I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 17. rujna 2003. broj 37/2003

Domovinske vijestiPriopćenje sa sjednice Stalnog vijećaHBK u Zadru

Pripreman program jesenskog plenarnogzasjedanja HBK u Hvaru od 26. do 30.listopada na kojemu će se analizirati Papineporuke s trećeg posjeta Hrvatskoj, raspravljatilaikat, proslave Srednjoeuropskoga katoličkogdana, daljnja provedba Ugovora između SveteStolice i RH i ostala aktualna pitanja

■ Papin pozdravni brzojav predsjedniku Mesiću■ Razrješenja i imenovanja u Porečko-pulskoj biskupiji

Posuvremeniti i bolje opremitikatoličke škole

Na prvoj sjednici Odbora HBK za katoličkeškole o perspektivama i poteškoćama

Priprava Zahvalnoga hrvatskoghodočašća u Rim

Misno slavlje u bazilici Sv. Marije Velike 7.studenoga, 8. studenoga zajednička audijencijasa Svetim Ocem u Dvorani Pavla VI. te misa ubazilici Sv. Petra

■ Zagreb: Predstavljena knjiga biskupa Komarice■ Biskupijski susret vjeroučitelja i odgajateljica u vjeri Krčke biskupije■ Preminuo fra Ivo Peran■ Kistanje: 700. obljetnica prvog spomena Janjeva■ 272. zavjetno hodočašće grada Zagreba u Mariju Bistricu■ Hodočašće mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu■ Krk: Prvi doživotni zavjeti redovnice benediktinke nakon 30 godina■ Ivanečki Vrhovec: Misa zahvalnica za kanonizaciju Marije De Mattias■ Oproštajno misno slavlje nadbiskupa Einaudija u riječkoj katedrali■ U Đakovu započeo Teološko-pastoralni seminar za svećenike

Crkva u Hrvata■ 30 godina HKM Hanau-Fulda-Marburg

Novom reformom školstva u BiHzatire se identitet mladih naraštajahrvatskoga naroda

Biskupi BiH upozoravaju na brojne opasnosti iciljeve dugo najavljivane reforme školstva uBiH, ističući kako ona unosi zabunu, stvarapodlogu za incidente, vodi neprihvatljivojsegregaciji i neprihvatljivoj "asimilaciji"učenika i nasilno nameće nekakav "neutralni"religiozni odgoj u školama te traže da sekonačno isprave nepravde i štete nanesenehrvatskom narodu Daytonskim sporazumom

■ Papa primio novog apostolskog nuncija u Hrvatskoj■ Izjava Poslovnog odbora Napretka o obrazovanju u BiH■ Kardinal Puljić otvorio web stranicu Vrhbosanske nadbiskupije■ Proslavljena 80. obljetnica dolaska Družbe Kćeri milosrđa u Suboticu■ Proslavljeno Uzvišenje sv. Križa u Hamiltonu■ 30. obljetnica HKM u Bernu

Inozemne vijesti■ Međunarodni kongres o mistici■ Papa započeo pohod Slovačkoj■ Marijina "lekcija" iz zrele slobode■ Rožnava: Papa ohrabrio mađarsku manjinu i zemljoradnike

Bratislava: Papa proglasio blaženimažrtve komunističkog terora

U svečanome misnom slavlju na Petržalki usudjelovanju 500.000 hodočasnika Papa jeposljednjeg dana svoga posjeta Slovačkojproglasio blaženima grkokatoličkog biskupaVasila Hopka i redovnicu Zdenku Schelingovu

■ Cancun: Potvrđena zauzetost Svete Stolice za siromašne■ Papina poruka sudionicima opće skupštine UN-a

Prilog dokumenti■ Učimo od Marije■ Slovačka - vjerna Kristu i Crkvi

Prilog prikazi■ Biskup Komarica o stanju u banjolučkom kraju■ O. Bono Zvonimir Šagi o raspravi o jogi

2 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Podvinje: 25 godina svećeništva Stjepana BarišićaSvečanu misupredvodio beogradskinadbiskup

Podvinje, 7.9.2003. (IKA) – Upovodu 25 godina svećeništvaStjepana Barišića slavljena je unedjelju 7. rujna u župnoj crkviSv. Antuna Padovanskog uPodvinju svečana misa koju jepredvodio beogradskinadbiskup Stanislav Hočevar sviše svećenika, u sudjelovanjumnoštva vjernika. Čestitkeslavljeniku u povodu srebrnogjubileja uputili su župnik o.

Andrzej Owca, vjerniciVranovaca, Bukovlja, Tomice,Podvinja, vjernici izSmedereva, gdje je vlč. Barišiću službi već 5 godina, tecrkveni zbor koji je pjevanjemuveličao misno slavlje.Stjepan Barišić rođen je uVranovcima 1951. (filijali župePodvinje) gdje je završioosnovnu školu. Gimnaziju jepohađao u Zagrebu, a teološki

studij završio je na Teologiji uĐakovu. Za svećenika jezaređen 1978. u Beogradskojnadbiskupiji. U Beogradu jeostao kao kapelan, a potom jeza župnika otišao u Kraljevo.Službe je obnašao u RavnojReci, Zaječaru, Boru iSmederevu, gdje i danasslužbuje.

Rođenje Marijino u Zavojanima i Muću DonjemZavojane, 8.9.2003. (IKA) –Župa Porođenja Marijina uZavojanima svoj glavni župniblagdan Malu Gospu, koja se utoj vrgorskoj župi štuje već petstotina godina, proslavila je uponedjeljak 8. rujna ophodom sGospinim kipom oko župnecrkve, kojem je na čelu nošenkriž i crkvena zastava, tesvečanim misnim slavljem kojeje predvodio dr. don DragoŠimundža, pastoralni vikarSplitsko-makarske

nadbiskupije. Tom je prigodompodijelio sakrament potvrdesedmorici mladih župljana. Postarom običaju toga kraja, naproslavu blagdana Male Gospeu svoj su zavičaj pristiglimnogobrojni iseljeni župljani izMakarske, Splita, Zagreba,Osijeka, a proslavu su uveličalei cijele obitelji koje su došle izNjemačke te ostalihzapadnoeuropskih zemalja,poneki čak i iz SjeverneAmerike i Novog Zelanda.

Svečanim ophodom s Gospinimkipom te misom u župnoj crkviPorođenja Marijina u MućuDonjem također je toga danaproslavljen blagdan župnezaštitnice. Ophod i misu užupnoj je crkvi predvodio dr.don Mate Uzinić, rektorBogoslovije u Splitu, ususlavlju s domaćim župnikomdon Ivanom Perišem tesvećenicima Kliškog dekanata.

Drugi rok razredbenih ispita na Teologiji u ĐakovuIspit je uspješnopoložilo 13 kandidata,od toga dvojicasvećeničkih kandidatai 11 laika

Đakovo, 8.9.2003. (IKA) – NaTeologiji u Đakovu održan je 5.rujna drugi rok razredbenihispita za akademsku godinu2003/2004. Prijavio se 21

kandidat. Ispitu nije pristupiojedan kandidat, a uspješno jepoložilo 13 kandidata, od togadvojica svećeničkih kandidata i11 laika.

Trećega razredbenoga rokaneće biti, a predavanjazapočinju 6. listopada.

Zlatomisnik iz roda MandićaProslavljen zlatnisvećenički jubilej donMarina Mandića,jedinog živućegsvećenika iz Zakučca

Omiš, 8.9.2003. (IKA) - Uzblagdan Male Gospe 8. rujna užupi Zakučac, mjestuudaljenom svega dva kilometraod Omiša, proslavljen je i zlatnisvećenički jubilej don MarinaMandića, jedinoga živućegsvećenika iz Zakučca, koji jepredvodio misu. Taj svećenik,koji još uvijek živi i djeluje kaomisionar u Meksiku, osim štopripada družbi i obiteljisalezijanaca, pripada rodu i lozisv. Leopolda BogdanaMandića, koji vuče korijenjeupravo iz Zakučca, pa je uZakučcu u izgradnji i svetišteSv. Leopolda.

Proslava blagdana rođenjaMarijina imala je i još jednuposebnost. Naime, posredstvomdon Marina splitski trećeredaco. Josip Marcelić nabavio je likMajke Božje Guadalupske.Riječ je o vjernoj kopiji slikeGospe Guadalupske, koja jenenačinjena rukom (aheropita),te je ne samo predmet velikogštovanja u cijelom svijetu, negoi znanstvenih proučavanja. DonMarin je kao dugogodišnjimisionar u Meksiku progovorioo štovanju Blažene DjeviceMarije u tom dijelu svijeta,napominjući kako su ljudi uJužnoj Americi maleni rastom,

ali veliki srcem, osobito kad jeu pitanju štovanju naše nebeskeMajke, te su nam po tomebliski.Zbog iznimne posebnosti iznačenja te Gospine slikeutisnute u platno, vlasnik tvrtkei studija Proelcom PetarJurčević odlučio je zajedno s o.Josipom Marcelićem snimitimultimedijalni CD o GospiGuadalupskoj. Uz slavljenikadon Marina i domaćeg župnikadon Ivana Delića, u slavlju jesudjelovalo mnoštvo vjernikakoji su se nakon mise nastavilidružiti u bratskom zajedništvu.

Magić Mala: Kipar daruje zavičajuMagić Mala, 9.9.2003. (IKA) –Kipar Stjepan Škvorić posjetioje 9. rujna rodno mjesto MagićMalu u novokapelačkoj župi teu znak sjećanja darovaofilijalnoj crkvi Sv. Ivana velikikriž, mladomisniku MarijuCimbalu kip Majke Božje, a

učenicima skulpturu odhrastovine Prvoškolac. StjepanŠkvorić pripada poznatijimhrvatskim kiparima naive.Premda je zakoračio uosamdesetu, još je vitalan ivrijedno radi. Njegovi kipovinašli su mjesto pred crkvom u

povratničkom Dragaliću, udječjem vrtiću u Okučanima, uprostoru novogradiškogCaritasa itd. Iza njega su brojnadjela, među njima zbirkakipova domobrana stradalih naKrižnom putu, kojim je i samprošao.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Pokopan svećenik Josip ZidarićMisu zadušnicupredvodio nadbiskupBozanić u Karlovcu, abiskup Mrzljakpogrebne obrede uVukšincu Riječkom

Karlovac, 10.9.2003. (IKA) -Svećenik Zagrebačkenadbiskupije, župnik ukarlovačkoj župi PresvetogSrca Isusova Josip Zidarićpreminuo u nedjelju 7. rujna uKarlovcu u 50. godini života i24. svećeništva. U utorak 9.rujna bio je ispraćaj zemnihostataka pokojnika s misomzadušnicom u župnoj crkviPresvetog Srca Isusova uKarlovcu. Misu je predvodiozagrebački nadbiskup JosipBozanić zajedno sazagrebačkim pomoćnimbiskupom Vladom Košićem ibrojnim svećenicima.“Sada slavimo svetu misu, kojuželimo darovati svećeniku,župniku vlč. Josipu.Prikazujemo je za spas njegoveduše, za njegov vječni život uzajedništvu s Bogom. Dokslužimo ovu misu za pokojnogvlč. Josipa Zidarića, zahvalimo

za njegovo svećeničko služenjepo kojem ste u ovoj crkvizajedno slavili tolike mise. Onje kroz mnoge godine u ovojžupi okupljao vjernike okoEuharistijskog stola uzajedničkom slavljenjuKristove žrtve. Bio je svjestanda je pozvan biti raspoloživinstrument u Božjim rukama naspasenje mnogih duša. On jemeđu vama djelovao milošćuBožjom, milošću Isusa Krista, ane svojim osobnim snagama izaslugama. Stoga, zahvalimoBogu za sve milosti koje steprimili po njegovusvećeničkom služenju i nikadane prestanite moliti zasvećenike”, istaknuo je, izmeđuostalog, u propovijedinadbiskup Bozanić, podsjetivšina predani svećenički radpreminulog vlč. Zidarića. Odpokojnika se uime Karlovačkogdekanata oprostio dekan

Ferdinand Vražić, uimežupljana dr. Kruhek te dvijedjevojčice.Pokop svećenika Josipa Zidićabio je u srijedu 10. rujna uVukšincu Riječkom, župaGornja Rijeka. Sprovodneobrede predvodio je zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljak.Josip Zidarić rođen je 3. veljače1953. godine u VukšincuRiječkom. Za svećenikaZagrebačke nadbiskupijezaređen je 24. lipnja 1979. g..Dodijeljen je kroz narednugodinu na duhovnu ispomoć užupi Zagreb-Utrine. Godine1980. imenovan je kapelanom uPitomači. Uz kapelanskeobaveze 1984. povjerena mu jeprivremena uprava župeTurnašica. Godine 1985.imenovan je upraviteljem novežupe Presvetoga Srca Isusova uKarlovcu, gdje ga je i zateklaprerana smrt.

Povezivanje župa u skupinu je pozitivnoPočetak pastoralnegodine u Župničkojskupini u Bakarskomdekanatu u znakupreispitivanjadosadašnjegdjelovanja župničkeskupine te brojnihprijedloga nastrukturalnoj,pastoralnoj, odgojnoji duhovnoj razinibudućeg djelovanja

Škrljevo, 10.9.2003. (IKA) – Ucrkvi Presvetog Srca Isusova uŠkrljevu održan je 10. rujnasusret župnika, članova župnihpastoralnih i ekonomskihvijeća, vjeroučitelja, kateheta,orguljaša i sakristana Župničkeskupine u Bakarskom dekanatu(Kukuljanovo, Škrljevo,Krasica, Praputnjak, Hreljin iZlobin). Na programu je bilarasprava o dosadašnjemfunkcioniranju skupine i planuza novu pastoralnu godinu.Nakon molitve skup jepozdravio i najavio programmoderator skupine vlč. PetarBelanić. Raspravu je predvodiovanjski suradnik mons. dr.Milan Šimunović.Najprije su sužupnici mons. dr.Ivan Šporčić i Franjo Šiškoizložili kako je pred dvijegodine došlo do nastankažupničke skupine zajedničkimdogovorom župnika i dekretomnadbiskupa. U kratkom osvrtuna dosadašnje funkcioniranjeskupine izjava većine vjernikaje pozitivna: svećenici su se užupama izmjenjivali, bilo jeorganizirano dosta zajedničkihsusreta u obliku tribina,predavanja, proslava župskihzaštitnika, hodočašća i izleta,što je dovelo do međusobnogzbližavanja, upoznavanjavjernika i izmjenjivanjaiskustava. Konstatirano je kakoje povezivanje župa u skupinupozitivno. Događanja upojedinim župama djelovala su

stimulativno i na druge župe.Zajedništvo nije župe povezalosamo u zbivanjima, nego jepočelo razbijati određenebarijere koje često postojeizmeđu pojedinih mjesta i župa.U pogledu boljegfunkcioniranja skupine i kakobi se pastoralna pozornostravnomjerno posvećivala svimžupama, glavni je zaključak dado kraja rujna župna vijećaizaberu po dva predstavnika zameđužupno vijeće koje bi sasvećenicima planiralo nekezajedničke pothvate na raziniskupine i predlagalo ih naraspravu i usvajanje pojedinimvijećima. O tome će bitiobaviješten i nadbiskupskiordinarijat.Što se tiče rasporeda nedjeljnihmisa, bilo je više zanimljivihprijedloga o kojima će senaknadno razgovarati. Za sadaje zaključeno da rasporednedjeljnih i blagdanskih misabude takav da dva svećenikamogu pokriti svih šest župa,ako se dogodi da nekisvećenici, osobito oni koji su iprofesori, budu zauzeti nekimizvanžupnim obvezama.Istaknuta je posebna vrijednostmeđužupnog listića “Novolice”, koji je već pet puta tiskani zaključeno da se tako osnujeuredništvo kako bi u njemu biobarem po jedan župljanin ihsvake župe. Posebno jepotrebno uključiti mlade.Posebni je naglasak stavljen na

odgoj vjere mladeži i odraslih iu tom smislu potrebno je sveučiniti da, uz liturgijsku imolitvenu zajednicu, jačezaživi biblijska zajednica. Svisu se složili da se održavajutzv. biblijske večeri, kaorazmišljanje o nedjeljnimbiblijskim čitanjima, osobito sciljem njihove aktualizacije,čime će se ostvariti i boljapriprema za nedjeljna misnaslavlja. Za početak bi biblijskisusreti bili u Praputnjaku iKukuljanovu petkom navečer, avjernici će se uključiti gdje imodgovara. Voditelji biblijskihvečeri bili bi mons. dr. IvanŠporčić i, u granicamamogućnosti, mons. dr. MilanŠimunović. Novost je u tomeda bi se u predvođenju, uzsvećenike, angažirali ivjeroučitelji i zauzetiji mladi iodrasli. Poseban je problempomanjkanje župnih prostora zatakve susrete. Bilo je izanimljivih prijedloga da sesusreti održavaju u obiteljimakoje imaju nešto više prostora,čime bi se više zahvaćaleobitelji u pojedinim dijelovimažupe.Uočen je i problem odsutnostidjece na misi te je donesenzaključak da se mora sve učinitikako bi se bolje organiziralažupna kateheza, koja smjerauključivanju djece u vjeru iživot župne zajednice. Isto takoposebnu pozornost trebaposvetiti liturgijskom pjevanju i

4 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

uključivanju mladih u pjevačkezborove. Također je predloženoda za početak svaki četvrtak unekoj od župa bude klanjanjePresvetome oltarskomsakramentu kako bi vjerniciskupine stavili veći naglasak na

molitvu - razgovor s Bogom,što će pospješivati rast u vjeri,lakše međusobno podnošenje ipomaganje i ostvarivanjezacrtanih programa za dobročitave župske zajednice.O svim prijedlozima razgovarat

će narednih dana međužupnokoordinacijsko vijeće ipredložiti neke zajedničkepothvate pojedinim župnimvijećima, vodeći računa oonome što je moguće.

Priopćenje sa sjednice Stalnog vijeća HBK u ZadruPripreman programjesenskog plenarnogzasjedanja HBK uHvaru od 26. do 30.listopada na kojemuće se analiziratiPapine poruke strećeg posjetaHrvatskoj,raspravljati laikat,proslaveSrednjoeuropskogakatoličkog dana,daljnja provedbaUgovora između SveteStolice i RH i ostalaaktualna pitanja

Zadar, 10.9.2003. (IKA) – Podpredsjedanjem predsjednikaHBK zagrebačkog nadbiskupaJosipa Bozanića u srijedu 10.rujna u Nadbiskupskom domu uZadru održana je redovitasjednica Stalnoga vijećaHrvatske biskupskekonferencije, priopćio jeTiskovni ured HBK. U radusjednice sudjelovali su i ostaličlanovi Stalnog vijeća:potpredsjednik HBK zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić, gospićko-senjskibiskup Mile Bogović igeneralni tajnik HBKVjekoslav Huzjak. Glavna točka sjednice bila jepriprema programa jesenskogplenarnog zasjedanja HBK kojeće se održati u Hvaru od 26. do30. listopada. Utvrđeno je da će

jedna od nosivih točakaplenuma biti analiza porukakoje je Sveti Otac Ivan PavaoII. izrekao prigodom svoga III.apostolskog pohoda Hrvatskojod 5. do 9. lipnja ove godine. Uvezi s tim razgovaralo se i onacionalnom hodočašću u Rimpočetkom studenoga kada će seSvetom Ocu zahvaliti za zadnjipohod Hrvatskoj te čestitatisrebreni jubilej u služenjusveopćoj Crkvi. Tom prigodomPapa će primiti hrvatskehodočasnike predvođenebiskupima u posebnuaudijenciju u subotu 8.studenoga. Bit će govora i onekim pitanjima laikata u Crkviu Hrvatskoj s posebnimnaglaskom na njegovimstrukturama na razini župa ibiskupija. Između ostaloga razmotrit će se

tijek odvijanja slavlja u sklopuSrednjoeuropskog katoličkogdana u Hrvatskoj i ostalimzemljama Srednje Europe. Nadnevnom redu plenuma bit će iizvješće Biskupske komisijeHBK za pomoć ratom stradalogstanovništva. Biskupi ćetakođer raspraviti pitanjedoprinosa Katoličke Crkveprocesu ulaska Hrvatske ueuropske integracijske procese.Razgovarat će se i o daljnjojprovedbi Ugovora potpisanihizmeđu Svete Stolice iRepublike Hrvatske.Stalno vijeće je razmatralo nekapersonalna pitanja u pojedinimtijelima i institucijama HBK teo funkcioniranju i potrebamaHrvatskoga katoličkoga radija.Biskupi su se osvrnuli naaktualno stanje u Hrvatskoj uperspektivi predstojećihdogađanja u društvu.

Biskup Srakić primio američkog veleposlanikaRazgovarali su oprošlosti Đakovačke iSrijemske biskupije i osadašnjem stanjuvjerskihmeđunarodnih odnosa

Đakovo, 11.9.2003. (IKA) -Veleposlanik SjedinjenihAmeričkih Država u RH RalphFrank posjetio je 11. rujna uprijepodnevnim satimaBiskupski dom i đakovačkukatedralu-baziliku. UBiskupskom domuveleposlanika je primiođakovački i srijemski biskup dr.

Marin Srakić. Razgovarali su oprošlosti Đakovačke iSrijemske biskupije i osadašnjem stanju vjerskihmeđunarodnih odnosa s kojimaje veleposlanik Frank,službujući neko vrijeme uBeogradu, dobro upoznat.Bilo mi je drago čuti da seveleposlanik Frank, prije nego

je došao u Hrvatsku, susreo swashingtonskim nadbiskupomkardinalom Theodorom E.McCarrickom, koji je u tijekuDomovinskog rata dolazio uĐakovo i bio veza Katoličkecrkve u Hrvatskoj i katolika uAmerici", rekao je nakonsusreta dijecezanski biskup.

Papin pozdravni brzojav predsjedniku MesićuPrelijećućizrakoplovom hrvatskizračni prostor na putuza Slovačku Papauputio brzojavhrvatskompredsjedniku

Zagreb, 11.9.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II., koji je 11.rujna zrakoplovom iz Rimaotputovao u četverodnevniposjet Slovačkoj, prelijećućizračni prostor naše zemljeuputio je pozdravni brzojavpredsjedniku RepublikeHrvatske Stjepanu Mesiću.

"Dok letim kroz zračni prostorRepublike Hrvatske putujući uSlovačku šaljem srdačanpozdrav vlastitim istanovnicima Vaše zemlje.Istodobno se pak sjećam svoganedavnog pastirskog pohoda uviše hrvatskih gradova teponovno Vama gospodine

Predsjedniče i svemu pukuizričem svoju veliku zahvalnostza srdačan doček priređen mi utoj prigodi i od srca udjeljujemposebni blagoslov kao zalogobilja dara mira i sretnoganapretka", ističe se u Papinubrzojavu.

Bogati ljetni program Caritasa Zagrebačkenadbiskupije

Omogućen odmor zaviše od 800 djece, oko70 osoba sinvaliditetom i 250umirovljenika

Zagreb, 11.9.2003. (IKA) –Ravnateljica CaritasaZagrebačke nadbiskupije JelenaBrajša u rujanskom brojunjihova informativnogmjesečnika osvrnula se nabogati ovoljetni Caritasov

program. Tako je u njihovuodmaralištu u Rovinju ovogaljeta odmor provelo više od 350djece i oko 140 odraslih osoba.Ravnateljica CaritasaZagrebačke nadbiskupijeposebice je istaknula da se

njihov ovoljetni programprovodio u dvije kuće na moru iu jednoj kući u planinama te jeza više od 800 djece, oko 70osoba s invaliditetom i 250umirovljenika omogućen lijep iugodan odmor.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Ogulin: Misa za starije, bolesne i nemoćne osobeMisa je slavljena utjednu uoči svetkovineUzvišenja sv. Križa

Ogulin, 11.9.2003. (IKA) – Utjednu uoči svetkovineUzvišenja sv. Križa u župnojcrkvi u Ogulinu slavljena je 11.rujna misa za starije, bolesne inemoćne osobe. Misno slavljepredvodio je o. Vice Blekić izsamostana franjevacatrećoredaca u Ogulinu uzajedništvu s ogulinskimžupnikom i dekanom mons.Tomislavom Šporčićem težupskim vikarom Darkom

Mejaškim. Prigodnu homilijufra Vice je posvetio ljudimastarije dobi. "Premda u nekimsredinama nije otmjeno bitistar, treba kršćanski razmišljatii biti svjestan svojihmogućnosti. Isto tako trebaznati da su svi ljudi Božji,počevši od djece pa do onihkoji su na silaznim životnimstubama. Često mislimo doksmo vitalniji da smo tada Bogumiliji, što je sasvim neispravno.

Civilizacijski i kršćanski jevoljeti i poštovati sve ljude, bezobzira na njihovu dob izdravstveno stanje", istaknuo jepropovjednik te ukazao naznačajnu ulogu starijih kršćanakoji svojom molitvom, ufanjemi odgajanjem u mlade usađujupoštenje, poniznost i aktivnostu svojim župama.U tijeku mise svima onima kojisu to željeli podijeljeno jebolesničko pomazanje.

Ogulin: Svečano otvorena župna knjižnicaZapočela trodnevnicauz blagdan Uzvišenjasv. Križa

Ogulin, 11.9.2003. (IKA) - Utjednu pred blagdan Uzvišenjasv. Križa, zaštitnika istoimenežupe u Ogulinu, u četvrtak 11.rujna svečanom misomzapočela je trodnevnica upovodu blagdana župe i gradaOgulina. Misno slavljepredvodio je u koncelebraciji sogulinskim župnikom mons.Tomislavom Šporčićem ižupnim vikarom DarkomMejaškim prodekanBogoslovnog fakulteta uSarajevu prof. dr. Pavo Jurišić.

Misa bila je posvećena župnimsuradnicima - članovimažupnoga pastoralnog vijeća,ministrantima, čitačima ipjevačima. Nakon mise bilo jesvečano otvorenje župneknjižnice.Nakon više mjeseci arhivskograda i sređivanja, član župnogapastoralnog vijeća, ujednozadužen za distribuciju iprodaju vjerskog tiska, JosipŠkrtić sredio je bogatu građu odskoro 3.000 naslova i kataloškiju obradio. Na otvaranju je dr.

Jurišić istaknuo značajpismenosti i književnosti uHrvata, a poglavito kroz prizmuliturgije, istaknuvši značajtretiranja hrvatskog jezika kaoravnopravnoga grčkome ilatinskom, čime je Crkva uznačajnoj mjeri prinijelaafirmaciji hrvatske kulture ipismenosti. Knjižnica će upočetku raditi ponedjeljkom iutorkom od 16 do 18 sati, analazi se na prvom katu užupnom dvoru.

Pogreb svećenika Josipa MerkašaSvećenika Markašaispratili su biskupSrakić i Hranić, 40svećenika i njegovižupljani

Đakovo, 12.9.2003.(IKA/BTU) – U Svećeničkomdomu u Đakovu preminuo ječetvrtak 11. rujna umirovljenisvećenik Đakovačke iSrijemske biskupije JosipMerkaš. Umro je u 66. godiniživota i 38. godini svećeničkeslužbe. Ukopni obredi slavljenisu u Đakovu 12. rujna. Postajnuliturgiju na groblju predvodio jepomoćni đakovački i srijemskibiskup i generalni vikar ĐuroHranić. Polazeći od Pavlovesvetopisamske riječi "Tko ćenas rastaviti od ljubaviKristove?", biskup je istaknuokako kršćanin i činjenicubiološkoga umiranja trebapromatrati iz perspektive životai neprolaznoga zajedništva sBogom. Na sprovodne obrede,

uz pokojnikovu rodbinu,dijecezanskoga biskupa MarinaSrakića, 40 svećenika, okupilose i stotinjak vjernika,ponajviše iz župe sv. Ane uBrođancima, posljednjojzajednici koju je preminulisvećenik predvodio kao župnik.Nakon ukopa misu zadušnicu uđakovačkoj katedrali predvodioje biskup Srakić, koji je jošjednom zahvalio za svećeničkosluženje, koje se, kako jeistaknuo prigodom ispraćajapokojnikova tijela izSvećeničkoga doma,posljednjih šest godinapretvorilo u strpljivobolesničko svjedočenje, s maloizgovorenih riječi, tek kratkim"da" i "ne", a koje je u časusmrti postalo veliko i rječito"da" Bogu.

Josip Merkaš rodio se 18.ožujka 1938. u Komoru krajZagreba. U djetinjstvu preselioje s roditeljima u Radikovce,gdje nastavlja osnovnu školu.Gimnaziju započinje 1954. uZagrebu, a završava maturom uĐakovu 1962. Nakonsvećeničke formacije i studijazaređen je za svećenika 29.lipnja 1966. Svećeničku službuzapočinje kao kapelan, najprijeu Đakovu (1966) a potom uZemunu (1966-1968). Godine1968. postaje župni upravitelj uLevanjskoj Varoši, a 1973.župnik u Belom Manastiru iprivremeni upravitelj župePetlovac (1974). Od 1980. do1997. župnik je u Brođancima.Zbog iznenadne teške bolestiumirovljen je 1997. i od tadaživi u Svećeničkom domu uĐakovu.

Hrvatska Kostajnica: Misa zadušnica za stradale uDomovinskom ratuHrvatska Kostajnica,12.9.2003. (IKA) – U DonjemHrastovcu otkriveno je 12.rujna spomen obilježje usjećanje na osam hrvatskihbranitelja i civila poginulih u

velikosrpskoj agresiji. Istogadana u Hrvatskoj Kostajnici nagroblju Sv. Ane otkriveno jeobilježje u spomen na 13pogubljenih hrvatskih braniteljai civila. Misu zadušnicu za sve

stradale u Domovinskom ratupredvodio je kostajnički župnikStjepan Jambrošić i vojnikapelan iz Petrinje MilenkoMajić.

6 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Razrješenja i imenovanja u Porečko-pulskoj biskupijiPoreč, 12.9.2003. (IKA) – UPorečko-pulskoj biskupiji utijeku ljetnih mjeseci došlo jedo više personalnih promjena.Mladomisnik Ilija Jakovljevićupućen je u Rim na studijKanonskog prava naGregorijani. MladomisnikDalibor Pilekić imenovan ježupnim vikarom u župamaBuzet, Sovinjak i Črnica.Mladomisnik Gracijano Živolićimenovan je župnim vikarom užupi Žminj. MladomisnikBernard Jurjević imenovan ježupnikom Cerovlja, Boruta i

Grimalde te odgojiteljem uPazinskom kolegiju - klasičnojgimnaziji. Zygmunt Cibarazriješen je službe župnikažupa Cerovlje, Borut iGrimalda. Stanislaw Kokowitzrazriješen je službe župnikažupe sv. Ivan i Pavao. KrzystofRodak imenovan je župnikomžupe sv. Ivan i Pavao. MladenMatika imenovan jeupraviteljem župe Tar. MarinoMikolić razriješen je službežupnika župa Kašćerge iZamaska i imenovan župnikomžupe Motovunski Novaki. Ante

Žufić razriješen je službežupnika župe MotovunskiNovaki i imenovan župnikomžupa Kašćerga i Zamask. IlijaPavlović imenovan ježupnikom župa Gologorica iPaz i voditeljem Doma priPazinskom kolegiju. AntonDepikolozvane razriješen jeslužbe odgojitelja i voditeljaDoma pri Pazinskom kolegiju.David Klarić pastoralnu godinuprovest će kao biskupov tajniku Poreču i kao pomoćnik u župiKatedrala - Pula.

Nadbiskup Bozanić primio talijanskog veleposlanikaZagreb, 12.9.2003. (IKA) -Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić

primio je u petak 12. rujnatalijanskog veleposlanika uRepublici Hrvatskoj AlessandraGrafinija u prvi posjet, priopćio

je Ured zagrebačkognadbiskupa za odnose sjavnošću.

Posuvremeniti i bolje opremiti katoličke školeNa prvoj sjedniciOdbora HBK zakatoličke škole operspektivama ipoteškoćama

Zagreb, 12.9.2003. (IKA) – Podpredsjedanjem riječkognadbiskupa Ivana Devčića upetak 12. rujna prijepodneodržana je u Tajništvu HBK uZagrebu prva sjednica u novojškolskoj godini Odbora HBKza katoličke škole. Na sjednicije razmatrano više tema, aposebno se govorilo operspektivama i poteškoćamakatoličkih škola. Govoreći operspektivama posebno se

istaknula mogućnostintenzivnijega odgojnog rada sučenicima, kao i s njihovimroditeljima. Istodobno su kaopoteškoće istaknuti problemiposuvremenjavanje i opremasamih škola. Također serazgovaralo o organizacijiaktivnosti u slobodno vrijemeučenika, kao i potrebi imogućnostima dodatneformacije profesora, kojima bise bolje osposobili za

djelovanje u katoličkimaškolama. Sjednici su nazočilisvi ravnatelji katoličkih škola,osim splitskog, te ravnateljicakatoličkoga djevojačkog domaiz Dubrovnika. Na sjednicu jedošao i Herbert Schedler,predstavnik Renovabisa izNjemačke, kako bi se upoznaos poteškoćama katoličkih školai eventualnim načinima pomoćiod strane te ustanove.

Priprava Zahvalnoga hrvatskog hodočašća u RimMisno slavlje ubazilici Sv. MarijeVelike 7. studenoga,8. studenogazajednička audijencijasa Svetim Ocem uDvorani Pavla VI. temisa u bazilici Sv.Petra

Zagreb, 12.9.2003. (IKA) - II.sjednica Nacionalnog odbora zapripremu Zahvalnoga hrvatskoghodočašća u Rim početkomstudenoga ove godine održanaje 12. rujna u Zagrebu podpredsjedanjem riječkoganadbiskupa Ivana Devčića.Nakon uvodne riječinadbiskupa Devčića, koji jepodsjetio na nedavnoobjavljeno pismo hrvatskihbiskupa u kojem pozivajuvjernike na zahvalno hodočašćeu Rim, predstavnici pojedinihbiskupija izvijestili su što je dosada učinjeno na organizacijihodočašća: sve su nad/biskupijedo sada poduzele nužnepripreme za rezervacijusmještaja u Rimu te prijevozprijavljenih hodočasnika.Izvješteno je da će odzajedničkoga programa u Rimu7. studenoga biti misa u baziliciSv. Marije Velike, a 8.studenoga zajedničkaaudijencija sa Svetim Ocem uDvorani Pavla VI. te misa u

bazilici Sv. Petra. Ostali dioprograma osmislit ćeorganizatori iz pojedinihbiskupija te na povratku izRima posjetiti i razna drugahodočasnička odredišta. U vidupromidžbe hodočašćadogovoreno je da će ovih danabiti otisnuti prigodni plakati zasve župe te informativni letci sPozivom hrvatskih biskupa nazahvalno hrvatsko hodočašće uRim. Za sudionike hodočašćapripremit će se prigodniliturgijski vodič i šal. Odbor je,između ostaloga, preporučio dase jedne od sljedećih nedjelja ucrkvama pročita i prikažespomenuti Poziv hrvatskihbiskupa, s posebnim osvrtomna tri osnovna motivahodočašća: zahvalu SvetomOcu za sve što je u tijeku svogpontifikata učinio za hrvatskinarod, upoznavanje vjernika sobilježjima 25-godišnjegpontifikata koji će muprigodom audijencije u Rimučestitati, te potreba

učvršćivanja vjere i jačanjacrkvenoga i narodnog jedinstva.Budući da je geslo trećegaPapina pohoda Hrvatskoj bilo:"Obitelj – put Crkve i naroda",preporučeno je da se hodočašćuu što većem broju pridruže novibračni parovi, po mogućnosti usvečanim svadbenim odijelima.Pohvalno je, kako je bilorečeno na sastanku, da suorganizatori hodočašća upojedinim biskupijamaomogućili obročno plaćanjetroškova hodočašća. Odbor jeuputio posebni poziv svimvjernicima i ljudima dobrevolje da se uključe u tozahvalno hodočašće u Rimkako bi još jednom posvjedočilisvoju odanost Svetom Ocu,"našem velikom i dragomprijatelju" i da doživezajedništvo, kojeg smo i bilidionici u mnogobrojnimsusretima u tijeku njegovadvadesetpetogodišnjegpontifikata, u domovini isvijetu.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Split: Obilježen rođendan Hrvatske ratne mornariceMolitva i misa zapoginule i umrlehrvatske branitelje izDomovinskog rata

Split, 12.9.2003. (IKA) – Upovodu rođendana Hrvatskeratne mornarice, Udrugadragovoljaca HRM izDomovinskog rata održala je upetak 12. rujna komemoraciju

za poginule i umrle hrvatskebranitelje iz Domovinskog ratakod središnjeg križa nasplitskom groblju Lovrinac,gdje su položeni vijenci izapaljene svijeće. Molitvu je

predvodio gvardijan svetištaGospe od Pojišana fra JosipPetričević. Misa za sve pokojnei žive hrvatske braniteljeslavljena je u splitskom svetištuGospe od Pojišana.

Zagreb: Predstavljena knjiga biskupa KomariceDrugo, dopunjenoizdanje knjige "Uobraniobespravljenih"donosi oko 300dokumenata, pisama,apela i izjavabanjolučkog biskupa iOrdinarijata u tijekuratnih godina (1991-1995)

Zagreb, 13.9.2003. (IKA) -Drugo, dopunjeno izdanjeknjige "U obraniobespravljenih", u kojoj jeobjavljeno oko 300dokumenata, pisama, apela iizjava banjolučkog biskupaFranje Komarice i Biskupskogordinarijata Banja Luka u tijekuratnih godina (1991-1995),predstavljeno je u subotu 13.rujna u novozagrebačkoj župiuzvišenja sv. Križa u Sigetu.Prvo izdanje objavljeno je1996. godine, a do sada jeknjiga prevedena na engleski,njemački i talijanski jezik.Pojašnjavajući kako sadržajknjige nikada nije smio bitinapisan, jer ono o čemu govorinikada se nije smjelo dogoditi,biskup Komarica zaključio jeda, nažalost, ta knjiga nužnoima i nastavak, jerobespravljeni nisu nestali ni uBanjoj Luci, ni u Bosni, a niti uHrvatskoj. Biskup Komarica napredstavljanju knjige poručio je

da valja svjedočiti istinu, kakvaona bila, jer se tek na temeljuistine može pristupiti drugomekoraku, a to je opraštanje ipomirenje. Govoreći oaktualnoj situaciji ubanjolučkom kraju, biskupKomarica kazao je da se nakonpohoda Svetoga Oca puno togapromijenilo nabolje. Banjolučkibiskup podsjetio je i na teškostradanje biskupije u ratu, jer jeprotjerano više od dvije trećinevjernika, oko 95% sakralnihobjekata je porušeno ili teškooštećeno, a ubijeno je šestsvećenika, jedna redovnica ijedan redovnik. U imenakladnika knjige Nakladnogzavoda Matice hrvatske, njegovdirektor mr. Niko Vidovićistaknuo je da je knjiga ratnidnevnik koji svjedoči ovelikom zlu, brutalnom nasilju,zlostavljanjima i ubojstvima natome prostoru. Akademik JosipBratulić rekao je napredstavljanju da je o knjizi

potrebno govoriti jer je onaljudski dokument našegavremena. Od 1991. do 1995.godine u knjizi je sakupljenogotovo 300 pisama,dokumenata i vapaja biskupaKomarice svim predstavnicimakoji su mogli nešto napraviti natome području, pojasnio je.Akademik Bratulić ocijenio jeda je ta knjiga svjedočanstvoljubavi u kojoj se govori "za"obespravljene, bez obzira nanjihovu vjeru i naciju.Predstavljajući knjigu, dr. fraVelimir Blažević izjavio je dasu dokumenti u knjizi biskupovodgovor i reakcija na konkretnusituaciju te da oslikavajutragediju katoličkoga ihrvatskog naroda u većemdijelu Banjolučke biskupije inekim dijelovima Vrhbosanskenadbiskupije. Nakonpredstavljanja knjige prikazanje dokumentarni film "Glas začovjeka", autora ZdravkaFučeka.

Pismo biskupa Ivasa uz početak školske godinePosebni poticajučenicima,vjeroučiteljima iroditeljima

Šibenik, 13.9.2003. (IKA) – Upovodu početka nove školskegodine, šibenski biskup AnteIvas uputio je prigodno pismo.U pismu biskup Ivas ponajrijepotiče učenike, kojima je školaveliki životni zadatak i velikaživotna potreba i velika obveza,da budu marljivi, ustrajni istrpljivi đaci. Napominjućiroditeljima kako im je "školaveliki suradnik i pomoćnik uvašoj odgovornoj roditeljskojželji i zadaći da svoju djecustavite na vlastite noge, da ihuputite u život kao ljude, kojiće moći hrabro i odgovorno

prihvatiti izazove života, kojisu sve veći i složeniji", šibenskibiskup ih poziva da imaju ipronađu vremena za svojudjecu, u kući i u školi, odpočetka i svaki dan. BiskupIvas istaknuo je kako se zalažeza to da se njihov rad viševrednuje, jer učitelji u svomeradu pomažu svojim učenicimada skladno i cjelovitosazrijevaju, a ravnateljima jezaželio da uspješno i pravednoravnaju i usklađuju cjelovit radškole kako bi ona svima biladraga kao drugi dom. Pozvao jetakođer sve one koji se brinu da

škole dobro funkcioniraju naviše strpljenja u svojimbrojnim, često nevidljivim inepriznatim obvezama.Naposljetku se šibenski biskupobratio i vjeroučiteljimariječima: "Vama dragivjeroučitelji, koji imateposebno osjetljivo poslanjekoje vam je povjerila vašaCrkva da učenicima i školipomognete da u svjetluEvanđelja gledaju i izgrađujusvoj život, naročito na područjuduhovne i duševne kulture,želim svjedočki vjerodostojno iuspješno služenje".

Biskupijski susret vjeroučitelja i odgajateljica uvjeri Krčke biskupije

Predstavljena povijestkatekizama sve donajnovijihvjeronaučnihudžbenika te održanedvije radionice

Krk, 13.9.2003. (IKA) – Udvorani Biskupskog doma uKrku u subotu 13. rujna održanje susret vjeroučitelja iodgajateljica u vjeri koji djelujuna području Krčke biskupije.Susret je organizirao Katehetskiured i voditeljicažupanijskog/biskupijskogstručnog vijeća vjeroučitelja za

osnovnu školu DubravkaBuničić. Na susretu susudjelovali krčki biskup ValterŽupan, predstojnik Katehetskogureda Krčke biskupije mr.Anton Peranić i četrdesetakvjeroučitelja osnovne i srednješkole i odgajateljica u vjeri upredškolskim javnimustanovama. Na susretu je

sudjelovao također predstojnikNacionalnoga katehetskogureda Hrvatske biskupskekonferencije dr. Ivica Pažin,koji je održao predavanje"Kriteriji u izradi novihvjeronaučnih udžbenika".Predavač je u uvodnom dijeludao prikaz povijesti našihkatekizama i vjeronaučnih

8 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

udžbenika, ustvrdivši da su"duboki naši korijeni". Godina1971. bila je prekretnica.Vjeronaučni udžbenik "U tvojojradosti Gospodine" koji jenastao radom profesora dr.Josipa Baričevića bio je prvikorak prema novom načinukatehetskoga djelovanja Crkvena našim prostorima. Uslijedilisu uz intenzivnu suradnju sekipom "Symbolon" udžbenicina čijim su sadržajima odgojeninaraštaji vjernika. Ulaskomvjeronauka u školski sustavtrebalo je pristupiti izradi novihvjeronaučnih udžbenika podvodstvom Nacionalnogakatehetskog ureda. Dr. Pažinustvrdio je da "prijašnjiudžbenici nisu nestali, oni suutkani u nove naslove, novekorice, nove tekstove. Novi sudjeca starih". Predavač je zatimgovorio o sedam kriterija kojesu autore vodili u izradi novihudžbenika. Sudionici nisu krilizadovoljstvo što im je nakonkretan i zoran načinpredstavljen mukotrpan i složen

nastanak udžbenika. U raspravikoja je uslijedila bila je prigodačuti iz "prve ruke" o najnovijimkatehetskim događanjima kodnas, a dobili su i zanimljivepojedinosti o spornoj temi joge. Nakon rasprave po uzoru naovogodišnju Katehetsku ljetnuškolu u Splitu, vjeroučitelji susudjelovali u dvije radionice.Vjeroučiteljice mentoriceVesna Avsec i Elizabeta Crvićvodile su radionicu "Rad sbiblijskim tekstovima u novimvjeronaučnim udžbenicima", as. Finka Zrinušić,vjeroučiteljica mentorica iDubravka Buničić, voditeljicažupanijskog/biskupijskogstručnog vijeća radionicu"Autorski i književni tekstovi injihova primjena u novimvjeronaučnim udžbenicima".Odgajateljice u vjeri imale susvoju radionicu koju je vodiopredstojnik Katehetskog uredaAnton Peranić. Upopodnevnom dijelu koji jeuslijedio nakon zajedničkog

ručka u Biskupskoj blagovaoniu plenumu su izneseni rezultatizanimljivoga i kreativnog rada.Predstojnik Katehetskog uredaiznio je novosti iz Ureda,obavijestio sudionike da ćeUred uskoro dobiti novi i većiprostor i predstavio program zanovu školsku i vjeronaučnugodinu. Prigodnu riječ uputio jevjeroučiteljima iodgajateljicama u vjeri biskupŽupan. Zahvalio je svima kojise trude u katehizaciji.Potaknuo je nazočne da, uzasve poteškoće koje otočnabiskupija ima u komunikaciji,nastoje dolaziti na takve susretei rade na svome ljudskom,kršćanskom i stručnomusavršavanju. Posebno jevjeroučiteljima stavio na srceda naviještaju cjelovit i jasanpolog vjere i da čuvaju kulturnui vjersku baštinu starodrevneKrčke biskupije. Susret jezavršio koncelebriranommisom koju je predvodiobiskup Župan.

Uzvišenje sv. Križa i Dan grada u OgulinuMisno slavljepredvodio je prodekanVrhbosanske katoličketeologije prof. dr.Pavo Jurišić

Ogulin, 14.9.2003. (IKA) -Ophodom ulicama središtagrada kao i svečanim misnimslavljem proslavljen je 14.rujna u Ogulinu blagdanUzvišenja sv. Križa, zaštitnikaistoimene župe kao i Dan gradaOgulina. Misno slavljepredvodio je prodekanVrhbosanske katoličketeologije prof. dr. Pavo Jurišiću zajedništvu s domaćimžupnikom i dekanom mons. mr.Tomislavom Šporčićem,župnikom ogulinske župe bl.Alojzija Stepinca o. MarijanomJelušićem, župnikom Modruša iCerovnika ZdenkomSkenderom, gvardijanomsamostana franjevacatrećoredaca o. Petrom Rujnom io. Vicom Blekićem te župnimvikarom iz Ogulina Darkom

Mejaškim. Misno slavlje pratioje župni zbor pod ravnanjemAmbrozija Puškarića.U ophodu su sudjelovale svekršćanske udruge i društva sastjegovima (križari, MI-ovci,društva Sv. Antuna i Sv. Roka)kao i puhački orkestar DVD-a,postrojba DVD-a Ogulin,predstavnici policije, vojske iravnatelji svih ustanova i školana čelu s gradskimpoglavarstvom igradonačelnikom IvanomVučićem. Sve njih na početkupozdravio je župnik mons.Šporčić, zaželjevši svima sretanDan grada, i župe, istaknuvši daje križ kršćanski znak pobjede.U prigodnoj homilijipropovjednik dr. Jurišićgovorio je o povijesti Uzvišenjasv. Križa, koji je prvi put

posvećen u bazilici Sv. Groba uJeruzalemu 13. rujna 335.godine, da bi dan kasnije biopredstavljen narodu naštovanje. "Niti jedan znak upovijesti nije bio tolikozabranjivan, ali i korišten upogrešne svrhe. Mnogi gapsuju, ali i zloupotrebljavaju,no odgovornom kršćaninu križje znak obiteljskog okupljanja,pobožnosti i strahopoštovanja.Stavljanjem tog znaka na sebeulazimo u prostor kršćanskevjere, što nikada ne trebazaboraviti", istaknuo je dr.Jurišić. Kod prinosnih darovaistaknuo se gradonačelnik IvanVučić koji je crkvi darovao čekna 200 tisuća kuna. Prinosnedarove svojoj župi prinijele su isve škole, većina udruga ipojedinaca.

Prozor: Uzvišenje sv. Križa u obnovljenoj crkviZa obnovu, vanjsko iunutarnje uređenjecrkve utrošenoukupno 870.000 kuna

Prozor, 14.9.2003. (IKA) –Svečanim koncelebriranimmisnim slavljem u crkviUznesenja sv. Križa u nedjelju14. rujna u mjestu Prozor ublizini Otočca u Gospićko-senjskoj biskupiji proslavljen jecrkveni god i svečanoobilježena obnova crkve koja jetrajala posljednjih nekolikomjeseci. Misno slavljepredvodio je ekonomGospićko-senjske biskupijeAnte Trgovčić u koncelebraciji

s mjesnim župnikom i otočkimdekanom AntunomCvitkovićem. Na misi jesudjelovalo mnoštvo vjernika tesvi nisu mogli ni stati uobnovljenu župnu crkvu Sv.Križa. Propovijedao je vlč.Trgovčić o znaku, ulozi ivažnosti križa. Za obnovu,vanjsko i unutarnje uređenjecrkve utrošeno je ukupno870.000 kuna. Sredstva zaobnovu najvećim su dijelomdali Gospićko-senjska biskupija

i Ministarstvo kulture RH, amanji dijelom župljani,Gradsko poglavarstvo GradaOtočca, Hrvatske šume Zagreb.Građu je donirala ŠumarijaOtočac, a crijep poduzeće"Bedekovčina" uz popust od50% pri kupnji. Misno slavljezavršilo je domjenkom ugostioni "Krcija" u Prozoru, apozvani su bili svi donatori idobrotvori.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskup Bogović u Ogulinu"Dok se upretkršćansko vrijemepreko križa očitovalazloća, mržnja iokrutno kažnjavanje,nakon Krista križ jepostao simbolspasenja i očitovanjeljubavi... Isus Krist injegova muka na križudaju nam smisaovažnosti žrtvovanja zadrugoga kao putaljudskog spasenja",istaknuo je biskupBogović

Rijeka, 14.9.2003. (IKA) –Središnju večernju misu nablagdan zaštitnika župe sv.Križa u Ogulinu predvodio je unedjelju 14. rujna u župnojcrkvi Sv. Križa u Ogulinugospićko-senjski biskup MileBogović u koncelebraciji s 15svećenika. Uz gosta iz Sarajevaprodekana Vrhbosanskekatoličke teologije prof. dr.Pavla Jurišića, koji jepredvodio trodnevnicu uočižupnoga blagdana te župnikaGospića i rektora gospićkekatedrale Antuna Luketićasudjelovali su svi svećenici iredovnici iz Ogulinskogdekanata na čelu sa župnikom idekanom mons. mr.Tomislavom Šporčićem. Namisi je pjevao zbor mladih

"Emanuel" pod ravnanjemAmbrozija Puškarića. Mons. Šporčić na početku jepozdravio nove svećenike uOgulinskom dekanatu koji sunedavno preuzeli župe u tomdijelu biskupije, dok je biskupBogović čestitao župljanimablagdan zaštitnika župe i grada.Prigodnu homiliju posvetio jesvetom križu. "Dok se upretkršćansko vrijeme prekokriža očitovala zloća, mržnja iokrutno kažnjavanje, nakonKrista križ je postao simbolspasenja i očitovanje ljubavi.Ne kaže bez razloga sv. Pavaoda se može pohvaliti križemIsusa Krista. Kroz križ iKristovu muku spoznajemosavršenstvo predavanja i

primanja. Premda je na križubio okružen mržnjom, premadrugima je pokazivao ljubav.Isus Krist i njegova muka nakrižu daju nam smisao važnostižrtvovanja za drugoga kao putaljudskog spasenja", istaknuo jebiskup Bogović te u tom svjetluponovio poziv vjernicima da seuključe u pothvat skore gradnjeCrkve hrvatskih mučenika naUdbini kojim se želi odatipočast svima onima koji su paliza Hrvatsku i zahvaljujućikojima je hrvatski narodopstao. "Kršćanstvo ima svojetemelje u prošlosti baš kao inaša povijest te se nastojimoriješiti bolesti zaborava",istaknuo je na kraju biskupBogović.

Preminuo fra Ivo PeranFra Ivo Peran ostavioje veliki broj sakralnihskladbi, od kojih jesveprihvaćena u Crkviu Hrvata "Pučkamisa", napisao je višeigrokaza, recitala,liturgijskihmeditacija, a nedavnosu mu objavljene idvije značajne knjige

Split, 14.9.2003. (IKA) - Nablagdan Uzvišenja sv. Križa 14.rujna u franjevačkomsamostanu na Poljudu u Splitu,u 83. godini života, 62.redovništva i 60. svećeništvapreminuo je fra Ivo Peran, članFranjevačke provincije sv.Jeronima sa sjedištem u Zadru. Fra Ivo Peran u svojemu jeredovničko-svećeničkom vijekuobavljao dužnosti magistranovaka, gvardijana iprovincijala, a kao nadareniglazbenik vodio je višecrkvenih zborova (uDubrovniku, Zadru, Puntu iRijeci) te je bio profesor

sakralne (liturgijske) glazbe naTeologiji u Dubrovniku iRijeci. Ostavio je veliki brojsakralnih skladbi, od kojih jesveprihvaćena u Crkvi u Hrvata"Pučka misa". Napisao je višeigrokaza, recitala, liturgijskihmeditacija. Nastupao je višeputa u televizijskimprogramima. Nadasve jezapažena emisija "Srdačnovaši" urednika Ivana Hetricha. Nedavno su mu objavljene idvije značajne knjige: "SKristom i u smrt" (sjećanja nazatvorske dane i osudu na smrtstrijeljanjem odkomunističkoga režima, potom

na pomilovanje i osudu na petgodina strogoga zatvora iprisilnoga rada) i "Mali cvijet izIstre" (romanizirani životopisfra Bernardina Tomašića). FraIvo je više od dva posljednjadesetljeća živio u franjevačkomsamostanu na Košljunu (otokKrk), gdje je s franjevačkomradošću dočekivao i ispraćaobrojne posjetitelje, koje je čestoobradovao svojim motetima naorguljama. Ostao je poznat ikao česti putnik auto-stopom,uvijek u habitu, kamogod jeodlazio, svima darujući "Mir idobro!".

Blato: Oproštaj od starog župnika i dobrodošlicanovomBlato, 14.9.2003. (IKA) - Nablagdan Uzvišenja sv. Križa 14.rujna u župnoj crkvi Sv. Svetihu Blatu euharistijsko misnoslavlje predvodio je dosadašnjiblatski župnik don Josip Barišiću sudjelovanju brojnih vjernika,članova HGU Sveta Vincenca,bratima Svih Svetih i sv.Vincence, redovnica DružbeKćeri Milosrđa, župnog zbora iuglednih gostiju. Misnom slavlju blatskogžupnika, koji svoj pastoralnirad nastavlja u župi sv. Nikoleu Ćilipima, koncelebrirali sunovi blatski župnik don Stipe

Miloš i umirovljeni svećenikdon Ivo Protić. Prije završetkamisnog slavlja prigodnimriječima zahvale i vrijednimdarovima oprostili su se odsvog župnika starješinebratovština sv. Vincence i SvihSvetih, HGU Sveta Vincenca,crkovinari i blatski načelnikinž. Branko Bačić, koji su donJosipu zaželjeli uspješnipastoralni rad u novoj župi uĆilipima.Također, novom blatskomžupniku don Stipi Milošudomaćini su iskazali srdačnudobrodošlicu i zaželjeliuspješni nastavak vršenja

službe Božje u Blatu. Tomprigodom blagoslovljena su ipredana na korištenje nova 22tisuće kuna vrijedna električnakolica invalidu TončijuBonkoviću iz Gdinja na Hvaru,a koja su nabavljena i kupljenazahvaljujući prilozimatamošnjih vjernika i ljudidobroga srca. Na kraju miseprigodnim riječima obratio sedon Josip Barišić, koji jeizrekao zahvalu svojimdosadašnjim župljanima, te jepredstavljen novi župnik donStipe Miloša, koji je u Blatodošao iz župe sv. Nikole izĆilipa.

10 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Split: Zbor iz Bitolja održao koncerte u Biskupskomsjemeništu i katedrali

Mješoviti pjevačkizbor KUD-a "StivNaumov" iz Bitoljadjeluje šezdesetgodina i jedan je odnajboljih uMakedoniji

Split, 14.9.2003. (IKA) -Mješoviti pjevački zbor KUD-a"Stiv Naumov" izmakedonskoga grada Bitolja,koji neprekidno djeluješezdeset godina i jedan je odnajboljih u Makedoniji, a većtrideset godina nastupa ueuropskim zemljama sduhovnim pjesmama, te osvajanajveća domaća i inozemnapriznanja i nagrade, priredio jeu Splitu dva koncerta. Prvi jeodržao u petak 12. rujna u

dvorani Biskupskog sjemeništa,a drugi u nedjelju 14. rujna ukatedrali Sv. Dujma.Pod ravnanjem prof. LjubeTrifunovskog, izvedena su djelamakedonskih i stranih autora:Beethovena, Cherubina,Arcadelta, Mozarta, Mokranjca,Atanasa Badeva, TodoraSkalovskog, Trajka Prokopievai Dragana Šuplevskog. Publikaje posebice dugotrajnimpljeskom nagradila izvedenedijelove liturgijske pjesme

Svjati Bože Oca i sina Svjatsvjat Dostojno est,makedonskog skladateljaAtanasa Badeva. Autor je toliturgijsko djelo, čije izvođenjetraje jedan sat, napisao nastudiju u Rusiji, a slučajno jeotkriveno prije deset godina.Na kraju oba koncerta publikaje dugotrajnim pljeskomnagradila izvođače izMakedonije, kojima je to prvinastup u Hrvatskoj.

Kistanje: 700. obljetnica prvog spomena JanjevaProslava JubilejaJanjevcima je poziv ipoticaj da i dalječuvaju ljudske ikršćanske vrlinekatoličke vjere ihrvatskog rodoljublja,kršćansku obitelj,bračni kršćanskimoral, rađanje brojnedjece i moralni životmladeži, istaknuo jenadbiskup Oblak

Kistanje, 14.9.2003. (IKA) -Proslava Jubileja 700.obljetnice prvog spomena župeJanjevo pod geslom "U križu ježivot, u križu je spas!", koja jezapočela protekle godinemisnim slavljem u zagrebačkojkatedrali na blagdan sv. Nikole,nebeskog zaštitnika Janjevaca,vrhunac slavlja doživjela je nablagdan Uzvišenja sv. Križa unedjelju 14. rujna u Kistanjama,dan kojeg Janjevci, kao vrsnezanatlije, poduzetnici i trgovci,već stoljećima slave i kaozanatlijski dan. Koncelebriranoeuharistijsko slavlje u župnojcrkvi Sv. Nikole predvodio jeumirovljeni zadarski nadbiskupMarijan Oblak, u koncelebracijis kistanjskim župnikom mons.Nikolom Dučkićem,generalnim vikarom Zadarskenadbiskupije mons. IvanomMustaćem, generalnim vikaromZagrebačke nadbiskupije iizaslanikom zagrebačkognadbiskupa prelatomVladimirom Stankovićem,župnikom Zjuma i izaslanikomprizrenskog biskupa mons.Ivicom Čolakom te oko tridesetsvećenika iz Zadarskenadbiskupije, Šibenskebiskupije i svećenikajanjevačkog podrijetla izdomovine i inozemstva. Napočetku misnog slavljanadbiskup Oblak blagoslovio jenovu župnu crkvu Sv. Nikole,za koju je kamen temeljacpoložen 1999., a nakonhomilije blagoslovio je i oltar.U propovijedi je nadbiskupOblak rekao da je proslavaJubileja Janjevcima "poziv ipoticaj da i dalje čuvaju ljudskei kršćanske vrline katoličkevjere i hrvatskog rodoljublja,kršćansku obitelj, bračnikršćanski moral, rađanje brojne

djece i moralni život mladeži".Govoreći o blagoslovu novežupne crkve, nadbiskup Oblakje rekao da ona "ujedinjujepovijesne i sadašnje muke istradanja Janjevaca, ali i snaguIsusova života, slave i pobjedeu njima", a "najljepši uzvrat izahvala Crkvi i Nadbiskupiji bitće brojna svećenička iredovnička zvanja Janjevaca".Danas je u Domovini i svijetu37 svećenika i 22 redovnicejanjevačkog podrijetla.Euharistijsko slavlje je, uzorguljašku pratnju HvalimireBledšnajder, uzveličalozajedničko pjevanjeMješovitoga pjevačkog zbora"Janjevo" iz Zagreba i MPZ"Sv. Cecilija" iz Kistanja, podravnanjem dirigenta mo. PaškaDjeldića i uz solističke nastupeCecilije Car, Katarine Brkić,Đanija Gamulina i RobertaPalića. Stotinama Janjevaca,koji su u prigodi jubilejskeproslave stigli u Kistanje izsvih dijelova Domovine iinozemstva, a trenutakzajedničkog okupljanjazabilježili su i "milenijskomfotografijom" ispred župnecrkve, prigodnim riječima nakraju mise obratio se i PavaoPalić, predsjednikOrganizacijskog odbora zaproslavu janjevačkog Jubileja,prisjetivši se činjenice da suJanjevci sa skupinom Hrvata izLetnice zbog rata i pritiskavelikosrpske politike uproteklih desetak godinanapustili svoja ognjišta, nozaslugom hrvatskih vlasti itadašnjeg predsjednika dr.Franje Tuđmana, novi zavičajdijela janjevačkih izbjeglicabiva Kistanje, koje je udomilooko 300 obitelji u tadanapušteno mjesto. Zahvalio se i

brojnim donatorima proslave ipojedincima zaslužnima zaizgradnju "Novog Janjeva" uKistanjama (zadarski nadbiskupIvan Prenđa, prvi kistanjskižupnik don Gašpar Dodić,sadašnji kistanjski župnikmons. N. Dučkić, kapelan donJosip Dučkić i s. BlaženkaDelonga, izuzetno aktivni uradu s mladima SebastijanPalić) u kojem danas živi oko1.300 stanovnika, s više od 650djece, bivajući znakom života udemografski inačeopustošenom kraju.Na misnom slavlju bili sunazočni i predsjednikHrvatskog sabora i pokroviteljte visoke obljetnice ZlatkoTomčić, župan Šibensko-kninske županije Duje Stančić,načelnik općine Kistanje MarkoKardum, nekolicina saborskihzastupnika i drugi predstavnicigradskih, općinskih ižupanijskih vlasti. Nakon misevjernici su se uputili u ophodoko župne crkve s kipom sv.Nikole, kojeg je u subotu 13.rujna u župnoj crkviblagoslovio nadbiskup Oblak.Nakon svečanogaeuharistijskog blagoslova usubotu, u crkvi je bio upriličenduhovno kulturni program.Glazbeni recital "Snagomsvjetla", u kojem su svećenik,djevojke i mladići u starinskojnošnji prikazali sedamstoljetnupovijest župe Janjevo, naosnovu tekstova o Janjevu prof.dr. Nikole Čolaka, priredio jedon Ante Mateljan. Pripovjedačje bio Ante Nadomir TadićŠutra, a prigodne pjesme izvelisu klapa "Zvono" i kistanjskižupni zborovi djece i odraslihpod vodstvom s. B. Delonga.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Proslavljena Gospa od PrizdniceSvetište Gospe odPrizidnice nalazi sena jugoistočnoj straniotoka Čiova

Slatine, 14.9.2003. (IKA) –Blagdan Imena Marijinasvečano je proslavljen 14. rujnau drevnom svetištu Gospe odPrizidnice na otoku Čiovu.Svečanu hodočasničku zavjetnumisu predvodio je don IvanTadić iz Splita, uzkoncelebraciju slatinskogžupnika Ante Čulića, don StipeŽure, don Marija Matkovića,don Stipe Dukića i ostalihsvećenika. Na misi je klapapučkih pjevača iz Slatinapjevala stare marijanskepjesme. U prigodnoj je

propovijedi don Ivan Tadićgovorio o zagovoru BlaženeDjevice Marije, te njezinumajčinsku brigu i ljubav staviokao uzor današnjim roditeljima.Blažena je Djevica imalapotpuno povjerenje u Boga, štoje poruka i modernom čovjeku,rekao je propovjednik,potaknuvši sve okupljene namolitvu, posebno molitvu uobitelji, jer se tako prenosivjera mladim naraštajima.Svima se zahvalio što su unatočjakome vjetru došli u svetište.Svetište Gospe od Prizidnice

nalazi se na jugoistočnoj straniotoka Čiova. Crkva jeizgrađena 1546. g., nakon štosu se među stijenama pustinjacisakrili od Turaka. Pučkapredaja kaže kako sučudotvornu Gospinu sliku kojase danas čuva u Slatinama užupnoj crkvi, izbacili valovi nakrižu. Gospa od Prizidnicazaštitnica je mornara i ribara,pa joj se hodočasti i brodovimas mora. Crkva je prepunazavjetnih darova pomoraca.

Biskup Komarica u zagrebačkom SigetuBiskup Komaricaposebice je izraziozadovoljstvo što su nablagdansku misu došlivjernici odjeveni ubosanske narodnenošnje, pokazavši takoda se ne srame svogaidentiteta i nošnji kojesu donijeli iz svogakraja u novi životniambijent

Zagreb, 14.9.2003. (IKA) -Predsjednik Biskupskekonferencije BiH banjolučkibiskup Franjo Komaricapredvodio je u nedjelju 14.rujna središnje blagdanskomisno slavlje u prepunoj crkviposvećenoj Uzvišenju sv. Križau novozagrebačkom naseljuSiget. Biskup Komaricaposebice je izrazio zadovoljstvošto su na blagdansku misu došlivjernici odjeveni u bosanskenarodne nošnje, pokazavši takoda se ne srame svoga identitetai nošnji koje su donijeli izsvoga kraja u novi životniambijent. Napomenuo je da ucrkvi Kristovoj mora biti mjesta

za sve ljude, jer je Krist vođa,učitelj i spasitelj za sve ljude.Govoreći o sadržaju i značenjublagdana, biskup Komaricapozvao je okupljene vjernike navjerodostojno nasljedovanjeIsusa na križu raspetoga,napomenuvši da ne bi bilotoliko nesretnih ljudi uZagrebu, Bosni, Europi da jeviše vjerodostojnih kršćana,sljedbenika Isusa raspetoga.Upozorio je nadalje naismijavanje Isusa i njegovanauka te na izljeve mržnjeprema toj raspetoj ljubavi,navevši primjere iz nedavnogarata kada su ljudi zahvaćeniZloduhom rušili crkve i

kapelice. Biskup Komarica pritome je upozorio da tko se dižeprotiv križa, taj diže ruku nasebe i na svoju sretnubudućnost. Okupljene vjernikebiskup Komarica upitao je štonam znače križevi nazvonicima, na grobovima, ucrkvama, u kućama, oko vrata iprepoznajemo li u timkriževima križ uzdignut na brduGolgoti na kojemu je visio iživot svoj dao, a namaomogućio vječni život samBožji Sin. Biskup Komaricaprenio je i pozdrave koje ježupljanima uputio vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić.

272. zavjetno hodočašće grada Zagreba u MarijuBistricu

Zbog opće krizekomunikacijskogprocesa u hrvatskomdruštvu i proširenetendencije da seapsolutizira sadašnjitrenutak gubi seosjećaj za cjelinu i zapovijesnost, sve širikulturno-religioznipluralizam dovodi ukrizu jedinstvenostspasenja po Kristu,rascjep izmeđuEvanđelja i kultureotežava prakticiranjekršćanskog života padominantni kriterijirasuđivanja i izboradanas nisu u skladu sEvanđeljem, aponekad niti u skladus ljudskim razumom,upozorio je nadbiskupBozanić

Zagreb, 14.9.2003. (IKA) –Središnje slavlje 272. zavjetnoghodočašća vjernika gradaZagreba i hodočašća mladihZagrebačke nadbiskupije uMariju Bistricu pod geslom"Evo ti majke!" i u znakukrunice bila je svečanakoncelebrirana euharistija kojuje 14. rujna na prostoru crkvena otvorenom bl. AlojzijeStepinac pred oko 10.000vjernika predvodio zagrebačkinadbiskup Josip Bozanićzajedno s pomoćnim biskupimaVladom Košićem i JosipomMrzljakom, upraviteljemsvetišta mons. LovromCindorijem i brojnimsvećenicima Zagrebačkenadbisupije. U propovijedi je nadbiskupBozanić istaknuo kako senalazimo u Godini krunice kojuje Ivan Pavao II. proglasio ulistopada protekle godine, napočetku 25. obljetnice svoje

papinske službe. Zagrebački jenadbiskup na početku novepastoralne godine i sinodskihod naše zagrebačke Crkvepovjerio molitvi krunice ipozvao vjernike da se molikrunica "u našim obiteljima i zanaše obitelji", da se moli za miru našoj Domovini, da hrvatskodruštvo postane bolje,pravednije i primjerenijeBožjem naumu; da se moli zamir u svijetu, te za papu IvanaPavla II. "koji nam je popovratku s trećega pohodHrvatskoj obećao da ćeHrvatska uvijek imatipovlašteno mjesto u njegovojljubavi i molitvi". Jedinstvena i veličanstvenaispovijest vjere najdublji jesmisao nadbiskupijskogasinodskog hoda Crkve Božjezagrebačke, kazao je nadbiskupi podsjetio kako je u rujnuprotekle godine s hodočašćemgrada Zagreba i hodočašćem

mladih u Mariju Bistricuzapočelo pripremno razdobljeDruge sinode Zagrebačkenadbiskupije. Zatim je prikazaodosad učinjeno u pripravi zaSinodu: u korizmi je objavljenopastirsko pismo "Hodimo unovosti života", geslompripremnoga razdoblja Sinode;objavljena je posebnaliturgijska građa o otajstvuCrkve; u tijeku jenadbiskupijsko savjetovanjekoje prikuplja prijedloge,poticaje, pitanja i teme kojimaće se baviti Sinoda, a u koji suuključeni svi članovizagrebačke Crkve te suustrojeni Pripremnopovjerenstvo s Poslovnimodborom i Tajništvo zapripremu Sinode.Nadbiskup je najavio kako bi sedo kraja ove građanske godinetrebalo zaključitinadbiskupijsko savjetovanjekako bi se započela obradaprijedloga i uobličavanje u

12 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

radnu građu o kojoj će seraspravljati u različitimskupinama i na temeljurezultata tih rasprava načinitikonačna građa za samu Sinodu,koja će na više zasjedanja, uzsudjelovanje predstavnika svihvjernika nadbiskupijeraspravljati o životu našenadbiskupijske Crkve tedonijeti prijedloge i smjerniceza novo razdoblje i noveizazove u kojima živimo idjelujemo kao Crkva.U nastavku propovijedinadbiskup je istaknuo kako jeCrkva, koja postoji da bievangelizirala, kršćanskazajednica koja živi i koja seizgrađuje u svojoj povijesnojzbilji. Mjesna Crkva,Zagrebačka nadbiskupija,prepoznatljiva je u župskojzajednici. Aktualne povijesneokolnosti traže od župe da budezajednica koja će sve svjesnije,odgovornije i odlučnije preuzetimisijsko poslanje, što značiodbaciti svaku župnuzatvorenost, kako bi živjela idjelovala u zajedništvu sdrugim župskim zajednicama,uključena u dekanat,sudjelujući u životunadbiskupije, zauzeta uvrednovanju darova i karizmipojedinaca, različitih udruga,skupina i pokreta, naviještajućiEvanđelje svima, poručio jenadbiskup. Osnovno pitanje sinodskogapastoralnog hoda je kakva jedanas misionarska zauzetostCrkve u Zagrebu i kako jeučiniti što blistavijom iprivlačnijom, štovjerodostojnijom iupečatljivijom, kazao jenadbiskup Bozanić i istaknuokako se ne smijemo "zavaravatii ne vidjeti današnju stvarnost ukojoj je život vjere i njezinoprenošenje u opasnosti. Vjera jeizložena napadima i nagriženapoznatim pojavamasekularizacije, vjerskeravnodušnosti i novogapoganstva". Upozorio je da sutradicionalni načini prenošenjavjere odgojem u obiteljima,školama, a katkad i kršćanskimzajednicama sve krhkiji, akatkada i potpuno izostaju, te jebiti kršćaninom danas, teška izahtjevna zadaća. "Zbog opće krizekomunikacijskog procesa u

hrvatskom društvu i proširenetendencije da se apsolutizirasadašnji trenutak gubi seosjećaj za cjelinu i zapovijesnost. Nadalje, sve širikulturno-religiozni pluralizamdovodi u krizu jedinstvenostspasenja po Kristu, na nekinačin vodeći dopoistovjećivanja svih vjera, dovizije čovjeka koji prihvaćasamo prirodne i materijalnevrijednosti, umanjujući pri tomili čak niječući duhovne inadnaravne vrednote. Rascjepizmeđu Evanđelja i kulture kojije sve naglašeniji u današnjemdruštvenom životu otežavaprakticiranje kršćanskog života.Upravo zbog toga dominantnikriteriji rasuđivanja i izboradanas nisu u skladu sEvanđeljem, a ponekad niti uskladu s ljudskim razumom",istaknuo je nadbiskup Bozanić. Konkretna obnova gorljivosti imisijskog nastojanja našeCrkve treba započeti odpostojećeg vjerskog života unašim župskim zajednicama icrkvenim stvarnostima. "Bitikršćanin i živjeti kršćanski udanašnjem društvu zaista jedanas zahtjevan izazov,nadasve zbog proširenog stavanekog razdvajanja ili/ikontradikcije između vjereispovijedane, slavljene iživljene u crkvenoj zajednici ivjere u svakodnevnom životu: uobitelji, na poslu, u školi, uslobodnom vremenu, u odmoru;u gospodarskim, društvenim ipolitičkim odnosima. Uopasnosti smo zatvaranja uvlastitu privatnost i priklanjanjanekoj neutjelovljenojduhovnosti ili pak gubljenjasvoga kršćanskog identiteta usvakidašnjem životu", upozorioje nadbiskup. "Vjera, pak, zahtijeva poniznu iodvažnu dosljednost, poziva dapotpuno uronimo i sudjelujemou kulturnim, ekonomskim,društvenim i političkimdogađanjima društva. Nije namdopušteno pobjeći od svijeta!Vjera nas, poziva na budnomotrenje kako bismo uvijekdjelovali u cilju kraljevstvaBožjega. Samo tako kršćanimogu biti duša svijeta", poručioje zagrebački nadbiskup.Upozorio je kako osobito odKristovih vjernika laika vjerazahtijeva zalaganje za napredak

"humane kvalitete" društva, tesmo se dužni zauzimati zanepovredivost dostojanstva iprava svake ljudske osobe,dužni smo promicati pravo naživot svakoga čovjeka odzačeća do naravne smrti, teraditi na općem dobru". U tomće se smislu moći prihvatitinajveći izazov suvremenogdruštva: evangelizaciju kulture,današnje dominirajuće kulture.Nadbiskup je istaknuo kako susvi i svatko osobno pozvani iposlani biti aktivnim iodgovornim subjektimaevangelizacije i prenošenjavjere, i vjernici laici, redovnicii redovnice, obitelji, pastoralnidjelatnici, vjeroučitelji,katehete, svećenici.Nadbiskupijski sinodski hodnadasve ističe odgovornostpojedinca. U obnavljanju ipomlađivanju lica Crkve svatkoima vlastiti, nezamjenjiv,nenadoknadiv zadatak, aosobito mladi, poručio jenadbiskup i dodao kako danasposebno molimo za mlade, kaoi za svu djecu koji ovih danazapočinju novu školsku,vjeronaučnu i akademskugodinuNa kraju propovijedi nadbiskupje sve povjerio nebeskomzagovoru Presvete Bogorodice inebeskih blaženika AlojzijaStepinca, Marije PropetogaIsusa Petković i Ivana Merza.Osobito je izrazio zahvalnostsvećenicima i redovnicima načelu s biskupskim vikarom zapastoral grada Zagreba preč.Mijom Gorskim i mladima načelu s povjerenikom vlč.Božidarom Tenšekom na takouspješnoj organizacijihodočašća. Zavjetno hodočašće gradaZagreba u bistričko svetištezapočelo je 13. rujna, kada suhodočasnici pješaci unatočkišnom vremenu krenuli izzagrebačke katedrale prekoSljemena, predvođenibiskupom Košićem, a drugaskupina s biskupom Mrzljakomiz Čučerja te u bistričkomsvetištu sudjelovali u službasvjetla i ophodu. U jutarnjimsatima 14. rujna nakonpobožnosti križnoga puta bila jeprigoda za ispovijed, a nakontoga je krenuo zavjetni ophoddo crkve na otvorenom bl.Alojzija Stepinca.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Hodočašće mladih Zagrebačke nadbiskupije u MarijuBistricu

Mladimhodočasnicimaponuđen je raznovrsniprogram koji im jeomogućavao da se štoviše približe IsusuKristu

Marija Bistrica, 14.9.2003.(IKA) – Ovogodišnjehodočašće mladih Zagrebačkenadbiskupije u nacionalnomarijansko svetište MarijuBistricu održano je 13. i 14rujna.Hodočašće je započelo misnimslavljem u župnoj crkviPohođenja Blažene DjeviceMarije u Čučerju 13. rujnanakon kojeg su mladi izZagreba krenuli pješice prekoZagrebačke gore prema ZlatarBistrici, gdje su se susreli smladima iz ostalih krajevanadbiskupije te su svi zajednosudjelovali na misi nakon kojesu krenuli prema nacionalomsvetištu Majke Božje. MladeZagrebačke nadbiskupijedočekao je bistrički župnik iupravitelj svetišta mons. LovroCindori i povjerenik za pastoralmladih Zagrebačkenadbiskupije Božidar Tenšek.Mladim hodočasnicimaponuđen je raznovrsan programkoji im je omogućavao da sešto više približe Isusu Kristu.Kateheza, koju je vodio AntunSente, student na Papinskomsalezijanskom sveučilištu uRimu, sastojala se od čitanjapisma sedmorim crkvama uMaloj Aziji zapisanih u

Otkrivenju kroz koje jesvećenik Sente pripremaomlade za sakrament ispovijedi,te ih nastojao oduševiti zaradikalniji život po mjeriKrista. Kateheza je završilameditacijom, nakon čega sumladi pristupili sakramentupomirenja te se uključili u radradionica koje su organiziraliJarunski animatori, aobrađivane su teme spomenutena katehezi. Mladići zajednicesv. Vinka iz Lovrečke Varoši,koji se liječe od ovisnosti odrogi, pripremili su scenskiprikaz Deset Božjih zapovijediu kojima su na posebni načinistaknuli problem grijeha starihŽidova te taj problemaktualizirali za današnje mlade.Vrhunac skupa bio je susretmladih sa zagrebačkimnadbiskupom JosipomBozanićem koji im je predaokriž kojega su nosili u ophodusa svijećama po bistričkojKalvariji. Nakon ophodaodržano je bdjenje u svetištukojeg su predvodilipredstavnici udruga mladih izzajednica Molitva i Riječ, DjelaMarijina - fokolarini, MarijineLegije i franjevačke mladeži izZagreba. Bdjenje se sastojalood razmišljanja, pjesme i

molitve krunice s otajstvimasvjetlosti.U nedjelju 14. rujna podvodstvom župnog vikara uRetkovcu Branka Koretićamladi iz župa sv. Ivana Utrina,sv. Pavla Retkovec, Ivan 23.Dubrava, Kraljice apostolaZaprešić II, Jastrebarskog,Križevaca, Bjelovara, Kutine,Zlatar Bistrice, Zaboka iBrdoveca molili su postajekrižnog puta. Pobožnost jepredvodio zagrebački pomoćnibiskup Vlado Košić.Mladi Zagrebačke nadbiskupijesudjelovali su na središnjemmisnom slavlju koje je unedjelju predvodio zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić. Geslosusreta bilo je “Evo ti majke!”.Za tu prigodu izrađeni su ipromotivni plakati te himnahodočašća čiji je tekst napisaoNikola Kuzmičić, vjeroučitelj,glazbu Perica Matanović,vicerektor zagrebačkebogoslovije i Vedran Ostojić.Veliku pomoć organizacijehodočašća mladih na MarijuBistricu pružili su djelatniciOsnove škole Marija Bistrica, ukojoj je održan veći dioprograma i gdje su pješacinoćili.

Krk: Prvi doživotni zavjeti redovnice benediktinkenakon 30 godina

Na blagdan Uzvišenjasv. Križa u samostanusestara benediktinki uKrku s. Marija MiraKujundžić položilavječne zavjete

Krk, 14.9.2003. (IKA) – Nablagdan Uzvišenja sv. Križa unedjelju 14. rujna u samostanusestara benediktinki u Krku s.Marija Mira Kujundžić položilaje svoje doživotne zavjete uruke krčkog biskupa ValteraŽupana.Na svečanoj misi usamostanskoj crkvi UznesenjaMarijina uz krčkog biskupakoncelebriralo je više svećenikai redovnika, među kojima je bioi župnik Iloka, rodne župe s.Mire, fra Marko Malović. Naslavlju je sudjelovao i velikbroj župljana Krka koji su nataj način zahvalili Bogu za dušukoja će u skrovitosti samostanado kraja života svojim žrtvamai molitvama bdjeti nadnjihovim gradom. Posljednjiput takvo su slavlje imaliprilike vidjeti prije tridesetakgodina, kada je doživotnezavjete imala s. M. DinkaDuvnjak, sadašnja opaticasamostana. U misi, nakonevanđelja i nakon što ju je

magistra prozvala, a biskupupitao što traži od Gospodina injegove svete Crkve,posvećenica je odgovorila: “Uovoj evanđeoskoj zajedniciUznesenja Blažene DjeviceMarije, želim nasljedovatiKrista Zaručnika sve do smrti”.U homiliji je biskup Župangovorio o redovničkom životu injegova tri temelja: siromaštvu,poslušnosti i djevičanstvu, ameđu ostalim i o klauzuri kaospecifičnosti benediktinskogreda. Klauzuru je nazvaopovlaštenom mjestom šutnje,koja bi trebala biti sastavnicasvačijeg života, a od koje danasčovjek tako često bježi. Zatoupravo klauzurni redovi često“odsijevaju blaženstvo koje sepostiže drugovanjem sBogom”. Jer kako kaže sv.Augustin: “Nemirno je srcenaše dok ne nađe svoj mir uBogu”. Na kraju je predvoditeljslavlja zaželio s. Miri da njenaredovnička obitelj bude mjestogdje će “nebo dotaknuti zemlju

i ljudi opterećeni problemima inemirni, osjetiti da ih Bogvoli”.Nakon homilije i litanijazavjetovanica je pročitala ipotpisala povelju zavjetovanja.Potom je tri puta otpjevala:"Primi me, Gospodine, po riječisvojoj i živjet ću, i nemoj da seu svojoj nadi postidim", nakončega je biskup nad njomizmolio blagoslovnu molitvu ipredao joj znakovezavjetovanja: prsten,redovničku haljinu, časoslov tesveto pravilo monaške obitelji.Time je obred zavjetovanja iposvećenja dovršen. S. Mira je rođena 24. veljače1961. u Iloku od roditeljaStjepana i Marije r. Babić kojisu već oboje pokojni. Usamostan krčkih koludricadošla je, nakon što je dodvorilaroditelje, u prosincu 1998.godine. Iste je godine ušla unovicijat, a prve je zavjetepoložila 14. rujna 1999.

14 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Solin: Proslava blagdana Imena Marijina – GospeVelikoga hrvatskog krsnog zavjeta

U prasvetištu Gospeod Otoka središnjemisno slavljepredvodio pastoralnivikar Splitsko-makarskenadbiskupije dr. donDrago Šimundža

Solin, 14.9.2003. (IKA) – Uprasvetištu Gospe od Otoka uSolinu svečano je 14. rujnaproslavljen blagdan ImenaMarijina - Gospe Velikogahrvatskog krsnog zavjeta, asredišnje misno slavlje, uzpratnju Mješovitoga župnogzbora Gospe od Otokapredvodio je dr. don DragoŠimundža, pastoralni vikarSplitsko-makarskenadbiskupije, u koncelebracijisa župnim vikarom župe Gospeod Otoka Darkom Matijevićem.U svetištu Gospina otoka, predmnoštvom vjernika ihodočasnika koji su se došlipokloniti Imenu Marijinu, dr.Šimundža je istaknuo kako jevrijeme "da se saberemo i da usvom srcu i duši doživimojedinstveno dvije temeljnestvarnosti u ljudskom životu.Jedna je stvarnost - našafizičnost, osobnost, našaosobna stvarnost, a drugatajanstveni Božji svijet isvemir, Božje i povijesnovrijeme. I upravo u današnjemblagdanu, blagdanu GospeVelikoga hrvatskog krsnogzavjeta, kao da se sabiru u tedvije stvarnosti – u jedinstveniznak i znamen, u prisutnostneba na zemlji i u prisutnostpovezanosti zemlje s nebom".Poručio je kako se kroz tuslikovitost, taj doživljaj i tustvarnost trebamo povezati sasvojom prošlošću, ali isadašnjošću i perspektivamavremena. Upravo se naGospinu otoku, u Solinu,

jedinstvenom području u cijelojzemlji susreću povijesticivilizacije i kulture, "uhrvatskom slučaju susreću sevjera, Crkva i domovina, narod,pa i svijest o državnosti.Istodobno to je i temelj, svijesto sebi, o svojoj obitelji, o svojojzemlji i o svome nebu".Dr. Šimundža osvrnuo se i nanedjelju Gospodnju, istaknuvšikao ona također ulazi na prvommjestu u naš Krsni zavjet, kaodan zahvalnosti, ljubavi,molitve, dan kad čovjekdoživljuje sebe u svojoj obitelji,ali i u bilo kojem drugomodnosu. Pozvao je napoštivanje i ostvarivanje smislanedjelje, dana Gospodnjega,istodobno blagdana imenaMarijina. Napomenuo je kakomi u novoj civilizaciji i kulturizaboravljamo na svojutradiciju, tradiciju Velikogzavjeta, kad je ime bilopovezano sa svecemzaštitnikom. "Danas kao daprevladava mišljenje da svetaczaštitnik nije bitan, bitan je danrođenja. Nećemo biti protivdana rođenja, dakako i njegovihspomena pa ako hoćete isvečanosti. Ali, nemojmozaboravljati na svoje ime. Jer,ime je životni i vjekovni biljegsvakoga od nas. On ulazi u naškrsni zavjet, ulazi u vrijednostikojih se nasmijemo odricati,ulazi u tradiciju", rekao jepropovjednik i pozvao napoštivanje svoga i tuđeg imenai povezivanja sa svecemzaštitnikom te istaknuo kako

treba častiti to ime, taj dan, tajblagdan, svog sveca, imenjakaili imenjakinju". Govoreći o središnjem slavljuGospe Velikoga zavjeta, donDrago je istaknuo kako je "Ciljpovezivanja Velikogahrvatskog kršćanskog zavjeta itemeljni simbol naše vjere ikulture, lik Blažene DjeviceMarije. Taj lik je u davnimvremenima isklesala hrvatskaruka starih majstora, taj lik jeuzet iz davnoga 11. stoljeća, izZvonimirovih crkava, a njegovakrunidbena bazilika, opravoovdje u svetištu Gospe odOtoka. I taj Gospin lik, prvi inajznačajniji znamen i spomenuklesan u kamenu u crkvi iBiskupiji postao je znak isimbol Hrvatskoga krsnogzavjeta". Na kraju propovijedidr. Šimundža je poručio:"Budimo radosni, pa kad je iteško i nezgodno. Kad je Bog snama nemamo se čega bojati.Ali, za uzvrat njegovoj ljubavi,budimo i mi s njim i znajmocijeniti njegovu Riječ, znajmocijeniti sebe, svoju Zemlju, svojnarod. Sve ono što je dobro,plemenito i pošteno trebaprihvatiti, a ono što nije dobro,bilo u gospodarstvu, bilo upolitici, bilo i u Crkvi, bilo uobitelji, to treba skloniti iotkloniti. Stoga, neka namGospodin Bog, neka nam Krist,neka nam naša Gospa odOtoka, Gospa Velikog zavjeta utome bude pomoćnica, neka nashrabri, vodi i blagoslivlja".

Više od 1.500 vjernika na Todorića gradiniNema koristi hvaliti seizgrađenimkilometrima cesta, akose po njima u bliskojbudućnosti neće imatitko voziti, budući daHrvatska stari iizumire, poručio jedon Mario Zelanović

Zmijavci, 14.9.2003. (IKA) –Više od tisuću pet stotinavjernika, među kojima jenajveći broj bio mladih,okupilo se u nedjelju 14. rujnana blagdan Uzvišenja sv. Križana Todorića gradini ponadZmijavaca, gdje je misu kod 16metara visokoga kamenogzavjetnog križa predvodio donMario Zelanović, župnik Dolana Hvaru, u suslavlju sdomaćim župnikom fraVinkom Prlićem. Od 1998.,kada je na Todorića gradinipodignut veliki zavjetni križ, tuse već tradicionalno tri puta ugodini slavi misa, te to postajehodočasničko mjesto župljanane samo Zmijavaca, već ivjernika mnogih okolnih

imotskih i susjednihhercegovačkih župa.U propovjedi je don Marioistaknuo vrijednost i značenjekriža u životu vjernika,istaknuvši da posebno moramomoliti za mlade, za Domovinu iza obitelj, jer ona je u ovomnašem vremenu više nego ikadauzdrmana, razrovana, izmeđuostaloga i udarcima današnjevlasti koja, umjesto da obiteljstavlja na prvo mjesto kao stupdruštva i daje joj svekolikudruštvenu potporu, uništava irastače obitelj, jer joj oduzima iono najosnovnije – roditeljimase ne daje mogućnost da tobudu, majkama se oduzimapravo da budu uz svoju djecu,da rađaju, jer za to nemaju

materijalnih ni drugih uvjeta.Istaknuo je da nema koristihvaliti se izgrađenimkilometrima cesta, ako se ponjima u bliskoj budućnosti nećeimati tko voziti, budući daHrvatska stari i izumire.Pozvao je mlade da seokupljaju oko Kristova križa,da im on bude svjetionik uživotu, a neka se kane svih onihkoji ih žele zatrovati, uvodeći unaše škole ono što u njih nepripada, ni po kršćanskojkulturi ni našoj hrvatskojtradiciji. Nakon mise, kodzavjetnog križa na Todorićagradini, na blagoslov je došloviše od 350 automobila.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Hodočašće Majci Božjoj na Priljevo u VukovaruHodočašće "Gospi odhrasta" tradicionalnose od 1914. održava unedjelju nakon MaleGospe

Vukovar, 14.9.2003. (IKA) –Vjernici grada Vukovara i ovesu godine u nedjelju nakonMale Gospe, koja je ove godinebila 14. rujna, hodočastili"Gospi od hrasta" na Priljevo,između Vukovara i BorovaNaselja. Svetište je staro višestotina godina, a kapela usadašnjem obliku izgrađena jeprije 111 godina. Stradala je u

Domovinskom ratu, ali jezauzimanjem udruge "Hrvatskažena" ogranak Vukovartemeljito obnovljena iblagoslovljena. Ista udruga i svivjernici župa Vukovara iBorova Naselja obnovili su iophod uz blagdan Male Gospe,koja se tradicionalno održavaod 1914. godine kao zahvala zazavršetak rata. Međutim, po

završetku II. svjetskog ratakomunističke su je vlastizabranile. Sada je iz godine ugodinu, kako se Vukovarcivraćaju, procesija sve veća iznačajnija. Održava se unedjelju nakon Male Gospe radiizbjegavanja gustog prometakoji radnim danom vlada ugradu.

Uzvišenje sv. Križa u Svetom Križu ZačretjuNalazimo se upredizbornomvremenu i potrebno jedobro ispitati različitaobećanja, i ako je tosamo blagostanje spravom se pitamo,kako i odakle,upozorio je biskupMrzljak

Sveti Križ Začretje, 14.9.2003.(IKA) - Blagdan UzvišenjaSvetog Križa i Dan općine uSvetom Križu Začretju svečanoje proslavljen misnim slavljemkoje je u župnoj crkvi 14. rujnapredvodio zagrebački pomoćnibiskup Josip Mrzljak ukoncelebraciji s domaćimžupnikom DragutinomKučanom te svećenicima izdekanata i rođenima uspomenutoj župi. Prije misnogslavlja biskup Mrzljakblagoslovio je novu dvoranupastoralnog centra koju sužupljani obnovili i preuredili izstare gospodarske zgrade udvoranu koja će služiti zapastoralni rad svih uzrasta. U prigodnoj propovijedi biskupje istaknuo kako ljudi čestovole raditi neka ispitivanja ipitati se tko je najznačajnijaosoba ljudske povijesti. Za naskršćane to je Isus Krist, Bog ičovjek koji se pojavio izmeđustarog i novog svijeta. Kadabismo se opet pitali, a što je totako važno u životu IsusaKrista, onda moramo ustvrditida je to upravo križ. Križ kojimijenja shvaćanje irazumijevanje vrijednosti, kojijednostavno mijenja našeljudsko u ono što je Božje,rekao je biskup. Do Isusa Kristato je bio znak sramote. Upravotakav znak izabire Bog da binam na taj način pokazao kakoželi izmijeniti naša ljudskarazmišljanja. Kako nas želipovesti nekim novim putem.Taj znak sramotan postajeuzvišen, častan, postaje znakomživota, a ne više smrti. Dakako

i danas je to misterij premakojemu možemo ići samoputem vjere. To nadilazi svanaša ljudska razmišljanja i bezobzira koliko mi bili pametni iučeni, ipak zastajemo predmisterijem križa, jer križmožemo razumjeti jedinovjerom, rekao je biskup. Dodaoje da je teško biti kršćanin iteško je prihvatiti križ. Teško jeuopće prihvatiti razmišljanje okrižu. No, postoji li neki drugiput? Mnogi će reći da postoji.Postoje mnogi lakši putovi.Postoje mnogo stvari u kojimabi se mogao izbjeći križ.Osobito će se mladimaukazivati na te lakše putove ukojima ih se poziva da iduputem užitaka, nepoštivanjanikakvih zabrana, a taj put vodiu propast. I dok slavimoblagdan Uzvišenja svetogaKriža, zaista si moramoposvijestiti da idemo tim teškimputem križa, ali jedinim pravimputem koji čovjeka vodi uživot, ne samo vječni život,nego i ovaj život na zemlji. Toje taj pravi život. Isus kaže daje došao zato na zemlju daimamo život. Da živimodostojno života čovjeka, kazaoje biskup. Mislim da ništaveliko, značajno i lijepo nemožemo postići bez napora ilitruda, bez nošenja križa,pošavši od ovih najmanjih, kojizapočinju novu školsku godinu,pa do svih nas ostalih kojimoramo preuzeti žrtve u životui jedino tako nešto postići.Nalazimo se u predizbornomvremenu kada će sepredstavljati mnogi koji nasžele voditi ovdje na zemlji u

društvu i davati nam različitaobećanja. Naslušat ćemo sesvega i svačega: blagostanja,obilja, svega će biti, samo akoza njih damo glas. No, može lise postići nešto bez žrtve i bezmuke? Dodao je da se mikršćani želimo angažirati udruštvu, jer živimo u zajednicigdje smo većina te stoga želimoutjecati na život ove zajednice,u koju ćemo unositi vrijednostikriža i kršćanstva. Potrebno jestoga dobro ispitati što namnetko obećava, ako je to samoblagostanje s pravom sepitamo, kako i odakle, upozorioje biskup Mrzljak. Svečanost blagoslova i misnogslavlja uzveličali su svojimprekrasnim pjevanjem dječjicrkveni pjevački zbor IvanBradica pod ravnanjemDragutina Škreblina i uzorguljsku pratnju BožidaraJakovića. Dan prijePoglavarstvo općine održalo jesvečanu sjednicu u povoduDana općine Sveti KrižZačretje u Osnovnoj školi, kojaje tog dana slavila 165.obljetnicu postojanja, a na kojojsu dana priznanja i zahvalezaslužnim mještanima zanapredak mjesta. Najveće priznanje dobio jemjesni župnik Dragutin Kučan,plaketu i grb općine za duhovnirad, promicanje moralnih ikršćanskih vrijednosti međumladima, karitativnu skrb, teodržavanje i uljepšavanjesakralnih objekata koji su i odvelike umjetničke vrijednosti.

Trodnevnica u župi Nova KapelaNova Kapela, 14.9.2003. (IKA)- Blagdan Preslavnog ImenaMarijina 12. rujna u istoimenojžupi u Novoj Kapeli slavi seprve nedjelje nakon togadatuma. Tako je ove godine

svečano misno slavlje 14. rujnau župnoj crkvi predvodio jeKarlo Prpić, misionar uKamerunu, koji se prije nekogvremena vratio u Domovinu irodnu župu. Vjernici župe

Nova Kapela za proslavu svojezaštitnice pripremali su setrodnevnicom koju je vodiokatedralni župnik iz Požege ikanonik požeškog kaptolaMatija Juraković.

16 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Katolički je novinar promicatelj Božje ljubavi idobrote putem medija

Voditelj dvodnevnogsusreta i duhovneobnove na Košljunu,koji tradicionalnopriređuje Hrvatskodruštvo katoličkihnovinara, bio je fraAndrija Bilokapić

Košljun, 14.9.2003. (IKA) -"Katolički novinar i stvorenisvijet" bila je tema dvodnevnogsusreta i duhovne obnovenovinara svjetovnih i katoličkihmedija u Hrvatskoj, koji je 13. i14. rujna održan ufranjevačkom samostanu naKošljunu. Voditelj susreta, kojitradicionalno priređujeHrvatsko društvo katoličkihnovinara, bio je fra AndrijaBilokapić, član zadarskeprovincije Male braće. Uzprigodne molitvene pobožnostikroz nekoliko svojihpredavanja te u samomrazgovoru s novinarima fraAndrija je istakno važnostpravilnog viđenja vjerskogodnosa s Bogom te na topovezano pitanje moralnogdjelovanja u službi altruizma.Govoreći na taj način osuvremenom shvaćanju vjere teo ulozi katoličkog novinara udanašnjem društvu, fra Andrijase osvrnuo na korištenja medija

u službi projiciranja Božjeriječi široj javnosti pri čemu jeistaknuo kako ta Riječ kadadođe do svakog čitatelja,slušatelja ili gledatelja, kadadođe do njegova srca, postajeRiječ pomazanja, što znači daje ona natopljena duhomBožjim, kako bi svakipojedinac na dokazu Božjeljubavi odgovorio pokajanjemza svoje grijehe i razveselioBoga pristajući biti njegovučenik, pobožnik, sin ili kćer,pristajući da ga u životu ravna,ne bilo tko ili bilo što, većBožja dobrota i ljubav. "Moćprenašanja Božje ljubavi iNjegove riječi u srca mnogihvjernika i brojne javnosti imajuupravo i oni koji se bavemedijskom djelatnošću inovinarstvom". Govoreći opromicanju Božje ljubaviputem medija, fra Andrija jeistaknuo kako je bitnaodrednica svakog čovjekadobrota koja daje ljepotu: "Za

dobrotom čeznu i mladi i stari,bogati i siromašni, jednostavnosvaki pojedinac, čime onapostaje uvjet ljudske sreće.Dobrota je čin ljubavi kojapostaje djelo. Kao što suplodovi znak jedne voćke, takoje i ljudska dobrota znakDobroga koji stoji iza toga.Često puta na poziv dobrote ledljudske duše se gasi. Zato jestposebno danas važno bitisvjedok Božje ljubavi ipromicati dobrotu putemmedija i novinarstva", poručioje na kraju susreta katoličkihnovinara fra Andrija Bilokapić.U tijeku duhovne obnovenovinari su sudjelovali namisnom slavlju blagdanaUzvišenja sv. Križa koje je usamostanskoj crkvi na Košljunupredslavio fra Klement Sršen, asusret je završiorazgledavanjem kulturnebaštine i crkvenih zdanja otokaKrka.

Uzvišenje sv. Križa u OkučanimaGeneralni vikarPožeške biskupijemons. Josip Devčićuveo u službu novogžupnika okučanskežupe fra AntuIvanovića

Okučani, 14.9.2003. (IKA) - Nablagdan Uzvišenja sv. Križageneralni vikar Požeškebiskupije mons. Josip Devčićna svečanom misnom slavljukoje je 14. rujna predvodio užupnoj crkvi Sv. Vida uveo je uslužbu novog župnikaokučanske župe fra AntuIvanovića.Fra Ante Ivanović rođen je 30.svibnja 1959. u župi Šurkovackod Prijedora. Za svećenika gaje 1986. u Banjoj Luci zarediobiskup Franjo Komarica. UOkučane za župnika dolazi saslužbe duhovnika franjevačkihbogoslova iz Sarajeva. Iza sebeima, kako je rekao mons.Devčić predstavljajući gažupljanima, iskustvo odgojiteljabogoslova, ali i teško iskustvo

rata.U propovijedi mons. Devčićgovoreći o pozivu svećenika,među ostalim je istaknuo kakoje taj poziv Božje poslanje. Bitižupnik znači biti duhovnipastir, brinuti o župi, priprematižupljane za sakramente,savjetovati obitelji, biti imutjeha i pomoć, skrbiti i voljetisvoj narod. Propovjednik jenapomenuo kako je posebnoteško biti svećenik u malimnarodima. "Što bi bilo shrvatskim narodom u BIH danije bilo svećenika, iredovnika? Što bi bilo shrvatskim narodom tijekomDomovinskog rata da nije bilosvećenika i što bi bilo sokučanskom župom u koju seslila rijeka prognanika da nije

bilo svećenika koji je pomogaostvaranje nove zajednicevjernika, upućujući ih da živepo Božjim zakonima, ljubećisvoje i cijeneći tuđe", kazao jemons. Devčić i prisjetio se i1945. godine i doba progonavjernika i svećenika. Istaknuoje posebnu hrabrost i snagu bl.Alojzija Stepinca, koji se nijebojao izreći istinu o tadašnjojvlasti, a za vjeru i svoj naroddao je i život. "MnogimaKatolička crkva smeta, alinemojte se bojati dok ste naBožjem putu, na putu istine isvjetla", poručio je mons.Devčić i pozvao vjernike dakroz suradnju s novimžupnikom pridonose daljnjemrastu svoje župe.

Prva arhiđakonska proslava obljetnicenadbiskupijskog CaritasaVelika Gorica, 15.9.2003.(IKA) – 70. obljetnica Caritasazagrebačke nadbiskupijeobilježena je u ponedjeljak 15.rujna u župi Ranjenog Isusa uVelikoj Gorici programom iodazivom 350 vjernika iz 13župa, odnosno župnih Caritasa,

Turopoljskog arhiđakonata. Uprvom dijelu programasudionici su imali prigodu čutiravnateljicu CaritasaZagrebačke nadbiskupije JelenuBrajšu, postavljati pitanja i datiizvješća o radu svojih župnihCaritasa. Potom je bilo misno

slavlje koje je predvodio mons.Josip Frkin zajedno s višesvećenika. Na misi su pjevaličlanovi župnog zbora podravnanjem prof. Vlade Šrama, anakon mise djeca iz Caritasovadoma u Brezovici izvela suprigodni program.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Prozor: Pri obnovi crkve otkriveni značajniarheološki nalazi

Prigodom skidanjaunutrašnje žbuke ucrkvi pronađeninatpisi na latinskom izdoba Rimljana koji bitrebali potaknuti naiscrpnije arheološkoistraživanje kako bi seotkrilo što sve krijuostaci neistraženogagrada Arupiuma,važnog naselja izrimskog dobasmještenog napodručju današnjegProzora

Prozor, 15.9.2003. (IKA) –Prigodom obnove crkve Sv.Križa u Prozoru u bliziniOtočca otkriveni su zanimljiviarheološki nalazi. Još u"Urbariju" otočkog župnikaLuke Devčića iz 1740. g.zabilježeno da je ta crkvanavodno sagrađena natemeljima hrama božice Dijane.Je li tomu tako do sada semoglo samo nagađati. U tijekuizvođenja radova na obnovicrkve učinjeni su složeniji itemeljitiji građevinski zahvatikoji su, među ostalim,obuhvaćali utvrđivanje temelja,ali i skidanje znatnog dijelaunutrašnje žbuke. Tomprilikom su otkrivena dvalatinska teksta na vapnenačkimbazama ugrađenim u zid lukakoji dijeli lađu od svetišta. Nadesnoj strani luka, pri samompodu, nalazi se ugrađena bazačiji je tekst djelomično oštećen.Tekst se nalazi u osam redova imože se pročitati nekolikoriječi - PROVINCIAE,SACER, DOTILA, dok suostale riječi teže čitljive zbogoštećenja baze. Na lijevoj straniluka ugrađene su dvije baze. Nadonjoj se može pročitatiIMPCAESAR, NERVAAVG,PROQOR III, DECRETODECURIONUM. Na drugojbazi nema vidljiva teksta,vjerojatno zbog toga što je

natpis graditelj crkve okrenuoprema unutrašnjosti zida. Topotvrđuje povijesno utemeljenečinjenice da je za gradnju crkveu Prozoru 1794. korišten kameniz rimskog hrama bogaPraipusa. Izvođač radovaodmah je o pronalaskuizvijestio Muzej Gacke, koji suza pomoć oko obradenovootkrivenog zamoliliarheologe iz Senja. Pronađenebaze antičkih spomenika nisurijetkost na području Gacke, ado danas su pronađene dvije uKompolju i dvije u LičkomLešću. Potječu iz vremenarimskih careva, vjerojatno od 1.do 3. stoljeća. Otkrivene bazegovore da je drevni Arupium,koji je bio smješten na područjudanašnjeg Prozora, doista bio uto doba najznačajnije naselje naprostoru Gacke, Like i Krbave,jer je upravo tuda vodila rimskacesta prema Dalmaciji i Grčkoj,odnosno Siscii (Sisku), a zbogsigurnosti prometa tu je bilastacionirana i značajnija vojnapostrojba. Taj rimski vojničkielement bio je toliko jak da jepridonio donošenju kultabožanstva Mitre u Gacku.Ranije su pronađena tri mitrejaisklesana u živoj stijeni (dva uČoviću i jedan u Sincu) imitrična ploča u Sincu, apoznato je da su boga Mitrunajviše štovali Rimljani.

Ti nalazi trebali bi potaknutigradske vlasti Otočca dazaposle bar jednog arheologa uMuzeju Gacke, o čijoj jepotrebi više puta govorio igospićko-senjski biskup MileBogović, budući da se tek moženagađati što sve kriju ostacineistraženog rimskoga gradaArupiuma. Može se pretpostaviti da ćezaštitari spomenika kulture idekan Otočkog dekanata,istodobno i prozorski župnikAnte Cvitković postupitijednako kao i prilikom obnovekapelice Sv. Franje u LičkomLešću, kada su ostavljenividljivi ulomci kamenja sdijelovima latinskih natpisa.Pošto su baze u prozorskojcrkvi dobro obrađene izaštićene njihovo ostavljanjevidljivima pridonijelo bizanimanju za prozorsku crkvu iu arheološkom pogledu, timviše što su ostale prethodnonađene baze u Kompolju iLičkom Lešću završile uArheološkom muzeju uZagrebu ili čak uništene. UGackome pučkom otvorenomučilištu, u čijem je sastavu iMuzej Gacke, nadaju se da će izaštitari kulture predložitiodređena rješenja oko očuvanjatih vrijednih nalaza.

Ivanečki Vrhovec: Misa zahvalnica za kanonizacijuMarije De Mattias

Misno slavljepredvodio je biskupCulej

Ivanečki Vrhovec, 15.9.2003.(IKA) – Blagdan ŽalosneGospe i dan zahvale zakanonizaciju utemeljiteljicedružbe sestara KlanjateljicaKrvi Kristove Marije DeMattias proslavljeni su 15.rujna u samostanu sestaraKlanjateljica Krvi Kristove uIvanečkom Vrhovcu.Redovnice su se za blagdan imisu zahvalnicu pripremaletrodnevnicom od 12. do 14.rujna u sklopu koje supromišljale o liku sv. Marije deMattias, njezinoj ljubavi premaIsusu Kristu i o Marijinuodnosu prema PresvetojDjevici, kako ju je ona najčešćenazivala.Svečano misno slavlje usamostanskoj kapelicipredvodio je varaždinski biskupMarko Culej zajedno s

dvadesetak svećenika, međukojima je bio ivanečki župnikStjepan Šoštarić i vlč. FranjoHrg, koji je od ove godinerektor u samostanskoj kapelici.U euharistijskom slavljusudjelovao je veći broj sestaraiz drugih zajednica iz republikaHrvatske i Bosne iHercegovine, iz drugihredovničkih zajednica i velikbroj župljana.U prigodnoj propovijedi biskupCulej govorio je o ljubaviMarije koja je znala trpjetizajedno s Isusom, podnonjegova križa. Osvrnuo se naživotnu povijest sv. Marije deMattias koja je od svog ranogdjetinjstva tražila od oca da jojpriča o vazmenom janjetu –Isusu. Marija će u 29. godiniživota napustiti obiteljski dom ikrenuti za Božjim glasom koji

će ju dovesti u Acuto, gdje će4. ožujka 1834. započeti sutemeljenjem nove družbe, kojaće se zvati Institutpredragocjene krvi Isusove.Marija De Mattias bila je ženakoja zna prepoznati u Isusovojmuci, prolijevanju krvi,otkupiteljsku snagu patnje i tuistu snagu prenositi na"dragoga bližnjega". Karizmukoju je ona živjela pokušavajuživjeti i sestre diljem svijeta, patako i na zagorskimbrežuljcima, istaknuo jevaraždinski biskup.Na kraju euharistijskog slavljaprovincijalna poglavarica s.Bernarda Krištić zahvalila jebiskupu Culeju, svim nazočnimsvećenicima i župljanima nasudjelovanju u tom slavlju.

18 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Šibenik: Molitva za početak nove školske godineŠibenik, 15.9.2003. (IKA) -Oko petstotinjak šibenskihsrednjoškolaca, njihovihvjeroučitelja i profesoraokupilo se u ponedjeljak 15.rujna u šibenskoj katedrali naprigodnu Službu Riječi,

molitvu i zaziv Duha Svetogaza dobru i uspješnu novuškolsku godinu. Molitvenoslavlje predvodio je šibenskibiskup Ante Ivas zajedno sačetvoricom svećenika. Uprigodnom nagovoru biskup

Ivas istaknuo je važnost ipovezanost škole s kršćanskimživotom i odgojem, aučenicima i profesorimaporučio je da uzajamnopotpomažu jedni druge uzajedničkom radu.

Primopredaja službe predstojnika Teologije u ĐakovuNovi predstojnik doc.dr. sc. Nikola Dogan,profesorfundamentalneteologije službupredstojnika preuzeood izv. prof. dr. sc.Pere Aračića,profesora pastoralneteologije

Đakovo, 15.9.2003.(IKA/BTU) – Prema dopisuđakovačkoga i srijemskogbiskupa Marina Srakića koji jena temelju izbora VijećaTeologije imenovao novogapredstojnika na mandat od dvijegodine, u ponedjeljak 15. rujnaizvršen je čin primopredajeslužbe predstojnika visokogacrkvenoga učilišta Teologije uĐakovu. Novi predstojnik jedoc. dr. sc. Nikola Dogan,profesor fundamentalneteologije. Službu predstojnikapreuzeo je od izv. prof. dr. sc.Pere Aračića, profesorapastoralne teologije, koji jeslužbu predstojnika obnašaoproteklih 12 godina. U

višekratnome predstojničkommandatu dr. Aračića, koji jeobuhvaćao i osobito teško dobaDomovinskoga rata, Teologijau Đakovu, uz svoje redovitonastavno i znanstvenodjelovanje, učinila je nekolikoznačajnijih iskoraka: započelaje sustavna, najprije katehetska,a potom i cjelovita filozofsko-teološka izobrazba vjernikalaika, dodatno je uređen pravnipoložaj učilišta na kanonskom ina društveno-pravnompodručju, studij iz zgradeBogoslovnog sjemeništapreseljen je u nove prostore ugotovo iz temelja obnovljenu iopremljenu zgradu uPreradovićevoj 17,

ustanovljena je i izgrađenanova zgrada za Središnjubiskupijsku knjižnicu i arhiv.Na prijedlog novogapredstojnika dr. Dogana VijećeTeologije u Đakovu na svojojsjednici 9. rujna izabralo je mr.Luku Marijanovića zazamjenika predstojnika, dr.Ivicu Raguža za pomoćnikapredstojnika za znanost inastavu te mo. Vinka Sitarićaza pomoćnika predstojnika zaformaciju studenata laika.Teologija u Đakovu danasdjeluje u sastavu Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Zagrebu. Ovejeseni započinje svoju 198.akademsku godinu.

Oproštajno misno slavlje nadbiskupa Einaudija uriječkoj katedrali

"Budite sigurni da vasnikada nećuzaboraviti", rekao jeprvi apostolski nunciju RH na završetkusvog boravka uHrvatskoj

Rijeka, 15.9.2003. (IKA) –Dosadašnji apostolski nuncij uRepublici Hrvatskoj nadbiskupGiulio Einaudi prihvatio jepoziv riječkog nadbiskupaIvana Devčića te se 15. rujnaoprostio od Riječkenadbiskupije. NadbiskupEinaudi predvodio jeeuharistijsko slavlje u katedraliSv. Vida, na blagdan ŽalosneGospe, suzaštitnice katedrale,uz koncelebraciju nadbiskupaDevčića, krčkog biskupaValtera Župana, umirovljenognadbiskupa Josipa Pavlišića i25 svećenika Riječkenadbiskupije. U svojoj se propovijedinadbiskup Einaudi prisjetiokako je Riječka nadbiskupijabila prva koju je kao nuncijposjetio, mjesec dana nakonsvog imenovanja. "Kod mogprvog posjeta, kao predstavnikSvetog Oca, zaželio sam vamda Papa osobno posjeti vašgrad. Na završetku moje misijeizražavam svoju radost iosobito zadovoljstvo što se tamoja i vaša želja ostvarila. Na

veliku radost svih nas Papa jene samo posjetio vaš grad, većmožemo reći i da je u njemuproveo nekoliko dana.Zahvalimo danas Bogu i za tajveliki događaj, koji je uvjerensam, urodio bogatim duhovnimplodovima za ovu mjesnuCrkvu i sve ljude dobre voljekoji žive u ovom dijeluprelijepe zemlje Hrvatske",rekao je nadbiskup Einaudi namisi u riječkoj prvostolnici. Nadbiskup Devčić u svom jepozdravu istaknuo povijesnuulogu koju je nuncij Einaudiimao za Crkvu u Hrvata ihrvatski narod. Osim što je utijeku njegove službe uHrvatskoj Papa tri put posjetionašu zemlju, nadbiskup Einaudije uvijek znao vjernointerpretirati težnje i potrebeHrvatske i predstaviti ih kako uVatikanu tako i pred svjetskomjavnošću. "Osjećali smo da binešto važno propustili da vamna ovaj način nismo mogli rećihvala za sve što ste učinili",ustvrdio je riječki nadbiskup.

U ime Riječke nadbiskupije darnunciju, kip akademika LjubeDe Karina, uručio je rektorkatedrale Sv. Vida mons.Ivoslav Linić. U ime Stolnogkaptola knjigu "Vizitacija - upulskoj biskupiji na austrijskomi mletačkom području u 17.stoljeću", uručio je mons. JosipŠimac. Krčka je biskupijanunciju darovala knjigu"Hrvatske pučke crkvenepjesme", koju je nadbiskupuEinaudiju uručio vice kancelarKrčke biskupije dr. Slavko Zec.Redovnice Družbe PresvetogSrca Isusova u Rijeci darovalesu mu buket cvijeća. Na krajuje nadbiskup Einaudi jošjednom pokazao koliko mu jehrvatski narod zaista prirastaosrcu. "Budite sigurni da vasnikada neću zaboraviti", rekaoje na završetku misnog slavlja.Prije večernjega euharistijskogslavlja u riječkoj katedrali,nekadašnji je nuncij posjetionadbiskupiju i Trsatskosvetište, a predstavnici Grada iPrimorsko-goranske županijeuputili su mu pozdrave i uručiliprigodne darove.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Misa zahvalnica za 272. hodočašće vjernika Zagreba uMariju BistricuZagreb, 15.9.2003. (IKA) –Vjernici grada Zagreba koji susudjelovali na 272. zavjetnomhodočašću u nacionalnomarijansko svetište MarijuBistricu okupili su uponedjeljak 15. rujna nasvečanu misu zahvalnicu kojuje u zagrebačkoj katedralipredvodio zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić.Govoreći o ovogodišnjemhodočašću koje je održano uznaku krunice, a pod geslom

“Evo ti majke!“, biskupskivikar za pastoral grada preč.Mijo Gorski u propovijedi jeistaknuo da je molitva kruniceduboko ukorijenjena uhrvatskoj obitelji. Dodao je daje krunica kroz stoljeća uhrvatskom puku bila molitvanade, Evanđelje bez knjige skojim se živjelo i spašavalo.Istaknuo je također da sekrunica kao sredstvo molitvenalazi na počasnom mjestu udomovima, obično uz križ, ali i

u automobilima i torbicama, apošavši u svijet “trbuhom zakruhom”, Hrvat je nosio sasobom i krunicu i ta je tradicijaostala do danas. Zapitavši sezašto se ta molitva usjekla takoduboko u dušu hrvatskogapuka, ocijenio je da je sigurno upitanju i osjećaj da se obraćamosvojoj majci.Na kraju mise nadbiskupBozanić zahvalio je svima kojisu sudjelovali u organizacijihodočašća.

U Đakovu započeo Teološko-pastoralni seminar zasvećenike

95 svećenikaĐakovačke iSrijemske biskupijesudjeluje na seminaru"Pastoralna služba isuodgovornost.Koordinacijski pristupu pastoralu i timskirad"

Đakovo, 16.9.2003. (IKA) – Uorganizaciji Biskupskogordinarijata i Teologije uĐakovu započeo je 16. rujnana Teologiji u Đakovutrodnevni Teološko-pastoralniseminar (TPS) za svećenikeĐakovačke i Srijemskebiskupije. Tema ovogodišnjegseminara je "Pastoralna služba isuodgovornost. Koordinacijskipristup u pastoralu i timskirad". Povjerenstvo za TPS-ačine doc. dr. Ivan Zirdum, dr.Grgo Grbešić i mr. Ivan Ćurić.Nakon molitve i zaziva DuhaSvetoga 95 nazočnih svećenikazajedno s đakovačkim isrijemskim pomoćnimbiskupom ĐuromGašparovićem pozdravio jedrugi đakovački i srijemskipomoćni biskup Đuro Hranić."Teološko-pastoralni seminarkoji nas okuplja svake godine uovo vrijeme, osim štopredstavlja snažni zamah napočetku nove školske ipastoralne godine, istodobno jei važni oblik izgradnjezajedništva na planupastoralnog djelovanja u čitavojnašoj biskupijskoj zajednici, alii našega ljudskog i bratskogzajedništva bez kojeg nemasložnoga i jedinstvenogprezbiterija jedne biskupije",

rekao je biskup Hranić.Osvrnuvši se na temuovogodišnjeg seminara, biskupHranić je istaknuo: "Nositeljipastoralne službe, a to su uprvom redu pastiri, prvi suodgovorni, ali nisu i jedini kojisu odgovorni. No, njihova jeodgovornost ipak jako velika,jer o njoj u mnogome ovisi iodgovornost suradnika koji sena njih oslanjaju.Suodgovornost suradnikapretpostavlja odgovornostpastira u obavljanju vlastitepastirske službe. Istodobnouključuje i njihovu odgovornostprema suradnicima. Na ovomeprezbiterskom seminaru podpovećalo je stavljen svećeničkikoordinacijski pristup upastoralu i apostrofiran jetimski rad, jer samokoordinacijski pristup i timskirad omogućuju suodgovornostsvih", rekao je biskup Hranić.Sve nazočne pozdravio je inovoizabrani predstojnikTeologije u Đakovu doc. dr.Nikola Dogan. "Upravo ono štoprofesorski zbor čini ovdje, a toje, stručno, metodičkopoučavanje u vjeri koje se zoveteologija, treba se preliti upraksu našega kršćanskog ibiskupijskog crkvenog života.Stoga, mislim, da je Teologija

sa svim profesorima prisutna naovom seminaru što je za nasveć postala tradicija. Radujemose što Teologija na taj načinmože služiti biskupijskoj crkvi ibiti suodgovorna, jer nasuodgovornost smo svipozvani", rekao je novipredstojnik Teologije uĐakovu.Prvi je dan bio posvećenekleziološkom, pastoralnom ikanonskom poimanjusuodgovornosti.Dr. Dogan održao je prvo od tripredavanja. Govorio je o"Ekleziologiji suodgovornosti.Biblijsko-dogmatskomtemelju". "Suodgovornost kaoteološko načelo današnjegpastoralnog djelovanja", bila jetema izlaganja koje je potomodržao o. Bono Zvonimir Šagi.Posljednje predavanje održao jedr. Nikola Škalabrin koji jegovorio na temu "Zakonik osuodgovornosti na biskupijskoji župnoj razini". Nakonodržanih izlaganja uslijedio jerad u skupinama. Okvirna jetema bila "Suodgovornost ikoordinacijski pristup u svjetluDruge biskupijske sinode". Prvije dan završio dnevnomplenarnom raspravom.

20 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Subotica: Zavjetovanje novih članova Franjevačkogasvjetovnog reda

Franjevački svjetovnired u Subotici ima150 članova

Subotica, 7.9.2003. (IKA) - Ufranjevačkoj crkvi Sv. Mihaelau Subotici na večernjoj misi unedjelju 7. rujna zavjetovalo se10 novih članovaFranjevačkoga svjetovnog reda.Franjevački svjetovni red uSubotici sada ima 150 članova.

Među novim članovima imasve više mladih osoba, koji takonastavljaju bogatu tradiciju utom gradu, gdje mjesnobratstvo postoji već više od 270godina.Misu je vodio duhovni asistentmjesnoga bratstva fra Marijan

Kovačević, pjevao je zbor župeIsusova Uskrsnuća podravnanjem Miroslava Stantića,a sudjelovali su i brojnitrećoredci, koji su se za slavljepripravljali trodnevnimduhovnim vježbama podvodstvom o. Amata Lotspeicha.

30 godina HKM Hanau-Fulda-MarburgVanjska proslava imisa zahvalnicaodržat će se 6.prosinca

Hanau, 7.9.2003. (IKA) –Vanjska proslava i misazahvalnica koju će u povodu30. obljetnice Hrvatskekatoličke misije Hanau-Fulda-Marburg predvoditi provincijalfranjevaca konventualaca o.Ilija Miškić održat će se 6.prosinca. Misija je 30 godinasvoga postojanja i djelovanjasvečano proslavila od 4. do 6.srpnja 30 godina i djelovanja,kada ju je pohodio riječkinadbiskup Ivan Devčić. Riječkimetropolit predvodio je tomprigodom svečanu euharistiju ucrkvi Imena Marijina u Hanau ivjernicima prenio porukuSvetoga Oca za Crkvu u Hrvataza njegova trećeg pastoralnogpohoda Hrvatskoj, učvrstio ihje u pravoj vjeri i

nepatvorenom domoljublju teih ohrabrio da se znaju nositi stuđinom. Riječki nadbiskupujedno je podijelio sakramentpotvrde 18 krizmanika, međukojima je bio i jedan invalidnidječak, a zajednica je zaobnovu siromašne župe udomovini prikupila pet tisućaeura.Pionirski pastoralni rad napodručju Fulde i Marburgaobavljao je o. Alojzije Hartli, ana području Hanaua o. StankoMandac. Oni su povremenoodržavali mise na hrvatskomjeziku, ispovijedali i pomagaliHrvatima snaći se u tuđini. Prvaokupljanja na misu u Hanauzapočela su u crkvi Sv. Josipa utravnju 1973., a od 1974. misese slave u župnoj crkvi Imena

Marijina. Poticaj za osnutakMisije pokrenuo je tadašnjiravnatelj inozemne pastveprelat Vladimir Stanković, kojije u ime tadašnje Biskupskekonferencije Jugoslavijezatražio od njemačkih crkvenihvlasti osnivanje Misije. Fuldskibiskup dr. Eduard Schickodobrio je osnivanje i potvrdioisusovca iz Zagreba o. IvanaMilanovića za prvog voditeljaHKM. Misija je službenozapočela s radom 1. travnja1973. godine. Voditelji misijeuz isusovca Ivana Milanovića,bili su franjevci konventualci o.Ladislav Gojko Luburić, o.Marko Babić te od rujna 1980.do danas o. Marijan DominikKovač.

Novom reformom školstva u BiH zatire se identitetmladih naraštaja hrvatskoga naroda

Biskupi BiHupozoravaju nabrojne opasnosti iciljeve dugonajavljivane reformeškolstva u BiH,ističući kako onaunosi zabunu, stvarapodlogu za incidente,vodi neprihvatljivojsegregaciji ineprihvatljivoj"asimilaciji" učenika inasilno namećenekakav "neutralni"religiozni odgoj uškolama te traže da sekonačno ispravenepravde i štetenanesene hrvatskomnarodu Daytonskimsporazumom

Sarajevo, 9.9.2003. (IKA) –Članovi Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine održali suizvanredno zasjedanje uTravniku 9. rujna. Povod zazasjedanje, kako se ističe upriopćenju objavljenom ponjegovu završetku, bili su"administrativni, politički idrugi pritisci predstavnikameđunarodne zajednice napolitička i prosvjetna tijelahrvatskoga naroda u BiH sobzirom na stvaranjeobrazovnog sustava, nauporabu jezika i pisma u tomsustavu, posebno na sadašnjiasimilacijski program"administrativnog ujedinjenjadviju škola pod jednimkrovom"". Na početku priopćenja podsjećase kako je Crkva dalanemjerljive plodove na svakompodručju baštine i životahrvatskog naroda u BiH.Članovi BK BiH stoga osjećajusvoj dio povijesne odgovornostiza očuvanje i njegovanjevjerskoga, moralnog ikulturnog identiteta hrvatskoga

katoličkog naroda u BiH.Biskupi BiH razumiju potrebuza zdravom školskomreformom u skladu s europskimstandardima, ali ne razumiju ine prihvaćaju da ta reformabude instrumentom u zatiranjuidentiteta mladih naraštajahrvatskoga naroda. Biskupistoga dižu svoj glas u obranitemeljnih ljudskih prava igrađanskih sloboda svakogčovjeka i naroda ističući kakosmatraju "da se samo takoispravno poštuju međunarodnekonvencije i o pravima djece iroditelja".Uočavajući sve opasnosti iciljeve već dugo najavljivanereforme školstva biskupi BiHse obraćaju katoličkoj ihrvatskoj javnosti i svimmjerodavnim tijelima u BiHposebnim priopćenjem.Posebno upozoravaju kako jenepravedno političko rješenje uBiH dovelo do toga da se osamgodina nakon završetka rata nasvoja ognjišta vratio tek malidio prognanih i izbjeglihkatolika."Uočavajući negativne

posljedice čestiheksperimentiranja i političkihmanipuliranja te strahujući dabi ovakvo provođenje reformeškolstva u BiH moglo mnogeobitelji potaknuti da napusteovu svoju domovinu", biskupiBiH u priopćenju ističusljedeće:Kulturni i vjerski identitet.Hrvatski narod kao suveren,državotvoran i ravnopravan sdrugima narodima u BiH, imaneotuđivo pravo čuvati irazvijati svoj nacionalni,kulturni i vjerski identitet. Ontime, prema međunarodnimdokumentima i standardima,ničim ne osporava i neugrožava, nego afirmiranacionalna i kulturna pravadrugih naroda i nacionalnihmanjina u BiH.Naziv i uporaba jezika.Hrvatski narod u BiH služi sehrvatskim jezikom, normiranimi govornim, i ima pravo svojjezik nazivati vlastitimnarodnim imenom, izučavatiga, na njemu svoju djecupoučavati u svim predmetima iupotrebljavati ga na svakom

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

području svoga privatnog ijavnog života i djelovanja.Smatramo da su jezične razlikemeđu konstitutivnim narodimau BiH bogatstvo, a nasilnobrisanje tih razlika značilo biosiromašenje, jer se niječemogućnost zajedništva urazličitosti.Ustanove. Hrvatski narod uBiH ima naravno, povijesno iustavno pravo na prosvjetne,znanstvene i druge ustanoveodgoja i obrazovanja nahrvatskom jeziku s latiničnimpismom u cjelini svogaodgojno-obrazovnoga sustava.Posebno ističemo da ima pravona škole s planom i programomna hrvatskom jeziku. Sadašnjareforma sa "zajedničkomjezgrom" na "zajedničkom"jeziku i posebnom skupinomnacionalnih predmeta unosizabunu, otvorena jesvakodnevnim incidentima ivodi brisanju nacionalne grupepredmeta. Ovakva reforma vodii neprihvatljivoj segregaciji ineprihvatljivoj "asimilaciji"učenika pod jednim krovom!Stoga tražimo od hrvatskihpolitičara u BiH da, dogovornos predstavnicima međunarodnezajednice koji moraju jamčitiravnopravnost svima, ostvarepravo na izdavanje udžbenikana hrvatskom jeziku i sobzirom na "zajedničku jezgru"i na nacionalne predmete.Mediji. Hrvatski narod u BiHima također pravo na svoj tisaki elektronske medije, radio i

televiziju s kanalima iprogramima na hrvatskomknjiževnom jeziku i latiničnompismu s ciljem suvremenoginformiranja, odgoja,obrazovanja i promicanja svojeduhovne baštine i nacionalnetradicije.Roditelji - djeca. Imajući u vidumeđunarodne dokumente opravima djece i roditelja tenačela, norme i praksusuvremene demokratskiusmjerene škole u europskimzemljama, učenici svih uzrastau školama kao pripadniciKatoličke crkve u BiH imajupravo na školski vjeronauk, tj.primati vjerski odgoj iobrazovanje u školi u duhukatoličkoga nauka i tradicije.Pokušaj nasilna nametanjanekoga "neutralnog"religioznog odgoja u školama usuprotnosti je s navedenimpravima i praksom jer neomogućuje odgoj i ostvarenjevlastitoga vjerskog identitetaučenika.Nazivi ustanova. Katoličkacrkva u hrvatskom narodu imasvoju dugu povijest, bogatutradiciju i vjersku baštinu, svojesimbole i vrijednosti, svojeduhovne velikane i blaženike;književnike, znanstvenike,kulturne preporoditelje inarodne vođe o kojima jepovijest izrekla svojneprijeporno pozitivan sud.Hrvatski katolički narod imapravo svoje škole, kulturne iznanstvene ustanove

naslovljavati imenima svojihvelikana. U školama mora bitimjesta za simbole iz duhovne ikulturne baštine hrvatskoganaroda kao što je to praksa udrugih europskih naroda.Promjena ustava. Kao građaniove zemlje pozdravljamo javnonapisane izjave kompetentnihpredstavnika međunarodnezajednice da "Dayton naprostotreba mijenjati i te promjeneshvatiti kao lijek ili uvjet bezkojeg se ne može". Očekujemood predstavnika hrvatskoganaroda u BiH da odmeđunarodne zajednice tražeda se konačno isprave nepravdei štete nanesene hrvatskomnarodu Daytonskimsporazumom, a koje su "tihomrevizijom" Daytona, tj.dodatnim ustavnimpromjenama i zakonima, jošviše, nažalost, umnožene.Referendum. Ako ova načela iprava nisu dostatno uvjerljiva iprihvatljiva, hrvatskom naroduu BiH u ovom odsudnomtrenutku ostaje pravo, služeći sedemokratskim sredstvima ipoštujući ustavno uređenje,izjasniti se na referendumu, i odmjerodavnih međunarodnihforuma zatražiti zaštitu svojihvitalnih interesa i temeljnihuvjeta svoga opstanka u ovojzemlji.Priopćenje Biskupskekonferencije BiH s izvanrednogzasjedanja u Travniku potpisalisu svi bosanskohercegovačkibiskupi.

HKM Sindelfingen na utakmici Hrvatska - BelgijaSindelfingen/Stuttgart/Bruxelles, 10.9.2003. (IKA) – Nanogometnu utakmicu u kojoj susnage odmjerile reprezentacijeHrvatske i Belgije 10. rujna uBruxellesu, iz Sindelfingena,Stuttgarta i okolnih gradova imjesta te iz domovine i Austrijedoputovalo je više od 150

navijača u organizaciji voditeljaHrvatske katoličke misijeSindelfingen fra MarinkaVukmana. Vatreni navijačibodrili su izabranu hrvatskunogometnu vrstu pjevajućidomoljubne pjesme, svjedočećitako zajedništvo domovinske iiseljene Hrvatske. Premda je

hrvatska reprezentacija izgubilarezultatom 1:2, navijači nisubili ogorčeni, nego su izraziliželju da ponovno uživo gledajuutakmicu naše reprezentacije.Na početku i na kraju putanavijači su se zajednički molilii otpjevali pjesmu KraljiciHrvata.

U Sarajevu završen seminar za ovlast ispovijedanjaSarajevo, 10.9.2003.(IKA/KTA) – U prostorijamaVrhbosanske katoličkebogoslovije završen je 10. rujnadrugi u nizu dvodnevni seminarza ovlast ispovijedanja. Na

seminaru je sudjelovalodvadeset svećenika, od kojih susedmorica polagali usmeneispite i dobili trajne ovlasti zaispovijedanje.Misno slavlje na završetku

seminara predvodio jevrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić, koji je uprigodnoj homiliji pozvaosvećenike da poniru, traže ivrše volju Božju.

Papa primio novog apostolskog nuncija u HrvatskojVatikan, 11.9.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. primio je usrijedu 10. rujna u audijencijunovog apostolskog nuncija uRepublici Hrvatskojnadbiskupa Francisca Javiera

Lozana. Nadbiskup Lozanoimenovan je apostolskimnuncijem u Hrvatskoj 4.kolovoza ove godine. Na toj jeslužbi zamijenio prvogaapostolskog nuncija u RH

doajena diplomatskog zboranadbiskupa Giulija Einaudija,koji je tu službu u Hrvatskojvršio od svibnja 1992.

22 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Izjava Poslovnog odbora Napretka o obrazovanju u BiHTraži se da budupraktično ostvarenaprirodna, povijesna iustavna pravahrvatskoga naroda uBiH sukladnoeuropskimstandardimaproisteklim izmeđunarodnihdokumenata

Sarajevo, 11.9.2003. (IKA) -Na sjednici Poslovnog odboraHrvatskoga kulturnog društvaNapredak u Sarajevu 11. rujnausvojena je Izjava oobrazovanju u BiH, u kojoj seOdbor očituje o potrebidosljednog poštivanja iprovedbe Ustava BiH, zakona imeđunarodnih konvencija uodnosu na ustanovljenje iprovođenje reformeobrazovnog sustava u tojzemlji. Ističe se kako procesmodernizacije školstva nepruža očekivani ishod te jepotrebna puna pozornost iodgovornost u procesuodređivanja smjera reformekoja neće ići na uštrb i protivpozitivne zakonske regulative uoblasti odgojno-obrazovnogsustava. Hrvatski narod jesuveren i konstitutivan narod uBiH te stoga ima pravoobrazovati se na hrvatskomejeziku s latiničnim pismom. Topodrazumijeva, koliko god je tomoguće, posjedovanjenastavnih programa, udžbenikai ostalog didaktičkog materijalakao pretpostavke ostvarenjuustavnih načela ojednakopravnosti zastupljenostihrvatskoga jezika u procesuodvijanja nastave.

Neprihvatljiva su zalaganjanekih predstavnikameđunarodne zajednice kojaidu u smjeru uskraćivanja pravana organiziranje nastave pohrvatskome planu i programukao sastavnom dijelubosanskohercegovačkoga planai programa. Hrvatski narod neprihvaća bilo koji oblikmajorizacije i pokušajaasimilacije u tako osjetljivompodručju društvenog života kaošto je pitanje prava na uporabujezika. To pravo ne osporava nidrugima. Odbor također ističe čestomarginaliziranje hrvatskogajezika u društvenome i javnomživotu, počev od elektronskihmedija, tiskovina, promidžbekao i službene uporabe jezika.Premda nije lako naći za svenajbolja rješenja, upozorava seda na dugi rok nije dobro da sejedan narod u toj zemlji osjećazakinutim u svojim temeljnimpravima. Na kraju izjavePoslovni odbor ističe svojupotporu svima koji se bore zaočuvanje, promicanje i daljnjumodernizacijubosanskohercegovačkogobrazovanog sustava i u njemuhrvatskoga kao sastavnogadijela, počevši od predškolskogodgoja i obrazovanja do

sveučilišne razine. Traži se dabudu praktično ostvarenaprirodna, povijesna i ustavnaprava hrvatskoga naroda u BiHsukladno europskimstandardima proisteklim izmeđunarodnih dokumenata. Na sjednici su, uz ostalo,utvrđena i pravila o raduNapretkove knjižnice "MijoPoljak", bilo je riječi o pojavineafirmativnih tekstova oNapretku u nekimbosanskohercegovačkim ihrvatskim tjednicima te seizvijestilo o dodijeljenimsredstvima Vlade RepublikeHrvatske kao pomoć Hrvatimau BiH, aktivnostima nadonošenju okvirnog zakona orestituciji u BiH, organiziranjukulturne manifestacije bijenale"Šopovi dani na Plivi" 26. i 27rujna u Jajcu te sudjelovanjuNapretka u radu okruglogastola o tome "Hrvatski jezik uBiH danas i sutra" 17. listopadau Mostaru u organizaciji Maticehrvatske te sudjelovanjuNapretka na TrećemuHrvatskom žrtvoslovnomkongresu početkom 2004. i uprogramu dvadesetogmeđunarodnog festivala"Sarajevo - Sarajevska zima".

Kardinal Puljić otvorio web stranicu Vrhbosanskenadbiskupije

Adresa web straniceVrhbosanskenadbiskupije:www.vrhbosanska-nadbiskupija.com

Sarajevo, 12.9.2003.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić svečano je 12. rujna uprostorijama Ordinarijataotvorio novu web stranicuVrhbosanske nadbiskupije naadresi www.vrhbosanska-nadbiskupija.com.Središnji dio stranice zauzimaju

aktualni događaji izVrhbosanske nadbiskupije. Nastranicu su uvrštene rubrike:raspeta Crkva u BiH, poruke iposlanice vrhbosanskihbiskupa, odredbe Ordinarijata,svetac dana, misli, stajališta iporuke vrhbosanskognadbiskupa tijekom ratnihstradanja te komentari misnih

čitanja. Drugi dio stranicedonosi prikaz institucija tenadbiskupije, kratku povijestnadbiskupije i tri glavnasvetišta, tekstove o sarajevskojkatedrali, adresar, kauze koje tanadbiskupija vodi, radnikalendar i obavijesti izekonomata.

Susret potpredsjednika hrvatske Vlade dr. Granića inuncija Eterovića u UkrajiniKijev, 13.9.2003. (IKA) –Potpredsjednik hrvatske Vladedr. Goran Granić, koji jepredvodio hrvatsko izaslanstvona Izvršnoj skupštini Svjetskogenergetskog vijeća u Kijevu,susreo se 13. rujna sapostolskim nuncijem uUkrajini nadbiskupom Nikolom

Eterovićem. NadbiskupEterović upoznao je dr. Granićasa složenom religijskom slikomUkrajine, u kojoj uz većinske,ali podijeljene pravoslavnevjernike, žive grko- irimokatolici te muslimani.Potpredsjednik Granić i nuncijEterović razgovarali su i o

stanju vjerskih prava uHrvatskoj, pri čemu je nuncijEterović posebno zahvalio dr.Graniću na angažmanuvezanom uz odnose Katoličkecrkve, ali i drugih vjerskihzajednica s državom, priopćenoje iz Vladina ureda.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Proslavljena 80. obljetnica dolaska Družbe Kćerimilosrđa u Suboticu

Trodnevna proslavaodržana je pod geslom"Djelo Božjeprovidnosti"

Subotica, 14.9.2003. (IKA) - Uorganizaciji Družbe KćeriMilosrđa i župe sv. Roka uSubotici pod geslom "DjeloBožje providnosti" proslavljenaje od 12. do 14. rujna 80.obljetnica nazočnosti idjelovanja sestara Kćerimilosrđa u Subotici iSubotičkoj biskupiji. Slavlje jezapočelo prigodnimprogramom u petak 12. rujna uHKC "Bunjevačko kolo" kojise sastojao od predavanja,glazbenih točki i prikazadokumentarnog CD "Dar tvojeljubavi", koji govori o DružbiKćeri Milosrđa i o novojblaženici Mariji Propetog IsusaPetković. Sve je pozdravilaprovincijalka s. M. EmilaBarbarić, a zatim je o dolaskusestara u Suboticu i o njihovomdjelovanju govorio AndrijaAnišić, župnik župe sv. Roka ukojoj se nalazi samostan, tzv.Zavod sv. Terezije od djetetaIsusa. Drugo predavanjeodržala je s. M. Emila Barbarićna temu "Značaj proglašenjaMajke Utemeljiteljiceblaženom za budućnostDružbe". U glazbenom dijelupod ravnanjem prof. MireTemunović i pod vodstvom s.Bosiljke Halužan nastupio jezbor župe sv. Roka, koji je uzpratnju tamburaša otpjevao tripjesme skladane u čast noveblaženice. Nastupili su irecitatori Filip Čelković,Andrea Biro i Ivana Stipić, kojisu u prigodnom recitaluprikazali lik bl. Marije Petkovićte dolazak i djelovanje sestara uSubotici. Nastupio je i dječjizbor župe Marije Majke Crkvepod ravnanjem prof. NatašeKonstadinović i pod vodstvoms. Eleonore Merković, arecitirane su pjesme posvećeneDružbi i novoj blaženici.Nazočnima se obratila sadašnjaravnateljica dječjeg doma

"Kolevka" Mirjana Čabrić, kojaje čestitajući redovnicama natoj obljetnici, istaknula daujedno "Kolevka" ove godineslavi 100. obljetnicu postojanja.Također je rekla kako se usadašnjoj "Kolevci" njegujeduh ljubavi prema djeci, što jeočito nastavak onoga duha kojesu u "Kolevku" unijele sestrejoš prije 80 godina. Sestrama ječestitao i zahvalio im nasuradnji i umirovljeni svećenikJosip Temunović, čijim suzalaganjem sestre došle uSombor. Na kraju prvog danaslavlja svim sudionicima i svimnazočnima zahvalila je s.Bosiljka Halužan, predstojnicasubotičkog samostana sestaraKćeri milosrđa. Drugog danaslavlja, 13. rujna, u crkvi Sv.Roka s. Imakulata Baić i s.Rajka Žabica su pod svečanommisom proslavile 50. obljetnicuredovničkih zavjeta. Misu jepredvodio župnik AndrijaAnišić, a s njim su suslavili mr.Andrija Kopilović i preč. JulijeBašić. O životnom putu sestarajubilarki govorila je s. EmilaBarbarić, a riječi zahvaleokupljenima je u ime jubilarkiuputila s. Imakulata. Nakonmise koja je prikazana i za svepokojne redovnice koje su kroz80 godina djelovale u Subotici,sestre i okupljeni vjernici pošlisu na grob sestara Kćerimilosrđa koji se nalazi usubotičkom Kerskom groblju,gdje su izmolili I. Večernjublagdana Uzvišenja sv. Križa.Završnoga dana slavlja, unedjelju 14. rujna, svečanumisu zahvalnicu predvodio jesubotički biskup Ivan Penzeš sdesetak svećenika i redovnika,u nazočnosti tridesetakredovnica od kojih su brojnedošle na to slavlje iz Hrvatske,osobito one koje su nekoćživjele i radile u Subotici temnoštva vjernika. Biskup je

redovnicama čestitao obljetnicui zahvalio na svemu što suučinile proteklih godina zadobrobit Subotičke biskupije.Također je pohvalio župnika ižupljane što su obnovili krov nacrkvi. Naime, toga dana župasv. Roka obilježavala je 107.obljetnicu svoje crkve izahvaljivala Bogu za završetakopsežnih radova, a na misi jetakođer obilježen zlatni jubilejzavjeta s. Imakulate i s. Rajke.U uvodnoj riječi župnik Anišićobrazložio je to četverostrukoslavlje te istaknuo kako će se uznak zahvalnosti za sve milostikoje je župa dobila po zagovorubl. Marije Petković, u crkvisvečano otvoriti kapelica, kojuće biti posvećena novojblaženici. Istodobno će sebiskupu predati molba da bl.Marija Petković budeimenovana suzaštitnicom župesv. Roka. Na misi jepropovijedao mr. Kopilović,koji je govorio o značenjuredovničkog poziva, a posebiceo velikom prinosu sestara Kćerimilosrđa za vjernički život ipastoralni rad u Subotičkojbiskupiji. Svirao je Subotičkitamburaški orkestar podumjetničkim rukovodstvomStipana Jaramazovića, azborom župe sv. Roka ravnaoje Miroslav Stantić. Na početkumise nastupila su i djeca izdječjeg vrtića "MarijaPetković" koji se nalazi usamostanu sestara zajedno sasvojim odgajateljicama s. Ivom,Dajanom, Marinom, Dijanom iŽeljkom. Na kraju mise bio jeophod u kojem je s. Emilanosila sliku bl. Marije Petković,a s. Bosiljka njezine moći ukapelicu koju je na simboličninačin otvorio župnik AndrijaAnišić. U novootvorenojkapelici biskup Penzešpredmolio je molitvu u čast bl.Marije Petković.

10. obljetnica pokolja u UzdoluMisno slavljepredvodio biskupSudar

Prozor, 14.9.2003. (IKA) - UUzdolu je 14. rujna obilježena10. obljetnica pokolja koji sunad 41 uzdolskim Hrvatom, 29civila i 12 pripadnika HVO-apočinili pripadnici Armije BiH.Misu je predvodio vrhbosanskipomoćni biskup Pero Sudar, uzkoncelebraciju više svećenika,među kojima je bio iprovincijal franjevačkeprovincije Bosne Srebrene fra

Mijo Džolan. Sjećajući seuzdolskih žrtava, biskup Sudaristaknuo je: "Njihova žrtvaobvezuje nas da trebamo imatisnage u smrt i vidjeti život, utuzi zapjevati i očima vjerevjerovati u bolje sutra, u Božjesutra", dodavši da se ne smijezaboraviti "rodna gruda, krvljunatopljena" te da hrvatski narodmora voljeti ovu zemlju akoželi imati budućnost. Pozvao je

da "iz vlastitog srca iščupamomržnju i želju za osvetom i davjerujemo u pobjedu života nadsmrti i da s radošću i nadomgledamo u budućnost". Tomprigodom blagoslovljena jespomen-ploča podignuta uspomen na 199 Uzdoljanapoginulih u 2. svjetskom i uDomovinskom ratu, a misnoslavlje završeno je zajedničkommolitvom.

24 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Frankfurt: Područni Katolički danMeđu brojnimzajednicamapredstavila se iHrvatska katoličkamisija iz Frankfurta, aHrvati su sudjelovali iu drugim duhovno-molitvenimaktivnostima proslave

Frankfurt, 14.9.2003. (IKA) -Katolici iz Biskupije Limburgsvečano su od 12. do 14. rujnau središtu Frankfurta bogatimduhovnim i kulturnimprogramom pod geslom ”Crkvanalazi grad” proslavili blagdanUzvišenja sv. Križa. Proslava uFrankfurtu bila je središnjatočka limburškog ”Tjednakriža”, koji se svake godine uobliku područnoga Katoličkogdana slavi u jednom od 11dekanata Biskupije Limburg.

Proslavu je 13. rujna uFrankfurtu otvorio limburškibiskup Franz Kamphaus.Svečano euharistijsko slavlje,na kojem je sudjelovao i velikibroj Hrvata katolika, tim jepovodom 14. rujna pokrajfrankfurtske katedrale Sv.Bartolomeja predvodio biskupKamphaus. U tijeku proslaverazličite zajednice i udrugepredstavile su se naštandovima. Među brojnimapredstavila se i Hrvatska

katolička misija iz Frankfurta, aHrvati su sudjelovali i u drugimduhovno-molitvenimaktivnostima. Na frankfurtskomZeilu je u više navrata kapuciniz obližnje crkve Naše drageGospe, koja je poznata posuvremenom gradskompastoralu, Paulus Terwittepodignut dizalicom iznadbrojnih prolaznika držaopropovijedi s temom ”Obratitese!”.

Hrvati na Međukulturnom tjednuU Mainzu se od 12. do21. rujna održavaMeđukulturni tjedanpod geslom"Integriranje umjestoignoriranja"

Mainz, 14.9.2003. (IKA) -Svečano euharistijsko slavlje upovodu Međukulturnog tjednapod geslom "Integriranjeumjesto ignoriranja" koji je uMainzu započeo u petak 12.rujna, a traje do nedjelje 21.rujna, predvodio je u nedjelju14. srpnja u katedrali u Mainzuprelat Hans-Juergen Eberhardtu koncelebraciji s voditeljemHrvatske katoličke misije uMainzu fra Josipom Klarićem,te dušobrižnicima talijanske,španjolske i poljske zajednice utome multinacionalnom gradu ukojem žive pripadnici iz 181naroda.U misnom slavlju uz domaćineNijemce sudjelovali su vjernicikatolici iz hrvatske, talijanske,korejske, poljske, portugalske,španjolske, rumunjske i drugihkatoličkih zajednica.

Na početku misnog slavljapripadnici više zajednica, međukojima i hrvatske, pred oltar supoložili cvijeća kojesimbolizira njihovu živuprisutnost u tome gradu. PrelatEberhardt u propovijedi jeizmeđu ostalog istaknuovažnost takvih okupljanja kakobi jedni druge bolje upoznali ibolje razumjeli. Kazao je kakopostoji više razloga zbog kojihljudi napuštaju svoje domove iodlaze u druge zemlje i gradovete kako je važno imati otvoreneoči i uši za potrebe drugih, našto upućuje i sam Isus Krist.U tijeku mise predstavniciraznih zajednica pjevali su imolili na svome jeziku. UimeHrvatske katoličke misijemolili su i pjevali mladi podvodstvom pastoralne suradnices. Dragice Ljubos. Misno

slavlje završilo je zahvalnompjesmom Te Deum, koju su svizajedno pjevali, svatko nasvome jeziku. Na trgovimaispred katedrale različitezajednice predstavile su naštandovima dio svoje bogatevlastite kulture te popristupačnim cijenama ponudilikulinarske specijalitete.Hrvati su se predstavili na naštandu Hrvatske katoličkemisije iz Mainza, na kojem subila izložena i izdanjaHrvatskoga dušobrižničkogaureda iz Frankfurta, i štanduHrvatske kulturne zajednice iztoga grada.U sklopu međunarodnogaglazbenog i folklornogprograma u popodnevnimsatima nastupilo je i KUD"Moslavina" iz Kutine spletomhrvatskih pjesama i plesova.

Proslavljeno Uzvišenje sv. Križa u HamiltonuSvečanu misupredvodio biskupJezerinac

Hamilton/On., 14.9.2003.(IKA) - U hrvatskoj župi sv.Križa u Hamiltonu u nedjelju14. rujna proslavljen je župniblagdan Uzvišenje sv. Križamisnim slavljem koje jepredvodio vojni biskup uHrvatskoj Juraj Jezerinac,kojega je za tu prigodu pozvaohamiltonski župnik MarijanMihoković. U koncelebraciji sbiskupom Jezerincem bili sugost svećenik iz HrvatskeLeopold Barić te domaćižupnik Mihoković.Biskup Jezerinac govorio je ovažnosti i značenju križa unašem životu, i posebno uhrvatskom narodu, istaknuvšikriž kao znak spasenja - kakokod sv. Pavla, tako i kodhrvatskih Božjih ugodnika - bl.Alojzija Stepinca i bl. IvanaMerza. U prepunoj crkvi Sv.Križa u Hamiltonu uz domaćeredovnice milosrdnice - s.Želimiru Mikulan i s. Klaudiju

Filipović, koja je nedavno poodluci svojih poglavara došla utu župu - bile su i redovnice izWest Senece nedaleko Buffalana američkoj strani. Pjevanje jevodio mješoviti župni zbor usvojim svečanim odorama uzpratnju tamburice odrasletamburaške skupine "Zlatnipajdaši". Svečanost jeuzveličala počasna gardaKolumbovih vitezova, budućida od prije dvije godine župaima svoj ogranak Kolumbovihvitezova koji nosi ime prvogahrvatskog župnika u Hamiltonumons. Stjepana Šprajca.Posebni dojam dala su djeca,članovi župne folklorneskupine "Hrvatsko selo" uhrvatskim narodnim nošnjama,te laici liturgijski službenici.Pri kraju mise skupljani sudarovi za Vojnu biskupiju. Nakraju mise otpjevana je himnazahvalnosti Bogu za "Lijepunašu" koju iseljeni Hrvati nose

u srcu, makar su toliko od njeudaljeni. Župna proslavanastavljena je u velikoj župnojdvorani svečanim župnimobjedom kojeg je pripremiložupno društvo Hrvatskakatolička žena. Na tom dijeluproslave domaćim župljanima igostima priključili su se ižupnik hrvatske župe Presv.Trojstva iz Oakvilla don IlijaPetković sa s. Krešimirom težupnik hrvatske župe NašeGospe Kraljice Hrvata uTorontu Josip Kos. Mjesnibiskup mons. Anthony F.Tonnos, koji se u to vrijemezbog obveza nalazio na istočnojobali Kanade, telefonom je danranije nazvao župnikaMihokovića te izrazio čestitkenjemu i župljanima. Proslava uHamiltonu bila je jedna u nizupriredbi u godini kojom tahrvatska župa obilježava 45godina od svoga osnutka davne1958. godine.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

30. obljetnica HKM u BernuSvečano misno slavljepredvodio kardinalPuljić, a trodnevniduhovni seminar fraZvjezdan Linić

Bern, 14.9.2003. (IKA) -Početkom 1973. godine zbogsve većeg broja Hrvata katolikakoji su pritjecali u Švicarskuosnovana je samostalnaHrvatska katolička misija uBernu. Prvi je misionar bio fraŠimun Oreč, a naddušobrižnikza Švicarsku bio je tada fraRade Vukšić. Danas je to jednaod većih hrvatskih katoličkihmisija u Švicarskoj. Sadašnjimisionar fra Ante Pranjićorganizirao je proslavu teznačajne obljetnice života irada Misije među Hrvatima utome bernskom kantonu. Želioje da to bude ponajprijeduhovni događaj te je pozvaofra Zvjezdana Linića, voditeljaduhovnog centra u Kući susretaTabor u Samoboru da održitrodnevni duhovni seminar zavjernike Misije. Od četvrtka 11.rujna do nedjelje 14. rujnabrojni vjernici okupljali su se isudjelovali u programuseminara koji je biousredotočen na otkrivanjeizazova Riječi Božje usvakodnevnom životu vjernika,zatim na vjeru u Isusa kojiozdravlja i oslobađa i s tim subile povezane molitve koje supratile izlaganja. U subotu je

svečano proslavljena misijskaobljetnica u crkvi Sv. Križa,gdje se hrvatski vjernici inedjeljom i blagdanomokupljaju na misna slavlja.Središnje je slavlje održano uglavnoj katoličkoj crkvi uBernu, u crkvi PresvetogTrojstva na blagdan Uzvišenjasv. Križa 14. rujna, a predvodioga je sarajevski nadbiskupkardinal Vinko Puljić, koji jestigao u pratnji tajnika vlč.Dubravka Turlaje i ravnateljaza inozemnu pastvu mons.Pere-Ivana Grgića. Na misnomslavlju u svečanom ozračjupjevao je oktet "Choruscroaticus", a crkva koja možeprimiti više od tisuću osoba bilaje ispunjena vjernicima, odkojih su mnogi bili u narodnimnošnjama.Kardinal je u propovijedigovorio o značenju blagdanaUzvišenja sv. Križa, istaknuvšikako je Isus na križu imao nadglavom natpis da je"Nazarećanin". Obilježeno jenjegovo zavičajno mjesto. I mipotječemo iz svoga zavičaja,kraja i domovine. Ne smijemoto zaboraviti. Čvrsta veza morapostojati, jačati se izmeđudomovine i dijaspore. Znak

križa će uvijek biti izazov, aliza nas vjernike to je znak našegidentiteta, poručio je kardinalPuljić.Slavlje je nastavljeno u parkuoko crkve, a nakon objedapriređen je kulturno zabavniprogram u koji je kratkimpovijesnim osvrtom započeovoditelj misije fra Ante Pranjić.Prigodnim nagovorimavjernicima su se obratili ikardinal Puljić, mons. Grgić,veleposlanik RepublikeHrvatske u Bernu dr. MladenAndrlić, voditelj veleposlanstvaBosne i Hercegovine DarkoZelenika i generalni konzula uZuerichu Nenad Helbl.Pozdrave su uputili i švicarskipredstavnici katoličke zajedniceupraviteljica za financije izBiela Ursula Muther, članžupnog vijeća iz župe Sv. Križai prvi misionar fra Šimun.Prigodne folklorne i glazbenetočke izveli su oktet "Choruscroaticus", folklorne skupine"Duvanjske rose" uz gangu igusle i "Posavski trio", anastupili su i glazbeni umjetniciMario Batković na harmonici iBoris Klečić na gitari. Na plesje sve pozvao bend "Upitnik" izFrankfurta.

Dan sjećanja i molitve za poginule i nestaleŽupnik fra AntoTomas predvodio jemisno slavlje natemeljima župne crkvesrušene u ratu

Žeravac, 15.9.2003. (IKA) –"Dan sjećanja i molitve zapoginule i nestale u ratovima",naziv je susreta koji je održan užupi sv. Franje Asiškog uŽeravcu u Bosanskoj posavinina blagdan Gospe Žalosne 15.rujna. Župnik fra Anto Tomaspredvodio je na temeljimažupne crkve srušene u ratumisno slavlje za poginule inestale iz Bosanske posavine uII. svjetskom ratu iDomovinskom ratu usudjelovanju skupine

povratnika, članova obitelji irodbine poginulih i nestalih.Nakon misnog slavlja užupnom uredu u izgradnjiotvorena je izložba fotografija idokumenata "Nestali nisuzaboravljeni", koju je postavilaZajednica udruga obiteljihrvatskih branitelja poginulih inestalih u Domovinskom ratužupanije Posavske. Otvarajućiizložbu predsjednik ZajedniceMirko Perković rekao je kakoje na prostoru Bosanskeposavine u Domovinskom ratu

poginulo 2.095 hrvatskihbranitelja i više stotina civila.Od 925 Hrvata koji su nestali uDomovinskom ratu u BiH, 700ih je nestalo u Bosanskojposavini. Predsjednik Perkovićukazao je na veličinu tragedijeobitelji poginulih i nestalihbranitelja i civila te je zamolioza pomoć u njihovu traženju.Izložba fotografija idokumenata u povodu Danasjećanja i molitve za poginule inestale u ratovima otvorena je užupnom uredu do 21. rujna.

Proštenje na subotičkoj KalvarijiSvečano misno slavljepredvodio je subotičkibiskup Ivan Penzeš

Subotica, 15.9.2003. (IKA) -Na blagdan Žalosne Gospe, 15.rujna, održano je proštenje nasubotičkoj Kalvariji. Svečanomisno slavlje predvodio jesubotički biskup Ivan Penzešzajedno s više svećenika. Namisi, koja je bila dvojezična,

propovijed na hrvatskomejeziku održao je mr. IvicaČatić, svećenik iz Đakovačke iSrijemske biskupije, doktorantbiblijske teologije naPapinskom sveučilištuGregoriana u Rimu, dok je namađarskom jeziku

propovijedao mladomisnikEnde Horvat, kapelan u župi sv.Juraj u Subotici. Prije i poslijemise održano je na oba jezikaklanjanje pred PresvetimOltarskim sakramentom kaozadovoljština za grijeh psovke.

26 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Međunarodni kongres o misticiU radu Kongresasudjelovalo je više oddvije stotine sudionikaiz devetnaest zemaljasvijeta, među kojimaiz Hrvatske dr. JureZečević

Würzburg, 10.9.2003. (IKA) -U drevnoj benediktinskojopatiji Münsterschwarzach krajWürzburga održan je od 3. do10. rujna Međunarodni kongreso mistici. U radu Kongresasudjelovalo je više od 200sudionika iz 19 zemalja svijeta,među kojima je iz Hrvatskesudjelovao dr. Jure Zečević sKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Uz simultano prevođenje na petsvjetskih jezika u tijekuKongresa održano je 25predavanja, u kojima su seugledni stručnjaci, teolozi iostali znanstvenicimultidisciplinarno bavilimistikom i nastojali svestranoosvijetliti fenomen i naravmističnog iskustva. BiskupPaul-Werner Scheele izWürzburga u uvodnom jepredavanju govorio o odnosu"dogme i teologije". JuanMartin Velasco komparativnoje opisao mistični fenomen, aJosef Sudbrack govorio je otakozvanoj "rastavi" izmeđuteologije i mistike i o gubljenjuvjerničke svijesti, koje jepovezano s time. JohannesMaier ocrtao je temeljneznačajke židovske mistike,predavanje Luce López-Baraltukazalo je na podudarnosti iutjecaj sufitske teologije našpanjolsku mistiku, dok jeEugen Biser u svomepredavanju - nastojećipridonijeti razjašnjavanjukršćanskog identiteta -kreativno propitkivaopoznajemo li uistinu Bogakojega je objavio Isus Krist.Luigi Borriello opisao je put od"misterija" do "mistike",Gabriel Castro tumačio jezičnisimbolizam i način izražavanjakršćanske mistike, Susan Mutokritički je razmatrala temu tzv."ženske" mistike i misticizma, aHarvey D. Egan u svome jepredavanju izložiokristocentrični misticizamPierra Teilharda de Chardina. Upredavanju odsutnoga EulogiaPacha sagledana je "karmelskamistika" u kontekstu "kršćanskemistike", Hanna-Barbara Gerl-Falkovitz govorila je o sv.Edithi Stein kao teoretičarkimistike i kao mistikinji,Cristina Kaufmann dala jesintezu mistike TerezijeAvilske, a Maximiliano Herráizkristološke mistike Ivana odKriža. Frei Betto promišljao jena temu "mistika i politika",Eric Geoffrroy promatrao

islamski sufizam pod vidommeđureligijskoga dijaloga,Otger Steggink analizirao jeiskustvo i teologiju u povijestikršćanske mistike, a CiroGarcia mistične škole istrujanja. Gerhard Wehr iznioje vidove protestantske mistike,Anselm Grün osvijetlio odnosmistike i psihologije, a rabin izMilana Giuseppe Laraspredstavio je učenje IsaacaLurie i židovski "safedskimisticizam". Camilo Macciseprikazao je mistično iskustvo uLatinskoj Americi. Predavanjeo mistici u Indiji, koje jenačinio odsutni GregoryD"Souza, bilo je pročitano.Također odsutni BarthélemyAdoukonou u svome jepredavanju opisao mističnoiskustvo u Africi. Pročitanopredavanje Tomáša Špidlikasažeto je predstavilopravoslavnu mistiku i njezinaglavna obilježja, da bi na krajuBruno Secondin sintetiziraozaključke, konstruktivno-kritički se osvrnuo napredavanja i rad Kongresa te natemelju svega toga pokušaonaznačiti perspektive mistike.U tijeku Kongresa bio jeorganiziran i rad po skupinama,a sudionici su imali prigodu ipomoću glazbe "nazrijetimistične horizonte", budući dasu priređena i dva dojmljivakoncerta: 6. rujna "Hilliard-Ensamble" iz Londona održaoje koncert pod tematskimnaslovom "Hortus conclusus"("Vrt zatvoren"), prema Pjesminad pjesmama (4,12), snapjevima iz te biblijske knjige,a 7. rujna "Troubadurs United"izveli su niz tradicionalnihsufitskih skladbi pod tematskimnazivom "U ljubavi izgubljen".Ideja i inicijativa za održavanjeKongresa o mistici, ponikla jeunutar reda bosonogihkarmelićana (OCD) te suprogram i teme predavanjauobličili karmelićani UlrichDobhan i Luigi Boriello,navodeći kao jedan od ciljevaKongresa "iznalaženjespecifičnog poslanja teologije"s obzirom na mistiku i njezino"iskustvo odnosa, tj.posvješćivanje osobnog susretačovjeka sa skriveno-prisutnim,vjerovanim Bogom, sa svomnjezinom neposrednošću iintimnošću". Premda sepokazalo da je nemoguće svumnogoobličnost i bujnostmističnoga iskustva svesti podjednu zajedničku definiciju

mistike, proučavane i naKongresu predstavljene"mistike" kršćanstva, židovstvai islama ukazale su na to, da jeriječ "o istom Bogu Abrahama,Izaka i Jakova", koji se čovjekuobjavio i dao iskusiti umonoteističkim religijama.Univerzalnost mističnogaiskustva, potvrdio je Kongres,može unatoč specifičnostima ujoš većoj mjeri biti polazišteekumenskoga,međureligijskoga isvjetonazorskoga dijaloga.Unatoč tome što je autentičnomistično iskustvotransendencije danas uvelikezamućeno mnogovrsnimkomercijaliziranim ezoterijskimi vračarsko-magijskimponudama i praksama,konstantnost čovjekove žeđi zapuninom u susretu sasvestvarnošću koja nadilazitvarni svijet i njegovu nemoćda u punini i definitivno usrećičovjeka, upućuje na to dačovjek uopće dostatno"dozrijeva" do svoga željenoga,a i namijenjenoga mu cilja tekkada se otvori i doraste zaiskustvo prisutnostitranscendentne stvarnosti uovome tzv. "pojavnome"svijetu. Poznata i (pre?)čestoupotrebljavana izrekaglasovitoga teologa 20. stoljećaKarla Rahnera o pobožnikusutrašnjice, koji će biti mistik,onaj koji je nešto iskusio, ili ganeće biti, premda u javnostiponekad i krivo tumačena,interpretirana je na Kongresu ikao poziv suvremenom -nerijetko razduhovljenome iiskustvom transcendentnebožanske stvarnosti oskudnome- čovjeku, da traži i nalazi Bogau svim stvarima, onogaosobnoga Boga, koji nijeidentičan stvarima(stvorenjima), ali je kaostvaratelj i održavateljpostojeće stvarnosti (creatiocontinua) u pozadini svegapostojećega, Boga, koji je usvim partikularnimstvarnostima njihovnajunutarnjiji sadržaj, njihovasnaga, izvorište i cilj, Alfa iOmega njihovih egzistentnosti iživotnosti, Boga Isusa Krista injegovoga mističnoga tijela -Crkve, koji ni u "mističnom" niu "eshatološkom" jedinstvu sačovjekom ne dokida, negoupotpunjuje i usavršuječovjekov osobni subjektivitet iidentitet ("ja sam tvoj" zarazliku od "ja sam ti").

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papa započeo pohod SlovačkojU svome prvomgovoru na početkutrećeg posjetaSlovačkoj Papa seponovno zauzeo da seu izgrađivanjuidentiteta "noveEurope" narodauvažava "bogatakršćanska tradicija"

Bratislava, 11.9.2003. (IKA) –Europa se ne smije zadovoljiti"samo traženjem ekonomskihprobitaka", već mora izgraditisvoju "budućnost" na "čvrstimtemeljima" poštivanja ljudskogživota, obitelji i "općeg dobra",polazeći od "bogate kršćansketradicije", rekao je 11. rujna uzračnoj luci u Bratislavi papaIvan Pavao II., koji se u prvomgovoru na početku svoga 102.apostolskog putovanja, trećeg uSlovačku, odmah osvrnuo napredstojeći ulazak te zemlje uEuropsku uniju. "Vaša zemlja",rekao je, "ući će u punopravnočlanstvo zajednice europskihnaroda. U izgrađivanjuidentiteta nove Europe unesitedoprinos svoje bogatekršćanske tradicije. Pritom sene smije zadovoljiti samotraženjem ekonomskihprobitaka. Veliko bogatstvo,naime, može stvoriti takođerveliko siromaštvo". Uslijedilesu zatim "političke" smjernicePapina govora. "Samoizgrađujući – kroz žrtvu ipoteškoće – društvo kojepoštuje ljudski život u svimnjegovim izrazima, kojepromiče obitelj kao mjestouzajamne ljubavi i rasta osobe,koje traži opće dobro i pozornoje na potrebe najsiromašnijih,posjedovat će se jamstvobudućnosti utemeljene načvrstim temeljima i obilatedobrom za sve". Na početkugovora Papa je pozdravio "svemuškarce i žene koji žive, rade,trpe i nadaju se u ovoj zemljislovačkoj", čija je "građanska ivjerska povijest pisana sdoprinosom junačkih i snažnihsvjedoka evanđelja", počevšiod Ćirila i Metoda sve do dvojenovih blaženika. Slovačka jepovijest, dakle, "povijestvjernosti Kristu i Crkvi",komentirao je Papa, koji je nakraju svoga govora zagrlio "svesinove Slovačke, zajedno spredstavnicima nacionalnihmanjina i ostalih religija". Usvome pozdravnom govoruslovački predsjednik RudolfSchuster zahvalio je SvetomOcu za treći posjet toj zemlji.Kazao je kako se Slovačka upotpunosti poistovjećuje sPapinim izjavama o Europskojuniji i njegovim isticanjemetičkih i građanskih vrednotakao nužnim temeljimaorganizacije svakoga društva.Papu je nazvao visokimmoralnim autoritetom koji se

po cijelom svijetu zauzima zasolidarnost i život dostojančovjeka za sve narode, dodajućikako se na tome polju udanašnjem svijetu "mora jošmnogo toga ispraviti". Odposljednjega Papina posjetaSlovačkoj 1995., u zemlji semnogo toga promijenilo,demokracija se učvrstila iriješena su mnoga pitanja,napomenuo je Schuster,posebno ističući ugovoreizmeđu Slovačke i SveteStolice sklopljene 2000. istabilne međudržavne odnose.Ivan Pavao II. iz zrakoplova jesišao pokretnom binom te upokretnoj stolici prošao icrvenim tepihom. Nakonpozdrava slovačkogpredsjednika i njegove supruge,Papi su djeca u narodnimnošnjama predala cvijeće i kruhi sol u znak dobrodošlice.Nakon državnih himni i vojnihpočasti pozdravni je govorodržao predsjednik Schuster izatim Papa, koji je zbogslabosti sam izgovorio samoprvu i posljednju rečenicu. UPapinu govoru nije bilo riječi odrugoj obljetnici terorističkihnapada u SAD-u koja se togaobilježava, a na upit novinara,predstojnik Tiskovnog uredaSvete Stolice Joaquin Navarro-Valls uputio ih je na vodećičlanak toga dana upoluslužbenome vatikanskomdnevniku "OsservatoreRomano", u kojem podnaslovom "Napad na mir"Giuseppe M. Petrone ističekako su neljudski terorističkinapadi na New York iWashington bili udarac nesamo SAD-u već cijelomesvijetu. Svjetovni su medijiprvenstvenu pozornost obratiliupravo Papinu izrazito lošemzdravstvenom stanju prvogadana posjeta Slovačkoj te jeglasnogovornik Slovačkebiskupske konferencije MarianGavenda morao opovrgavatitvrdnje o Papinuprijevremenom povratku uRim. Istaknuo je kako je SvetiOtac usprkos početne slabosti uzračnoj luci kasnije ununcijaturi u Bratislavi uodvojenim susretimarazgovarao s najvišimpredstavnicima političke vlastiu zemlji: s predsjednikomSchusterom, predsjednikomParlamenta PavolomHrusovskyjem i premijeromMikulasom Dzurindom, te se

po običaju s njima fotografirao.U popodnevnim satima IvanPavao II. iz Bratislave otišao uTrnavu, jedan od najstarijihslovačkih gradova i kulturnih ivjerskih središta, koji zovu islovački Rim. U trnavskoj sekatedrali, posvećenoj svetomIvanu Krstitelju, a koju su naprijelazu iz 17. u 18. stoljećedali izgraditi isusovci, Papazadržao u molitvi, a potompozdravio nazočne vjernike.Istaknuvši kako je sveti IvanKrstitelj čovjek koji živi usamoći prepunoj Božjenazočnosti, te postaje glas kojinajavljuje Mesiju, Papa jepoželio vjernicima da i onisami u sebi njeguju smisaoBožje nazočnosti slušajućinjegovu riječ, moleći se, slavećisakramente, te služeći braći.Papino 102. apostolskoputovanje izvan Italije jeujedno treće u Slovačku. Utravnju 1990., samo 5 mjesecinakon pada komunističkogarežima, Papa je pohodio Češku,Moravsku i Slovačku, zadržavšise u Bratislavi koja je tada bilana teritoriju Čehoslovačke.Godine 1995. ponovno jeposjetio Slovačku, koja je tadaveć bila izašla iz zajedničkogdržavnog uređenja sa Češkom,u prigodi kanonizacije trijusvetih mučenika iz Košica,među kojima i hrvatskogasveca Marka Križevčanina. Dopohoda dolazi uoči ulaska - 1.svibnja 2004. godine – tezemlje u Europsku uniju. Odkraja II. svjetskog rataSlovačka je primjetno izgubilakontakt sa zapadnim europskimsvijetom koji je uspostavila tekkrajem devedesetih i dolaskomMikulasa Dzurinde, sadašnjegšefa Vlade desnog centra.Slovačka ima pet milijuna ičetiri stotine tisuća stanovnikaod kojih se katolicima izjasniloviše od četiri milijuna Slovaka,koje slovačka Crkva okuplja u8 crkvenih pokrajina s 1.490župa. Za njih skrbi dvadesetbiskupa, 2.474 svećenika i3.075 redovnika. Za svećeničkozvanje pripravlja se oko 1.100bogoslova. Katolička crkva uSlovačkoj vodi 100 osnovnih,48 srednjih škola i 2 sveučilišta,u kojima se školuje ukupno38.000 učenika i studenata.Crkva vodi i dvije bolnice, 8klinika, 20 domovaumirovljenika, 18 sirotišta i 2obiteljska savjetovališta.

28 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Život i djelo Majke Terezije u riječi i sliciKnjižare, posebiceone u blizini bazilikeSv. Petra u Vatikanu,prepune su izdanjaposvećenih novojblaženici

Rim, 11.9.2003. (IKA) - Upovodu skorašnjega proglašenjablaženom Majke Terezije,knjižare, posebice one u blizinibazilike Sv. Petra u Vatikanu,prepune su izdanja posvećenihnovoj blaženici. Tako se ujednoj od njih može naći čakčetrdesetak naslova. Uzponovljena izdanja tiskano je i

desetak novih. Osimbiografskih izdanja, posebnomjesto zauzimaju molitve imisli Majke Terezije, postoji iknjiga s anegdotama. Posebnaizdanja su pripremljena i zanajmlađe, tiskan je strip oživotu i radu Majke Terezije iknjige s kratkim pričama. Uponudi je i audio i video

materijal. Tako je u ponudi viševideo-kazeta, CD-a i kasete smislima i molitvama, te CD-ana kojem se nalaze pjesme izmjuzikla koji je nastao proteklegodine, a uspješno se prikazujediljem Italije. Više informacijao izdanjima može se naći naweb stranicama izdavača, npr.www.paoline.it.

Papine su riječi pravoslavni čekali stoljećimaBukurešt, 12.9.2003. (IKA) –"Riječi koje su pravoslavničekali stoljećima", tim seriječima rumunjski pravoslavnipatrijarh Teoctist ovih danaprisjetio Papinih poruka s

njegova posjeta Rumunjskoj1999. godine. "Kršćansku vjeruu ovu je zemlju donio Petrovbrat Andrija", rekao je tadaPapa, čija je 25. obljetnicapapinske službe svečano

proslavljena 2. rujna u glavnomgradu Rumunjske. Proslavu suorganizirali Ministarstvovanjskih poslova i Talijanskiinstitut za kulturu, a u njoj jesudjelovao i patrijarh Teoctist.

Chirac protiv spominjanja kršćanskih korijenaFrancuski medijinajavljujusudjelovanjefrancuskog premijerai Chiracove suprugena svečanostibeatifikacije MajkeTerezije

Madrid, 12.9.2003. (IKA) -Francuski predsjednik JacquesChirac protivan je spominjanjukršćanskih korijena Europe ubudućem Ustavu EU, jer je tosu suprotnosti s laicističkimznačajem francuske republike.Kršćanski korijeni Europe nemogu se zanijekati, premdapostoje i ostali korijeni, no čak

ako je i riječ o povijesnojčinjenici neutralni pogled nasvijet francuskih institucijaonemogućuje im prihvatitinjihovo spominjanje ueuropskom Ustavu, pojasnio jeChirac 11. rujna na tiskovnojkonferenciji koju je u Quintasde Mora kraj Madrida održaosa španjolskim predsjednikom

Jose Maria Aznarom.Istodobno su francuski medijinajavili sudjelovanjefrancuskog premijera Jean-Pierra Raffarina, njegovesupruge i kao i predsjednikovesupruge Bernadette Chirac nasvečanosti beatifikacije MajkeTerezije u Rimu 19. listopada.

Teze švicarskih biskupa o politici prema useljenicimaU prilikama u kojimadoseljenici čine sveveći udio u radnojpopulaciji švicarskibiskupi zahtijevajupolitiku premadoseljenicima "kojaneće biti usmjerenasamo na zahtjeve ipotrebe tržišta radaveć će voditi računa odemografskomrazvoju, sigurnostisocijalnih izdataka isposobnosti države daprihvaća strance"

Bern, 12.9.2003. (IKA) –Uključivanje u društveni život,profesionalna izobrazba, borbaprotiv rada na crno i novi zakono strancima koji će u središtestaviti osobu, a ne radnuobvezu, zahtjevi su švicarskihbiskupa sadržanih u novomdokumentu o seliocima ukojima predlažu neke smjerniceza politiku prema seliocima. Udokumentu pod naslovom"Teze o iseljeničkoj politici"Komisije "Migratio" Švicarskebiskupske konferencije,objavljenom u vrijeme dok se uFederalnoj skupštini radi nareviziji federalnog zakona ostrancima, švicarski biskupizahtijevaju politiku premadoseljenicima "koja neće bitiusmjerena samo na zahtjeve ipotrebe tržišta rada već će

voditi računa o demografskomrazvoju, sigurnosti socijalnihizdataka i sposobnosti državeda prihvaća strance". Podaci okrizi nataliteta potvrđuju,naime, da će u narednimgodinama doći do smanjenjašvicarskog pučanstva ipovećanja broja doseljeničkedjece, dok istodobnogospodarstvo treba 150.000visoko obrazovane radne snageviše. U budućnosti, pišušvicarski biskupi, veliki udio uradno sposobnom stanovništvučinit će djeca doseljenika te ćese ono morati sve više oslanjatina radnike i radnice između 50.i 65. godine života, što će bitipraćeno općim porastomzapošljavanja žena, kako bi semoglo zajamčiti blagostanje uzemlji. Biskupi stoga upućuju

poziv švicarskoj Vladi da "sazemljama EU-a raspravlja opravcima iseljeničke politike,ne samo što se tiče sigurnosti";da na sve načine onemogući radna crno stranih radnikakontrolirajući takođerposlodavce; da promičeprofesionalnu izobrazbu iusavršavanje radnikadoseljenika, poglavito žena; aliu prvom redu da donese zakonkoji će "staviti u središte osobu,a ne radnu obvezu i promičeostvarivanje uvjeta nužnih zauključenje u društveni životselilaca". Crkva će se pobrinutii za "pastoralnu službu zadoseljenike putem takozvanihpastoralnih centara za strance".Biskupi su također odlučiliustanoviti Misiju za Rome sasjedištem u Luzernu.

Njemačka Crkva za zaštitu crkvenih spomenika"Božje kuće učovjekovim rukama"slogan je kampanjekojom se želisenzibilizirati javnostiza taj gorući problem

Berlin, 12.9.2003. (IKA) –Nedjelja 14. rujna bila je uNjemačkoj "Dan otvorenihspomeničkih zdanja". Katoličkacrkva u Njemačkoj sudjeluje uinicijativi informativnomkampanjom o crkvenimspomenicima, s ciljemsenzibiliziranja javnosti za

gorući problem održavanjebrojnih katoličkih spomenika uNjemačkoj. "Božje kuće učovjekovim rukama" glasislogan te kampanje, koja seprovodi u brojnim njemačkimbiskupijama, koje su za tuprigodu organizirale posjete,konferencije i izlete. Njemačka

crkvena zdanja svake godineposjeti devedeset milijunaosoba, od čega veliki dioturista. Njima je upućen pozivda daju vlastiti doprinosočuvanju crkvenih spomenika,za koje je između 1996. i 2000.Katolička crkva u Njemačkojuložila više od 2 milijarde eura.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Marijina "lekcija" iz zrele slobodeDanas je hitnoodgojiti se za slobodu,ali je više od svega"žurno da u obiteljimaroditelji odgoje svojudjecu u pravoj slobodite ih tako pripreme dadadnu primjerenodgovor na Božjipoziv", poručio jePapa na misi uBanskoj Bystrici,drugoga dana svogapohoda Slovačkoj

Banska Bystrica, 12.9.2003.(IKA) – Danas je "hitnoodgojiti se za slobodu", ali jeviše od svega "žurno da uobiteljima roditelji odgojesvoju djecu u pravoj slobodi teih tako pripreme da dadnuprimjeren odgovor na Božjipoziv", apel je koji je papa IvanPavao II. uputio predvodeći 12.rujna, drugog dana posjetaSlovačkoj, misu na Trgunarodnog preporoda u BanskojBystrici. Papa je homiliju posvetioMarijinoj "lekciji" iz "zreleslobode". "Ponovno oživjetiobiteljski pastoral i iznalazitiuvijek nove putove za navještajevanđelja novim naraštajima",poziv je kojeg je Ivan Pavao II.uputio "plemenitoj slovačkojzemlji", polazeći od uvjerenjada se "u obiteljima kujebudućnost naroda". "Dajmomjesta Bogu!", drugi je pozivPape, koji je, komentirajućidijalog između arkanđelaGabrijela i Marije prilikomnavještenja Isusova rođenja,istaknuo da "anđeo podastireočekivanja u pogledubudućnosti ljudskog roda, aMarija odgovara odgovornoobraćajući pozornost nanjegovu sadašnjost. Marija neupućuje prigovore gledebudućnosti koju je odredioBog, već traži svjetla za ljudskusadašnjost u kojoj živi. NaBožji zahtjev odgovara ulazećis njim u dijalog. Njemu je milokada može surađivati sodgovornim i slobodnimosobama". To je "pouka zanas": "Marija nas", rekao jePapa, "uči kročiti prema zrelojslobodi". Ta pouka, zaključio jePapa, ostaje aktualna "u našemdobu", u kojem "ne mali brojkrštenih kršćana nije, na zreo isvjestan način, dosegnuovlastitu vjeru. Kažu za sebe dasu kršćani, ali ne odgovaraju spunom odgovornošću naprimljenu milost; još ne znajušto hoće i zašto to hoće". Međudarovima Svetom Ocu bio je irukom pisani Novi testament.Na 500 stranica 2 kilogramateške u kožu uvezene i zlatnimslovima ukrašene knjige 2 jemjeseca radilo oko dvije stotinemladih diljem Slovačke, aposljednje riječi napisao jebiskup Nitre kardinal JanKorec.Pri svom dolasku u BanskuBystricu Ivan Pavao II.djelovao je odmoreniji, nego

prvoga dana posjeta Slovačkoj.Papa je 200 kilometara odBratislave do Banske Bystriceprešao zrakoplovom, a doprostora misnog slavljadovezao se u papamobilu.Propovijed je održao snažnijimglasom i često je prekidanapljeskom oko 100.000okupljenih vjernika, a njezinsredišnji dio pročitao jeslovački kurijalni kardinalJozef Tomko. "Papa nije sakrio,u prvim trenucima svogapohoda Slovačkoj, napor zbogkojega je koji put izrekao samodio svojih govora. Ali, možda iviše od žrtve koju čini putujućis jednoga mjesta na drugo, samnjegov lik i njegovo naučavanjedirnuli su srca slovačkoganaroda", izvijestio je iz BanskeBystrice direktor programaRadio Vatikana o. FedericoLombardi, dodajući kako je utom gradu, "u ozračju snažnemolitve, slovački narod zajednosa Svetim Ocem slavioeuharistiju, koja je označila ipočetak biskupijske sinode.Stup s Bogorodičinim kipom usredištu trga, koji je prije 40godina, kada je u posjet došaoHruščov, bio uklonjen s togmjesta, podsjeća na nepravdekomunističkoga tlačenja, ali ina njihovu prolaznost". Susret sa slovačkimepiskopatomNa susretu sa slovačkimepiskopatom uposlijepodnevnim satima uvelikom sjemeništu u BanskojBystrici, posvećenom svetomeFranji Ksaverskom, aizgrađenom devedesetihgodina, Ivan Pavao II. izrazio jesvoju radost zbog novihpočetaka Crkve u Slovačkoj,nakon progona iz dobakomunističkog režima. Uporuci slovačkim biskupimaPapa je istaknuo kakobiskupska služba sa sobom nositrnje i križeve, koji često ostajuzatvoreni u tajnovitosti srca.Ali, u otajstvenom nacrtuProvidnosti te su patnje jamstvoplodnosti apostolata koje će, uzBožju pomoć, dati obiljeplodova. Uoči 10. obljetniceustanovljenja Slovačkebiskupske konferencije, Sveti jeOtac podsjetio kako je tazemlja, izišavši iz mračnogavremena progona i šutnje,tijekom kojega je dala jasandokaz vjernosti Evanđelju,mogla ovih posljednjih godinanastaviti svoje aktivnosti. Među

važnim ciljevima posljednjihgodina Papa je uvrstiosporazum potpisan saRepublikom Slovačkom 2000.godine, rad Mješovitihpovjerenstava za pripremuostalih ugovora, uspostavljanjeVojnoga ordinarijata, otvaranjeKatoličkoga sveučilišta uRužomberoku, te jačanjeprijenosa radio postaje RadioLumen. Ali, najupečatljivijiznak da se kršćanski život uSlovačkoj obnavlja jestčinjenica da su mnoge osobeponovno pronašle evanđeoskuhrabrost za otvoreno očitovanjevlastite katoličke vjere.Potaknuvši biskupe da hrabronastave započetim putom, Svetiih je Otac upozorio na glavnapodručja koja valja njegovati –ljudski i duhovni odgoj usjemeništima, bogoslovijama iredovničkim zajednicama,promičući “cvjetanje zvanja”;zatim zaštita obitelji tejedinstva i nerazrješivostibraka; dijalog sa svijetomkulture, potpomognutiuvjerenjem da se vjera i kulturameđusobno pomažu; te skrb oslabima, siromašnima inezaposlenima. Poznato vam jekoliko prinos ljudskomenapretku koristi ievangelizaciji, koja uvijekostaje primarni zadatak Crkve,istaknuo je Sveti Otac. Ekumenski i međureligijskisusretPapa je u večernjim satima usjemeništu u Banskoj Bystricipozdravio i vodećepredstavnike protestanata,pravoslavnih i židova. Pritom jeodao priznanje za "srdačnusuradnju i međusobnorazumijevanje" različitihkršćanskih vjeroispovijesti uSlovačkoj i izrazio nadu da ćeubrzo doći dan u kojemu ćekršćani živjeti u punomjedinstvu vjere i ljubavi.Na susretu, koji je prošao usrdačnom ozračju, sudjelovalisu između ostalih luteranskibiskup Igor Misina, u imepredsjednika Ekumenskogvijeća crkava u Slovačkojbiskupa Juliusa Fila, zatimreformirani biskup GezaErdelyi, predsjednikmetodističke Crkve u SlovačkojPavol Prochazka, Jozef Kulacikiz baptističke zajednice, izhusitske Crkve Jan Hradil,pravoslavni biskup Jan Holovicte potpredsjednik Središnjegažidovskog vijeća u Slovačkoj

30 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Tomas Lang. Na kraju susretaSveti je Otac pozvao sve dazajedno izmole Očenaš, apotom je otišao u kapelu, gdjese susreo sa sjemeništarcima. Središnje židovsko vijećeobjavilo je priopćenje u kojemuističe "duboko poštivanje"Ivana Pavla II. zbog njegovazauzimanja za međureligijskorazumijevanje i uklanjanjepredrasuda među različitimreligijama. Posebno mu sezahvaljuje za njegove izjave ukojima židove naziva starijombraćom u vjeri i antisemitizamosuđuje kao grijeh. Na krajuporuke ističe se nada da će tePapine riječi naći put usvakidašnji život i srce svakogčovjeka dobre volje.

Slovački je predsjednik RudolfSchuster u razgovoru snovinarima istaknuo odlučujućezasluge Ivana Pavla II. naekumenskom području, tenapomenuo da je susret spredstavnicima ostalih Crkava ivjerskih zajednica u Slovačkojbio izričita Papina želja. Slovački kurijalni kardinalJozef Tomko izjavio je kako jeunatoč velikim zdravstvenimteškoćama prethodnog dana,Papa vrlo zadovoljan misom iodazivom vjernika u BanskojBystrici. Podsjetio je da suliječnici uvijek u Papinojblizini, ne samo naputovanjima. Kako prenosiKathpress, na pitanje hoće li tobiti posljednje Papino

putovanje, kardinal jeodgovorio: "Kod jednog IvanaPavla II. nikad se ne možeznati". U razgovoru snovinarima u Banskoj Bystricipredstojnik Tiskovnog uredaSvete Stolice Joaquin Navarro-Valls još je jednom istaknuokako nije potrebno pretjeranobrinuti oko Navarro je istaknuo kako sustrašne ljetne sparine lošedjelovale na Ivana Pavla II., alinema nikakvog osnova tvrditida bi to njegovo 102. putovanjemoglo biti posljednje, dodavšida mu je s jesenskimtemperaturama u BanskojBystrici već vidljivo bolje.

Papina sućut u povodu smrti švedske ministrice AnneLindhVatikan, 12.9.2003. (IKA) -Državni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodano uputioje brzojav sućuti švedskompremijeru Göranu Perssonu upovodu smrti švedskeministrice vanjskih poslova

Anne Lindh. Njezina nasilnasmrt duboko je ožalostilaSvetog Oca, koji upućujeiskrenu sućut švedskoj Vladi,obitelji pokojne ministrice, tecijeloj naciji. Papa zazivabožanske darove utjehe i snage

na sve one koji su uplakani tepreporučuje dušu pokojnicedobrohotnom milosrđuSvemogućeg Boga, ističe se ubrzojavu.

Rožnava: Papa ohrabrio mađarsku manjinu izemljoradnike

Na brežuljkastomprostoru u predgrađuRožnave na dosadnajvećoj misi Papina102. apostolskogputovanja okovelikoga i simboličkogoltara u obliku hostijena plitici okupilo se150.000 vjernikaistočne Slovačke,među njima i mnogihodočasnici izMađarske i Poljske

Rožnava, 13.9.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. u Rožnavije 13. rujna, trećega dana svogaposjeta Slovačkoj, snažnoohrabrio mađarsku manjinu. Na misnom slavlju koje jepredvodio u tome starom graduna istoku Slovačke Papa je namađarskom jeziku istaknuo:"Vaša je nazočnost stalnoobogaćenje za Slovačku", te stes pravom ponosni na svojubaštinu. Pozvao je pripadnikemađarske ebrežuljkastomprostoru u predgrađu Rožnavena dosad najvećoj misi Papina102. apostolskog putovanja oko150.000 vjernika iz istočneSlovačke okupilo se okovelikoga i simboličkog oltara uobliku hostije na plitici, međunjima i mnogi hodočasnici izMađarske i Poljske. Premapopisu stanovništva iz 2001. uSlovačkoj živi 520.000 Mađara,odnosno 9,7% od 5,4 milijunastanovnika te zemlje. Oko dvijetrećine Mađara priznaje sekatolicima. Ne žive na nekomodređenom području, mađarskežupe djeluju u pet slovačkihbiskupija: Bratislava-Trnava,

Nitra, Rožnava, Košice iPrešov. Papa je trećeg dana svogapohoda Slovačkoj djelovaoodmorenije, dijelovepropovijedi je kao i prethodnihdana pročitao kardinal JozefTomko, no, na kraju je SvetiOtac preuzeo mikrofon kako biuputio završne riječi. Upropovijedi je Papa posebnoizrazio priznanjezemljoradnicima koji "svojimteškim i mukotrpnim radompružaju neprocjenjiv prinosživotu zemlje", istaknuvši kakoje i kod su i kod žita, kao i kodBožje riječi sržni korijeni. Tesu riječi bile utjeha mnogimakoji u toj regiji trpe posljedicepoljoprivrednih reformi upripremi za skorašnji ulazak uEuropsku uniju. Na tome je,naime, području za razliku odBratislave, nezaposlenost vrlovisoka. Od promjena 1989.gospodarski problemi istočneSlovačke pojačani supropadanjem tradicionalneindustrije koja je, uzpoljoprivredu, osiguravalaradna mjesta.

Rožnavski biskup EduardKojnok u potresnom je govorupredstavio okrutno razdobljekomunističkih progona u svojojbiskupiji, u kojemu su biskupi,svećenici i vjernici zatvarani iizolirani ili prisiljeni na bijeg.Podsjetio je da se u to dobatajno redilo svećenike ibiskupe, a među njima ibiskupa Nitre kardinala JanaKoreca. Na kraju je uputiomolitve Bogu za dug životIvana Pavla II., što je bilopopraćeno burnim pljeskom. I Papa se u svome uvodnomnagovoru osvrnuo na patnje izdoba progona, istaknuvši daCrkva toga dana slavi blagdansv. Ivana Zlatoustog, kojegaštuje Crkva i istoka i zapada.Taj je naučitelj Crkve, otacsiromašnima i braniteljbespomoćnima, također trpio zasvjedočanstvo svoje vjere.Među vjernicima koji supozdravili Papu, osobito su gaobradovale dvije živahnetrogodišnjakinje koje su bilesijamske blizanke i uspješnopreživjele operaciju odvajanja.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Beč: Mirovna uloga Ivana Pavla II.PredsjednikPapinskog vijeća zameđureligijski dijalogpredvodio svečanumisu u bečkojkatedrali Sv. Stjepanau povodu OpćekonferencijeMeđunarodneagencije za atomskuenergiju i 25.obljetnice pontifikataIvana Pavla II.

Beč, 13.9.2003. (IKA) - Velikuulogu Ivana Pavla II. upromicanju mira istaknuo je nasvečanoj misi u bečkojkatedrali Sv. Stjepanapredsjednik Papinskog vijećaza međureligijski dijalognadbiskup Michael Fitzgerald.Misa je slavljena u povoduOpće konferencijeMeđunarodne agencije zaatomsku energiju (IAEA), te suse pozivu vatikanskogpredstavnika pri toj ustanovimons. Lea Boccardija odazvalibrojni diplomati. Slavlje jeujedno bilo posvećeno 25.obljetnici pontifikata IvanaPavla II., kao i spomenu naubijenu švedsku ministricuvanjskih poslova Annu Lindh. U svojoj je propovijedinadbiskup Fitzgerald podsjetiokako Papa u četvrt stoljeća nijeposustao osuđivati rat i sve

oblike nasilja i pozivati napregovore u kojima niti jednasukobljena strana neće bitiponižena. U vezi s izraelsko-palestinskim sukobomnadbiskup je postavio pitanjemogu li politički naputci izmirovnog plana "mapa puta kamiru" biti dovoljni za izgradnjupravednoga i trajnog mira.Papa je u tijeku svogahodočašća u Svetu zemlju2000. godine istaknuo: "Ovedvije gore - Sinaj i Gorablaženstava - nude nam mapukršćanskog života i preglednaše odgovornosti prema Bogui bližnjemu". Drugom jeprigodom rekao kao sublaženstva iz Propovijedi nagori putokaz istinskog mira. Nemože biti mira bez pravednostini pravednosti bez oproštenja.Oproštenje otvara putmeđusobnom razumijevanju,

poštivanju i povjerenju i samoće taj put moći zaustavitispiralu nasilja. NadbiskupFitzgerald također je istaknuokako se Papa uvijek zalagao zasuradnju svih vjernika za mir iuvijek ponovno osuđivaoopravdavanje nasilja vjerskimrazlozima kao zloporabureligije. Vjera mora pokretatiprema miru, ohrabrivatisolidarnost, tražiti pravednost ibraniti slobodu, ističe Papa.Nadbiskup je podsjetio kako jeIvan Pavao II. potaknuopovijesni međureligijskimolitveni skup u Asizu 1986.,koji je ponovljen "u povodurata na Balkanu" 1993., te2002. u povodu terorističkihnapada na SAD 11. rujna. Papaje, time želio istaknuti važnostmolitve za mir, jer samo onamože otvoriti srca, rekao jenadbiskup Fitzgerald.

Nadbiskup Martino o katoličkom dušobrižništvuzatvorenika

Poruka predsjednikaPapinskoga vijeća zapravdu i mirsudionicima kongresaMeđunarodnogapovjerenstva zakatolički pastoral uzatvorima, koji seodržava u Dublinu

Dublin, 13.9.2003. (IKA) -Temeljna načela crkvenogaučiteljstva o katoličkomdušobrižništvu zatvorenika,odnosno, neotuđivodostojanstvo svake ljudskeosobe premda obilježene nekimprijestupom, pravednostpolicijskih istraga, sudskihprocesa i kazni, kao i poštivanjepravne države kao jamstvo zaone koji se nalaze u zatvoru -čimbenici su koje je istaknuopredsjednik Papinskoga vijećaza pravdu i mir nadbiskupRenato Martino u porucisudionicima kongresa

Međunarodnoga povjerenstvaza katolički pastoral uzatvorima, koji se održava uDublinu.U poruci, koju je pred više od200 sudionika iz 140 zemaljapročitao biskup Gian PaoloCrepaldi, tajnik Papinskogavijeća za pravdu i mir,nadbiskup Martino izražavakatoličkim zatvorskimkapelanima razočaranje zbogtoga što apel Svetoga Oca, kojije uputio u prigodi Velikogajubileja 2000., koji je i poslijeviše puta ponavljao, a kojimtraži znak blagosti za dobro

svih zatvorenika, nije imaodovoljni odjek u svijetu. Osimtoga, nadbiskup Martino jepotvrdio i odlučan "ne"privatizaciji upravljanjakaznenim ustanovama, kazavšikako treba izbjeći to da takvaodluka svede izdržavanje kaznena službu kojom prevladavalogika zarade. Svaka reformane smije izgubiti iz vida da natom području kao prioritetostaje apsolutno poštivanjedostojanstva osuđene osobe injezina povratka u društvo,poručio je nadbiskup Martino.

Albanija posvetila nacionalni praznik Majci TerezijiTirana, 13.9.2003. (IKA) -Albanija je dan proglašenjablaženom Majke Terezije 19.listopada proglasilanacionalnim praznikom,

objavio je glasnogovornikalbanske Vlade u Tirani.Također je najavio da će na tajdan započeti spomen-godinaMajke Terezije, koja će završiti

19. listopada 2004. i bitiispunjena brojnim događanjimau čast nove blaženice.

Rio: Izgredi na zadušnici za gangsterske vođeRodbina i simpatizeriubijenih napali sunovinare koji su željeliizvješćivati odogađaju

Brasilia, 13.9.2003. (IKA) - Ubaroknoj crkvi u središtu Riode Janeira došlo je do izgreda utijeku mise zadušnice zaubijene gangsterske vođe.Rodbina i simpatizeripokojnika napali su novinarekoji su željeli izvješćivati odogađaju, pri čemu je stradalatehnička oprema i crkvene

klupe.Ernaldo Medeiros, osuđen na277 godina zatvorske kazne, iviše njegovih ortaka vrlo suokrutno ubijeni i spaljeni 11.rujna protekle godine uzatvorskoj pobunisuprotstavljenih bandi.Medeirova milicija i nadaljeterorizira stanovništvo

siromašnih četvrti Rio deJaneira. Nadbiskupija je oštroosudila izgred u crkvi zbognepoštivanje svetog mjesta.Župnik Elia Volpi novinarimaje istaknuo kako "sve obiteljiimaju pravo na misu zadušnicu,Katolička crkva nikoga neosuđuje, jer je Isus umro zapravednike i grješnike".

32 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Bratislava: Papa proglasio blaženima žrtvekomunističkog terora

U svečanome misnomslavlju na Petržalki usudjelovanju 500.000hodočasnika Papa jeposljednjeg danasvoga posjetaSlovačkoj proglasioblaženimagrkokatoličkogbiskupa Vasila Hopkai redovnicu ZdenkuSchelingovu

Bratislava, 14.9.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. na krajusvoga četverodnevnog posjetaSlovačkoj još se jednompoklonio pred herojskimprimjerom žrtava komunizma utijeku svečanoga misnog slavlja14. rujna u jednoj odnajsiromašnijih četvrtiBratislave - Petržalki. Nablagdan Uzvišenja sv. Križaproglasio je blaženimagrkokatoličkog biskupa VasilaHopka (1904-1976), koji jeumro nakon teških mučenja itrovanja u komunističkomzatvoru i redovnicu ZdenkuCeciliju Schelingovu (1916-1955) iz Družbe milosrđa sv.Križa, koja je bila optužena,osuđena i mučena, jer jepokušala pomoći svećenicima ubijegu iz zatvora. Molbu zaproglašenje blaženimaizgovorio je nadbiskup JanSokol, a na oltaru su otkriveniportreti mučenika, koje je zatimPapa i službeno postavio kaouzore svjetskoj Crkvi. Na misisu u čast bl. Hopka, koji je biopomoćni biskup Grkokatoličkebiskupije Prešov, izvedene ipjesme istočnog obreda.Riječima “Zdravo, Križu, nadojedina!” započeo je propovijedSveti Otac i istaknuo kako smona taj blagdan pozvani svojpogled uzdići prema križu kojije “povlašteno mjesto” nakojem nam se objavila ipokazala Božja ljubav, to jemjesto susreta ljudske bijede ibožanskog milosrđa. Papa jepotom srdačno pozdravio svekoji su se okupili naeuharistijskom slavlju,predvođeni svojim pastiromBratislave i Trnave JanomSokolom i cijeli slovački narod,pozvavši ga da se nikad ne

zastidi Evanđelja koje valjapohraniti u srce kaonajdragocjenije blago kojejedino može davati svjetlo isnagu u svagdanjem hodočašćuživota. Sve su to u svom životuostvarili novi blaženicislovačkog naroda. BlaženiHopko i blažena Schelingovana križ su gledali pogledompunim nepobjedive vjere, te suupravo tako mogli ostvariti svojizbor posvećenog života,osobito u trenucima trpljenja zadruge u tijeku njihova okrutnogzatočeništva.Na kraju propovijedi Sveti Otacpodsjetio je i na važnu ulogužene u povijesti spasenja. Ispoddrveta u Edenu, naime, stajalaje žena koja je, prevarena odZloga, zakoračila u smrt. No,ispod drveta križa stoji drugažena, Marija, koja prihvaćajućiBožji plan posve intimnosudjeluje u Isusovu sebedarjuOcu za život svijeta, te postajeMajkom čitavog čovječanstva.Sveti Otac povjerio je slovačkuCrkvu i narod Žalosnoj Gospi,čiji se blagdan slavi sljedećegadana, a slovački narod štuje jekao svoju zaštitnicu.U sudjelovanju pet stotinatisuća hodočasnika s Papom jekoncelebriralo 58 biskupa,među njima devet kardinala:slovački Jan Korec, austrijskiChristoph Schoenborn, poljskiJozef Glemp i FranciszekMacharski, ukrajinski LubomyrHusar, češki Miloslav Vlk,kurijalni Jozef Tomko,mađarski Laszlo Paskai injemački Joachim Meisner.Hrvatski episkopat predstavljalisu zadarski nadbiskup IvanPrenđa, požeški biskup AntunŠkvorčević i đakovački isrijemski biskup Marin Srakić.

Osim velike skupinehodočasnika iz susjedneAustrije mnogi su pristigli izPoljske, Češke, Mađarske,Kanade, Argentine i Ukrajine, amanje hodočasničke skupinepristigle su iz svih jugoistočniheuropskih zemalja, čak i izAlbanije, a Papa im je nakonAngelusa uputio pozdrave namađarskome, njemačkom,ukrajinskom, češkom,poljskom, talijanskom islovačkom jeziku. Dijelovepropovijedi i nagovora kao iprethodnih dana pročitao jekardinal Tomko, koji jepročitao i zahvalni govor nakraju svečanosti koja je trajalaviše od dva sata. Papa jezahvalio slovačkoj Crkvi ivlastima na organizaciji togatrećeg posjeta Slovačkoj.Mladima je posebno poručio dasu "nada Crkve i društva, nadaPape" ta da se ne boje bitiistinski Isusovi prijatelji i učeod njega ovaj svijet živjeti naispravni način, te s njegovompomoći izgrade civilizacijuljubavi. Prostor na kojemu jeslavljena misa bit će nazvanTrg Ivana Pavla II., a nalazi seu neposrednoj blizini gradilištanove župne crkve koja bitrebala biti posvećena na Božić. Nakon ručka sa slovačkimbiskupima, gostima i članovimapratnje u apostolskojnuncijaturi u Bratislavi Papa seuputio u zračnu luku glavnogaslovačkoga grada gdje jeodržana svečanost oproštaja unazočnosti predsjednika države,kao i političkih, civilnih ivjerskih vlasti i mnoštvavjernika koji su ga željeli jošjednom srdačno pozdraviti.

Navarro: Bolesni Papa ne budi negativne osjećajePapa koji trpi ni ukojem slučaju nijedeprimirajući, jeruspijeva prenijetisnagu svogaunutrašnjeg života

Vatikan, 14.9.2003. (IKA) -Inozemna putovanja su za papuIvana Pavla II. važni dionjegove zadaće kao poglavaraCrkve, istaknuo je predstojnikTiskovnog ureda Svete StoliceJoaquin Navarro-Valls urazgovoru za "Corriere dellaSera" na kraju Papina 102.apostolskog putovanja. Tko gaimalo poznaje zna da nitko nemože reći da mu je posjetSlovačkoj bio posljednjeputovanje. Pitanje je li se, s

obzirom na Papine zdravstveneteškoće, treći posjet Slovačkojisplatio, morali bi odgovoritiSlovaci, kazao je Navarro,dodajući kako su velikamnoštva hodočasnika tih danadala naslutiti da je bilo vrijednotruda. Bolesni Papa ne budinegativne osjećaje, ljudidoživljavaju prirodnost s kojomon ne skriva svoje fizičkegranice već ih uključuje u svojedjelovanje, i ta ih prirodnostiznutra pokreće, kazao je

vatikanski glasnogovornik,ističući ohrabrenje koje pritomdoživljavaju svi koji trpe.Papa koji trpi ni u kojemslučaju nije deprimirajući, jeruspijeva prenijeti snagu svogaunutrašnjeg života, pri čemumu pomaže i njegov smisao zahumor, istaknuo je Navarro.Napomenuo je kako je IvanPavao II. za 2004. godinu većprimio pozive četiri europskezemlje, i sam će odlučiti kojeće prihvatiti.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papa izrazio žaljenje zbog žrtava tajfuna u KorejiVatikan, 14.9.2003. (IKA) –Državni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodano uputioje u Papino ime brzojavnadbiskupu Andreasu ChoiuChang-mouu, predsjednikuKorejske biskupskekonferencije u povodu nesreća

koje su pogodile tu zemlju uprošlotjednom snažnom udarutajfuna. U brzojavu stoji kakosu pogibije mnogih dubokoožalostile Svetoga Oca, te kakomoli za žrtve i njihove obitelji.Ivan Pavao II. je ujednozamolio da se taj izraz njegove

solidarnosti prenese civilnimvlastima i svima onima kojisudjeluju u spašavanju žrtava iobnovi. Na sve koji supogođeni tom nesrećom, SvetiOtac zazvao je blagoslovSvemogućeg Boga, kako bi imon udijelio snagu i utjehu.

Cancun: Potvrđena zauzetost Svete Stolice zasiromašne

Na sastanku Svjetsketrgovinskeorganizacije uCancunu u Meksikupredstavnik SveteStolice istaknuo kakose obećanja danasiromašnim zemljamana konferenciji u Dohimoraju smatratiobvezujućima

Cancun, 14.9.2003. (IKA) –Mons. Frank J. Dewane,dotajnik Papinskog vijeća zapravdu i mir, izaslanik SveteStolice na sastanku naministarskoj razini članicaSvjetske trgovinskeorganizacije održanom od 10.do 14. rujna u Cancunu uMeksiku upozorio je u svomenastupu kako gospodarske temeimaju političku i društvenunarav s dubokim i trajnimposljedicama za životčovječanstva. Svaki čovjek inarod imaju izvanrednodostojanstvo ljudskog bića.Stoga se nikome ne smijeuskratiti pravo na blagodatikoje pruža trgovina.Predstavnik Svete Stoliceponovio je riječi pape IvanaPavla II. o obećanjima danimsiromašnim državama nakonferenciji u Dohi i dodaokako ih valja smatratiobvezujućima, jer su od životnevažnosti. Zatim je sudionikepozvao da razmisle kakotrgovinu učiniti izvoromblagodati za sve narode, a nesamo neka tržišta igospodarstva. Istaknuo je kakonije dovoljno nastavitiostvarivati pravdu i ravnotežu

samo u jednome uskomgospodarskom sustavu. Svakisustav pravila mora bitipravedan i u skladu sazahtjevima društvene pravde iljudskog razvitka. Interesiljudskog bića moraju biti iznadtržišne logike, rekao je mons.Dewane i dodao kako susporazumi ostvareni u Dohivažni, jer se odnose naintelektualne i zdravstvenepatente. Valja voditi računa oprivatnom vlasništvu te onomintelektualnom, ali uz uvjet dase poštuje i njegova društvenahipoteka te dobro ljudskeobitelji. Predstavnik SveteStolice osvrnuo se na problemzemljoradnje i upozorio kakotreba voditi računa o ovisnostiseljaka o ratarskimproizvodima i tražio neka seboljom proizvodnjom povećazaposlenost na selima tepoštuju mali zemljoradnicikojima život ugrožavajumehanizmi razmjene. Istulogiku treba primijeniti naškolstvo, vodoopskrbu izdravlje. Sva ta područja valjazakonom zaštititi da budu uslužbi javnog dobra. Preporučioje obzir prema slabimgospodarstvima i pozvao neka

se u obitelji naroda ne zaboravepotrebe afričkih država. Nakraju je mons. Dewaneupozorio kako se u Cancunuipak najviše razgovaralo oproizvodima kojima bisiromašne zemlje moglekonkurirati bogatim državama.Konferencija u Cancunu uMeksiku proglašena jepropalom zbog neslaganja okoproblema ulaganja u stranimzemljama. Cancun je propaoponajviše zahvaljujući skupinisiromašnih afričkih država,koje je vodila Bocvana.Sjedinjene Američke Državeizjavile su kako im Svjetskatrgovinska organizacija nije nipotrebna. U pozadini togpromašaja svakako je problemzemljoradnje. Mnoge su zemljetražile ukidanje državnihsubvencija zemljoradnicima,osobito proizvođačima pamukau Americi i Europi, koja jedovela do pada njegove cijenena svjetskoj razini. Premdamale države u razvoju nisuništa postigle u Cancunu, ipaksu slavile. Propast konferencijeza njih je bolja, nego lošsporazum, premda im je tomršava utjeha za stolomglobalizacije.

Mel Gibson dao izgraditi kapelicu za slavljenje mise"pape Pija V."

Redatelj filma "Muka"financirao izgradnjucrkvice u LosAngelesu čiji je oltar,okrenut prema istoku,izgrađen tako da se nanjemu slave mise nalatinskom premaobredu sv. Pija V.

Los Angeles, 15.9.2003. (IKA)– Mel Gibson, redatelj filma"Muka" koji je izazvao oprečnereakcije u javnosti, financiraoje izgradnju male crkve u LosAngelesu u dogovoru stamošnjom nadbiskupijom.Posebnost je te kapelice u tomešto je oltar, okrenut premaistoku, izgrađen tako da se nanjemu slave mise prema obredusv. Pija V. (misa na latinskomejeziku Tridentskog misala iz1570. kojega je proglasio PioV.). Opovrgavajući napisobjavljen u "New YorkTimesu" da je Gibson dao

izgraditi kapelicu koja potpadapod crkvu u Los Angelesu, akoja je u sastavu šizmatičkogpokreta poznatog kao "katoličkitradicionalizam",glasnogovornik producentskekuće "Icon", pojasnio je kako jeredatelj želio upravo takvukapelicu, jer voli sudjelovati namisi kakva se slavila u dobadok je još bio dijete.Glasnogovornik je dodao daMel Gibson ne pripadanikakvoj "šizmatičkoj sekti",štoviše priznaje se praktičnimkatolikom, priznaje Ivana PavlaII. za papu i izražava mu svoje

divljenje, krstio je također svihsvojih sedmero djece i upisaoih u katoličke škole. Osvrćućise na polemike o filmu MelaGibsona, kojeg su neki židovskikrugovi optužili zaantisemitizam, glasnogovornikte producentske kuće rekao jeda je film snimljen premaizvješću o Gospodinovoj muciopisanoj u Novom zavjetu."Bilo je nekih (Židova)", dodaoje, "koji su simpatizirali Krista idrugih koji su otvoreno tražilinjegovu smrt. To jejednostavno svetopisamski".

34 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Zbog čega je Papa narušena zdravlja posjetioSlovačku?

To je putovanjeobilježeno porukomkoja nije tolikoizrečena riječimakoliko primjerom –Papina nazočnost,njegovo svjedočenjezalaganja sve dokraja, sa svimsnagama, u služenjuCrkvi. Ljudi su u Papimogli vidjetisvjedočanstvo žrtve,zalaganja, napora uvršenju vlastitedužnosti, rada, tepatnje za vlastiteuzore. To je smisaovjernosti, a upravo toje bila i tema pohoda“Vjernost Bogu,vjernost Crkvi”

Vatikan, 15.9.2003. (IKA) –Osvrnuvši se na upravozavršeni Papin pohodSlovačkoj, koji je bio savršennastavak njegovih osvrta iponavljanih poziva da se nezaborave kršćanski korijeniEurope, koji su obilježili ovoljeto, bečki nadbiskup kardinalChristoph Schoenborn rekao jeza Radio Vatikan kako suposljednja tri Papina putovanja– u Hrvatsku, Bosnu iHercegovinu i Slovačku, vrlorječita. Mislim da SrednjaEuropa, toliko ranjenaideologijama XX. stoljeća –komunizmom i nacizmom –sada ulazi u novu stvarnostujedinjene Europe, rekao jekardinal Schoenborn. Uvjerenismo da će toj stvarnosti vjeradati povezanost, unutarnjusnagu, strpljenje i potporu.Nema čovjeka koji je više odPape uvjeren da je to itekakonužno. On je svjedok i zbogsvoga podrijetla, svojepovijesti, a i sada kao Kristovnamjesnik. To vidim u smisluvelikoga poziva Europi da nezaboravi od kuda dolazimo i dane izgubi dušu. Stoga, pohodSvetoga Oca, koji je tolikovremena posvetio toj zemlji,unatoč svojoj slabosti, veliki jeznak koji promatram sdivljenjem, rekao je kardinalSchoenborn.

Proteklih je dana Papinozdravstveno stanje, možda višenego u drugim prigodama,privlačilo pozornost medija,komentare i zabrinutost. Mnogisu se upitali čemu to putovanjeu malu srednjoeuropsku zemlju,u kojoj je, uz to, bio već dvaputa. Kako bi se to razumjelo,valja se zadržati upravo napastoralnoj zamisli ovogpontifikata i na Papinoj željiodgovoriti na pozive koji mudolaze iz Crkve i odčovječanstva iz cijeloga svijeta,bez razlike tko bi mogao bitiviše ili manje važan, rekao je urazgovoru s novinarom RadioVatikana o. Federico Lombardi,direktor programa RadioVatikana. Slovačka je malazemlja, ali posebno blizuPapinu srcu. Ona mu je ikulturno i jezično blizu. To jezemlja koja je mnogo propatila:Crkva je u Slovačkoj biladesetljećima proganjana. Osimtoga, Krakovska biskupijagraniči sa Slovačkom, tako daje Papa kao biskup izblizaosjetio patnje tamošnje Crkve,podupirao ju je moralno, a ikonkretno. Važni su razlozizbog kojih je Papa želioponovno pohoditi Slovačku,nastavio je o. Lombardi.Poduprijeti Crkvu koja se sadanalazi na prijelazu iz vremenaprogona i mogućnosti ponovne

izgradnje, i novih izazova, kojiproizlaze iz sadašnje slobode,ali koja nije bez novihproblema. Ohrabriti Crkvu natom prijelazu, ne samo uSlovačkoj, nego u svim drugimzemljama koje se nalaze usličnim situacijama u tom dijeluEurope, zadaća je koje je Papavrlo svjestan. A potom, živosjećanje na mučenike, ne samou Slovačkoj, već u čitavojCrkvi, bitna je tema togpontifikata. Njihovosvjedočanstvo treba ostati živo iplodno sjeme pred budućimizazovima. Mislim da je toputovanje obilježeno porukomkoja nije toliko izrečenariječima koliko primjerom –nazočnost Svetoga Oca,njegovo svjedočenje zalaganjasve do kraja, sa svim snagama,u služenju Crkvi. Slovački jenarod to vrlo dobro shvatio.Ljudi su u Papi mogli vidjetisvjedočanstvo žrtve, zalaganja,napora u vršenju vlastitedužnosti, rada, te patnje zavlastite uzore. To je smisaovjernosti, a tema je ovogapohoda bila “Vjernost Bogu,vjernost Crkvi”. To je bilaporuka koju je Papa uputiosvojom nazočnošću iponašanjem, možda i više negosvojim riječima, rekao je o.Lombardi.

Španjolska: Prva web stranica o egzorcizmuCilj stranice nijeprivući veliki brojposjetitelja već pružitistručnu informaciju otoj temi

Madrid, 15.9.2003. (IKA) – UŠpanjolskoj se pojavila prvaweb stranica o egzorcizmu iopsjednutosti. Zamisao je toteologa i demonologa biskupijeAlcali o. Josea Antonija Forteakoji je zajedno s jednomradnom skupinom odlučioposlužiti se internet mrežom da

ponudi pomagala u radu prijesvega svećenicima ipsihijatrima. Kako je objasnioo. Forte cilj te stranice nijeprivući veliki broj posjetiteljaveć pružiti stručnu informacijuo toj temi. Pri pokretanju testranice njezini su se autorivodili mišlju kako svi prezbiteri

ne poznaju dobro temuegzorcizma i opsjednutosti.Stoga će ta stranicapredstavljati pomoć da se učineprvi koraci pri susretu saspecifičnim slučajevima.Adresa je:http://padrefortea.en.eresmas.com.

Njemačka: Prve nagrade za najbolje radove ukatoličkim medijima

Njemačka biskupskakonferencija objavilaimena pobjednikanatječaja za najboljeradove objavljene ukatoličkim medijima

Berlin, 15.9.2003. (IKA) –Njemačka biskupskakonferencija objavila je imenapobjednika natječaja zanajbolje radove objavljene unjemačkim katoličkimmedijima. Nagrade, koje se ovegodine dodjeljuju prvi put,dobitnicima će 8. listopadauručiti predsjednik Njemačkebiskupske konferencije kardinal

Karl Lehmann.U kategoriji tiskanog izdanjadobitnica nagrade je mladanovinarka Regina Buckreus,koja je zajedno s fotografomBertom Krautbauerom autoricareportaže o duševnimbolesnicima u Obali Slonovače,zavezanim za stabla, koje ondjesmatraju čudovištima čak injihovi najbliži. Žiri, u čijem je

sastavu bilo šest predstavnika izsvijeta televizijskognovinarstva i tiskovina,predsjedao je predsjednikOdbora za izdavaštvo NjBKmons. Friedrich Ostermann. Ukategoriji elektronskih izdanjanagrađena je urednica na radijuKarla Krause za radijskuemisiju o oboljelima odAlzheimerove bolesti.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Filipini: Imenovan nasljednik kardinala SinaNovi manilskinadbiskup jeGaudencio Rosales

Vatikan, 15.9.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. prihvatio je15. rujna ostavku manilskognadbiskupa kardinala JaimeSina (75), a za njegovanasljednika imenovaoGaudencia Rosalesa (71),dosadašnjeg nadbiskupa Lipe.Kao primas jedine katoličkivećinske zemlje u Azijikardinal Sinn imao je značajnupolitičku ulogu u tijeku 29godina na čelu Manilskenadbiskupije.Rosales je rođen 10. kolovoza1932 u Batangasu, zaređen zasvećenika 1958., službovao jekao prefekt u sjemeništu, rektorna bogosloviji, župnik urodnom mjestu i duhovnikMarijine legije. Nekolikotjedana nakon što je Sinpreuzeo službu u Manili,pozvan je u kolovozu 1974. zapomoćnog biskupa. Papa ga je1982. imenovao biskupom

koadjutorom u Malaybalayu,gdje dvije godine kasnijepostaje ordinarij, a 1992.imenovan je nadbiskupomLipe. Od 1997. do 1999. bio jepotpredsjednik Filipinskebiskupske konferencije, a kaonadbiskupa Manile nasljedećem konzistoriju može seočekivati imenovanjekardinalom.Kardinal Sin u ožujku jepretrpio srčani udar, a već jegodinama na dijalizi, pa senjegovo povlačenje iz aktivneslužbe već neko vrijemeočekivalo. Vrlo popularnikardinal od 1974. na čelu jenadbiskupije koja okuplja višemilijuna katolika. Pozornostsvjetske javnosti zadobio je upolitičkim događanjimaosamdesetih godina, osobito udoba rušenja diktatureFerdinanda Marcosa.Sin je rođen 31. kolovoza 1928.

u New Washingtonu (Filipini)kao sedmo od 16 djece Kineza iFilipinke. Za svećenika jezaređen 1954., za biskupa1967., a 1976. papa Pavao VI.imenuje ga kardinalom.Kardinal Sin poznat je pozalaganju za socijalnu pravdu,karitas i borbi protiv korupcije.Vrlo su poznate njegovepropovijedi na filipinskomRadio Veritasu u tijeku"revolucije krunice" 1986.Nakon namještenih izborapredsjednika Marcosa kardinalSin i veći dio Crkve odlučio sesuprotstaviti diktaturi i 25.veljače 1986. Marcos jenapustio Filipine što je biovrhunac kardinalova političkogangažmana. Kardinal je 1998.uzaludno pokušao spriječitipredsjedništvo protestantaJosepha Estrade, ne zbogvjeroispovijesti već "sumnjivognačina života".

Misa zadušnica u povodu prve obljetnice smrtikardinala Van Thuana

Vijetnamskikomunistički režim gaje proganjao te je 13godina proveo uzatvoru, od kojihdevet u potpunojizolaciji

Vatikan, 16.9.2003. (IKA) –Prije godinu dana umro jevijetnamski kardinal FrancoisXavier Nguyen Van Thuan,predsjednik Papinskoga vijećaza pravdu i mir. Život utrošen udosljedno i herojsko prianjanjevlastitom pozivu, pastir uvijekvjeran Crkvi, pa i u mučnovrijeme progona, tim jeriječima papa Ivan Pavao II.ocrtao lik kardinala VanThuana, koji je preminuo 16.rujna 2002. godine u Rimu.Imao je 74 godine,komunistički ga je režimproganjao, te je 13 godinaproveo u zatvoru, od kojihdevet u potpunoj izolaciji. Biloje to bolno iskustvo, koje ježivio i nadvladao snagom vjere,

koja ga je, osim znakom nade,učinila i hrabrim i uzornimsvjedokom.U utorak 16. rujna njegovnasljednik u Papinskome vijećuza pravdu i mir nadbiskupRenato Martino slavio je misuzadušnicu u rimskoj crkvi SveteMarije, naslovnoj crkvipokojnoga kardinala.Dragocjena baština koju mi jeostavio, čini me sudionikomnjegove ljudske osobnosti ipomaže mi shvatiti njegovaobilježja po kojima serazlikovao: ljubaznost idiskrecija koje su proizlazile izdobrote i osjetljivosti duše, kaoi iz opreznosti povezane straženjem dobra za svakoga,rekao je u razgovoru za Radio

Vatikan nadbiskup Martino.Bio je čovjek velike kulture,gotovo sramežljivo skrivene, alikoju je odavala dubokamudrost. Želio je biti čovjekdarovan drugima, uvijek i podsvaku cijenu. Vjerujem da je 13godina provedenih u zatvoruobilježilo ostatak njegovaživota, njegovu narav iosobnost, kao i njegovu službui odlučnost u služenju drugima.Ono što je za kardinala VanThuana bilo izvanredno ineizbrisivo duhovno iskustvo,za nas ostaje najdragocjenijabaština, primjer istinskogačovjeka mira, smirenogavjernika i biskupa punogpovjerenja, rekao je nadbiskupMartino.

Kalkuta: Video vrpca o životu Majke TerezijeNew Delhi, 16.9.2003. (IKA) –Komunikacijski centar Signis izKalkute predstavio je videovrpcu o životu i djelu MajkeTerezije. Video u trajanju od 17minuta, nosi naslov"Blaženica", a dostupan je na

hinduskome, bengalskom iengleskom jeziku. Video jesnimljen u povodu predstojećegproglašenja blaženom MajkeTerezije 19. listopada. Sadržidokumentarne snimke nakojima Majka Terezija govori o

temama poput služenja, ljubavii zašto se htjela posvetitisiromašnima i posljednjima. Upravljenju glazbene podlogesudjelovali su također poznatiindijski pjevači.

Sjeverna Koreja: Gradi se prva pravoslavna crkvaOtvara li se SjevernaKoreja vjerskimzajednicama?

Seul, 16.9.2003. (IKA) -Postoje znaci otvaranjaSjeverne Koreje premavjerskim zajednicama, istaknuoje generalni tajnikJužnokorejske katoličke

komisije za pomirenje Paul HanJung-Kwan. Kao razlog nadi onističe odobrenje koje sukomunističke vlasti dale zagradnju prve ruskopravoslavnecrkve u Sjevernoj Koreji. Crkva

će se graditi na prostoru od 300četvornih metara, a vlasti suodobrile desetoriciSjevernokorejaca studijruskopravoslavne teologije uRusiji.

36 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Venecija: Crkva ožalošćena samoubojstvom mladićakoji se bacio sa zvonika Sv. Marka

Usprkos četiri metravisokim zaštitnimrešetkama mladiargentinski glumacpočinio samoubojstvosa zvonika bazilike Sv.Marka

Venecija, 16.9.2003. (IKA) –"U ime Crkve koja je uVeneciji želim izrazitineizrecivu žalost zbog tragičnesmrti tog mladića koji se ubiobacivši se sa zvonika Sv.Marka", rekao je generalnivikar Venecijanske biskupijemons. Beniamino Pizziol kojije neposredno nakon što jedoznao za tragičnu vijest otišaona Trg Sv. Marka i blagoslovioposmrtne ostatke mladogaargentinskog glumca koji sebacio sa zvonika čuvene

venecijanske bazilike. "Dokpokušavam shvatiti skrivenerazloge te geste, osjećamdužnost da kao kršćaninizrazim negativni stav osvakom samoubilačkom činu",rekao je. "Svaki je vjernikpozvan priznati Boga jedinimGospodarom vlastitog života,pouzdavajući se uvijek unjegovo beskrajno milosrđe.Pozivam sve na molitvuGospodinu za njega i za svenjemu drage osobe koje su uovom trenutku skrhane bolom",

rekao je generalni vikar.Mons. Pizziol je također rekaokako zvonik Sv. Markazadovoljava sve sigurnosneuvjete potrebne da bi sezajamčila sigurnost turista:otvoreni prozori, s kojih jemladić skočio prilikomsamoubojstva, zaštićeni surešetkama visokim četiri metrakoje su, nakon posljednjegpokušaja samoubojstva,savijene prema unutra kako bise još više otežao njihovprelazak.

Za katolike u Švedskoj "ne" euru je "ne" EuropiKršćanske Crkve uŠvedskoj će se 23.rujna u Stockholmuokupiti na zajedničkojmolitvi za ubijenuministricu Annu Lindh

Stockholm, 16.9.2003. (IKA) –"Ne" euru je "ne" Europi - to jeu najkraćim crtama komentaršvedskih katolika naprotivljenje švedskih biračauvođenju eura u Švedsku. Uprilog uvođenju eura nanedjeljnom referendumuizjasnilo se samo 41,8%Šveđana.Dan nakon ubojstva švedskeministrice vanjskih poslovaAnne Lindh, velike

zagovornice uvođenjajedinstvene valute u Švedsku,stockholmski biskup AndersArborelisu javno je izraziozahvalnost svih švedskihkatolika omiljenoj švedskojministrici. Rekao je kako sepokojna Lindh "uvijek zalagalaza priznavanje legitimitetaKatoličke crkve u Švedskoj" i"pokazivala veliko poštivanjeprema katoličkim vjernicima uŠvedskoj". Osobito se, dodao je

"brinula za širenje i potporutradiciji i kulturi Šveđana,pridonoseći sve većoj svijesti onašem položaju unutarEuropske unije". Švedskikatolici su uvijek podupirali idijelili tu otvorenost Europi,rekao je biskup Arborelius.U spomen na Annu Lindh 23.rujna Katolička crkva zajedno sostalim kršćanskim crkvamapriređuje u Stockholmumolitveni susret.

Patrijarh o stanju u Svetoj zemljiOsuda blokademirovnih pregovora

Damask, 16.9.2003. (IKA) -Grkokatolički antiohijskipatrijarh Gregorios III. Lahamosudio je u razgovoru zaengleski program RadioVatikana blokadu mirovnihpregovora na Bliskome istoku,

istaknuvši kako je "Svetazemlja ključ mira u cijelomesvijetu". Patrijarh, koji je prijeizbora za patrijarha službovao uJeruzalemu, protivi se tvrdojizraelskoj liniji u odnosu premaPalestincima, te smatra kako se

treba podržavati nada u mir,upozorivši kako Svetu zemljuviše nitko ne zove, kako je tonekada bilo uobičajeno,"zemljom mira".

Papina poruka sudionicima opće skupštine UN-aPapa potvrdio svojepovjerenje u važnoposlanje povjerenoUN-u te ohrabriočlanove diplomatskezajednice i sve koji sezauzimaju zapromicanje čovjeka,da rade velikodušno inesebično, kako bi seizgradio svijet bezsiromaštva, nasilja inepravde

New York, 16.9.2003. (IKA) –Uoči početka 58. opće godišnjeskupštine Organizacijeujedinjenih naroda, koja jezapočela 16. rujna u NewYorku, misija Svete Stolicepriredila je 15. rujna u crkviSvete Obitelji u New Yorkumolitveni susret na kojemu je,uz ostale, bio nazočan i glavnitajnik Ujedinjenih naroda KofiAnnan. Susret su predvodilikardinal Edward Egan inadbiskup Celestino Migliore,stalni promatrač Svete Stolicepri UN-u. Nadbiskup Miglioretom je prigodom izrazio željuda svaki sudionik na skupštinibude uvijek svjestan činjeniceda je ono o čemu se razgovara“za zajedničko dobro društva”.Nadbiskup Migliore je zatimpročitao Papinu poruku, u kojoj

on na sve sudionike skupštinezaziva “mudrost, radost isnagu”, te moli Boga da vodirad Ujedinjenih naroda upromicanju većegarazumijevanja, poštivanja isuradnje među članovimameđunarodne zajednice.U ovoj godini u kojoj seobilježava 40. obljetnicaenciklike "Pacem in terris",podsjetivši na proročkouvjerenje svoga prethodnikaIvana XXIII., Papa je istaknuokako cilj svjetskoga mira možebiti ostvaren ako etičkevrijednosti solidarnosti međunarodima na Zemlji, poštivanjeljudskoga dostojanstva izauzimanje za moralna načelaistine, pravde, ljubavi i slobode,pronađu najpotpuniji izraz upravnome poretku u službi

zajedničkoga dobra ljudskeobitelji. Istodobno, budući da jesve očitija potreba zamultilateralnim pristupimasloženim pitanjima općesigurnosti, međunarodnepravde i ljudskoga razvoja,Papa je potvrdio svojepovjerenje u važno poslanjepovjereno UN-u te ohrabriočlanove diplomatske zajednice,kao i sve one koji se zauzimajuza promicanje čovjeka, da radevelikodušno i nesebično, kakobi se izgradio svijet bezsiromaštva, nasilja i nepravde.Naposljetku, podsjetivši da seove godine slavi 10. obljetnicaMeđunarodne godine obitelji,Papa je pozvao na većupozornost koju valja posvetititemeljnoj jezgri života svakenacije.

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Učimo od MarijePapine riječi uzmolitvu AnđeoGospodnji uBratislavi 14. rujna2003.

1. Na završetku ovog slavljaželimo još jednom u mislimastati podno Kristova križa iprimiti od njega uzvišeni darnjegove Majke, koja je od togatrenutka postala također MajkaCrkve. Poput apostola Ivana imi je uzmimo k sebi (usp. Iv

19,27) da bi od nje naučilinutarnju raspoloživost zaslušanje i onaj stav poniznevelikodušnosti u služenjukojom se odlikovala kao prvaGospodinova učenica.Zajedno s novim blaženicimamolimo Mariju da po svom

zagovoru postigne za crkvenuzajednicu koja živi u Slovačkojmilost da bude Crkva bogata usvetosti, odvažna udobročinstvu i snažna usvjedočenju.

Slovačka - vjerna Kristu i CrkviPapin nagovor naopćoj audijenciji usrijedu 17. rujna2003.

1. Želim se danas s vamazadržati na svom apostolskomputovanju, kojeg sam proteklihdana imao radost ostvariti uSlovačkoj. Zahvalan samGospodinu koji mi je treći putdao posjetiti tu plemenituzemlju. Ponavljam izrazeosjećaja zahvalnosti svimaonima koji su me primili stolikom srdačnošću.Zahvaljujem prije svega časnojbraći u episkopatu, gospodinuPredsjedniku Republike iostalim vlastima, kao i onimakoji su se pobrinuli za svakividik mog boravka u toj zemlji. 2. Vjerna Kristu i Crkvi:takvom se Slovačka predstavljakroz svoju povijest. Došavši knjoj osobno, želio sam jepoduprijeti u toj vjernosti, dok spouzdanjem kroči premabudućnosti. Sa zadovoljstvomsam se mogao divitigospodarskom i društvenomrazvoju koji je postignut u ovimgodinama. Siguran sam da će,ulaskom u Europsku uniju,slovački narod znati pružitiizgradnji Europe valjandoprinos također na planuvrijednosti. Ona, hvala Bogu,posjeduje bogatu duhovnubaštinu, koju je, usprkosokrutnom progonu podnesenomu prošlosti, znala čvrsto čuvati.Tomu je rječito svjedočanstvoobećavajući procvat kršćanskogživota i svećeničkih iredovničkih zvanja koji sedanas događa. Molim da tajdragi narod s pouzdanjemnastavi taj put.

3. Prva dionica mog hodočašćabila je posjeta katedrali uTrnavi, crkvi majcinadbiskupije Bratislava-Trnava.Iz toga hrama, posvećenogsvetom Ivanu Krstitelju,zatražio sam od kršćana da sveviše budu neustrašivi svjedocievanđelja.Sljedeći su dani imali u središtulijepa i duboka euharistijskaslavlja, uz dobro priređenuliturgiju i pjesme i sa snažnim ipobožnim sudjelovanjemkršćanskog naroda. Prvo jeodržano na trgu u BanskojBystrici, u središnjem dijeluzemlje. Komentirajućievanđelje Naviještenja istaknuosam potrebu njegovanja,počevši od obitelji, zreleslobode. Samo se na taj načinmože odgovoriti na Božjipoziv, po primjeru DjeviceMarije.U Banskoj Bystrici sam se,nadalje, susreo s članovimaSlovačke biskupskekonferencije. Potaknuo sam ihda nastave mnogovrsno djelopromicanja kršćanskog života,nakon mračnih godinakomunističke izolacije idiktature. 4. Otišao sam zatim u Rožnavu,glavno mjesto zemljoradničkogkraja. U toj je sredini vrlorječito odzvanjala evanđeoskaprispodoba o sijaču. Da! Božjaje riječ sjeme novog života.Obraćajući se na osobit načintežacima istaknuo sam koliko jevažan njihov doprinos izgradnjinacije. Treba ipak da ostanu

čvrsto ukorijenjeni u svojustoljetnu kršćansku tradiciju. URožnavi sam jednako tako imaopriliku pozdraviti brojnuzajednicu mađarskih vjernika. Posljednja i najvažnija postajatoga mog apostolskogputovanja zbila se u glavnomgradu Bratislavi. U tijekusvečane mise imao sam radostproglasiti blaženima dvojesinova te zemlje: biskupaVasila Hopku i s. ZdenkuCeciliju Schelingovu, žrtveokrutnih progonakomunističkog režima u 50-imgodinama; oboje svjedoci vjere20. stoljeća, uzdignuti na častoltara upravo u dan Uzvišenjasvetog Križa. Oni podsjećajukako je slovački narod, udramatičnim trenucima patnje,našao snagu i nadu u Kristovukrižu: O Crux, ave spes unica!Zdravo Križu, nado jedina! 5. Potpora Crkvi u Slovačkojbila je Žalosna Gospa, njezinajedina zaštitnica. Ujedinjeni snjom, koja je ostala uz svogSina na Kalvariji, naša braćaSlovaci, i u ovom našem dobu,nastoje ostati vjerni Kristu iCrkvi. Neka Žalosna Djevicazaštiti Slovačku, da ljubomornočuva evanđelje, najdragocjenijeblago koje treba naviještati isvjedočiti svetošću života. Neka te blagoslovi SvevišnjiBog, draga Slovačko! Hvala zatvoju ljubav prema Crkvi iPetrovu nasljedniku.

38 17. rujna 2003. broj 37/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Biskup Komarica o stanju u banjolučkom krajuHrvati nužnopripadaju Bosni, krozprošlost su Hrvati bilisastavni dio Bosne ioni tu moraju naćisvoje mjesto i ubudućnosti

Banjolučki biskup FranjoKomarica u razgovoru zaDubrovački vjesnik (13. rujna)osvrnuo se na stanje ubanjolučkoj regiji i povratakizbjeglica, ocijenivši da je odprije nekoliko mjeseciprimjetno užurbanije vraćanjekuća i stanova Hrvatima, zarazliku od prije kad se punonjih željelo vratiti, ali jepostojala blokada povratkaimovine. Dodao je da nikako ne možeisključiti perfidnu igru da seciljano što manje Hrvata vratinazad u svoj zavičaj, na prostorbanjolučke regije, odnosnosjeverne Bosne i Posavine, štoje, prema njegovoj ocjeni,dovoljno dramatično i što će sesigurno odraziti na budućnost teregije, pri čemu je mislio i naBiH, ali i čitavu Hrvatsku.Napomenuo je i da ne moženikako razumjeti da semeđunarodno pravo drugačijeprimjenjuje u zapadnoj Europi iAmerici, a drugačije u Bosni i

Hercegovini.Na pitanje koliko Hrvati uBanjoj Luci mogu sigurnoživjeti, odgovorio je da što setiče fizičke sigurnosti uposljednjih nekoliko godinanije bilo većih neugodnosti, alijoš uvijek ima administrativnihodbijanja i zakidanja, tako daljudi traže svoj stan ili kuću po20, 30 pa i 50 puta. Što se tičesusjedskih odnosa, ocijenio jeda se uglavnom ponovno rađajuprijašnji međuljudski pozitivniodnosi. No, ukazao je na problemeekonomske prirode, jer seHrvatima tamo puno težezaposliti nego Srbima.Napomenuo je i da se pokušavaiznova senzibilizirati hrvatsketvrtke koje su se vratile ubanjolučki kraj da barem onizaposle nekog Hrvata, no i kodnjih se nailazi na gluhe uši.Hrvati nužno pripadaju Bosni,kroz prošlost su Hrvati bilisastavni dio Bosne i oni tumoraju naći svoje mjesto i u

budućnosti, zaključio je,napomenuvši da stoga sviHrvati koji Bosnu smatrajusvojim rodnim krajem idomovinom moraju bitidodatno potaknuti od svihbenevolentnih, u prvom reduHrvata, ali i drugih plemenitihljudi i demokrata, da zasučurukave i u svakom pogleduobnavljaju tu zemlju imaterijalno i duhovno.Osvrnuvši se na posjet SvetogaOca Banjoj Luci, biskupKomarica kazao je da je Papasvojim dolaskom zadužio ikatolike, ne samo Banjolučkebiskupije, nego i čitave Bosne iHercegovine, zadužio je isusjede pravoslavne Srbe iMuslimane, međunarodnuzajednicu, ali i katolike uhrvatskom narodu i sve onekoji bi trebali pomoći uispravljanju velike nepravdekoja se tamo dogodila ikonstruktivno i odlučno sezaložiti za ozdravljenje jednogajoš uvijek vrlo bolesnog stanjanastalog nakon rata. (ika-kj)

O. Bono Zvonimir Šagi o raspravi o jogiKolumna urujanskome broju"Kane"

U kolumni u kršćanskojobiteljsko reviji Kana (rujan,2003.) teolog o. Bono ZvonimirŠagi osvrnuo se na ovoljetnujavnu raspravu o jogi, kazavšida svi koji se pitaju zašto bidržava promovirala i financijskipomagala vježbu joge zanastavno osoblje koje to želi, ane npr. kršćanske duhovnevježbe onih koji jednako takoto žele ili odaberu, proglašavajuse ili neznalicama ilinetolerantnima, a ako sebiskupe optužuje zanetoleranciju i nepoznavanjejoge, zar ne bi, smatra on, sdruge strane, isti taj prigovorvrijedio i za njihove kritičare.Poznaju li oni vrijednostiosobne i zajedničke – usmene imislene – molitve iskrenih,Duhom Božjim prožetihvjernika, zapitao se kolumnist.Zapitavši se što bi bilo da,primjerice neka kršćanskaudruga za molitvu usvakdanjem životu dođe uIndiju i zatraži od tamošnjeg

ministarstva da joj omogući ifinancijski podupre vježbumolitve za njihovo nastavnoosoblje i zar bi hinduskiduhovni učitelji bilinetolerantni ako bi se tomeusprotivili, kolumnist jepostavio i pitanje zašto bi jedanhinduski duhovni učitelj ukršćanskome kulturnomambijentu zavrijedio većepoštovanje i brigu sekularnedržave, civilnog društva imedija, nego neki kršćanskiučitelji duhovnosti, koje,recimo, novinar javno prozivaneznalicama i netolerantnima,jer tobože, ne vode računakoliko katolika već vježba jogui neke druge vježbe izistočnoga religijskog područja.“A upravo zbog toga mi koji sesusrećemo s tim katoličkim“praktikantima“ joge i drugihistočnjačkih metoda, čestojednostavnim ljudima, osobitomladima, zavedenim od nekihsamozvanih gurua, znamokakvi su rezultati“, pojasnio je.

Ocijenio je pri tome da biumjesto prepirke o jogi, iskrenikršćani, ne samo biskupi isvećenici, nego i laici,pogotovo teolozi, morali početigovoriti o osobnoj molitvi. Usuvremenim okolnostima, pišedalje o. Bono, kad mnogoosoba traži nutarnji mir, izlaz izstresnih situacija, čini seneophodnim ponovno jačenaglasiti osobnu molitvu, atime bi se samo pojačala i onazajednička na svim mogućimcrkvenim razinama. Nemameditacije, nema pravog putapročišćenja, ni prosvjetljenja, nimističnog sjedinjenja bezduboko ukorijenjene osobnemolitve, zaključio je. Pri tomeje istaknuo još jednu važnučinjenicu kad je riječ o osobnojmolitvi, a to je dimenzijacrkvenosti te je pojasnio damolitva, ako je u kršćanskomsmislu prava, otvara čovjekazajedništvu s Bogom i s drugimljudima. (ika-kj)

Nova knjiga fra Mladena HercegaU izdanju katoličke izdavačkekuće "Teovizija" iz Zagrebaizašla je nova knjigahercegovačkoga franjevca fra

Mladena Hercega naslovljena"Papiga je progovorila". Riječje o zbirci priča za meditaciju,koje je autor, poznat po svojim

duhovnim nagovorima,prikupio s raznih strana svijeta.(ika-bm/sv)

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Izdanja Novoga svijeta za najmlađeKnjiga "Dosta priče orodama" namijenjenaje djeci od 4 do 7godina i popraćena jepriručnikom zaroditelje i odgojitelje

Novi svijet objavio je knjiguautora Ezia Acetija i AlbertaRotteglia “Dosta priče orodama!“. Knjiga jenamijenjena djeci od 4 do 7godina i popraćena jepriručnikom za roditelje iodgojitelje, a želi im pomoći darazgovaraju o osjećajnosti ispolnosti, temama koje se često

prepuštaju drugima. Zanajmlađe je izrađena i “kockaljubavi“ za jednostavnu igru:svakoga dana ujutro treba sebaciti kocka kako bi se otkriocilj za taj dan. Kocka sadržišest umijeća ljubavi: ljubi prvi,u svakom čovjeku ljubi Isusa,ljubimo se međusobno, ljubisvakoga, postani jedno s

drugim, ljubi neprijatelja. Višeo tome može se pročitati uknjizi naslovljenoj “Kockaljubavi“. Knjige i kocka moguse naručiti na adresi: FranjeRačkoga 30, 48260 Križevci, iliputem E-maila: novi-svijet@kc.hinet.hr. (ika-kj)

Objavljeno hrvatsko izdanje knjige Josemaríe Escrive“Brazda”

Ivan Pavao II. Escrivuje 17. lipnja 1992.proglasio blaženim, a6. listopada 2002.godine svetim

Nastavljajući u svomeizdavačkom programuposvećivati pozornostsuvremenim katoličkimpokretima, kao i suradnji sraznim crkvenim redovima,nakladna kuća “Verbum” izSplita objavila je hrvatskoizdanje knjige “Brazda”Josemaríe Escrive, španjolskogsvećenika i utemeljiteljakatoličke prelature Opus Dei.

Knjiga je plod nutarnjeg životai iskustva rada s dušama sv.Josemaríe Escrive. Autor uknjizi, čija bogata i dubokaduhovnost sadrži profinjenuteologiju, a ne sustavneteološke traktate, pridaje velikuvažnost ljudskim krepostima usvjetlu božanske sudbinečovjeka. Pisac potiče čitateljada poveže ljudske i božanskevidove kršćanskog savršenstva.

Sv. Josemaría Escrivá bio jekonzultor Papinske komisije zaispravno tumačenje Zakonikakanonskog prava i konzultorKongregacije za sjemeništa isveučilišta te počasni članPapinske rimske teološkeakademije. Papa Ivan Pavao II.Escrivu je 17. lipnja 1992.proglasio blaženim, a 6.listopada 2002. svetim. (ika-jb/mjv)

Zajednica bračnih susreta i neka moralna vrednovanjanjezinih pripadnikaU novom broju časopisa zaopća društvena pitanja“Društvena istraživanja”objavljen je i članak StipeTadića i Vine Mihaljevića sInstituta društvenih znanostiIvo Pilar o Zajednici bračnihsusreta i nekim moralnimvrednovanjima njezinih

pripadnika. Svrha rada bila jeraščlamba empirijskih podatakao pripadnicima Zajednicebračnih susreta glede njihovihmoralnih stavova opredbračnim spolnimodnosima, nerazrješivostibraka, namjernom prekidutrudnoće, preljubu, nevjeri i

kontracepciji. Istraživanjem seželjelo provjeriti postoji lirazlika u moralnim stavovimaizmeđu muškaraca i žena i toutječe li, i koliko, stupanjnaobrazbe na vjerničke stavoveglede moralnog vrednovanja iponašanja pripadnikaZajednice. (ika-kj)