bi je mogli pružatidrugima i poticati u onimakojima su poslani služiti.Nakon sakramenta ispovijediuslijedila je misa u katedraliUznesenja BDM, koju jezajedno sa 40 svećenikapredvodio mons. Godina,zahvalivši okupljenimsvećenicima što su uočiproslave svetkovine RođenjaIsusova uzeli vremena za svojuosobnu duhovnu obnovu kakobi se u adventsko-božićnovrijeme brojnih briga i obvezau službi duhovno okrijepili.Susret svećenika, na kojem suna dar primili i paketićedžepnih kalendara za 2007.,izdane u prigodi 10. obljetnicebiskupije, zaključen jezajedničkim objedom uSvećeničkom domu.

Zadar: Misa zadušnica za dr. Tuđmana i hrvatskebranitelje

Crkva je majka kojase brine za vrijednostibez obzira na političkeokolnosti

Zadar, 11.12.2006. (IKA) -Generalni vikar Zadarskenadbiskupije mons. IvanMustać u ponedjeljak 11.prosinca u katedrali Sv. Stošijeu Zadru predvodio je misuzadušnicu za prvogpredsjednika RH dr. FranjuTuđmana u povodu 7.obljetnice njegove smrti ipoginule hrvatske branitelje.Crkva je majka koja se brine zavrijednosti bez obzira napolitičke okolnosti, rekao jemons. Mustać, pozivajući na

molitvu za hrvatski narod i daznamo cijeniti vrijednostslobode. Pozvao je na molitvuza zatvorenike generale uHrvatskoj i Hagu, vječni pokojpoginulim hrvatskimbraniteljima i utjehu njihovimobiteljima. Mons. Mustaćupozorio je da živimo uambijentu koji se nije punopromijenio od prijašnjihvremena; i danas se želi reći daCrkva nema što reći orazličitim pojavama u društvu.Crkvu se želi ušutkati, a Crkva

je majka i učiteljica, istaknuoje. Ukazao je i na potrebudjelovanja kršćana u svakompolju, rekavši da je moguće dakršćanin djeluje kao političar,iako nije lako ostati čestit.Isplati se ići Kristovim putem,poručio je mons. Mustać,pozivajući vjernike nautvrđivanje vjere u ono što jedobro i potrebu da živimoistinske vrijednosti za koje sumnogi uložili vlastite živote.

24 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

"Život biraj!"Predavanje biskupaPozaića u Splitu uorganizacijiObiteljskogasavjetovalištaSplitsko-makarskenadbiskupije iHrvatskogakatoličkogaliječničkog društva izSplita

Split, 11.12.2006. (IKA) - UCentralnome bogoslovnomsjemeništu u Splitu uorganizaciji Obiteljskogasavjetovališta Splitsko-makarske nadbiskupije iHrvatskoga katoličkogaliječničkog društva iz Splitaslavljena je 11. prosincaeuharistija i održano predavanjezagrebačkoga pomoćnogbiskupa i duhovnog asistentaHKLD Valentina Pozaića.Na početku mise splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić pozdravio je biskupaPozaića, pastoralnog vikara donDragu Šimundžu, don AntuMateljana, duhovnog asistentaHKLD iz Splita, svećenike,liječnike i liječnice,predstavnike obiteljskihzajednica i sve nazočne,kazavši da je došašće vrijemeotkrivanja dara života i vrijemetraženja punine života. Bog jeušao u naše vrijeme i naš život,a mi se u došašću pripremamona susret s Bogom. Stogazahvaljujemo na daru života, namogućnosti da možemo bitinositelji Njegove ljubavi imilosrđa u liječenju iunaprjeđivanju cjelovitogaživota. Liječnik je znakNjegove sposobnosti i dobroteda čuva taj život, profesija kojajavno priseže da će čuvati ibraniti život.U propovijedi je biskup Pozaićistaknuo kako je kod Isusaopraštanje grijeha povezano sbrigom za cjelovitog čovjeka.Preobraženje svijeta dolaziupravo od preobraženja osobe,u krugu obitelji. U tome Marijakao znak nade ide našimzemaljskim putem, i topreobraženo življenje poljudski nemoguće, po Božjemmilosrđu postaje moguće. Našespasenje, ozdravljenje duše itijela ne ovisi o nama, nego tekkad silni Božji plamen prožmenaš slabi ljudski plamen, a to sepoglavito događa u zajednicikoja moli. Čovjek je bićesusreta, mora biti raspoloženprihvatiti ponudu spasenja, a toznači susresti Isusa, pristati narazotkrivanje svoje vlastiteprošlosti, pokajanje i novi hod snjime. U dvorani Katoličkogabogoslovnog fakulteta biskupPozaić održao je predavanjeutemeljeno na riječi izPonovljenog zakona 30, 19

"Život biraj!" Kultura života jeljubav prema životu, a touključuje poznavanje života usvim njegovim dubinama ivisinama, poštivanje života.Suprotnost kulturi života jekultura smrti - antikultura.Život je uvijek ostao u središtuborbe između dobra i zla, štonaslućujemo u dva biblijskaizvještaja, iz Otkrivenja o ženi izmaju te Isusovoj riječi "tkoprimi jedno ovakvo dijete umoje ime, mene prima". Danasse događa pomračenje smislaBoga i čovjeka. Izgubivši Boga,čovjek je izgubio sama sebe, nepoznaje više sebe i ne priznajese. Novim napadajima na životžalosna vijest o životu raste.Predavač se osobito osvrnuo naiznašašće današnjega vremena:lingvističko inženjerstvoodnosno sugestivnu jezičnu laž,kazavši kako je upravo stogaPapinsko vijeće za obiteljizdalo Leksikon dvojbenih ispornih pojmova o obitelji ibioetičkim pitanjima. U sjenibioetike danas stoji biopolitika,koja nastoji vrijednostipodvrgnuti zakonima, a zakonne može biti minimum morala,nego upravo optimum. Društvoje ugroženo virusomautodestrukcije, druga stranastraha od plodnosti očituje se utjeskobi od neplodnosti. Unatočgroznim iskustvima iupozorenjima, stigli smo utragično stanje. U jednojhomiliji o krštenju papaBenedikt XVI. unosi novi izrazantikultura, polazeći odtrostrukog odricanja od đavlatumači da ta "pompa diaboli"ima mnogovrsne oblikeočitavanja u današnjem svijetu,kada ljubav postaje komotnost ipredmet. Papa nas poziva dakažemo "ne" antikulturi, a "da"kulturi života koja je naznačenau dekalogu: u prve trizapovijedi "da" životu, učetvrtoj "da" obitelji, u petoj išestoj "da" daru života ipoštivanju života, u osmoj "da"istini, u devetoj i desetoj "da"poštivanju drugoga. Putemmedija stvara se lažna slika oživotu, lažni ideali, lažni uzori,laki uspjeh, lažne zabave kojeponižavaju ljudskodostojanstvo. NavodećiUjevićeve i Šenoine stihove,pitao se poznajemo li mi idealeo kojima pjesnici govore,prenosimo li ih mladima, jesmoim li prenijeli da je život

najčudesnija stvarnost u ovomsvijetu, sveta stvar, dar izadaća. Govoreći o biblijskomshvaćanju života, dr. Pozaićistaknuo je da Crkva nastavljaIsusov put ozdravljanja duše itijela, a na tom putu je imedicinska struka u naporuiznalaženja lijeka u prilogpatnika i bolesnika diljemsvijeta. Tako liječnici izdravstveno osoblje postajučuvari i službenici kultureživota, a zajedno s obiteljima,odgojiteljima, stručnjacima nasvim poljima i osobitointelektualcima pozvani su,mogu i trebaju učiniti obrat udanašnjoj kulturi. U djelovanjupokreta za život i obitelj, gdjeje apostolat laika u ovompodručju najizrazitiji prijeko supotrebni angažman laikastručnjaka, stručna edukacija ikomunikacijske vještine. Životće pobijediti, to je naša sigurnanada, jer je na strani života Bogkoji ljubi i daje život. Predavačje zaključio riječima: "Životbiraj znači budućnost biraj!" Don Ante Mateljan zahvalio jepredavaču na izlaganju koje jeobuhvatilo širok aspekt pitanja,od pravnog vidika bioetičkihtema pa sve do filozofskihpitanja i osobnog stava predživotom. Dao je pregled onogašto se u Splitu čini na ovompodručju, primjerice inicijativaorganiziranja palijativne skrbi,savjetovališta, dušobrižnici uslužbi uprisutnjivanja svijesti opripadnosti Bogu, mnoštvopastoralnih inicijativa kao i sveono što izlazi iz ljubavi premaBogu i čovjeku, a za što setreba osnažiti iznutra.Nadbiskup Barišić na kraju jezahvalio predavaču na govoru onajtemeljnijem, o životu, kojiznači čovjeka, osobu. Bog želipostati čovjekom da utemeljičvrsto tlo što imamo u nama imeđu nama, da ga obrani dokraja dajući život. Bog kaže - jasam taj život. Ovo je došašće,rađanje života u svakome odnas. Ako je u ovom svijetuvelik ljudski napor da se obraniživot, kolika je tek ondavrednota Bog koji jest život.Skup je pozdravila i dr. AnitaStrujić, predstojnicaObiteljskoga savjetovalištaSplitsko-makarskenadbiskupije, koja je zajedno sHKLD Split organiziralapredavanje.

25v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Izborna skupština Društva "Tkalčić"Glavna djelatnostDruštva u proteklomdesetogodišnjemrazdoblju bilo jeobjavljivanjepovijesnih rasprava ugodišnjaku "Tkalčić" iknjiga bliske tematike.Objavljeno je 10godišnjaka i 13vrijednih knjiga, naukupno oko 12.000stranica

Zagreb, 12.12.2006. (IKA) -Cilj Društva za povjesnicuZagrebačke nadbiskupije"Tkalčić" bio je i ostaopromicanje povijesnog znanjaZagrebačke nadbiskupije.Glavna djelatnost Društva uproteklom desetogodišnjemrazdoblju bilo je objavljivanjepovijesnih rasprava ugodišnjaku i knjiga blisketematike. Objavljeno je 10godišnjaka i 13 vrijednihknjiga, na ukupno oko 12.000stranica. Društvo jeorganiziralo i znanstveneskupove te predavanja ipredstavljanja novih izdanja,istaknuo je dosadašnji inovoizabrani predsjednikDruštva dr. Stjepan Kožul o 10.obljetnici Društva, na 10.redovitoj ujedno izbornojskupštini održanoj 12. prosincau Zagrebu. Za sljedeću radnugodinu predviđeno jeobjavljivanje novogagodišnjaka "Tkalčić" te tiskanjeviše novih knjiga, a u pripremije i Abecedarij ili Leksikonsvećenika Zagrebačkenadbiskupije. Izbornoj skupštini uimeodsutnoga zagrebačkog

nadbiskupa kardinala JosipaBozanića predsjedao je biskupVlado Košić, a za nove članoveradnih tijela Društva "Tkalčić"jednoglasno su izabrani: dr.Stjepan Kožul - za predsjednikaDruštva i ujedno zapredsjednika Upravnog odbora,dr. Agneza Szabo jedopredsjednica, dr. StjepanRazum tajnik, a Ivan Huzjakrizničar. Tri prisjednika su dr.Ante Sekulić, dr. Ivan Mirnik imr. Vlado Mikšić. Za članoveNadzornog odbora izabrani sudr. Juraj Kolarić, mo. MiroslavMartinjak i Vladimir Magić.Uredništvo godišnjaka čine dr.Josip Barbarić, dr. StjepanKožul, dr. Ivan Mirnik, dr.Stjepan Razum i dr. AgnezaSzabo. Dr. Razum je ujednoglavni urednik godišnjaka"Tkalčić". Na skupštini sudodijeljene utemeljiteljskepovelje dr. Miji Bergovcu,Antunu Hoblaju, mons. dr.Velimiru Čapeku, zatim župiLug Samoborski, odnosnožupniku Damiru Bačunu, temons. dr. Jurju Batelji, kao izahvalnica izvanrednimdobročiniteljima. U svomizvješću predsjednik Društvadr. Stjepan Kožul predstavio je

9. i 10. godišnjaka "Tkalčić"; arizničar Društva Ivan Huzjakpodnio je godišnje novčanoizvješće. Predstavljene su potom noveknjige objavljene od protekleredovite skupštine: "Život idjela Ivana Krstitelja Tkalčića"(uredio Stjepan Razum);"Patačići od Zajezde i crkva uRemetincu (uredio mr. AnđelkoKošćak); "Kanonske vizitacijeZagrebačke nadbiskupije. I.Gorski arhiđakonat. Svezak 1.1639.-1726." (uredio AndrijaLukinović); "Spomenica župeSv. Lovre u Lovrečkoj Varoši"(priredio Stjepan Razum); "Dr.Stjepan Kožul, kanonikPrvostolnoga kaptolazagrebačkog i prvi predsjednikDruštva za povjesnicuZagrebačke nadbiskupije"Tkalčić"", djelo autora dr.Stjepana Razuma, tajnikaDruštva. Na skupštini je biloriječi i o doradi statuta Društvate o članovima kojima trebaposebno zahvaliti za izuzetanangažman u Društvu, ali i onimčlanovima koji gotovo nikakone sudjeluju u radu Društva tebi njihovo članstvo trebalorevidirati.

Pismo biskupa Škvorčevića za Nedjelju CaritasaO desetoj obljetniciutemeljenja Požeškebiskupije neka nijedna župa ne budebez organiziranogCaritasa

Požega, 13.12.2006. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević uputio je vjernicimasvoje biskupije pismo zaNedjelju Caritasa (17. prosinca)u kojemu izražava zahvalnostsredišnjem biskupijskomCaritasu u Požegi i svimcaritasovim volonterima umnogim župama biskupije zanjihovo nesebično i požrtvovnosluženje u otkrivanju Isusovalica u siromašnima, starijima,bolesnima, prognanima ipatnicima. Izrazio je želju da odesetoj obljetnici utemeljenjaPožeške biskupije ni jedna župane bude bez organiziranogCaritasa. Zahvalio je takođersvim vjernicima za novčanidoprinos kojeg su darovali naprošlogodišnju NedjeljuCaritasa za žrtve potresa uIndoneziji, za korizmeni darnamijenjen za izgradnjudomova prognanim obiteljima s

brojnom djecom, zasudjelovanje u prikupljanjuhrane za potrebne te u drugimakcijama.Biskup Škvorčević podsjetio jena projekte koje biskupijaostvaruje posredstvombiskupijskog Caritasa.Biskupija pruža novčanupomoć prigodom krštenja petogi daljnjeg djeteta u obitelji;materijalno podupire obitelji sbrojnom djecom u njihovimrazličitim potrebama; kako uminulima, tako je i u tekućojškolskoj godini odobrila više odšezdeset stipendija siromašnimučenicima i studentima, kojudodjeljuje putem Biskupijskezaklade utemeljene za tu svrhu;u Kolegiji u Požegi - Domu zasiromašne učenike uzdržavaodređeni broj đaka; pomažeizgradnju ili popravak kućaobiteljima s brojnom djecom;organizira Caritasovu kuhinju u

Požegi i svakog dana hrani višeod sedamdeset starijih ilibolesnih pojedinaca i obiteljikoje nisu u mogućnosti same siosigurati objed; pribavljadnevno kruh i mlijekoodređenom broju prognanihobitelji koje to zbog malihmirovina ili drugih razloga nemogu same priskrbiti; pokrećeprigodne karitativne akcije kaošto je nabavka drva za ogrjev,skupljanje pšenice prigodomžetve, sabiranje živežnihnamirnica pred Božić i Uskrs utrgovinama i drugo.U pismu je biskup izrazio ičvrsto uvjerenje da će vjernici upripravi i za ovogodišnji Božićočitovati svoju vjerničkuosjetljivost prema bližnjemu tena Nedjelju Caritasa dati svojnovčani dar za biskupijskiCaritas da bi on mogao i daljeostvarivati projekte dobrote.

26 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Predstavljeni prijevod apostolskog pisma"Ex hac augusta" i Kompendij KKC

Iz ljubavi prema istinipotrebno je čuvatipamćenje i prenositisačuvane dokumentekoji pokazuju istinu, ane mitologiju iideologiju koja nasniječe, istaknuokardinal Puljić

Sarajevo, 7.12.2006.(IKA/KTA) - Službeni hrvatskiprijevod apostolskog pismaLeona XIII. "Ex hac augusta",kojim je ustanovljenabiskupska hijerarhija u Bosni iHercegovini, i KompendijKatekizma Katoličke crkvepredstavljeni su 7. prosinca uVrhbosanskoj katoličkojbogosloviji. Predsjednik BKBiH vrhbosanski nadbiskupmetropolit kardinal VinkoPuljić u pozdravu je istaknuoda svečanim predstavljanjemapostolskog pisma i završavaobilježavanje 125. obljetniceustanove biskupske hijerarhije.Povijest Katoličke crkve u BiHkao i povijest našeg hrvatskognaroda velikim dijelom jošuvijek je neproučena ineobrađena pa se nerijetkoprikazuje jednostrano itendenciozno. Svjedoci smo dapojedine osobe, pa čak i onekoje se diče akademskomtitulom, niječu naše postojanjekroz povijest u BiH. Iz ljubaviprema istini potrebno je čuvatipamćenje i prenositi sačuvanedokumente koji pokazujuistinu, a ne mitologiju iideologiju koja nas niječe,kazao je kardinal Puljić,podsjećajući da spomenBosanske biskupije seže ujedanaesto stoljeće te da suCrkva i narod na bosansko-

hercegovačkim prostorimaproživjeli teška vremena.Dopredsjednik BK BiHmostarsko-duvanjski biskup iapostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski dr. Ratko Perićnapomenuo je da su na čelu snjim na prijevodu apostolskogpisma radili dr. fra VelimirBlažević, dr. fra TomislavPervan, dr. don Tomo Vukšić,mons. dr. Mato Zovkić i mr.don Drago Župarić. Podsjetio jeda "Ex hac augusta" kao magnacharta Vrhbosanske pokrajine ipojedinih novoosnovanihbiskupija od 5. srpnja 1881. uBiH, nije tada objavljena ni uSarajevu, ni u Mostaru, ni uBanjoj Luci, ni u ikakvuslužbenu ili neslužbenomglasilu iako bi i na latinskom ina hrvatskom trebala biti usvakom crkvenom uredu.Kazao je da je latinski izvornikobjavljen 1932., a hrvatskiprijevod u bogoslovskomčasopisu "Mladi teolog" uSarajevu. Osnovana je crkvenapokrajina ili metropolija podkoju potpadaju tri biskupije, akojima na čelu trebaju bitidijecezanski biskupi s pravima iobvezama kao i u ostalogasvijeta, a kojoj će se priključiti1890. Trebinjsko-mrkanskabiskupija, do tada podjurisdikcijom dubrovačkogabiskupa kao administratora, i

kojoj će se priključiti sve ostalemoguće biskupije na ovomepodručju. Premda suuspostavljene biskupije iimenovani biskupi u zemljikoja je imala 1.867.982stanovnika među kojima209.000 katolika, ipak je BiHostala i dalje djelomično podKongregacijom za misije, a od1927. potpuno pod misijama dopočetka ove 2006. godine, kadasmo definitivno izuzeti ispodmisijskoga prava i područja,kazao je biskup Perić i istaknuoda se apostolsko pismo"premalo proučavalo, premalocitiralo, premalo publiciralo ipremalo propagiralo".Kompendij KatekizmaKatoličke crkve predstavili sudr. fra Ivan Šarčević, profesorna Franjevačkoj teologiji iurednik mjesečnika "SvetloRiječi", i mons. Petar Jukić,pročelnik Katehetskog uredaVrhbosanske nadbiskupije. FraIvan je ukratko prikazaopovijest katekizama ikatehetske literature od 16.stoljeća do najnovijegKatekizma Katoličke crkve injegova Kompendija.Katedralni mješoviti zbor JosipStadler izveo je nekolikoskladbi te pjesmom "Fala"čestitao obljetnicu imenovanjaza nadbiskupa kardinaluPuljiću.

Poruka kardinala Puljića za Nedjelju CaritasaKardinal se posebnoosvrnuo na aktualnostanje društva u BiH

Sarajevo, 9.12.2006.(IKA/KTA) - PredsjednikCaritasa BK BiH kardinalVinko Puljić uputio je porukuza Nedjelju Caritasa koja seobilježava na treću nedjeljudošašća. U prvom dijelu porukekardinal Puljić podsjeća da jepapa Benedikt XVI. obradovaoi obdario vjernikeobjavljivanjem svoje prveenciklike "Bog je ljubav" ukojoj je istaknuo kako "bitikršćanin nije rezultat nekeetičke odluke ili velike ideje,već je to susret s događajem, sOsobom koja životu daje noviobzor i time konačni pravac"."Temeljna norma države morabiti postizanje pravednosti, asvrha pravednoga društvenogaporetka jest u tome da zajamčisvakomu, u skladu s načelomsupsidijarnosti, njegov udio uopćim dobrima. Glavna je

zadaća politike pravednourediti društvo i državu. Gdjedržavu sustiže pitanje opravednosti, što je ona i kako seostvaruje, tu se susreću politikai vjera. Ali, i u najpravednijemdruštvu ljubav (caritas) ćeuvijek biti nužna", piše kardinalPuljić. Kardinal se potom osvrnuo naaktualno poratno stanje u Bosnii Hercegovini, napominjući daraste broj nezaposlenih.Upozorio je kako se u brojnimpoduzećima stječe kapital naračun crnog tržišta rada,odnosno na račun radnika i uzpovredu dostojanstva ljudskeosobe. "U takvim prilikamanesavjesni poslodavac stalnoočituje nezasitnu želju zabogaćenjem, te skoro javnopokazuje kako nema ni trunkeobzira, a ni osjećaja moralne

odgovornosti prema onima kojisu mu svojim radom pomoglida se uzdigne. Kako takvomuonda nešto govoriti o Kristovojzapovijedi ljubavi prema Bogui prema čovjeku, kad je onkadar iskoristiti i Boga ičovjeka, a i Crkvu zapromidžbu svojih materijalnihinteresa", pita kardinal Puljić,navodeći i druga zla poputkriminala, trgovine ljudima,posebice ženama u nečasnimposlovima kriminalnog miljea."Naša ljubav treba bitiofenzivna, ne čekati da mibudemo ljubljeni, nego nošeniBožjom ljubavlju trebamo prvizapočeti ljubiti druge kao štoBog nas ljubi. Iz tog područjaljubavi nitko ne smije bitiisključen, ni oni koji nam nisusimpatični, pa čak niprotivnici", zaključuje kardinalPuljić.

27v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Crkva u Hrvata

Kardinal Bozanić završio pohod hrvatskim katoličkimzajednicama u Južnoj Africi

Osvrćući se ukratkona intenzivni programpohoda te brojnezajedničke i privatnesusrete s našimiseljenicima, kardinalBozanić istaknuo jekako je osjetioživotnost hrvatskihzajednica izajedništvo članova tepovezanost s njihovimsvećenikom

Johannesburg, 9.12.2006.(IKA) - Predsjednik Hrvatskebiskupske konferencijezagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić završio jepastoralni pohod hrvatskimkatoličkim zajednicama uJužnoj Africi. Na završetkutoga prvog pohoda afričkomkontinentu, iz međunarodnezračne luke OR Tambo uJohannesburgu ispratili su ga usubotu 9. prosinca članoviHrvatske katoličke misije uJohannesburgu, predvođeni fraIvicom Karmelom Strčićem tehrvatskim misionarom ucrnačkom naselju Sebokeng fraDragom Vujićem, izvještavaPortal Glasa Koncila Prije odlaska, u prostorijamaHrvatske katoličke misije sv.Jeronima u Johannesburgu,uime hrvatske zajednicekardinalu Bozaniću za pohodzahvalio je predsjednikPastoralnoga vijeća Ivan ŽeljkoMiljak, istaknuvši zadovoljstvocijele zajednice zbogkardinalova dolaska ipastirskoga ohrabrenjaiseljenim Hrvatima na čuvanjucrkvenih i narodnih vrjednota.Osvrćući se ukratko naintenzivni program pohoda, tebrojne zajedničke i privatnesusrete s našim iseljenicima,kardinal Bozanić istaknuo jekako je osjetio životnosthrvatskih zajednica izajedništvo članova tepovezanost s njihovimsvećenikom. Potaknuo jetakođer mlade članove, odkojih mnogi rado planirajusvoju budućnost u nekoj odeuropskih metropola, da se višepovežu i s hrvatskim glavnimgradom Zagrebom.Kardinal Bozanić uJohannesburg je stigao u utorak28. studenoga. Smjestivši se uHrvatskoj katoličkoj misiji sv.Jeronima u Johannesburgu,kardinal je obišao i hrvatskezajednice u Cape Townu,Vanderbijltparku i Durbanu.Osim pohoda hrvatskimiseljenicima, kardinal Bozanićpohodio je i veliko crnačkonaselje Sebokeng u kojemdjeluje fra Drago Vujević,prihvatilište za napuštenu ibolesnu djecu "Nazaret House"u Cape Townu te Centar za

izbjeglice, azilante i tražitelje uDurbanu, o kojima vodi briguDurbanska nadbiskupija.Upravo su ta tri područja, uzkorupciju i nasilje, gorućiproblemi s kojima se susrećeCrkva u Južnoj Africi: velikosiromaštvo najnezaštićenijegadijela društva smještenoga utzv. "Town shipovima", 40%oboljelih od AIDS-a te 10milijuna imigranata izsusjednih afričkih zemalja kojisu došli u potragu za boljimuvjetima života u vjerojatnonajbogatijoj i najrazvijenijojafričkoj državi, ali donijeli imnoge probleme. U tijeku boravka u JužnojAfrici kardinal Bozanić susreose s biskupima mjesnih Crkavau kojima žive hrvatski vjernici:nadbiskupom Cape TownaLawrenceom PatrickomHenryjem, nadbiskupomJohannesburga ButijemTlahaleom i nadbiskupomDurbana kardinalom WilfridomNapierom. U Apostolskojnuncijaturi u Pretoriji susreo sei s apostolskim nuncijem JužnojAfrici nadbiskupom JamesomPatrickom Greenom, a u istomegradu pohodio jeVeleposlanstvo RepublikeHrvatske te se susreo sveleposlanikom IvanomPicukarićem. Najveći broj hrvatskihiseljenika okupio se u nedjelju3. prosinca u jedinoj hrvatskojcrkvi na afričkom kontinentu,crkvi Sv. Jeronima uJohannesburgu, gdje je kardinalBozanić predvodio misnoslavlje prigodom obljetniceposvete crkve te je podijeliosakrament potvrde dvanaesterokrizmanika.Premda brojčano manje,zajednice u Cape Townu iDurbanu također su s punooduševljenja dočekale gosta izHrvatske. Premda se okupilo popedesetak vjernika, spozornošću su slušalikardinalove riječi ohrabrenja naputu istinskoga obiteljskog ivjerničkog života. U Durbanuse misnome slavlju u župnojcrkvi Presvetoga Trojstvapridružio i kardinal Napier te suhrvatski vjernici sudjelovali umisnome slavlju koje su

koncelebrirala dvojicakardinala. Na završetku svogapohoda u Durbanu, nasvetkovinu Bezgrešnoga začećaBlažene Djevice Marije,kardinal Bozanić sudjelovao jeu proslavi zaštitnicenadbiskupije te je ukoncelebraciji s kardinalomNapierom i sedamdesetaksvećenika iskusio naporezajedničkoga rasta mjesneCrkve u suživotu bjelačkoga icrnačkoga stanovništva.Novoizgrađena crkva u župuPresvetoga sakramenta uVirginiji plod je takvogadugotrajnoga rada. Hrvatski iseljenici u JužnojAfrici raduju se svakompohodu hrvatskih biskupa.Voditelj misije fra Ivica Strčićprakticira pozvati nekoga odhrvatskih biskupa svake trećegodine. Kardinal FranjoKuharić, kao zagrebačkinadbiskup, pohodio je hrvatskekatoličke zajednice 1993., kadaje i posvetio crkvu Sv.Jeronima. Premda nekipoznavatelji kretanja brojahrvatskih iseljenika govore o8000 hrvatskih iseljenika injihovih potomaka, fra Ivicaima kontakte s oko 600 obiteljina jugu afričkoga kontinenta.Premda su u Južnu Afrikupristigli iz svih hrvatskihkrajeva, u toj dalekoj zemljiresi ih zajedništvo i jedinstvo.Izgrađivali su ga, kako samiističu, i u vremenu bivšegakomunističkoga režima kadanisu smjeli iskazivati svojupripadnost Crkvi i hrvatskomnarodu, a izgrađuju ga i sadakada s ponosom svjedočepjesnikove riječi: I kamo godidem sa mnom je Hrvatska".Rado posjećuju svoje udomovini, a Velolučani su sepobrinuli da i u Johannesburguimaju djelić svoga rodnogakraja, osnovavši klapujedinstvenoga naziva "OvaKlapa", koja sudjeluje ubrojnim kulturnim i crkvenimdogađanjima župe.Danas zajednica brojčanoopada jer se doseljava mali brojHrvata, neki se vraćaju udomovinu, a pojedine obiteljiodlaze i u druge zemlje ikontinente engleskogagovornoga područja.

28 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Susret katoličkih i pravoslavnih biskupa u BiHBiskupi pozivajusvećenike i vjernikesvojih Crkava nameđusobnorazumijevanje isuradnju, da bi u duhuevanđelja dali svojdoprinos boljem iljudskijem životu uzajedničkoj domovinite upozoravaju nabeznađe kaoposljedicu općegsocijalnog siromaštvai društvenenesigurnosti

Banja Luka, 11.12.2006. (IKA)- Susret biskupa Katoličkecrkve i Srpske pravoslavnecrkve u Bosni i Hercegoviniodržan je u ponedjeljak 11.prosinca u Biskupskomordinarijatu u Banjoj Luci. Nasusretu su sudjelovalivrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić,srpskopravoslavni metropolitdabrobosanski Nikolaj,banjolučki biskup FranjoKomarica, episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije, biskupmostarsko-duvanjski iadministrator trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, episkopbanjolučki Jefrem, episkopzahumsko-hercegovački iprimorski Grigorije te pomoćnivrhbosanski biskup Pero Sudar.U otvorenom i bratskomozračju, kako se ističe upriopćenju sa susreta,razgovaralo se o potrebi ikorisnosti nastavljanja ne samotakvih susreta, nego i o njihovojkonkretizaciji u životu Crkava.Stoga je zaključeno da će seuime dviju Crkava, ili uimeepiskopata, imenovati osobekoje će te u svijetu jedinstvenesusrete episkopa i biskupanajprije temeljito pripremiti, aonda i provoditi u život.Na susretu je, između ostalog,dogovoreno da se na razinieparhija i biskupija, gdje god jeto moguće, prirede i zajedničkemolitve ili druge vrsteduhovnih susreta u osminimolitve za jedinstvo kršćana.

Episkopi i biskupi pozivajusvećenike kao i vjernike svojihCrkava na međusobnorazumijevanje i suradnju, da biu duhu evanđelja dali svojdoprinos boljem i ljudskijemživotu u zajedničkoj domovini.U tom duhu pozivaju sve ljudeu Bosni i Hercegovini, a naposesvoje vjernike, da izbjegavajusvaki govor netrpeljivosti kojibi poticao bilo kakve pojaveekstremizma prema drugima idrugačijima. Analizirajući trenutno stanjepravoslavnih i katoličkihvjernika u Bosni i Hercegoviniepiskopi i biskupi, poredradosti zbog spoznaje i iskustvada crkvenog duha i privrženostivlastitoj duhovnoj tradiciji nemanjka, osjećajuegzistencijalnu ugroženost isvojevrsno beznađe kod ljudikao posljedicu općeg socijalnogsiromaštva i društvenenesigurnosti. Isto tako jeizražena bojazan zbog nebrige idvostrukih mjerila koja seprimjenjuju kad su u pitanjuraseljeni i prognani. Mnogigrađani u BiH, prognani iizbjegli iz svojih domova ikrajeva, bez mogućnostiodrživog povratka, kao da suzaboravljeni, pa im se više nepružaju nikakvi oblicikonkretne pomoći. Stogaepiskopi i biskupi ponovnopozivaju međunarodne idomaće institucije i vlasti datim ljudima pomognu u

rješavanju životnih pitanja, a daih ne zloupotrebljavaju ni ukakve političke svrhe. Nadaljepozivaju nadležne državne i svedruge strukture da se čim prijedonese zakon o restituciji, a dase do tada crkvena imovina iimovina vjerskih zajednica neotuđuje. Sa žalošću jekonstatirano da nakon svihobećanja zgrade Pravoslavnebogoslovije u Sarajevu iNadbiskupske gimnazije isjemeništa u Travniku nisuvraćene legitimnim vlasnicimai izvornoj svrsi. Uvjereni da je i pored svega uBiH, uz dobru volju izajedničku suradnju mogućdoličan život i bolja budućnost,episkopi i biskupi pozivajusvoje vjernike i sve ljude dobrevolje da se ne umore unastojanju oko dobra. Skoriveliki praznik kršćanstva,Rođenje Gospoda Isusa Krista,neuništivi je zalog nade iboljega svijeta, koji je Bogobećao čovjeku i čovječanstvu.Zato pozivaju vjernike naiskrenu duhovnu radost iduhovno zajedništvo ali iotvorenost i solidarnost sa svimljudima, posebno s onima kojisu u najvećoj oskudici. Dobrotaprema čovjeku bit će najboljinačin i dokaz prihvaćanjabožićne poruke. Episkopi ibiskupi svim kršćanima u BiHčestitaju na kraju Božić iblagoslovljenu i mirnu Novu2007. godinu.

29v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Papa prihvatio ostavku kardinala GlempaNovi varšavskinadbiskup jeStanislaw WojciechWielgus

Vatikan, 6.12.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. prihvatioje 6. prosinca ostavku na službupastoralnoga upravljanjaVaršavskom nadbiskupijomkoju je, zbog navršene dobi jošprije dvije godine dao kardinalJozef Glemp. Za novogavaršavskoga nadbiskupa imetropolita Papa je imenovao67-godišnjega StanislawaWojciecha Wielgusa,dosadašnjega biskupa Plocka.Biskup Wielgus je s 23 godinezaređen za svećenika, u trimandata bio je rektor

Katoličkoga sveučilišta uLublinu, a njegova jespecijalizacija povijestsrednjovjekovne filozofije ipovijest filozofije u Poljskoj.Nakon biskupskoga ređenja1999., imenovan jepredsjednikom, s crkvenestrane, Zajedničkogapovjerenstva predstavnikaVlade i Poljske biskupskekonferencije, te predsjednikomZnanstvenoga vijeća koje seskrbi o crkvenim akademskiminstitucijama. Član jeKongregacije za katolički odgoj

te autor i suautor brojnihdokumenata i znanstvenihčlanaka. Kardinal Glemp, koji će 18.prosinca navršiti 77 godina,više od četvrt stoljeća vodio jeVaršavsku nadbiskupiju te,kako mu je u posebnom pismuistaknuo Papa, zadržavapočasni naslov poljskogaprimasa, kustosa relikvija sv.Adalberta u Gnieznu, do svoje80. godine.

Papina molitva na Španjolskom trguBenedikt XVI. osudiokorupciju, sebičnost inasilje te istaknuopotrebu oživljavanjakršćanskih korijenaEurope

Vatikan, 8.12.2006. (IKA) - Uspomen proglašenja dogme obezgrešnom začeću 1854., papaBenedikt XVI. tradicionalno jeu poslijepodnevnim satima 8.prosinca na svetkovinuBezgrešnoga začeća pohodioGospin kip na antiknom stupupodno glasovitih Španjolskihstuba. Prošavši u papamobilusredištem Rima, Papa senakratko zaustavio predcrkvom Presvetoga Trojstvakako bi tradicionalno pozdraviočlanove Udruge trgovaca ViaCondotti, ulice poznate posvojim ekskluzivnimtrgovinama. Na Španjolskomtrgu Svetog Oca dočekali supredstavnici vjerskih igrađanskih vlasti i pljesaktisuća vjernika i turista.Papa je zatim pred kip položiostručak cvijeća i izgovoriomolitvu Bezgrešnoj. Ti, Marijo,koja si nam prihvaćajući svojim"da" Stvoriteljeve nacrte

otvorila putove spasenja naučinas da i mi svoj "da"izgovaramo Gospodinovoj voljii daj nam hrabrosti reći "ne"prijevarama moći, novca ihedonizma, nepoštenoj zaradi,korupciji i licemjerstvu,sebičnosti i nasilju. "Ne"zloduhu, pretvornom knezuovoga svijeta i "da" Kristu, kojisvemogućnošću ljubaviuništava moć zla. Mi znamo dasamo srca obraćena Ljubavi,Bogu, mogu za sve izgraditibolju budućnost, molio je Papa.Djevice, milosti puna, pokaži senježnom i brižljivom Majkomza stanovnike ovoga grada dabi istinski evanđeoski duhnadahnjivao i upravljaoponašanja; pokaži se Majka ibudna čuvarica Italije i Europe,da bi narodi iz prastarihkršćanskih korijena znali crpitinove sokove za izgradnju svojesadašnjosti i budućnosti; pokažise Majka brižljiva i milostiva

za cijeli svijet, da se, upoštivanju ljudskogadostojanstva i odbacivanjusvakog oblika nasilja iizrabljivanja, postave čvrstitemelji civilizaciji ljubavi.Pokaži se Majka poglavito zanajpotrebitije: slabe, odbačene iisključene, za žrtve društvakoje veoma često drugimsvrhama i interesima žrtvuječovjeka. Pokaži se Majkomsvih, o Marijo, i daruj namKrista, nadu svijeta, zazvao jeSveti Otac. Talijanska televizija izravno jeprenosila Papin pohod Marijinukipu, koji su još u zoruvatrogasci ukrasili lovorovimvijencem i bijelim cvijetovima.Tradicionalno su cijeloga danapodno kipa cvijeće polagalabrojna izaslanstva udruga imnoštvo građana ihodočasnika.

Pismo kardinala Bertonea sudionicima javnogzasjedanja papinskih akademijaVatikan, 8.12.2006. (IKA) –Državni tajnik Svete Stolicekardinal Tarcisio Bertoneuputio je uime pape BenediktaXVI. poruku predsjednikuPapinskog vijeća za kulturukardinalu Paulu Poupardu isudionicima javnog zasjedanjapapinskih akademija održanog7. prosinca u Novoj sinodskojdvorani u Vatikanu na temuBezgrešna, Majka svih ljudi,oličje ljepote i božanskeljubavi. Ta važna prigoda, ističese u poruci kardinala Bertonea,koja se organizira već desetugodinu u nizu, predstavljavažan trenutak susreta isuradnje među papinskim

akademijama, okupljene usvom Koordinacijskom vijeću,tijelu ustanovljenom da bi dalonovi polet samim akademijamai da ih potakne na većuzauzetost na područjimanjihove mjerodavnosti.Kardinal Bertone podsjećapritom kako je cilj papinskihakademija promicati ipodupirati, kako u Crkvi tako iu svijetu kulture i umjetnosti,obnovljeni i velikodušni projektkršćanskog humanizma, kadarna prikladan način odgovoritina kulturne i vjerske izazove skojima se svakodnevnosuočavaju muževi i žene našegadoba. Osvrćući se na temu

zasjedanja, kardinal Bertonenapominje kako se Marija izNazareta ističe među svimstvorenjima kao najsjajnijezrcalo božanske ljepote. Crkva,koja je po uzoru na DjevicuMariju pozvana prihvatitiBožjeg Sina u povijesti izbivanjima svakog naroda ikulture, otkriva i sve boljeshvaća njezin identitet majke,učenike i učiteljice, pišekardinal Bertone.Tu svečanu prigodu Papa jeiskoristio da preko državnogtajnika potakne mariologe nasve snažniju zauzetost te daposvećuju posebnu pozornostmetodologiji svoga rada.

30 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa o ulozi religijeZadaća je kršćanazauzimati se za"zdravu laičnost"

Vatikan, 9.12.2006. (IKA) - Nasusretu s talijanskimpravnicima 9. prosinca papaBenedikt XVI. govorio je oulozi religija u sekularnimdržavama i osudio pokušajeprotjerivanja Boga iz svihpodručja života. Isključivanjereligija ugrožava ljudskisuživot koji se temelji u moralui prije no u konkretnimsocijalnim i političkimustrojima. Crkva na tompodručju ima dužnost izrazitise, dok istodobno postojilegitimna autonomija države ukoju se Crkva ne smije uplitati.Papa je izričito osudio pogrešnoshvaćenu laičnost koja religijiniječe svaku političku ikulturalnu relevantnost. Pojamlaičnosti tek je u moderno dobazadobio značenje isključivanjareligija i njihovih simbola izjavnog života. Protjerivanjemreligija u privatnu sferu iinidividualnu savjest izvornoznačenje laičnosti izokrenuto jeu njegovu suprotnost, istaknuoje Papa. Stoga je zadaća kršćanazauzimati se za "zdravulaičnost" koja daje mjestoBogu, njegovim moralnimzakonima i Crkvi, a s drugestrane, ističe i poštujeopravdanu samostalnostzemaljskih stvarnosti, poručio

je Papa. Riječ je o neovisnostiod crkvenoga područja, a ne odmoralnog reda. Crkva ne možeodrediti kojemu političkom idruštvenom poretku valja datiprednost, nego narod trebaslobodno odlučiti o najboljim inajprimjerenijim načinima zaorganizaciju političkoga života.Svako izravno sudjelovanjeCrkve na tom području bilo bineprilično miješanje. S drugestrane, "zdrava laičnost"podrazumijeva da religiju,budući da je organizirana uvidljivim strukturama, kao štoje Crkva, valja priznati kaojavnu nazočnost u zajednici.Neprijateljstvo prema svakomobliku političke i kulturalnevažnosti religije, posebiceprema nazočnosti svakogavjerskog simbola u javnimustanovama, sigurno nije izrazlaičnosti, već njegovoizopačenje u laicizam. Isto takonije znak zdrave laičnostiuskraćivanje kršćanskojzajednici i onima koji jezakonito predstavljaju pravaizjašnjavanja o moralnimproblemima koji prizivajusavjesti svih ljudskih bića, aposebice zakonodavaca ipravnika. Nije, naime, riječ onepriličnome miješanju Crkveu zakonodavnu djelatnost, kojaje vlastita i isključivo državna,nego o isticanju i zaštiti velikih

vrednota koje daju smisaoživotu osobe i brane njezinodostojanstvo. Te vrednote, osimšto su kršćanske, one su prijesvega ljudske, tako da Crkva,kojoj je dužnost odlučno isticatiistinu o čovjeku i njegovojsudbini, ne može ostatiravnodušna i šutjeti, poručio jePapa. Pohvalivši napredak kojije čovječanstvo postiglo uovome povijesnom vremenu,upozorio je kako istodobno imaonih koji pokušavaju isključitiBoga iz svakoga područjaživota, prikazujući ga kaoprotivnika čovjeka. Na nama jekršćanima pokazati da je Bog,naprotiv, ljubav, želi dobro isreću svih ljudi. Naša je zadaćapokazati da svrha moralnogazakona koji nam je On dao, ikoji nam se očituje glasomsavjesti, nije naše ugnjetavanje,već oslobađanje od zla i našasreća. Valja pokazati da je bezBoga čovjek izgubljen, te daisključivanje religije izdruštvenoga života, posebicemarginalizacija kršćanstva,prijeti samim temeljimaljudskoga suživota, istaknuo jeSveti Otac primajući sudionikeNacionalnoga skupa Savezatalijanskih katoličkih pravnika,koji se ovih dana održava uRimu.

Pronađen sarkofag s posmrtnim ostacima sv. Pavla?U Vatikanupredstavljeni radovina iskopavanjusarkofaga sv. Pavla ubazilici Sv. Pavlaizvan zidina

Vatikan, 11.12.2006. (IKA) - Udvorani Ivana Pavla II.Tiskovnog ureda Svete Stoliceu Vatikanu održana je 11.prosinca tiskovna konferencijana kojoj su predstavljeni radovizahvaljujući kojima je sarkofagsv. Pavla u bazilici Sv. Pavlaizvan zidina ugledao svjetlodana.Bazilika Sv. Pavla izvan zidinaje izgrađena na mjestu gdje senalazio grob apostola Pavla, očemu postoje svjedočanstva jošiz drugog stoljeća. Da jebazilika sagrađena naapostolovu grobu neosporna ječinjenica u povijesnoj tradiciji,dok je mjesto na kojem senalazi apostolov grob ostalo dodanas otvoreno pitanje.Povijesne kronike govore ovelikom mramornom sarkofagukoji je pronađen tijekomrekonstrukcije bazilike nakonpožara iz godine 1823.Zahvaljujući arheološkimistraživanjima u području za

koje se tradicionalno smatralomjestom ukopa sv. Pavla, kojisu započeli 2002. a završeni urujnu ove godine, pronađen jeveliki sarkofag kojem seizgubio svaki trag, a za kojeg sejoš od Teodozijeva dobasmatralo da je riječ o grobu sv.Pavla.Već dvadeset stoljeća svi seslažu s činjenicom da je grobsv. Pavla ondje. U to nitkonikada nije sumnjao nitiporicao, rekao je kardinalAndrea Cordero Lanza diMontezemolo na tiskovnojkonferenciji na kojoj sugovorili i arheolog dr. GiorgioFilippi te ing. Pier CarloVisconti. Kardinal Lanza rekaoje da, ukoliko se nepobitnoutvrdi da je zaista riječ okamenom grobu u kojem senalazi tijelo Apostola naroda,može se očekivati da će seistražiti unutrašnjost sarkofagane bi li se ondje pronašliPavlovi posmrtni ostaci. Razlog

zašto to do sada nije učinjeno,dodao je, leži u činjenici da jesarkofag između 1838. i 1840.godine zaliven betonom. On jetakođer objasnio da je dootkrića došlo tijekom radova natemeljitoj vanjskoj i unutarnjojobnovi jedne od najljepšihpapinskih bazilika da bi je seučinilo što funkcionalnijom teda bi se u njoj mogleorganizirati službe koje su izdana u dan sve nužnije sobzirom na veliki broj vjernikai hodočasnika koji svake godinedolaze posjetiti baziliku.Kardinal Montezemolopodsjetio je također kako jenovi papa Benedikt XVI.odlučio da se od sada četirinajveće rimske bazilike od sadapa nadalje neće više zvatipatrijarhalne, već papinske.Razlozi za to su povijesnenaravi i proizlaze iz činjeniceda su te bazilike bile titularnecrkve istočnih katoličkihpatrijarha.

31v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Promicati u svijetu ekologiju miraPredstavljena Papinaporuka za Svjetski danmira 2007. "Osoba -središte mira"

Vatikan, 12.12.2006. (IKA) -"Osoba - središte mira" tema jeporuke pape Benedikta XVI. za40. Svjetski dan mira koji seslavi 1. siječnja iduće godine.Poruku su 12. prosinca udvorani Ivana Pavla II. uVatikanu predstavilipredsjednik Papinskog vijećaza pravdu i mir kardinal RenatoRaffaele Martino i tajnik Vijećamons. Giampaolo Crepaldi.Ovogodišnja se poruka trebačitati i smatrati nastavkom inadopunom prošlogodišnjePapine poruke za Svjetski danmira "U istini, mir". Naime,Papa već na početku svojeporuke ističe kako se poštujućiosobu promiče mir, aizgrađujući mir stvaraju sepretpostavke za istinskicjeloviti humanizam. Osoba imir međusobno se plodnonadopunjuju i to je preduvjet ipretpostavka za ispravankulturni, socijalni i političkipristup složenim pitanjimavezanim uz ostvarenje mira unašemu dobu, istaknuo jekardinal Martino. Poruka jepodijeljena u tri dijela i usvakom od njih se pitanje osobeobrađuje u odnosu na različitevidike promicanja mira. Uprvom je dijelu tako istaknutsmisao i vrijednost povezanostiizmeđu osobe i mira, koje sepromatra kroz teološko-duhovne kategorije dara izadaće. U drugom se istina oosobi dovodi u vezu s novim iinovativnim pojmom ekologijemira. Na kraju se istinu o osobipromatra u njezinu odnosu sasloženom stvarnošću poštivanjatemeljnih ljudskih prava,međunarodnoga humanitarnogprava i nekih odgovornosti kojese nameću međunarodnimorganizacijama u njihovudjelovanju. Poruka sezaključuje pozivom kršćanimada budu mirotvorci.Današnje čovječanstvo, pišePapa, norme prirodnog pravamora smatrati dragocjenimblagom. Njih se ne smijepromatrati kao izvananametnute direktive, gotovokao nešto što sputavačovjekovu slobodu. Naprotiv,valja ih prihvatiti kao poziv navjerno ostvarivanje sveopćegBožjeg nauma upisanog u naravljudskog bića. Vođeni timnormama, narodi - u okviruvlastitih kultura - mogu se takopribližiti najvećem misteriju, ato je misterij Boga. Priznavanjei poštivanje prirodnog prava

predstavljaju stoga i danasveliki temelj za dijalog izmeđuvjernika različitih religija kao iizmeđu vjernika i samihnevjernika. To je susretište pasamim tim i temeljnapretpostavka za istinski mir,poručuje Papa. U tomekontekstu Benedikt XVI. ističekako postoje određena dobra ukoja čovjek ne smije dirati nitisu prepuštena njegovojsamovolji. To su pravo na životi pravo na vjersku slobodu.Poštivanje prava na život usvim njegovim etapama stavljačovjeka pred narav shvaćenukao dar, a čovjek njome nemože potpuno raspolagati.Pravo, pak, na vjersku sloboduotvara narav k temelju koji jenatkriljuje, k vrhunaravnom teje i u tom slučaju ona izvančovjekova dosega. A mirupravo treba to poštivanježivota i pravo na javnoiskazivanje vlastite vjere uBoga, kojima čovjeku nije danoslobodno raspolagati, jer setime omogućuje onaj istinskisusret među ljudima inarodima. Papa upozorava kakočovjek ipak zadire u ono štonije u njegovoj moći što ima zaposljedicu da mnoštvo ljudiumire od gladi, te pobačaj,eksperimentiranja na zamecimai eutanaziju, kao i teškoće skojima se susreću kršćani, ali ivjernici ostalih religija, uostvarivanju prava na slobodnoispovijedanje vlastite vjere,čemu na putu stoje i samipolitički režimi konfesionalnogtipa koji nameću određenuvjeroispovijest. Papa upozoravai na silne nejednakosti,navodeći primjer socijalnenejednakosti u našemu svijetu.Dok jedni uživaju u izobiljuistodobno milijuni drugih nadrugom kraju svijeta grcaju ukrajnjem siromaštvu i umiru odgladi. Papa u tome kontekstuspominje i nejednakost izmeđumuškarca i žene, koje su čestoizložene izrabljivanju i s kojimase često postupa kao spredmetima. I te sunejednakosti svejednakozabrinjavajući uzrocinestabilnosti i preprekaizgrađivanju mira.Veliki dio Papine porukeposvećen je temi ekologijemira, pri čemu Benedikt XVI.na originalan način razvijatermin ekologije duha kojidonosi papa Ivan Pavao II. uenciklici Centesimus annus.Benedikt XVI. uči da

čovječanstvo kojemu je na srcumir mora uvijek imati predočima povezanost izmeđuprirodne ekologije, odnosnoočuvanja prirode, i ekologijeduha na kojoj se valja temeljitiuređen društveni život. Jednaod karakteristika našega doba ječinjenica da se svaki put kadase ne poštuje prirodni okolišnanosi šteta svijetu u kojemčovjek živi i društvu i obratno.Iz toga se jasno vidi kako je mirneraskidivo vezan uz stvorenisvijet i mir među ljudima. Ijedno i drugo zahtijevaju mir sBogom. Problem odnosa sprirodom usko je vezan uzizgradnju ekoloških ljudskihodnosa, odnosa u kojima sepoštuje dostojanstvo osobe injezinih istinskih potreba.Uništavanje okoliša, pogrešno isebično korištenje prirodnihdobara, otimanje zemlje injezinih izvora izvor sunapetosti unutar društava i unjihovim međusobnimodnosima, kao i razdora,sukoba i ratova upravo zato štosu posljedica s jedne stranetoga što su društva lošeizgrađena, a s drugenehumanog poimanja razvoja,upozorava Papa. Ekologija miraje moguća ako se ljudi budu usvojim nastojanjima vodiliispravnom i što širom vizijomosobe, jer svako umanjivanjeosobe, njezine vrijednosti injezina dostojanstva plaća sevisokom cijenom sukoba. Što jemoguće šira vizija osobe kadraje smjestiti osobu u prostor kojineće biti uvjetovan ideološkomili kulturnom predrasudom,upozorava Papa. Povesti rat uime Božje je potpunoneprihvatljivo. Kada jeodređeno poimanje Boga uzrokzločinačkim aktima to jepokazatelj da se to shvaćanjepretvorilo u ideologiju. Ratnikada ne može imati teološkoni antropološko opravdanje.Kada određeno shvaćanje Bogaili određeni pogled na čovjekapotiču rat, tada su se one većpretvorile u ideologiju,upozorava Papa.Jedan od razloga zbog kojih jemir ugrožen Papa vidi i u"slaboj" viziji osobe kojaostavlja veliki prostor u kojilako nahrupe svakojakapoimanja osobe te tako ta vizijanamjesto da pospješuje mirzapravo raspiruje sukob, jerutire put sili i nasilju, istaknuoje kardinal Martino.

32 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

Koncentrični krugovi papina putovanja u TurskuPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 6. prosinca2006.

Kao što je već postao običajnakon svakog apostolskogputovanja, htio bih na ovojopćoj audijenciji progovoriti oraznim postajama hodočašćašto sam ga od srijede do petkaprotekloga tjedna poduzeo uTursku. Bio je to posjet koji smnogo razloga nije izgledaolagan, ali koji je Bog pratio odsamoga početka te se takomogao sretno i dovršiti. Stoga,kao što sam prije tražio da toputovanje pripravite i pratitemolitvom, tako i sada od vastražim da mi se pridružite uzahvaljivanju Gospodinu zanjegov sretan tijek i dovršetak.Njemu povjeravam plodovekoji, nadam se, iz toga putamogu izaći, bilo u pogleduodnosa s našom pravoslavnombraćom, bilo u pogledu dijalogas muslimanima. Osjećam da uprvom redu moram obnovitisrdačne izraze zahvalnostipredsjedniku republike,predsjedniku vlade i ostalimpredstavnicima vlasti, koji sume primili s tolikom čašću teosigurali potrebne uvjete kakobi sve moglo proteći na najboljimogući način. Potom bratskizahvaljujem biskupimaKatoličke crkve u Turskoj,zajedno s njihovimsuradnicima, za sve što suučinili. Osobite izrazezahvalnosti upravljamekumenskom patrijarhuBartholomaiosu I., koji meprimio u svome domu,armenskom patrijarhu MesrobuII., metropolitu Sirskepravoslavne crkve MarFiluksinosu te ostalim vjerskimdostojanstvenicima. Začitavoga sam puta osjećaoduhovnu potporu svojih časnihprethodnika slugu Božjih PavlaVI. i Ivana Pavla II., koji sutakođer ostvarili nezaboravneposjete Turskoj, a osobitopotporu blaženoga IvanaXXIII., koji je od 1935. do1944. bio papinski predstavniku toj plemenitoj zemlji, gdje jeostavio spomen punprivrženosti i poštovanja.Pozivajući se na sliku Crkve štonam je daje II. vatikanski sabor(usp. konstitucija Lumengentium 14-16), mogao bih rećida i papina apostolskaputovanja pridonose ostvarenjunjezina poslanja koje se događau "koncentričnim krugovima".U središnjem krugu Petrovnasljednik utvrđuje u vjerikatolike, u onom srednjemkrugu susreće se s ostalim

kršćanima, a u onom vanjskomobraća se nekršćanima ičitavom čovječanstvu. Prvi danmoga posjeta Turskoj odvijaose na polju ovoga trećeg"kruga", najširega: susreo samse s predsjednikom vlade,predsjednikom republike ipredsjednikom za vjerskapitanja, upućujući ovomeposljednjemu i svoj prvi govor.Potom sam odao počast umauzoleju "oca domovine"Mustafe Kemala Ataturka, teimao priliku govoritidiplomatskom zboru uapostolskoj nuncijaturi uAnkari. Ovaj intenzivan nizsusreta predstavljao je važandio posjeta, osobito s obziromna činjenicu da je Turskazemlja s velikommuslimanskom većinom,premda se njome upravljaprema Ustavu koji potvrđujelaičku narav države. To je,dakle, važna zemlja u odnosuna veliki izazov koji se danaspojavljuje na svjetskoj razini: sjedne strane valja ponovnootkriti stvarnost Boga i javniznačaj vjere, a s druge straneomogućiti da izražavanje tevjere bude slobodno, lišenofundamentalističkogizobličavanja, sposobno odbitisvaki oblik nasilja. Stoga samimao pravu priliku ponovitisvoje poštovanje premamuslimanima i islamskojcivilizaciji. Mogao samistodobno istaknuti važnostzajedničkog djelovanja kršćanai muslimana za čovjeka, zaživot, za mir i pravdu,podvlačeći da je odvajanjecivilnoga i religioznog područjapo sebi vrijednost, te da državamora jamčiti građaninu ivjerskim zajednicama stvarnuslobodu kulta. Na područjumeđureligijskog dijaloga,božanska mi je Providnostdozvolila da, gotovo na krajusvoga putovanja, izvršimprethodno nepredviđenu gestu,a koja se pokazala osobitoznačajnom: posjet poznatojPlavoj džamiji u Istanbulu.Zastavši koju minutu usabranosti na tom mjestumolitve, obratio sam sejedinome Gospodinu neba izemlje, milosrdnom Ocučitavoga čovječanstva. Neka sesvi vjernici prepoznajunjegovim stvorenjima te dajusvjedočanstvo istinskogabratstva. Drugi me dan putovanja odveo

do Efeza, te sam se odmahnašao u onom središnjem"krugu", u izravnom dodiru skatoličkom zajednicom. Ublizini Efeza, na ugodnommjestu zvanom "Slavujevbrežuljak", iznad Egejskogamora, nalazi se svetište KućeMarijine. Riječ je o drevnoj,maloj kapeli podignutoj okokuće što ju je prema vrlo starojpredaji apostol Ivan daoizgraditi za Djevicu Mariju,nakon što ju je doveo sa sobomu Efez. Sam Isus povjerio ih jejedno drugome kad je prijenego će umrijeti na križu rekaoMariji: "Ženo, evo ti sina!", iIvanu: "Evo ti majke!" (Iv19,26-27). Arheološkaistraživanja pokazala su da je tomjesto od pamtivijekapovezano s marijanskimkultom, a drago jemuslimanima koji običnoonamo dolaze častiti Marijukoju nazivaju "Meryem Ana",Majka Marija. U vrtu uz tukapelu slavio sam svetu misuza skupinu vjernika, koji sudošli iz grada Izmira i ostalihdijelova Turske, ali i izinozemstva. Uz "KućuMarijinu" osjetili smo se doista"kod kuće", a u tom smoozračju mira molili za mir uSvetoj zemlji i u čitavomesvijetu. Ondje sam sespomenuo i don AndreaSantora, rimskoga svećenika,koji je svojom krvlju svjedočioevanđelje u turskoj zemlji. Onaj drugi "krug" koji seodnosi na ekumenske susretezauzeo je središnje mjesto uovom putovanju, a dogodio seprilikom proslave blagdanasvetog Andrije, 30. studenoga.Ta je prigoda bila idealankontekst za učvršćivanjebratskih odnosa izmeđurimskoga biskupa, nasljednikaPetrova, i ekumenskogpatrijarha Carigrada, Crkve štoju je prema predaji utemeljioapostol Andrija, brat ŠimunaPetra. Slijedeći stope Pavla VI.,koji se susreo s patrijarhomAtenagorom, i Ivana Pavla II.,kojega je ondje primioAtenagorin nasljednik DimitrijeI., ponovio sam tu gestuvelikog simboličkog značenja snjegovom svetostiBartholomaiosom I., kakobismo istaknuli uzajamnuzauzetost u nastavku putaprema ponovnomuspostavljanju punogazajedništva između katolika i

33v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

pravoslavnih. Kako bismopotvrdili tu čvrstu odlučnost,zajedno s ekumenskimpatrijarhom, potpisao samZajedničku izjavu, kojapredstavlja novi korak na tomputu. Osobito je znakovito dase taj čin dogodio na krajusvečane liturgije o blagdanusvetog Andrije, kojoj samprisustvovao i koja se zaključiladvostrukim blagoslovom što suga udijelili biskup Rima ipatrijarh Carigrada, nasljedniciapostola Petra i Andrije. Na tajsmo način pokazali da se utemelju svakog ekumenskogdjelovanja uvijek nalazimolitva i ustrajno zazivanjeDuha Svetoga. U tom samistom duhu imao prilikususresti se s patrijarhomArmenske apostolske crkvenjegovim blaženstvomMesrobom II., kao i smetropolitom Sirskepravoslavne crkve. U tomkontekstu rado spominjem irazgovor što sam ga imao s

velikim rabinom Turske. Moj se posjet zaključio, prijepovratka u Rim, vraćanjem uonaj "nutarnji" krug, to jestsusretom s katoličkomzajednicom koja je čitava bilaprisutna u latinskoj katedraliDuha Svetoga u Istanbulu. Natoj su svetoj misi bili prisutni iekumenski patrijarh, armenskipatrijarh i siro-pravoslavnimetropolit, kao i predstavniciprotestantskih Crkava. Jednomriječju, bili su sjedinjeni umolitvi svi kršćani, uraznolikosti svojih tradicija,obreda i jezika. Utvrđeni riječjuKristovom, koja vjernicimaobećava "potoke žive vode" (Iv7,38), i slikom mnogih udovasjedinjenih u jedinstveno tijelo(usp. 1 Kor 12,12-13), doživjelismo iskustvo novih Duhova. Draga braćo i sestre, vratio samse ovamo, u Vatikan, puna srcazahvalnosti Bogu i tolikihosjećaja iskrene privrženosti i

poštovanja prema stanovnicimaljubljene turske zemlje, međukojima sam se osjećaoprihvaćenim i shvaćenim.Simpatija i srdačnost kojom sume okružili, bez obzira naneizbježne teškoće što ih je mojposjet unio u uobičajeni slijednjihovih svakodnevnihaktivnosti, ostaju za mene živispomen koji me navodi namolitvu. Neka svemogući imilosrdni Bog pomogneturskom narodu, njegovimvođama i predstavnicimarazličitih religija, da zajednoizgrade budućnost mira, kakobi Turska mogla biti "most"prijateljstva i bratske suradnjeizmeđu Zapada i Istoka.Molimo, osim toga, i da biMarijinim zagovorom DuhSveti učinio ovo apostolskoputovanje plodnim,te onomogne u cijelome svijetupokrenuti poslanje Crkve kojuje Krist ustanovio kako bi svimnarodima naviještala evanđeljeistine, mira i ljubavi.

Slika i uzor CrkvePapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji na blagdanBezgrešnog začeća, 8.prosinca 2006.

Danas slavimo jedan odnajljepših i najomiljenijihblagdana Blažene DjeviceMarije: Bezgrešno začeće.Marija, ne samo da nijesagriješila, nego je bila očuvanačak i onog zajedničkognasljedstva ljudskoga roda, tojest istočnoga grijeha. Razlog jetome poslanje koje je Bogodvijeka njoj namijenio: dabude Majka Otkupiteljeva. Sveje to sadržano u istini vjere oBezgrešnom začeću. Biblijskitemelj ove dogme nalazi se uriječima što ih je anđeo uputionazaretskoj djevojci: "Zdravo,milosti puna, Gospodin stobom" (Lk 1,28). "Milostipuna" - u grčkom izvornikukeharitomene - najljepše jeMarijino ime, ime koje joj jesam Bog dao, kako bi naznačioda je oduvijek i zauvijekljubljena, izabrana, unaprijedodređena da priminajdragocjeniji dar, Isusa,"utjelovljenu ljubav Božju"(enciklika Deus caritas est, 12).Mogli bismo se zapitati: zašto

je među svim ženama Bogizabrao upravo Mariju izNazareta? Odgovor je skriven unedokučivom otajstvu božanskevolje. Ipak, postoji razlog nakoji ukazuje Evanđelje: njezinaponiznost. To dobro ističeDante Alighieri u posljednjemPjevanju o Raju: "DjeviceMarijo, kćeri svoga Sina, /ponizna i iznad svakogastvorenja, / čvrsta svrhovječnoga savjeta" (Par.XXXIII, 1-3). Sama Djevica, usvojoj hvalbenoj pjesni Veliča,ovako kaže: "Veliča duša mojaGospodina... što pogleda naneznatnost službenice svoje"(Lk 1,46.48). Da, Boga jeprivukla poniznost Marije kojaje našla milost u njegovimočima (usp. Lk 1,30). Tako jepostala Majka Božja, slika iuzor Crkve, izabrana međunarodima kako bi primilablagoslov od Gospodina iproširila ga na čitavu ljudskuobitelj.Ovaj "blagoslov" nije drugodoli sam Isus Krist. On je izvor

milosti, kojom je Marijaispunjena od prvog trenutkasvoga postojanja. S vjerom jeprihvatila Isusa, te ga sljubavlju darovala svijetu. To jei naš poziv i naše poslanje,poziv i poslanje Crkve:prihvatiti Krista u svoj život tega darovati svijetu, "da se svijetspasi po Njemu" (Iv 3,17).Draga braćo i sestre, današnjiblagdan Bezgrešne poputsvjetionika rasvjetljuje vrijemedošašća, to vrijeme bdjenja ipouzdanog iščekivanjaGospodina. Dok napredujemoususret Bogu koji dolazi,gledajmo Mariju koja "svijetlipoput znaka sigurne nade iutjehe putujućeg Božjegnaroda" (Lumen gentium, 68).S tom sviješću pozivam vas dami se poslijepodne pridružite naŠpanjolskom trgu, gdje ćuponoviti tradicionalno odavanjepočasti ovoj nježnoj Majci pomilosti i Majci milosti. Njoj sesada obraćamo molitvom kojapodsjeća na anđelovonavještenje.

Apel za LibanonPapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju10. prosinca 2006.

Jutros sam imao zadovoljstvoposvetiti jednu novu župnucrkvu, čiji je naslovnik MarijaZvijezda evangelizacije, urimskoj četvrti Torrino sjever.To je događaj koji, premda sepo sebi odnosi prvotno na tučetvrt, dobija simboličko

značenje u liturgijskomvremenu došašća, dok sepripravljamo na proslavuGospodinova rođenja. Ovih nasdana liturgija neprekidnopodsjeća da "Gospodin dolazi"pohoditi svoj narod, kako biprebivao među ljudima te s

njima ustanovio zajedništvoljubavi i života, to jestobiteljsko zajedništvo. Ivanovoevanđelje ovako izriče otajstvoUtjelovljenja: "I Riječ tijelompostade i nastani se međunama", doslovno: "ušatori semeđu nama" (Iv 1,14). Ne

34 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

podsjeća li crkveno zdanjemeđu kućama naselja ili unekoj gradskoj četvrti upravona ovaj veliki dar i velikootajstvo? Crkva-zdanje konkretan je znakCrkve-zajednice, oblikovane od"živog kamenja" - vjernika - štoje slika izuzetno dragaapostolima. Sveti Petar (1 Pt2,4-5) i sveti Pavao (Ef 2,20-22) ističu da je "kamenzaglavni" ovoga duhovnoghrama Krist, te da smo i mi,okupljeni oko njega i tijesnozdruženi, pozvani biti dionici uizgradnji toga hrama. Ako,dakle, Bog preuzima inicijativute dolazi prebivati međuljudima, i ako je On uvijekprvotni tvorac toga nauma,jasno je da ga On ne želiostvariti bez naše djelatnesuradnje. Stoga, pripraviti se zaBožić znači nastojati izgraditi"Božje prebivalište međuljudima". Nitko nije isključen;svatko može i mora pridonositida bi ova kuća zajedništva bilaprostranija i ljepša. Na krajuvremena ta će građevina bitidovršena kao "NebeskiJeruzalem": "I vidjeh novonebo i novu zemlju - čitamo uknjizi Otkrivenja - ... i Svetigrad, novi Jeruzalem, vidjeh:silazi s neba od Boga,

opremljen kao zaručnicanakićena za svoga muža... EvoŠatora Božjeg s ljudima!" (Otk21,1-3). Došašće nas poziva daupravimo pogled prema"Nebeskom Jeruzalemu", kojije posljednji cilj našegazemaljskog hodočašća.Istodobno ono nas poučava damolitvom, obraćenjem i dobrimdjelima moramo nastojatiprihvatiti Isusa u svoj život dabismo zajedno s njime izgradiliovo duhovno zdanje u koje jesvatko od nas - naše obitelji inaše zajednice - ugrađen kaodragocjeni kamen.Među svim kamjenjem koječini Nebeski Jeruzalem,zasigurno je najsjajnija inajdragocjenija BlaženaDjevica Marija, jer je najbližaKristu, zaglavnom kamenu. Ponjezinu zagovoru, molimo da biovo došašće za cijelu Crkvubilo vrijeme duhovne izgradnjete se tako ubrza dolazakKraljevstva Božjega. Nakon molitve AnđeoGospodnji:Živom brigom pratim što sedogađa na Bliskom istoku, gdjese s pokušajima rješavanjakrize koja pogađa to područje,izmijenjuju napetosti i teškoćekoje prijete novim nasiljem.Posebno valja spomenuti

Libanon, na čijem su tlupozvani živjeti, kako nekadtako i sada, "ljudi različitihkulturnih i religijskih nazora, tegraditi naciju dijaloga isuživota i pridonositi općemdobru" (post-sinodalniapostolski nagovor, Nova nadaza Libanon, br. 119). Dijelimstoga, pred novim događajima,snažne riječi što ih je izrekaopatrijarh, njegovo blaženstvokardinal Nasrallah BoutrosSfeir i maronitski biskupi uIzjavi što su je objavili proteklesrijede.Zajedno s njima, tražim odLibanonaca i njihovihpolitičkih predstavnika da nasrcu imaju isključivo dobrozemlje i sklad među svojimzajednicama, nadahnjujućisvoje djelovanje na onomjedinstvu koje je odgovornostsvih i svakoga pojedinog tezahtijeva strpljiv i ustrajannapor u zajedničkomdjelovanju oko stalnog iiskrenog dijaloga (usp. isto br.120). Nadam se da će imeđunarodna zajednica pomoćiu iznalaženju skorih mirnih ipravednih rješenja, takopotrebnih Libanonu i čitavomBliskom istoku. Istovremeno, uovom teškom trenutku, svepozivam na molitvu.

35v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog prikazi

Kardinal Bozanić: Poradimo zajedno na odgoju zamedije

U razgovoru zajubilarni broj"Veritasa" kardinal seosvrnuo na važnost izadaće postojećihcrkvenih medija

"Živimo u vremenu bitnoobilježenom medijima ibogatom informacijama, takoda je na neki način jedna odobveza svih onih koji želeodgovorno raditi za Crkvu uovom povijesnom trenutku,pratiti sve ono bitno što sedogađa kako u Crkvi tako i udruštvu", istaknuo je urazgovoru za jubilarni 500. brojmjesečnika "Veritas"zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić. Kardinal seosvrnuo na važnost i zadaćecrkvenih medija, ali i natrenutno stanje medija uhrvatskom društvu. Međuostalim, ističe: "Mediji uHrvatskoj prolaze svojevrsnutranziciju sa svim njezinimprednostima i manama. Pritome nerijetko, kakoupozoravaju dobronamjernianalitičari, mediji podliježupovršnosti u odabiru i pristuputemama, pokazuju nedostatnusvijest o svojoj ne samoinformativnoj, nego i odgojnojulozi, podliježu utjecaju raznihinteresnih skupina, naposekrupnom kapitalu, te upadaju unapast služenja profitu nauštrbnovinarske etike iprofesionalnosti". Zato je,napominje kardinal, jako važnoda "primatelji" sve to imaju naumu kada se medijima služe uformiranju svojih stavova isvjetonazora: "Život je, naime,pa i crkveni, puno slojevitiji isadržajniji od njegove medijskeslike (…) Mi kao vjerniciznamo da je u konačnici Bogjedini gospodar svjetskihzbivanja. Upravo u tomevjerničkom stavu i otvorenosti

prema Providnosti vidimsmisao postojanja katoličkihmedija. Naime, koliko višebude potrebe za vjerničkomporukom, odnosno kolikoprimatelji budu višezainteresirani za produbljivanjesvoga vjerničkog uvjerenja,toliko će se više otvarati prostorza crkvene medije i ujednojačati njihov utjecaj",zaključuje kardinal. Kao jedan od najvećihmedijskih projekata naše Crkveod pada komunizma kardinalnavodi osnutak Hrvatskogakatoličkog radija: "Putemradiovalova HKR-a imamopriliku ući u mnoge domove, naradna mjesta, bolnice,automobile te tako doprijetikako do praktičnih vjernikatako i do onih koji ne idu ucrkvu ili pak nisu vjernici. Tajaktivni pastoral putem radija pokojemu mi pristupamo ljudima,ne čekajući da oni dolaze knama, za našu je Crkvu vrlodragocjen". Na pitanje je li sena razini HBK razmišljalo ouvođenju nacionalnogakatoličkog televizijskogprograma koji bi pokrivaocijelo naše područje, kardinalBozanić, među ostalim,odgovara kako je do sada dobiskupa stiglo nekolikoinicijativa u tom smislu. "Radise o zahtjevnom projektu kojitraži vrlo ozbiljan i razboritpristup. Moje je mišljenje dabismo se, prije nego što uopćezapočnemo raspravljati ojednom takvom zasebnomprojektu, trebali zapitatikoristimo li se dovoljno

mogućnostima već postojećihkako nacionalnih tako ilokalnih televizija. Živimo uzemlji s katoličkom većinom,koja itekako ima pravo na svojemjesto na javnoj televiziji. Utom smislu mislim da nismo upotpunosti iskoristilimogućnosti koje nam sepružaju i koje su namzajamčene sporazumom izmeđuHBK i HRT-a, a na temeljuUgovora između Svete Stolice iRepublike Hrvatske o suradnjina području odgoja i kulture.Isto tako osjeća se potreba zaprofesionalno obrazovanimkadrovima koji bi na raznimTV-postajama mogli raditikvalitetne emisije s vjerskomtematikom. Tome ćemonastojati doskočiti stručnimprogramima nanovoutemeljenom Hrvatskomkatoličkom sveučilištu", rekaoje kardinal. Pritom navodi kakobi se ipak trebalo promisliti je linam potrebna vlastita televizijaili tek jaka producentska kućakoja bi radila kvalitetne vjerskeprograme, koji bi mogli naćisvoje mjesto na već postojećimtelevizijama. Razgovor za "Veritas",posvećen medijima, kardinalBozanić završava željom "dasvi zajedno, i pojedinci ičlanovi obitelji, poradimo naodgoju za medije, da u njimamognemo prepoznavati sve onošto je lijepo i korisno za rast uljubavi i čovječnosti, kao isuptilne načine manipulacijekoje čovjeka zarobljuju inavode na krive putove". (ika-mp/kj)

Nove božićne čestitke KS-aNova serija KS-ovihbožićnih čestitkisastoji se od sedammotiva suvremenihhrvatskih slikara

Kršćanska sadašnjost objavilaje seriju novih božićnih čestitki.Kako je pojasnio pomoćnikravnatelja KS-a prof. AntonŠuljić, riječ je o novompristupu božićnoj čestitki kojiželi biti odgovor prevelikojkomercijalizaciji Božića,odnosno postupnog"komercijalnog onečišćenja"toga najdubljeg kršćanskogotajstva, na što je proteklegodine upozorio i papaBenedikt XVI. Nova serija KS-ovih božićnih

čestitki sastoji se od sedammotiva suvremenih hrvatskihslikara i fotografa koji seredovito nalaze na unutarnjoj,trećoj strani čestitke i svaka jeopremljena zasebnim biblijskimcitatom. Time se htjelo postići,pojasnio je Šuljić, da se logicitržišta suprotstavi snagamisterija koji treba otkrivati iudubljivati se u njega. K tome,logici kiča i instant kulture želise odgovoriti primjerimaprikaza božićnog otajstvaponajboljih suvremenihhrvatskih slikara Josipa

Botterija Dinija, Đure Sedera iKuzme Kovačića, što ujednoželi biti prinos odgoju zakulturu slike koja je, kakonekad tako i danas, na sebisvojstven način kadra voditiprema otajstvu. Čestitke će semoći nabaviti uprodavaonicama Kršćanskesadašnjosti u Zagrebu, Splitu iOsijeku, te izravnomnarudžbom na adresi KS naMarulićevu trgu 14 u Zagrebu.Pojedina čestitka u maloprodajistoji 4 kn. (ika-sp)

36 13. prosinca 2006. broj 50/2006

www.ika

.hr

Prilog prikazi

Oproštenje je osobna odluka svakog čovjekaRazgovor GlasaKoncila s bratomRichardom iz Taizeauoči Europskogsusreta mladih uZagrebu

Pitanje oproštenja toliko jeosobna odluka svakoga čovjekada nitko nema pravo nekoga nato tjerati. Niti to ima smisla.Jer, ako želimo graditibudućnost mira moramo sveučiniti da u sebi nađemo tajmir. A kad ga netko pronađe,smatram da onda iz tog čovjekamir zrači kao što iz peći zračitoplina. Svi ti ljudi koji suuspjeli u sebi nešto prevladati,oprostiti, dalje voljeti, neprepustiti se obeshrabrenju -oni će zračiti tom toplinom kojaće omogućiti napredak,istaknuo je u razgovoru za novibroj Glasa Koncila bratRichard, član ekumenskezajednice Taize, koji većnekoliko mjeseci boravi uZagrebu i sudjeluje upripremama za predstojećiEuropski susret mladih.Vjerujem da će i na okupljanjuu Zagrebu doći do nekihsusreta, razgovora, da će se unekim srcima nešto promijeniti,ali to nećemo odmah vidjeti.Možda je i bolje tako. Jer onošto se stavlja na velika zvona,to možda neće opstati. Ali onošto je ukorijenjeno u životnojodluci vjernika kršćanina, to ćezacijelo pridonijeti miru koji jeitekako potreban, dodaje bratRichard.Govoreći o organizacijskim iduhovnim vidovima Taizeova

"Hodočašća povjerenja nazemlji", ističe kako je u središtususreta zajedništvo i molitva, aokupljanje tolikih mladih izEurope i iz cijelog svijeta radimolitve poruka je društvu da jemoguće biti u isto vrijemesuvremeni mladi čovjek ivjernik. Kada je riječ ozahtjevnom pitanju rada smladima, smatra kako je vrlovažno mladima ništa nepokušavati nametnuti: Uevanđelju Krist kaže čak isvojim učenicima: hoćete liostati ili otići? Ne pokušava ihna silu uvjeriti. Nudi im darsvojega života, oproštenje,Božje milosrđe. Ostalo je nanjima. Isto tako mi se pjevanamolitva čini važnom u tompogledu. Kad u Taizeu dođetena molitvu, tako će biti i ovdjeu Zagrebu, uglavnom su topjevane molitve, kratkabiblijska čitanja, malo riječi ionda - tišina. Mislim da jetakva molitva bliska mladima ida u njoj doživljavaju bitmolitve: biti u Božjojprisutnosti. Govoreći, pak, odosadašnjem sudjelovanjuHrvata u Taizeovim susretima iHrvatskoj kao domaćinuovogodišnjeg susreta, bratRichard ističe: Za Hrvatskujedan takav susret može bitiznak nade, ohrabrenje. Jedanmi je bivši hodočasnik u Taizeu

nedavno rekao: "Tada,osamdesetih godina, mi smoHrvati u Taizeu bili dioEurope". S istim pravima kaoFrancuzi ili Nijemci ili nekidrugi narod. Ovaj susret totakođer pokazuje. Jedno jepolitičko pitanje Europskeunije, no europski se susretmože održati u Zagrebuneovisno o tome. To govorikako smo svi koji živimo u tomeuropskome podneblju velikaobitelj, premda povijest ipolitika vrludaju malo ovakomalo onako.Prema očekivanjima brataRicharda u Zagreb će stići oko40.000 mladih hodočasnika.Najveća će skupina doći izPoljske, a velike skupine dolazeiz Francuske, Italije iNjemačke. Na susretu će bitizastupljene gotovo sveeuropske zemlje, a manje ćeskupine također doći iz Indije, sFilipina te iz još nekihprekooceanskih zemalja. UZagrebu će biti objavljeno i"Pismo iz Kolkate" brataAloisa, priora zajednice izTaizea. Naime, u listopadu ovegodine održan je susret mladihu Indiji i ondje je brat Aloispočeo pisati svoju poruku, ukojoj ističe jedinstvo ljudskogaroda kojemu je Bog zajedničkiOtac. (ika-mp/sd)

Program Europskoga susreta mladih u ZagrebuNa Internet stranici Zajedniceiz Taizea (www.taize.fr/hr)objavljen je programHodočašća povjerenja na zemlji- europskoga novogodišnjegsusreta mladih u Zagrebu. Učetvrtak 28. prosinca od 9 satipredviđen je dolazak skupina tedoček u župama i potom uobiteljima. Oko 17.30 do 18sati je podjela obroka naZagrebačkom velesajmu,paviljon 1, a u 19 sati upaviljonu 5, zajedničkamolitva. U drugome dijelumolitve razmatranje je brataAloisa.U petak 29. prosinca u 8.30 satije jutarnja molitva u župama tesastanak u skupinama na temu"Pažnja spram Boga ipoštivanje čovjeka". Od 12 do12.30 sati je podjela obroka naZV, paviljon 1. te u 13.15 satizajednička molitva u paviljonu5. Na kraju molitve slijedikratko razmatranje jednoga odbraće iz Taizea na temu "Svakoje ljudsko biće Bogu sveto"

(prvi dio Pisma iz Kolkate).Slijede radionice, a od 17.30 do18 sati je podjela večere te u 19sati zajednička molitva irazmatranje brata Aloisa.Slijedi molitva oko križa.U subotu 30. prosinca u 8.30sati je molitva u župama tesastanak u malim skupinama natemu "Bog nas očekuje kodonih koji su siromašniji odnas". Od 12 do 12.30 je podjelaobroka na ZV u paviljonu 1, u13.15 sati zajednička molitva upaviljonu 5, te radionice. Od17.30 do 18 sati je podjelavečere i ručka za nedjelju. U 19sati je zajednička molitva upaviljonu 5 i razmatranje brataAloisa te slavljenje svjetlanakon kojeg slijedi molitva okokriža. U nedjelju 31. prosincanakon doručka je euharistija užupama, te sastanak uskupinama na temu "Molitva jeza tebe izvor ljubavi". U 15.15su regionalni susreti na temu"Upravi noge naše na put mira"(četvrti dio Pisma iz Kolkate).

Regionalni susret za mlade izHrvatske te Bosne iHercegovine bit će uzagrebačkoj katedrali, a zamlade iz Srbije, Crne Gore iMakedonije u crkvi Sv. AntunaPadovanskoga na SvetomeDuhu. Podjela večere je od17.30 do 18 sati na ZV,paviljon 1, u 19 sati zajedničkamolitva u paviljonu 5 irazmatranje brata Aloisa, temolitva oko križa.U 23 sata započinje u župamamolitveno bdjenje za mir uzajedništvu s narodima kojipate. Slijedi "festival naroda".Na Novu godinu, u ponedjeljak1. siječnja, nakon doručka jeeuharistija u župama te ručak uobiteljima. Nakon ručka, od 17sati predviđen je odlazak.Mjesto odlaska za skupine izHrvatske te BiH je zapadni dioparkirališta Zagrebačkogvelesajma, a za skupine izSrbije, Crne Gore i Makedonijeulica Joszefa Antalla.