n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 42 22. listopada 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Narodnosna stipendija 4. stranica

Foto: Branka Pavić Blažetin 12. stranica

Martinci - Županijsko natjecanje Martinci - Županijsko natjecanje u kazivanju stihova „Josip Gujaš Đuretin”u kazivanju stihova „Josip Gujaš Đuretin”

Nova školska godina na Fancagi 6. stranica Rodjendansko slavlje 11. stranica

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

Kad Gradišće skupa diše

s Hrvatskom u KoljnofuHumanitarni donatorski večer pod geslom «Svi zaZrinka» prošloga petka, umjesto Fileža, održan jeu Koljnofu, što je još jednoč pokazalo, veliko srceimaju ne samo Koljnofci nego i GradišćanskiHrvati od Slovačke sve do Ugarske. Nažalost, umedjuvrimenu je preminuo 20-ljetni bolesnihrvatski junak Zrinko Kaurin, komu je bila na -minjena ova akcija na vračenje sa strane overegije. Neke peršone nikako nisu htile razumiti,kamo će biti upućeni dobrovoljni dari ako jemladić zgubio borbu za žitkom, zaman je pisalosvagdir da milodari se prikdaju Udrugi hrvatskihbranitelja i dragovoljaca Domovinskoga boja Pri-morsko-goranske županije, ka se brine od svojihkotrigov. Na plakati je paralelno s tim spomenutai 20. obljetnica bojne operacije «Oluja» pak suonda HKD-ovci u Gradišću vanstupili iz organi-zacije, dok DGHU i Hrvatski savez iz Slovačke s koordinacijskom ulogom dr. Franje Pajrića nisu seodrekli održavanja ove manifestacije, na ku jedošla velika braniteljska delegacija iz spomenutežupanije. Med njimi je bio i ćaća nedavno pre-minuloga Zrinka, ki je uspio skupasvezati cijeloGradišće u jednoj jakoj simboliki. Nije samorečeno, nego i ostvareno, te noći se je Gradišće uskupnom zdihu našlo s Hrvatskom. Gdo je došaou koljnofski Dom kulture, mogao je viditizajedničtvo duš od Dalmacije prik Slavonije svedo Rijeke, jer ovde su se objamili poznati inepozna ti, ne samo u tancu i jačenju nego i u voljida se pomaže. Svi akteri su besplatno nastupali,još i koljnofski zet je zastunja primio tehničko naš-timanje razglasa, a kot šlag na torti, došao jezabavljati mnoštvo i Krunoslav Kićo Slabinac.«Ovdje se osjeti zajedničtvo, kao kod nas, napočetku Domovinskog rata, ovdje se osjećamo imi, kao doma» – no to je bila ta čarobna rečenicaNikice Maravića, predsjednika Udruge braniteljevi ujedno predsjednika Općinskoga vijeća, zbogčesa je i bilo vridno skupaspraviti ov koncert, zbogčesa se je isplatilo otputovati na kraju prošlogatajedna u Koljnof, koji se odsad tretira u brani -teljskoj priči Primorsko-goranske županije, kot imjesto zajedničtva i zvanarednoga domoljublja.(Više od toga u narednom broju Hrvatskoga glas-nika.)

Tiho

Subota je, sjedim uz radnistol s upaljenim računalomi lutam brojnim internet -skim stranicama, koje minude kolone ljudi, žice, pre-pucavanja, izbore, prirodnekatastrofe, vjerske obra-čune i zatvorene zelenegranice. Pomalo je prohla-dno ovo kišovito vrijeme,tjedan dana već kiši, i una-toč centralnom grijanju uv-lači se u pore, križa i hladinoge. Kako je tek onimakoji su na granicama čeka-jući da ih prijeđu, na putudugom, a do cilja ne znaju hoće li doći. Ašto je cilj? Migrantska kriza drma Stari Kon-tinent, već godinu dana ne prestaje, a mi,

zemlje u kojima živimo, upravo smo naputu između istoka i zapada. Uvijek naputu kojim «karavane prolaze». Već dva-desetak godina govorimo o Europskojuniji, zajednici obećanja i spasa, prijesvega gospodarskog blagostanja. Mađar-ska je njezina članica već deset godina ipet mjeseci, Hrvatska dvije godine i trimjeseca, obadvije pripadaju obitelji od 28punopravnih članova.

Jedna je u Schengenu, a druga ne,obadvije s vanjskim granicama sa zem-ljama koje nisu članice EU-a. Mađarska jeu noći s petka na subotu zatvorila granicuprema Hrvatskoj. U Hrvat skoj je izbornagroznica, izjednačena borba pretendanatana pozicije vlasti, o čemu će hrvatski gra-đani donijeti odluku 8. studenoga.

Kada je nastajala Europska unija, nje-zini pravni okviri nisu ni sanjali milijunskipriljev migranata i izbjeglica, nije se mislilona neslogu među državama članicama.Turska ovih dana pita Europu, zašto onajoš uvijek nije članica Europske unije. Ma-đarska je žicom zatvorila granicu premaSrbiji, a sada i prema Hrvatskoj, Hrvatskaje članica EU-a.

Migranti dovode u pitanje proklami-rana prava EU-a na azil i zaštitu temeljnihljudskih prava i europskih vrednota, onase žele štititi njihovim ograničavanjem?Da, to je stvarnost? Nije sigurno da je u toj

stvarnosti onaj koji imaprobušene cipele zaslu-žuje nove baš na europ-skom kontinentu. Atri -but su države i njezinegranice, ako želi sačuvatisvoju državnost, državatreba moći nadziratisvoje granice. «Ni pros -ječ na europska državanije, nažalost, sposobnadjelovati kao puni među-narodni subjekt, a mo-žemo se samo pitati bi lidržave poput Mađarske,Slovenije, Hrvatske, Grčke

i drugih bile sposobne same se nositi sovim izbjegličkim valom koji još traje. Mis -l im kako je jasno da za to ne bi bile spo -

sob ne», kazao je ovih danajedan slovenski političar.

Mađarska je 17. listopadauvela privremenu mjeru sus -penzije šengenskog sustava,čime je uveden granični nad -zor dokumenata koji se pro-vodi na granici sa Slovenijom,po potrebi se primjenjuje ćese primjenjivati, (Slovenci su

slično prema Mađarskoj uveli sredinomrujna, ukinuli ovih dana, isto to rade kadazatreba Austrijanci, Nijemci). Sve je to uskladu sa šengenskim pravilima. Slovenijane odobrava zatvaranje mađarske granices Hrvatskom, jer od subote migranti se izHrvatske usmjeravaju u Sloveniju te daljeprema zemljama EU-a. Austrija i Njemačkajoš su otvorene za primanje migranata.Ako one zatvore granice za prijam migra-nata i izbjeglica, to će učiniti i Slovenija.

Očito je kako EU hitno potrebuje je-dinstvenu izbjegličku politiku, jer žice nerješavaju ništa. Svi ćemo podići žice i sta-viti policiju i vojsku na granicama, iz danau dan sve je više zagovornika podizanjaograda. Komentirajući mađarske mjere nagranici prema Hrvatskoj, njemačka vladaizjavljuje: «Mjere mađarske strane sigurnone rješavaju problem migracijsko-izbjeg -lič ke navale. Za takav potez u ovom tre -nut ku ne postoji nikakva nužnost. Ove sumjere protivne našim brojnim upornimpokušajima za uspostavom EU solidar -nosti.»

Nisam se osjećala dobro u noći s petkana subotu, dana Gospodnjeg 17. listopada2015. godine. Bilo mi je hladno, a nisambila na putu i cipele mi nisu bile natop -ljene blatom.

Branka Pavić Blažetin

Nisam se osjećala dobro u noći s petka nasubotu, dana Gospodnjeg 17. listopada2015. godine. Bilo mi je hladno, a nisambila na putu i cipele mi nisu bile natopljeneblatom.

Glasnikov tjedan

AKTUALNO n 3 n

Pečuški razgovoriU službenom posjetu konzularnom području Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu,14. listopada boravio je zamjenik ministra kulture Republike Hrvatske Alen Kajmović. On se u Hrvat -skome klubu Augusta Šenoe susreo s predstavnicima Hrvata u Mađarskoj. Domaćice susreta bilesu generalna konzulica Vesna Haluga i konzulica prvog razreda Dinka Franulić. Tema je sastankabila «Načini unapređenja odnosa između kulturnih institucija Hrvata u Mađarskoj s kulturnim insti-tucijama u Republici Hrvatskoj».

Pozivu generalne konzulice odazvali su se parlamentarni glasno-govornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Mišo Hepp, HDS-ovpredsjednik Ivan Gugan, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvatau Mađarskoj Stjepan Blažetin, voditelj Hrvatskoga kluba AugustaŠenoe Mišo Šarošac, voditelj HDS-ova ureda Jozo Solga, ravnateljKPC Hrvata u Mađarskoj Jozo Hari, urednik hrvatskih programaMTVA Tomo Füri, uime pečuškoga Hrvatskog kazališta Đuso Berite glavna i odgovorna urednica Medijskog centra CroaticaBranka Pavić Blažetin.

Nazočni su ukratko predstavili ustanove, organizacije kojepredstavljaju, te svoje viđenje buduće suradnje, potrebe i konk -retne projekte koji bi pridonijeli boljem poznavanju i prepozna-vanju Hrvata iz Mađarske u Republici Hrvatskoj.

Alen Kajmović s pozornošću je saslušao svoje sugovornike teobećao potporu njihovu radu poradi očuvanju nacionalne sa-mobitnosti. HDS-ov je predsjednik Ivan Gugan kazao kako se naposljednjem popisu pučanstva 2011. godine 30 tisuća ljudi izja-snilo pripadnikom hrvatske narodnosti iako on procjenjuje daHrvata u Mađarskoj ima 50 – 70 tisuća. Kazao je da u Mađarskojdjeluje 112 hrvatskih mjesnih narodnosnih samouprava, sedamžupanijskih i Hrvatska državna samouprava, da ima stotinjak ci-vilnih udruga hrvatskoga predznaka te se u 29 škola u Mađarskoju nekom vidu odvija nastava hrvatskoga jezika koju pohađa okotri tisuće učenika.

Razgovaralo se uglavnom oko dva važna projekta: obilježa-vanja 450. obljetnice Sigetske bitke 2016. godine, te 100. obljet-nice rođenja hrvatskoga slikara Zlatka Price, rođenog u Pečuhu.

Ravnatelj KPC Hrvata u Mađarskoj Jozo Hari, koji je i zastupnikSkupštine grada Pečuha, predsjednik Narodnosnog odbora pe-čuške gradske Skupštine, zastupnik pečuške Hrvatske samoup -rave i predsjednik Skupštine Zaklade Zlatko i Vesna Prica, iznioje planove proslave spomenute obljetnice koju zajedno spre-

maju gradovi Pečuh i Samobor. Razgovaralo se o neprimjerenomprostoru, nije izložene poklon-slike Zlatka Price (91 slika) koju jeon darovao za života Pečuhu, jednako kao i obnovi Pricine kućeu Tari koja je u vlasništvu Zaklade Zlatko i Vesna Prica. Govorilose i o pomoći koju bi Ministarstvo kulture moglo pružiti Hrvatskojdržavnoj samoupravi za razvoj kulturnih središta u njezinu odr-žavanju, te o mogućem otkupu knjiga sa strane Ministarstva kul-ture Republike Hrvatske od hrvatskih izdavača u Mađarskoj, te opoklon-knjigama za potrebe obrazovanja i kulture Hrvata u Ma-đarskoj.

Kapitalan i zanimljiv projekt za hrvatsku i mađarsku državujest obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke, kazao je Kajmo-vić te izrazio začudnost potencijalom Hrvata u Mađarskoj, i obe-ćao da će se konačno zalagati za sve ono na što mu je skrenutapozornost sa strane Hrvata u Mađarskoj, te im dati svekoliku po-litičku potporu hrvatske države.

Branka Pavić Blažetin

Generalna konzulica Vesna Haluga i zamjenik ministrakulture Republike Hrvatske Alen Kajmović u Hrvatskomeklubu Augusta Šenoe

PEČUH, ČAKOVEC – Djelatnici vrtića pečuškog odgojno--obrazovnog centra Miroslava Krleže, na čelu s ravnateljemCentra Gaborom Győrvárijem, 23. listopada posjetit ćečakovečki dječji vrtića Dječja mašta, s kojim će potpisatipovelju o suradnji. Do posjeta je došlo zalaganjem generalnekonzulice Vesne Haluge. Posjetit će Učiteljski fakultet uČakovcu – Diplomsko-sveučilišni studio Ranog i predškol-skog odgoja i obrazovanja. Primit će ih dožupanica Me đi -murske županije Sandra Herman, posjetit će gradskopoglavarstvo gdje će ih primiti pročelnik Upravnog odjela zadruštvene, protokolarne i europske poslove. Planira se i raz-gledanje grada Čakovca te posjet zdanju Leptirići u ZebanecSelu, područnom dječjem vrtiću Dječja mašta, te posjetpoglavarstvu Općine Selnica gdje će ih primiti načelnik ErvinVičević, a pohodit će i zdanje Bambi u Čakovcu, sjedištedječjeg vrtića Dječja mašta, te Radionicu izradbe keramike uMačkovcu.

n 4 n TEMA

U konferencijskoj dvorani Ministarstva ljudskih resursa 13. listo-pada državni tajnik za crkvene, narodnosne i društveno-političkeodnose Miklós Soltész u društvu zamjenika državnoga tajnika zanarodnosne i društveno-političke odnose Attile Fülöpa uručio jenarodnosne stipendije školovanja. Nagrada se dodjeljuje petiput. Ove je godine dodijeljeno 19 narodnosnih stipendija školo-vanja, hrvatski su dobitnici Patricio Čahut, gimnazijalac pečuškeHrvatske gimnazije Miroslava Krleže, i Andrej Kiš, gimnazijalacbudimpeštanskog HOŠIG-a. Na svečanosti nazočili su pojedininarodnosni glasnogovornici Mađarskoga parlamenta, ravnateljisrednjih škola nagrađenih tako i ravnatelj pečuške Hrvatske gim-nazije Miroslava Krleže Gabor Győrvári te ravnateljica budimpeš -tanskog HOŠIG-a Ana Gojtan, roditelji srednjoškolaca, tako iMarta Čahut te Miroslav Kiš. U svom obraćanju javnosti državni je tajnik Miklós Soltész nagla-sio kako su narodnosti u Mađarskoj tijekom povijesti bezbrojputa iskazali svoju vjernost državi. Kao primjer naveo je aradskemučenike, od kojih su mnogi bili pripadnici narodnosti. To pri-padanje i ljubav prema matičnoj domovini ne isključuju, dapačejačaju jedan drugog. Prema državnome tajniku Soltészu stipen-dija je korisna, ta od sto dosadašnjih dobitnika njih šezdeset nas -tavljaju svoju naobrazbu na visokim učilištima. „Oni su se koristilimogućnostima i uloženim povjerenjem” – naglasio je državni taj-nik te dodao kako su nagrađeni poput narodnosnih glasnogo-vornika Mađarskoga parlamenta „veleposlanici” svoje zajednice.Naglasio je da mađarska vlada istaknutim partnerom smatra tri-naest narodnosti u Mađarskoj te za dvije godine – ove i sljedeće– udvostručit će okvirni iznos za stipendiju. Pravo na natječaj zadobivanje stipendije imale su dvadeset i četiri škole, od kojih de-vetnaest se koristilo tom mogućnošću, i to devet njemačkih, podvije romske, hrvatske, slovačke i slovenske, te po jedan rumunj-ski i srpski srednjoškolac narodnosnoga podrijetla. Dobitnici sti-pendije potporu od 60 tisuća forinti dobivaju tijekom desetmjeseci dvije školske godine.Patricio Čahut, gimnazijalac je 11. razreda pečuške Hrvatske gim-

nazije Miroslava Krleže. Marljiv je učenik,uspješan je bio i na Držav nome natjecanjuosnovnoškolaca iz hrvatskoga jezika, knji-ževnosti i narodopisa. Voli športove, ljubavprema rukometu nosi još iz Santova, iz ta-mošnje Hrvatske škole. Dobro govori injemač ki jezik te će možda svoju daljnjunaobrazbu nastaviti u Austriji. Zasada ganajviše privlači turizam. Jako je ponosan štoje osnovnu školu završio u Santovu, a tako-đer što je „krležijanac”. „Jako sam ponosnana Patricija i nadam se da će tako uspješnonastaviti. Svim hrvatskim srednjoškolcimaželim takav uspjeh, jako sam sret na i ganuta.Mislim da bi svaka majka u takvome trenutkuovako osjećala” – izjavila je za MCC MartaČahut.

Andrej Kiš gimnazijalac je 11. razreda bu-dimpeštanskog HOŠIG-a. Polaznik je oveškole od 2013. godine. Iza njega su uloge

biskupa Ivana Antunovića ili Petra Zrinskoga u HOŠIG-ovu kaza-lišnom komadu, lijepi rezultati na školskom i državnom natjeca-nju u kazivanju stihova. Voli HOŠIG i ponosan je što je polaznikove škole. Marljiv je učenik, još ne zna hoće li u Mađarskoj ili uHrvatskoj nastaviti svoju naobrazbu. „Ponosan sam i radostan,kao što smo svi u obitelji. Ovo danas pokazatelj je da se trud i zala-ganje isplati. Stipendija je motivacija i mislim da će pridonijeti raz-voju i osamostaljenju sinu” – reče nam Miroslav Kiš.

Narodnosnu stipendiju školovanja 2011. godine utemeljio jetadašnji ministar pravosuđa Tibor Navracsics, a svrha joj je podu-piranje naobrazbe darovitih narodnosnih srednjoškolaca kojižive u teškim socijalnim uvjetima. Čestitamo Patriciju i And -reju te im želimo i nadalje uspješno školovanje!

Kristina Goher

Dodijeljene narodnosne stipendije školovanja

Narodnosni stipendisti školovanja „veleposlanici“ svoje zajednice

Narodnosni stipendisti školovanja u društvu državnoga tajnika Miklósa Soltésza i zamjenika Attile Fülöpa

Patricio Čahut i Andrej Kiš

TEMA n 5 n

Ako je nešto dobro „prodano“ i promovirano u Gradišću, to jefolklor i mužika, a na tu razinu je kanio LIKUD zdignuti i malo oz-biljniji skup „lipe riči“. Za zvanaredno spravišće pak su onda dobilipjesnike Timeju Horvat iz Petrovoga Sela i dr. Šandora Horvataiz Narde i dr. Miju Karagića, bunjevačkohrvatskoga pisca, rodomiz Gare, sadašnjim prebivališćem na Undi, a sve je to sinkroniziraodirektor Croatice Čaba Horvath u medjunarodnoj suradnji. Petro-viski pjesnik iz Budimpešte, Lajoš Škrapić, i židanska profesoricai pjesnikinja Matilda Bölcs zavolj bolesti su bili otpovidali nastup.Krug je pak zaprla s odličnim jačenjem Ženska vokalna skupina„Biseri” iz Unde. A da je bilo još presenećenja, za to su se pobrinulizaduženiki otpodneva. – Ova priredba ima danas cilj da pisanurič na našem jeziku širimo i populariziramo, neka ne bude ova

zadnja ovakova manifestacija, nego ćemo mi gledati da naizvrsnom dobrom nivou dalje prakticiramo i gajimo započetusuradnju s Croaticom iz Budimpešte – je uz ostalo rekao napočetku književnoga otpodneva Franjo Palković ki je veljek i prik-dao rič svojemu kolegaru Čabi Horvathu. On je ukratko pred-stavio Croaticu kot poduzeće koje je ljetos proslavilo 15.obljetnicu svojega postojanja. Uz izdavačku djelatnost, u kojojdo kraja ovoga ljeta se broji jur već od dvisto naslovov naudžbenike, Croatica daje dom i Medijskom centru Croatica, učijem okviru se izdaje tajednik Hrvatov u Ugarskoj Hrvatski glas-nik i funkcionira prvi internetski radio jedne narodne grupe uUgarskoj. Zvana toga Croatica raspolaže još svojom tiskarom imalim glazbenim studijem, kade se snimlju cedejke i različitiglazbeni produkti. Ne smimo pri tom zabiti da lani je Croaticabila izdavač i Svetoga pisma iz pera dr. Štefana Geošića, nagradišćanskohrvatskom jeziku. Zainteresirani su mogli na licumjesta i prelistati bogati fond knjig iz Croaticinih ponuda. Nabinu najprlje je dospila novinarka Timea Horvat ka je uz svojestarije pjesme iz knjige „Ako nisi tu“ štala i najnovija svoja djela.Dr. Mijo Karagić je oživio spominke iz ditinstva koji su

vjekovječeni na tankoćutljivi i šalni način i ki su pravodaposebno oduševili slušateljstvo. Dr. Šandor Horvat je či -tao i svoje haiku pjesme, a i zajačio je neke štrofe izabra-noga sadržaja. Na samom kraju programa Koljnofac,komu se svenek čudimo kako nek more sve zapametiti,a osebujno ide to za literaturu, Joško Grubić je napametrecitirao pjesme Lajoša Škrapića (to je posebno bilo zan-imljivo i zavolj slatkoga koljnofskoga dijalekta), a i PepijaRadostića kot i Matu „Capu“ Šinkovića iz Koljnofa. Un-danke su pak na svoj skromni način zaljuljale nas prediv -nimi glasi, hrvatskimi melodijami sve do završetkaovoga programa u kom su, sudeći po aplauzu, jednakouživali svi, pred oltarom fileške stare kapele.

Tiho

LIKUD i Croatica u suradnji

Fileško otpodne gradišćanske literatureLani uprav u ovo vrime je otvorena u prostorija Izdavačke kuće Croatica u Budimpešti izložba deset umjetnikov iz Filežai Gerištofa, u suradnji s Literarnim i kulturnim društvom iz Fileža (LIKUD), a ideju za realizaciju je ponudio dr. Mijo Karagić,bivši predsjednik Hrvatske državne samouprave i počasni konzul Republike Hrvatske u Ugarskoj. Ljetos je onda LIKUDkrenuo u akciju s predsjednikom Franjom Palkovićem i pozvali su gradišćanske književnike iz Ugarske na literarno otpodne,sredinom prošloga miseca, na jako idilično mjesto s lipom panoramom, na fileški brig. Pokidob je negda-negda jadovnivjetar i većim elanom puhao, organizatori su silni bili smjestiti literarni skup u samu kapelu iz 17. stoljeća, a morebittamo je nam svim i lipše i ganutljivije bilo.

Organizatori i pozvani gosti

ŽVS „Biseri" iz Unde

n 6 n BAČKA

Nova školska godina na FancagiFancaška je osnovna škola jedna od dviju bajskih osnovnih odgojno-obrazovnih ustanova u kojoj se odvija predmetna nastavahrvatskoga jezika. Međutim, nastave hrvatskoga jezika bilo je i prije. Iz povijesti fancaške škole poznato nam je da je u nekadsamostalnom naselju, koje je pripadalo Peštanskoj županiji, već i prije, potkraj 1870-ih godina bilo nastave na hrvatskome jeziku.

Odlukom školskog odbora, 1897. godine, uzmađarski uvodi se i nastava na hrvatskomejeziku, što i nije neobično ako znamo da je1877. godine Fancaga imala 3349 pretežitokatoličkih žitelja, od toga 1644 bunjevačko-hrvatskog ili, kako se tada bilježilo, dalma-tinskog podrijetla, 1640 Mađara i 82Nijemca. Tako se od 1923. godine osim pi-sanja i čitanja hrvatski podučava i vjero-nauk. Fancaga je 1930. godine pripojenaBaji, danas je sjeverna gradska četvrt. Grad -nja postojeće prepoznatljive velike školskezgrade od crvenih opeka dovršena je 1940.godine. U novije vrijeme, predmetna na-stava hrvatskoga jezika službeno se uvodi1970. godine i traje do naših dana. Posljed -njih desetak godina broj učenika upisanih u predmetnu nastavuhrvatskoga jezika naglo je porastao, što je zadržano do našihdana kada njihov, broj sukladno demografskom stanju, uglav-nom stagnira.

Nova je školska godina u punom jeku, prošlo je mjesec i višedana, stoga smo upitali ravnatelja Josu Ostrogonca, koji od 1977.radi kao nastavnik, od 1988. kao zamjenik ravnatelja, a od 1994.godine kao ravnatelj ustanove, kakvih ima novosti, koliko je uče-nika, posebno kada je u pitanju nastava hrvatskoga jezika. Kaošto je poznao, otprije godinu-dvije dana škola ima i dvije podruž-nice, a to su osnovne škole u Čavolju i Sentivanu. Kako nam uzostalo reče ravnatelj, nakon pripremnih i početnih radova, škol-ska godina teče onako kako je propisano.

– Po listopadskoj statistici, sveukupno imamo 499 učenika,od toga u fancaškoj osnovnoj školi 277, što znači da broj učenikastagnira, slično kao i prethodnih nekoliko godina. To je priličnodobro kada znamo da se većina škola diljem zemlje bori s nega-tivnim demografskim tendencijama. Ali što je vrlo ohrabrujuće,od tih 277, od 1. do 8. razreda, 134 učenika upisana su u pred-metnu nastavu hrvatskoga jezika. Iako ove godine imamo samojedan prvi razred, više nego polovina upisana je u hrvatsku sku-pinu. U nastavi s njima radi četiri nastavnika hrvatskoga jezika,među njima i moj zamjenik Antun Gugan, što nam omogućavadobar raspored u satnici. Odnosno imamo pet nastavnika hrvat-skoga jezika, iako ja ne predajem, a uz to imamo i nastavnika dru-gih stručnih predmeta podrijetlom bu -njevačkih Hrvata.

Na pitanje, koliko se promjena održa-vatelja, uzdržavanje ustanove od straneKLIKK-a odražava na nastavu hrvatskogajezika, ravnatelj Ostrogonac uz ostalo namreče:

– Samokritično moram napomenutida se KLIKK osobito ne bavi narodnosnimpitanjem, možda je to u neku ruku i dobro,ali ipak ono što opravdano tražimo najče-šće i dobijemo. Naprimjer, u drugome raz-redu imamo 29 učenika što je jednagrupa, međutim to bi se moglo dijeliti i na

dvije grupe, na jednu narodnosnu i jednunenarodnosnu grupu, ali to nam nisu do-pustili. Ipak podjelu na grupe mogli smoostvariti, naprimjer u nastavi matematike,mađarskoga jezika, narodnosnih jezika,među njima i hrvatskoga, te stranog jezika.No bolje bi bilo da smo mogli dijeliti raz-rede, koji rade po narodnosnom programusa svojim posebnostima različitim od ma-đarskog programa.

Premda vrtići više ne pripadaju osnov -nim školama, jer oni su u gradskom održa-vanju, najviše djece i dalje dolazi izfancaških vrtića, u hrvatske skupine iz vrtićau Templom ulici, s kojima i dalje usko sura-đuju. Dugogodišnje stručne suradnje koja

je postojala dok su vrtići pripadali školi više nema, ali je i daljeostala dobra suradnja.

Dakako, uz ljudske zalihe, nastavni kadar, vrlo su važni i teh-nički uvjeti u kojima radi škola. Kako nam reče ravnatelj Ostro-gonac, proteklih mjeseci došlo je do znatnog razvoja školskezgrade, odnosno školskih prostorija, posebno popratnih društve-nih prostora. Tako je napokon ostvareno i ono na što su čekaliviše od dvadeset godina jer najčešće se obavljalo samo „gašenjevatre”, kada je nešto već ugrožavalo nesmetani rad, pa bilo čak iopasno. Tijekom ljeta došlo je do bitne obnove, što se može za -hvaliti gradskom poglavarstvu koje im je izašlo ususret. Obnov-ljena su dva školska dvorišta, višenamjenska športska dvorana,kuhinja s blagovaonicom, a zahvaljujući zalaganju roditelja i nas -tavnika, uređena je i nova knjižnica prema standardima 21. sto-ljeća, gdje je uz čitaonicu djeci dostupna i internetska mreža.Slijedi nastavak započetoga kada ćemo na proljeće urediti zelenupovršine za slobodno vrijeme. Premda je fancaška ustanova od2001. do prije dvije godine, kada je opet postala i nazivom Fan-caška osnovna škola, radila kao općeprosvjetno središte za ovajdio grada, uključujući i izvanškolske kulturno-prosvjetne pri-redbe, do danas je zadržala to obilježje.

Tijekom jeseni organizirat će već tradicionalni jesenski Hrvat-ski dan za učenike kada će prirediti i večer pučke škole, jednakokao i spomendan pjesnika Stipana Grgića Krunoslava. Bit će i dru-gih priredaba, a u okviru suradnje prijateljskih gradova La -

bina i Baje u pripremi je i proši-rivanje veza s labinskom Osnov-nom školom „Ivo Lolo Ribar”razmjenom učenika. Dakako,ostat će i druge uobičajene pri-redbe poput Markova, a sve toostvaruju i materijalnom i dru-govrsnom potporom putemraznih natječaja, potporom Hr-vatske samoup rave grada Baje,Županijske hrvat ske samou-prave pa i Saveza Hrvata u Ma-đarskoj.

Stipan Balatinac

Joso Ostrogonac, ravnatelj Fancaške osnovne škole

Najmlađi na satu hrvatskoga jezika i književnosti

BARANJA n 7 n

Nakon svete mise na hrvatskom jeziku koju su služili velečasniŠimo Domazet iz Draža i dekan župnik Ladislav Ronta, slijedio jeprogram zborova uz predavanja iz povijesti sela Vršende. Nastu-pili su pjevački zborovi iz Dušnoka, Kozara, Harkanja i Kukinja.Predavanje je održao dr. sc. Stjepan Blažetin: Nadgrobni spome-nici iz Vršende i dr. sc. Jakša Ferkov: Šokci u Vršendi. Slijedilo jeotvaranje stalne izložbe u vršendskoj Šokačkoj čitaonici, a potomzajedničko druženje. Kako kažu organizatori, za uspješnu pro-vedbu dana zaslužni su zastupnici mjesne Hrvatske samouprave,i predsjednica Marijana Balatinac i Agika Kristina Hosu, Ivica Ba-latinac i Sándor Lerch, brojni pomagači, cijela hrvatska zajednicasela.

U sklopu svete mise vršendska Hrvatska samouprava, primje-reno svojoj odluci iz prijašnjih godina, i ove je godine nazdravilaone članove vršendske hrvatske zajednice koji su u protekloj go-dini proslavili 80. rođendan. Uručene su kite cvijeća te poklonKati Kasun i Dorki Popović uza želju da požive još mnoge godineu zdravlju i veselju, na radost svojih najbližih te hrvatske zajed-

nice u Vršendi. Ove godine Vr-

šenda, a s njom i ta-mošnji Hrvati slavetisuću godina pr-voga spomenaimena sela, o čemuje predavanje namađarskom jezikuodržala predsjed-nica Hrvatske sa-mouprave MarijanaBalatinac. Jakša Fer-kov, voditelj mohač -kog Etnografskogmuzeja Dorottye Ka -nizsai, podrijetlomVršenđanin, održaoje zanimljivo preda-

vanje o životu šokačkih Hrvata u Vršendi i osobitostima njihovanaseljavanja i življenja u tom selu tijekom dugih stoljeća. StjepanBlažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, uzprojekciju bogate slikovne građe govorio je o osobitos tima na-dgrobnih spomenika iz Vršende.

U sklopu priredbe mjesna Hrvatska samouprava posebice jezahvalila i čestitala desetu obljetnicu Mješovitomu pjevačkomzboru Orašje. Bivši i sadašnji članovi Zbora jesu: Eržika Vranešić,zborovođa, Orka Šajnović, Mariška Tomin, Anuška Kovačević, Ma-rika Troszt, Anica Hosu, Marika Kutruc, Marica Ferkov, MarijanaBarjakter Lerch, Katica Hosu, Stana Kovač, Stana Godina, AnicaKrizmanić, Stana Hosu, Stana Kovačević, te Dežika Kovačević, Fa-bika Barjakter, Šanjika Lerch i Ivica Balatinac.

O r g a n i z a t o r idana posebno suzahvalili MargitiBalog koja je ukrasilacrkvu i mnogo po-magala oko ostvare-nja izložbe u zgradivršendske Šokačkečitaonice, bivšojzgradi župnogadvora koju su vr-šendski Hrvati dobilina korištenje od Pe-čuške biskupije. Ob-novili su je vlastitimradom i prinosima,

te stavili je u službu vršendskih Hrvata. Prekrasno je napravljenaizložba, i to sve dobrotvornim radom Hrvata iz Vršende. Ima sejoš štošta raditi, ali viđeni prostori oduševili su poletom onih kojisu ih stvarali i stvaraju darujući i posuđujući izložbene predmete,ljudi ponosni na svoju prošlost, sadašnjost i u nadi svoje buduć-nosti u Vršendi. Po podatcima popisa pučanstva iz 2011. godine,u Vršendi živi 96 pripadnika hrvatske narodnosti. Hrvatska sa-mouprava Djeluje od 1994. godine, od prvoga samoupravnogciklusa.

Branka Pavić Blažetin

Okupljanje vršendskih HrvataU organizaciji Hrvatske samouprave sela Vršende te tamošnje Vjerske i kulturne udruge šokačkih Hrvata i hrvatskevjerske zajednice, 3. listopada organiziran je deseti, jubilarni susret hrvatskih crkvenih zborova i otvaranje stalneizložbe u povodu tisućite obljetnice prvoga pisanog spomena naselja Vršende.

Velečasni Šimo Domazet iz Draža i dekan župnik Ladislav Rontaslužili su svetu misu.

Izložba u Šokačkoj čitaonicipobudila je veliko zanimanje.

Toga su dana rodno selo posjetili i odseljeni Vršenđani.

Misno slavlje na materinskom jeziku nasušna je potreba

n 8 n PRIJATELJST VO

Dani kruha u Osnovnoj školi Ante Kovačića u Mariji Gorici s prijateljima iz Hrvatskog Židana

I ovogodišnji Dani kruha bili su lijepi i bogati. Dodatnu ljepotudali su im naši prijatelji – gradišćanski Hrvati iz Mađarske. Oblaci,koji su se još ranog jutra nadvili nad Marijom Goricom, nisu do-pustili suncu da pozdravi i goste i domaćine. Ipak, ni oblaci nikiša nisu pokvarili dan. Zrak je odisao srećom, veseljem, prijatelj-stvom i toplinom. Naši prijatelji, njih dvadesetak – malo se okri-jepili, odmorili i – prionuli pripremama. Bogato su prostrli svojstol, prekrili ga slasticama, kruhovima, donijeli su i vodu, zemlju.Dijelili su i recepte za kolače i kruhove. Stolovi naših učenika, kaoi učiteljski stol, bili su, kao i uvijek, prepuni i prekrasni. Ni ove go-dine majke nisu štedjele ruke, volju, trud. Na svakom pladnju ku-calo je srce onoga tko ga je donio. Tko može reći da se međuljude uvukla potištenost i bezvoljnost? Da je tako, zar bismo uškoli (zbog kiše nismo mogli biti pred crkvom!) imali toliko bo-gatstvo i toliku ljepotu, toliku radost i sreću?! Škola je bila poputpčelinjaka. Došli su mnogi roditelji, susjedi, mještani. Nitko nijedošao, a ni otišao, praznih ruku. S nama su bili i načelnica MaricaJančić i župnik Stjepan Barić. Sve nazočne, na početku kratkogprograma, pozdravila je ravnateljica škole. Gostima je poželjelaugodan boravak u našoj sredini i naglasila „poz-dravimo svoje goste – Hrvate iz Hrvatskog Ži-dana koji već 20 naraštaja čuvaju hrvatski jezik uMađarskoj“. Naglasila je da ovim susretom poči-nje međusobna suradnja i prijateljstvo. Cilj je su-radnje upoznavanje s kulturom i tradicijom našihljudi i krajeva u kojima žive. Za male Židance toje prilika da uče hrvatski jezik, a to će biti najlakšedruženjem s našim učenicima. Zatim su nastupilinaši mali folkloraši i uz tamburaše izveli prigodniprogram. U plesu su im se pridružili i mali Ži-danci, svi u narodnim nošnjama. Izveli su kratkiprogram – recitirali, pjevali, plesali. Zanimljiv jebio prinos darova. Bogu se zahvalilo za kruh,slas tice, voće, povrće, šumske plodove, ljekovitobilje, za ovo druženje i prijateljevanje.Učenici iz Hrvatskog Židana, zajedno s našimučenicima iz VII. razreda, prinijeli su grumen našezemlje i grumen zemlje iz Mađarske te zamoliliBožji blagoslov. Zatim su pomiješali zemlju i tako

nas, na simboličan način, povezali. Nakon programa uslijedilo jerazgledavanje stolova i kušanje. Djeca su se, kao i odrasli, družili,razgovarali. Uslijedio je ručak koji je prošao u veoma ugodnomozračju. Maleni su se jako razveselili dobitcima na tomboli i pa-ketima koje su, kao i odrasli, dobili na rastanku. Toliko ih je dirnulata pažnja da je bilo i suza.

Učenicima koji nisu došli poslali smo „drvo prijateljstva“. Naime,jedna mama je za Dane kruha umijesila prekrasan kruh u oblikustabla i – kao simbol prijateljstva, poslali smo ga u Hrvatski Židan.Svoje goste smo doživjeli kao skromne ljude velikog srca koje jedolazak u stari zavičaj jako razveselio i ispunio milinom. Najosje-ćajnije je reagirala jedna stara majka (ima 78 godina), kojoj osmi-jeh nije silazio s lica, a suza radosnica neprestano je treperila uoku. Gosti su razgledali crkvu, djeca su se igrala i družila i – došloje vrijeme rastanka. Bezbroj puta su izgovorene riječi „lipa fala“koje su se smjestile duboko u srcima domaćina. I dok se autobuss našim prijateljima udaljavao, prebirali smo dojmove, s radošćuih prepričavali i ponavljali „Hvala Ti, Bože, na ovom danu.“

Antica Rajčić

Dvi školske direktorice: Marija Sabo i Antica Rajčić s židanskimi gosti

Trenutak za pjesmu

KULTURA n 9 n

U turskim defterima u 1554. godini bilježise kao Varsan, sa sedam, a u 1583. s 19 po-reznih obveznika. Vjerojatno to su bili svijoš Mađari, ali na kraju 17. stoljeća, po po-pisu crkvene matične knjige, u Vršendistanuju već samo Hrvati, i to s ovim ime-nima: „Vukavich Mihók, Mihók Passa, PavoBabachar, Nepan Klaja, Staricz Gergo,Gyuricza Vaczvanj, Pogara mulla, RaczMiskó, Knez Ivanko, Mijo Borics, Iva Kutsar,Jakob Graho, Stipo Illia”.

Prema državnom popisu 1828. godine,Vršenda ima 160 domaćinstava, od toga106 šokačkih, 49 švapskih, tri mađarska idva ciganska. Kod Šokaca pojavila su se inova prezimena: Antolović, Babić, Batinić,Birjanac, Đurin, Kajin, Klajić, Klobučar, Ko-larić, Kozarac, Krizmanić, Lisac, Polić, Pu-staija, Stipanov i Žilić; a do 1866. godine izsusjednih sela doselili su se: Bartolović,Brozović, Divjak, Đurok, Glavan, Gojak,Grešnik (poslije Grišnik), Jerant, Kasun,Katić, Lalić, Lukin, Panćata, Paradžik, Pre-voz, Ražić, Šajnović, Večanin i Vinković. Ci-gani u tim mjesnim društvima unutar selaimali su najniži rang, radili su uglavnom naposjedima Švaba i Šokaca. Odvojili su se iteritorijalno od njemačkog i hrvatskog na-roda, živjeli su u gornjem dijelu sela. U Še-matizmu 1963. godine piše da je crkvaposvećena sv. Mihajlu arhanđelu, podig -nuta je 1720. godine od drveta i pletera,imala je jedno zvono. Župni stan (pleba-nija) pravljena je na isti način. Župu su

osnovali franjevci kada su skrbili o vjerni-cima okolnih sela. U 1730-im godinama iKemed (Máriakéménd) pripadao jeovamo, kao podružnica, filijala.

Vršendsku rimokatoličku školu osno-vala je pečvarska opatija još prije 1772.godine. U školskoj godini 1864./65. školaje imala 133 učenika, od kojih 64 Šokca, 55Švaba i 14 Mađara, a podučavao ih jeIstván Hajer koji je govorio sva tri jezika.

Na kraju 19. stoljeća, budući da nije bilotakvog učitelja koji govori na hrvatskom injemačkom jeziku, neko vrijeme nije biloučitelja u vršendskoj školi.

U 1897. godini u Vršendi je utemeljena„Šokačka čitaonica” ili, po poznatijemimenu, „Šokački frajnt”, kojem je glavni po-krovitelj bio sam biskup. Svrha osnivanjaČitaonice bila je razvoj društvenog života,a djelovala je do 1949. godine.

Branka Pavić Blažetin

Bogatstvo...

Fotografija iz arhiva obitelji Kasun

Iz povijesti Vršende Kako reče Jakša Ferkov: Selo se prvi put spominje u 1015. godini po imenu Velente, u 1268. u obliku Wrsyndh, a 1289.Wersend.

Spomen-ploča poginulima u svjetskim ratovima na zidu mjesne crkve

Fotografija iz arhiva obitelji Kasun

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

U vijećnici Ureda Hrvatskedržav ne samouprave u UliciLajosa Bíróa 14. listopada odr-žala je svoju redovitu, prvu je-sensku sjednicu SkupštinaHrvatske samouprave gradaBudimpešte. Pozivu predsjed-nice Anice Petreš Németh odvijećnika odazvali su se do-predsjednik Stipan Đurić, GiziBukić, Veronika Pašić Drajko,Stipan Merković, BrankoKovač, zbog inih obveza bilaje nenazočna Mira Horvat.Pribivali su i glavna savjetnicaOdjela za pravna pitanja Glav -nogradske samouprave dr.Melinda Bartók, HOŠIG-ovaravnateljica Ana Gojtan i bivšipredsjednik Hrvatske samouprave grada Budimpešte StipanVujić. Predsjednica Petreš Németh ustanovila je da sjednica imakvorum te pročitala predloženi dnevni red sjednice: 1. Programii priredbe između dviju sjednica Skupštine; 2. Nadolazeći pro-grami i priredbe; 3. Nacrt plana rada za 2016. godinu; 4. Rebalansproračuna Hrvatske samouprave; 5. Tekst za raspisivanje natje-čaja stipendije za hrvatske srednjoškolce i studente; 6. Tekst zaraspisivanje natječaja za odličja Ivana Antunovića i Matije PetraKatančića; 7. Datum i mjesto javne tribine te razna pitanja. Na-zočni su uz prijedlog kako će kod raznih pitanja HOŠIG-ova rav -nateljica Ana Gojtan izvijestiti nazočne o početku nove školskegodine ustanove kojoj je na čelu te Veronika Drajko o odazivupopunjavanja anketnoga listića mladih, jednoglasno je prihva-ćen.

Predsjednica Anica Petreš Németh izvijestila je nazočne kakosu članovi Samouprave bili na pojedinim budimpeštanskim pri-redbama u organizaciji hrvatskih samouprava, pa tako: na Hrvat-skome danu XIII. i XII. okruga, na Duhovnoj obnovi, Na rod-nosnome danu XVIII. okruga, na svečanome prijmu veleposla-nika Republike Hrvatske u Budimpešti Gordana Grlića Radmanapovodom posjeta Mađarskoj predsjednice Republike HrvatskeKolinde Grabar-Kitarović te također i njenome posjetu HOŠIG-u,jednako kao što i na drugim HOŠIG-ovim priredbama. Predsjed-nica Petreš-Németh naglasila je da i nadalje smatra važnim odr-žavanje veza s hrvatskim naseljima. Članovi Samoupravepočašćeni su pozivom na njihove priredbe. Zastupljeni su bili nadržavnome Hrvatskom hodočašću, bajskoj Fišijadi i koncertu, ka-lačkome Danu biskupa Ivana Antunovića, na posljednjem ispra-ćaju Miloša Pijukovića u Čikeriji. Izvijestila je nazočne kako je naosnovi nadzora pravovaljanosti gospodarenja financijama Sa-mouprava sastavila Provedbeni plan, što je dostavljeno nadlež-nim organima. Nazočni su jednoglasno prihvatili izvješće oprogramima i priredbama između dviju sjednica Skupštine. Je-senski i zimski programi bit će u znaku nastavljanja tradicijskihpriredaba. Samouprava će posebnim autobusom putovati u Mar-tince na proslavu državnoga Dana Hrvata, planira se razgledanjegrada Sigeta, posjet Lukovišću i drugim podravskim naseljima.

I ove će godine budimpeš -tanski nogometaši sudjelo-vati na nogometnom turniruu Trogiru, u studenome. Usljedećem mjesecu, 21. – 22.studenoga, priređuje se SLI -KU – Susret likovne i književ -ne umjetnosti. U sklopudvodnevne priredbe, prvogadana bit će otvorenje izložbeslika Luja Brigovića u Croati-cinoj galeriji. Riječ je o gostu-jućoj izložbi u Zagrebu. Uposlijepodnevnim satima uHOŠIG-ovim prostorijama bitće okrugli stol županijskihpredsjednika, otvorenje iz-ložbe fotografija Anite Man-dić i druženje uza svirku

tamburaškog sastava. Gosti će toga dana biti i Garci. U nedjeljuje susret hrvatskih književnika, voditelj je Stipan Đurić; uručenjeodličja, dodjela stipendija te proslava svetog Nikole je 6. pro-sinca. U crkvi Rana sv. Franje nakon misnoga slavlja dijele se da-rovi za nazočne. Između 11. i 13. prosinca adventsko je putovanjeu Zagreb, na koje očekuju putnike iz cijele Mađarske. U siječnjusljedeće godine također se priređuje Hrvatska večer, po planu,15. siječnja, na koju se također očekuju gosti iz cijele Mađarske.Predsjednica Petreš-Németh informirala je nazočne da do krajagodine web-portal osvježava novinar MTVA Andrija Pavleković.Nazočni su jednoglasno prihvatili plan nadolazećih programa,potom su razmotrili na koju priredbu koliko je utrošeno ili kojesu se priredbe sufinancirale na teret proračuna Hrvatske samo -uprave. Tako su stavke za pojedine nadolazeće priredbe povi-šene, a Hrvatska večer sufinancirat će se na teret pričuve. Nazočnisu prihvatili rebalans proračuna. Plan rada za 2016. godinu za-sada ostaje sličan ovogodišnjem djelovanju. Nakon prihvaće-noga plana rada za 2016. godinu, također su prihvaćeni i uvjetiza stipendiju srednjoškolcima i studentima, jednako kao i zaodlič ja Ivana Antunovića i Matije Petra Katančića. Rok je za do-stavljanje prijedloga u pisanom obliku 15. studenoga 2015.Javna će tribina biti 6. prosinca 2015., najvjerojatnije u HOŠIG-u.Pod točkom „razna pitanja” ravnateljica budimpeštanske Hrvat-ske škole Ana Gojtan izvijestila je nazočne o svečanom otvorenjuškolske godine na kojem je među inima nazočio i državni tajnikza crkvene, narodnosne i civilno-društvene odnose Miklós Sol-tész, o broju upisanih, o posjetu predsjednice Republike HrvatskeKolinde Grabar-Kitarović, te o HOŠIG-ovu gostovanju u Zadru.Zastupnica Vera Drajko žalosno je ustanovila da na društvenimmrežama objavljeni anketni listić za mladež malo tko je dijelio idopunio. Podsjetimo kako je prije Hrvatskoga dana i konferencijeo mladima na skupštini Hrvatske samouprave grada Budimpeštevijećnica Vera Drajko predložila i sastavila anketni listić, koji jeprihvaćen te navrijeme objavljen na društvenim mrežama. Una-toč tomu odaziv je bio slab. Nakon kraće rasprave predsjednicaAnica Petreš Németh zatvorila je sjednicu.

Kristina Goher

Redovita sjednica Hrvatske samouprave grada Budimpešte

GRADIŠĆE n 11 n

Rodjendansko slavlje

Dušobrižniku Štefanu Dumoviću došla čestitati cijela krajina

Ljetos, židanski dušobrižnik ima i dva peršonske jubileje: 45 ljetsvećeničtva (što je bilo proslavljeno na židanski kiritof ) i 75 ljetrodjenja. Ov jubilej su Undanci čestitali duhovnomu pastiru jurna Malu Gospu, a ni druge fare nisu htile vanostaviti ovu zvana-rednu priliku da se zahvaljuje dugoljetni trud i briga za vjerskižitak. Kako je rekao Štefan Dumović, on je pak u tišini namjeravaosvečevati, ali kad su dočuli Židanci, kako nenadijano su čestitaligospodinu na Undi, skupaspravili su se čelniki i crikvene stolicePlajgora, Hrvatskoga Židana i Lukindrofa, kade takaj mašuje gos -podin, i organizirali su veliko svečevanje 3. oktobra, u subotu, ot-podne u židanskom kulturnom domu. Lovci veljek su ponudilijelen za perkelt, a došli su ognjobranci i svi ti pomoćniki, prijateljiki su aktivno vanzeli dio iz seoskoga djelovanja cijelo ljeto. Ali nijese samo Štefanu Dumoviću čestitalo za rodjendan, nego i dvimženam i dvim mužem ki su takaj ovo ljeto napunili 75 ljet svojegažitka, a to su Ferenc Kiriči, Marija Domnanović-Csányi, Marija Brie-ber-Horvat i Vilmoš Horvat. Ovako je još lipše bilo ono slavlje,kade se ne samo jilo i pilo nego i nazdravilo ter jačilo. Vidili smona stoli brojne dare, štatuu Sv. Florijana ku su slavljeniku, druga-čije od Jurske biškupije ovlašćenomu dušobrižniku ognjogascev,darovali mjesni člani Dobrovoljnoga ognjobranskoga društva,koje društvo će kljetu svečevati 120. jubilej postojanja, a zvanatoga, kako smo doznali od jubilara, toga dana svi pokloni koji suse u pinezi pokazali će biti ofrovani na obnovu plajgorske crikve.– To je velika dužnost ne samo moja nego se ja s mojimi moramza to skrbiti. Tri ljeta dugo se priredjujemo, to malo selo koje imasamo sedamdeset stanovnikov, ono ne more nek tako jednostav -no skupaspraviti dvadeset milijun forintov, iako je jurska biškupijasad dala pinez, ali odnikud nismo mogli na naticanju dobiti ma-terijalna sredstva i sad imamo dost velike poteškoće, ali sve ćemoučiniti. Još ćemo ovde, onde tucati, jer moramo ju u red postaviti,jer ako ne sad, onda ne moremo si zamisliti, kako će biti s obno-vom kad dojde jedan tudji farnik. Onda to će biti teško, aš pravajupar ljet, dok se nešto počme, tako da cilj je zagotoviti ovu crikvu– smo doznali od slavljenika, ki još ne razmišlja u pravom smisluriči o mirovini, a zato jurski biškup ki je takaj ovo ljeto svečevao75. rodjendan, nije ni dao odredbu. – Ako se jedan duhovnik oslo-

bodi od službe ki je čitovat i zdravim razumom more svetu mašuodržati, tomu se malo i duša polamlje. Ako pak novi biškupodredi da će me poslati u mirovinu, onda ćemo si i to za dobrozeti. Ali ako bi morao pojti, farski dom je na Plajgoru, jako jedobar, učitelji su tamo stanovali, i sad je ta stan ostavljen za selo,za duhovnike ki su u mirovini. I tamo je bilo čuda duhovnikovpred manom, aš onda još nismo imali staračke dome kot danas,u Sambotelu i Juri. Ako mi zdravlje služi, a moram pojti iz Hrvat-skoga Židana, onda bi se ja za Plajgor zeo – je rekao židanski gos -podin, komu smo još zaželjili dug žitak i dobro zdravlje ter da jošdugo-dugo ostane med svojimi vjerniki u poštovanju i duševnojradosti.

Tiho

Slavljenik s Undanci i kantorom iz Prisike

Ferenc Kiriči, Marija Domnanović-Csányi, Štefan Dumović,Marija Brieber-Horvat i Vilmoš Horvat – svi su ovo ljeto jubilirali

PLAJGOR – Kako je s nami vist podilio načelnik i ujedno pred-sjednik Hrvatske samouprave u dotičnom selu, Vince Hergović,i u ovom selu se obnavlja jur jedan misec dugo crikva Sv. Mar-tina, ka je sagradjena u 18. stoljeću. Po predvidjenom planu, ovoljeto će se obnoviti turanj i krov, a glavni oltar bude na specijalninačin k stijenu počvršćen, a na protuliće će se izolirati Hiža Božjater znova nafarbati. Po Hergovićevi riči, malo selo od kih 70stanovnikov, jur tri ljeti dugo se natica na različiti naticanji za ob-novu crikve, ali nije moglo dobitinijedan filer, zato su djelazapočeta s potporom Seoske iHrvatske sa mouprave od 200 do200 jezero forintov. Jurskabiškupija do dat no je odobrilapet milijun forintov za renovi-ranje, a i na dalje se išću zviranjkiza financiranje, jer sve skupa ćestroški iznašati 22 – 23 milijunforintov. Računaju još na dobro-voljne dare Plajgorcev ki živu nesamo u selu nego i u svitu, a istotako rado se primaju i druge ma-terijalne potpore. Svečana pre -daja obnovljene crikve jepredvi djena kljetu na Duhe.

n 12 n PODRAVINA

Ako se tek djelomično osvrnemona broj djece koja su se do sadanatjecala tijekom proteklih go-dina, zaključit ćemo da ih je biloosamstotinjak. Lijepa brojka ko -jom je martinačka škola ponos na.Ponosna jer su djeca zapamtilaime martinač koga pjes nika pokojem je i natjecanje dobilo imeJosipa Gujaša Đuretina, i upoznaliovo pitomo pod ravsko selo i lju -baz ne domaćine. Kažimo kako se1996. godine obilježavala dvade-seta obljetnicu smrti i šezdesetaobljetnica rođenja Josipa GujašaĐuretina te kako ćemo u 2016.obilježiti 80. obljetnicu njegova ro-đenja i 40. obljetnicu smrti, kaže nam nastavnica hrvatskoga je-zika i književnosti Ljubica Kolar Vuković. Okupljene je prigodnimriječima pozdravila i ravnateljica martinačke škole Ruža Hideg

koja se osvrnula napočetke natjecanja.

Ove su se godinenatjecanju odazvaliosnovnoškolci pečuš -koga Školskog centraMiroslavA Krleže kojisu se sa svojim doma-ćinima natjecali u ka-tegoriji dvojezičnihškola, i to u četiri pot-kategorije: učenici 1. –2., 3. – 4., 5. – 6. i uče-nici 7. – 8. razreda. Usvakoj se kategorijinatjecalo po četiriučenika, dvoje iz mar-tinačke i dvoje iz pe-čuške škole. Njih jeocjenjivalo prosud-beno povjerenstvo usastavu: predsjednicaBranka Pavić Blažetin

te članovi Tibor Végh i Đurđa Geošić Radasnai. Nisu imali nimalolagan zadatak, bio je to odista praznik hrvatskoga stiha. Djeca sukazivala stihove: Jadranke Čunčić Bandov, Natali Šarić, Vere Ze-munić, Ratka Zvrka, Stanislava Femenića, Grigora Viteza, NadeIveljić, Dragutina Tadijanovića, Tina Ujevića, Pere Budaka, JosipaGujaša Đuretina i drugih hrvatskih pjes nika.

U potkategoriji 1. – 2. razred prvo mjes to pripalo je Lauri Vár-nai (Martinci), drugo Viktóriji Bérci (Martinci), a treće mjesto os -vojio je Péter Szabó (Pečuh).

U potkategoriji 3. – 4. razredaprvo mjesto pripalo je Kati Csökli(Pečuh), drugo Ivanu Kovačeviću(Pečuh), a treće mjesto osvojio jeRómeó Pisasics (Martinci).

U potkategoriji 5. – 6. razredaprvo mjesto pripalo je Dorini Zsur-kai (Martinci), drugo je osvojioBranko Hahnér (Pečuh), a trećemjesto Vivien László (Martinci 5. r.).

U potkategoriji 7. – 8. razredaprvo mjesto osvojila je Regina Var-nai (Martinci), drugo Diana Terzić(Pečuh), a treće mjesto osvojila jeKatalin Zsurkai (Martinci).

U kategoriji škola s predmet-nom nas tavom hrvatskoga jezika i

književnosti natje canju su se odazvali učenici i nastav nici iz školau Salanti, Harkanju, Šeljinu, Starinu i Mohaču. Učenici su se na-tjecali u četiri potkategorije, a kazivali su stihove Ratka Zvrka, Ja-dranke Čunčić Bandov, Stanislava Femenića, Natali Šarić, DarkaCind rića, Stipana Blažetina, Ivice Smoleca, Nade Iveljić, Đuse Ši-mare Pužarova, i drugih hrvatskih pjesnika. Njih je ocjenjivaloprosudbeno povjerenstvo u sastavu: predsjednica Branka PavićBlažetin te članovi Rita Laić i Vera Kovačević.

U potkategoriji 1. – 2. razreda natjecalo se pet učenika. Prvoje mjesto osvojio Balázs Szegfü (Salanta), drugo Lilian Kemény(Mohač), a treće mjesto osvojio je Róbert Bori (Salanta).

U potkategoriji 3. – 4. razreda natjecalo se pet učenika. Prvoje mjesto osvojila Mária Violette Kállay (Starin), drugo Dorijan Keil(Mohač), a treće mjesto osvojio je Márk Nagy (Mohač).

U potkategoriji 5. –6. razreda natjecalo se osam učenika. Prvoje mjesto osvojio Mate Ambrich (Mohač), drugo Mate Tur csányi(Mohač), a treće mjesto osvojila je Karina Križić (Salanta).

U potkategoriji 7. – 8. razreda natjecalo se četiri učenika. Prvoje mjesto osvojila Dorina Fekete (Šeljin), drugo Róbert Kedves(Starin), a treće mjesto osvojila je Enikő Csetényi (Harkanj).

Svi sudionici natjecanja nagrađeni su spomenicama, kao znaksjećanja na sudjelovanje te prigodnim poklonima. Napomenimokao zanimljivost da je natjecanju sudjelovalo sveukupno 24 uče-nika iz škola s predmetnom nastavom od kojih je njih tek dvojekazivalo stihove hrvatskih pjesnika iz Mađarske, bili su to MárkNagy iz Mohača koji je kazivao stihove Stipana Blažetina Kaplja,te učenik iz Starina Marcell Szőke koji je kazivao stihove Đuse Ši-mare Pužarova Mili putokaz. Iz dvo jezičnih škola natjecanju jesudjelovalo 16 učenika od kojih je tek jedna učenica izabrala sti-hove hrvatskog pjesnika iz Mađarske, učenica iz Pečuha DianaTerzić kazivala je stihove Josipa Gujaša Đuretina Podravina. Bilaje to jedina učenica od četr deset natjecatelja koja je za kazivanjeizabrala stihove Josipa Gujaša Đuretina po kojem ovo županijskonatjecanje nosi ime.

Branka Pavić Blažetin

Izvlačenje rednoga broja, s nastavnicomLjubicom Kollár Vuković

Viktória Bérci, učenica 1., i LauraVárnai, učenica 2. razreda martinačkeosnovne škole

Županijsko natjecanje u kazivanju stihova „Josip Gujaš Đuretin”

U martinačkoj osnovnoj školi već dva desetljeća, organizirano je Županijsko natjecanje u kazivanju stihova „JosipGujaš Đuretin”, ove godine 16. listopada. Kada su 1996. godine prvi put djelatnici spomenute škole organizirali natje -canje, bila je to želja i potreba kako bi se djeca i učitelji koji u školama Baranjske županije predaju hrvatski jezik iknjiževnost susrela na županijskom natjecanju u kazivanju stihova.

MALA STRANICA n 13 n

ŠišmišŠišmišu, kud letiš?Ja letim po mraku,tražim svoju baku.

A kad nađem bakuu velikom mraku,srce će mi kucatko kotač u satu.

Guganka

Književni kutak

23. listopada – Dan revolucijeNakon Drugoga svjetskog rata Mađarska je prisilno postala članicom Istočnogabloka. Staljinistička diktatura dostigla je vrhunac u 50. godinama prošloga stoljeća.Narodni je otpor rastao, studenti i radnici izašli su na budimpeštanske ulice 23.lis topada 1956. prosvjedujući protiv staljinizma i sovjetske vojske. Srušili su Stalji-nov spomenik. Nakon toga Imre Nagy počinje voditi narodnu politiku, provodi li-beralizaciju, uvodi u vladu i nekomuniste te najavljuje da bi Mađarska mogla izaćiiz Varšavskog pakta i postati nezavisnom. Partijski sekretar János Kádár napuštaBudimpeštu i na istoku zemlje osniva novu radničku revolucionarnu vladu te pozivasovjetske jedinice da pruže „bratsku pomoć”. Sovjeti prelaze mađarsku granicu s

teškim naoružanjem i 4. stude-noga 1956. ulaze u Budimpeštu.Ubijeni su desetci tisuća Ma-đara, a prema austrijskoj, slo-venskoj i hrvatskoj granici bježi250-ak tisuća ljudi. Mađarskovodstvo Sovjeti su uhitili, a ImreNagy interniran je u Rumunj-sku, osuđen na smrt i pogub-ljen. Uza sovjetsku pomoć,nadzor države preuzima JánosKádár koji će upravljati zemljomsve do 1988. godine.

Za pametne i pametniceJosipa Franjić Radulović

Jesenske zagonetke

PONOSNA NA KITNJAST REP,JAKO VOLI JESEN,JER TAD SPREMA U SVOJ DOMLJEŠNJAK, ORAH, KESTEN.----------------------

SPORO I POLAKOON ŠETA PO ROSI,DOM MU JE BLIZUJER NA LEĐIMA GA NOSI.­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­

IGALA IMA GOTOVO TRISTA,ALI KROJAČ NIJE;ŠUMOM ŠEĆE I ŠAPUĆEDOK GA LIŠĆE KRIJE.

Projekt Kulturnoga društva bio je usmjeren na razvoj zajednicemladih u pomurskoj regiji. U okviru sadržajnih programa sudio -nici su se upoznali s poviješću područja i šarolikom kulturom togpodručja. Još 26. kolovoza u okviru projekta organizirana je Povi-jesna poučna dionica o obitelji Zrinskih, naime u Pomurju mnogeustanove i samouprave njeguju kult Zrinskih. Pedesetero mladihuz pratnju učiteljice povijesti Anice Kovač posjetili su utvrdu Zrin-skih u Čakovcu, Muzej Međimurja, zatim zagrebačku katedralu,gdje se nalaze posmrtni ostatci bana Zrinskog i knezaFrankopana, te vraćajući se doma, u Gornjem Kuršancu postavilivijenac kod obeliska Nikoli Zrinskom. Osim povijesnih postajaizletnici su se upoznali sa znamenitostima zagrebačkoga Gornjeggrada, te posjetili glasoviti Špancirfest u Varaždinu. Na zanim -ljivom izletu sudjelovali su mladi iz 11 naselja: iz Breznice,Fićehaza, Letinje, Tolmača, Mlinaraca, Ratke, Kaniže, Pustare, Ser-dahela, Sepetnika i Kerestura. Narodnosni folklorni susretpriređeni 26. rujna, također je bio sastavnicom projekta. Na sus -retu su i ovaj put glavnu ulogu imali mladi njegovatelji folklorakoji su stigli iz Goričana, Preloga, Lendave, Belezne, Fićehaza, Bu-dimpešte, odnosno nastupile su i domaće kulturne skupine, ples -na skupina osnovne škole, Tamburaški sastav Kitica i mladinadareni pjevači i plesači.

Svi sudionici sudjelovali su na kvizu međusobnog saobraćaja,komunikacije i upoznali se s domaćim hrvatskim jelima, što supripremile članice keresturskoga Pjevačkog zbora. Mnoštvo

mladih prvi put je kušalo „žličnake, krpice, grah-salatu” i drugadomaća jela. Uz prikaz jela održana su predavanja o zdravomnačinu života, o zdravoj prehrani i o važnosti kretanja. Projekt senastavlja do kraja godine nastupom na Danu mađarske kultureu Budimpešti na Gala programu predaje naslova „Vitez mađarskei međunarodne kulture”.

beta

n 14 n POMURJE

„Desetero nas je, ali nas može biti i više…”Kulturno društvo „Kerestur ” utemeljeno je još 1991. godine poradi promicanja kulture, telekomunikacije, javnog obrazo-vanja i njegovanja tradicija. Zahvaljujući djelovanju Društva, u Keresturu postoji seoska televizija te se organiziraju mnogikulturni programi. Kulturno društvo, na čelu s Eržebet Kovač Deak, u zadnje vrijeme zajedno s keresturskom Hrvatskomsamoupravom sve se više brine i o njegovanju hrvatske kulture i običaja te svoje djelovanje proširuje i na druga pomurskanaselja. Ove se godine Kulturno društvo „Kerestur ” uspješno natjecalo kod Ministarstva ljudskih potencijala za Programeza djecu i mladež u okviru kojeg je ostvario projekt „Desetero nas je, ali nas može biti i više na zajedničkom putu”.

Pred zagrebačkom katedralom

KERESTUR – Kulturno društvo «Kerestur» u okviru natječajaza razvoj seoskog područja pri Ministarstvu ljudskih potencijauspjelo je nabaviti novi kombi, tj. mali autobus od devet sje-dala. Novi je autobus posvetio Blaž Horvat, rektor varaždinskakatedrale prigodom održavanja mise na hrvatskom jeziku uKaniži. Novi će autobus služiti za prijevoz civilnoga stanov -ništva, odnosno služit će za razne potrebe u svezi s organizi-ranjem programa.

MLINARCI – U organizaciji mlinaračke Hrvatske samoupravezapočet je tečaj hrvatskoga jezika za početnike u Integriranomsredištu za usluge zajednice. Prema izvješću predsjednice Zo-rice Lenđel na tečaj se prijavilo deset osoba iz samoga mjestakoji uopće ne znaju ili samo vrlo malo znaju hrvatski jezik. Su-dionici će moći učiti hrvatski jezik tjedno dva sata, do krajaproljeća.

SA SVIH STRANA n 15 n

PozivnicaSrdačno Vas pozivamo 24. listopada 2015.

na kuglanje i folklorni susret u Barču.

Kuglanje počinje u 13:00 u gostionici „Gurító”.

Dolazak – registracija 12:30 – 13:00.

Kulturni program počinje u 18 sati

u auli barčanske gimnazije.

Nastupaju:

KUD „Sloga” i Martin Matetić iz HrvatskeKUD Marica iz Salante

Nakon kulturnog programa večera i druženje.

Sponzori priredbe:

Fond potpore Ministarstva ljudskih resursaHrvatska samouprava županije ŠomođSavez Hrvata u MađarskojZajednica Podravskih HrvataHrvatska samouprava grada BarčaKUD Podravina

ROVINJ – U organizaciji HKD-a Franje Glavinića i rovinjskogaOgranka Matice hrvatske, a pod pokroviteljstvom Državnogureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Matice hrvatske, Mi-nistarstva kulture i Grada Rovinja, u Rovinju će se 22., 23. i 24.listopada 2015. g. održati Dvanaesti susret književnika, hrvat -skih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj. Promicatiknjiževno i ostalo stvaralaštvo Hrvata, posebno onih izvan do-movine, znači otkrivati hrvatsku dušu, a ta anima croatorum,najčešće je velika, hrabra i plemenita jer je spremna na ljubavi opraštanje, jer joj je neprihvatljiva mržnja koja razara sreću imir ljudi. Osim što književno stvaralaštvo naših iseljenika većdugo učinkovito obogaćuje hrvatsku kulturu, ta riječ na mate-rinskome jeziku u tuđini jest ona trajna i zlatna nit koja svakinarod povezuje u neraskidivo zajedništvo, a u manjinskomokruženju povezuje čitavu manjinsku zajednicu, izgrađuje iodržava njezinu svijest o pripadnosti – ističu organizatori.

SEMELJ – Hrvatska samouprava u Semelju priređuje Hrvatskibal prigodom seoskoga proštenja (kirvaja), koji se slavi na Sv.Vendelina. Bal je 24. listopada u subotu, s početkom u 21 sat,u mjesnom domu kulture. Svira Orkestar Juice, ulaz je slobo-dan.

SERDAHEL – Hrvatska samouprava «Stipan Blažetin» od po-četka listopada pokrenula je tečaj hrvatskoga jezika na koji seprijavilo dvadeset osoba s nejednakim znanjem jezika, stogasu polaznici podijeljeni u dvije skupine, u početničku i naprednu. Polaznici će moći pohađati ukupno 60 sati učenjajezika s vrlo povoljnom cijenom, naime hrvatska samoupravaodržavanje tečaja potpomaže i financijski.

KANIŽA – Udruženje hrvatskih narodnosnih samouprava Zal-ske županije, na čelu s dr. Jožom Takačem zasjedalo je 7. listo-pada u uredu Županijske samouprave u Rozgonyijevoj ulici.Nazočni su prihvatili izvješće predsjednika o dosada ostvare-nim programima te je izglasovano da će Udruženje potpoma-gati Pomursko Martinje u Sumartonu s 80 tisuća forinta.Odlučeno je i o tome da će 29. prosinca održati proširenu sjed-nicu.

PRELOG – Pjevački zbor grada Preloga 24. listopada priređujekoncert „PJESMOM KROZ ŽIVOT“ na kojem će nastupiti i kaniš -ki Tamburaški sastav „Stoboš“ s pjesmama „Moja pos ljed nja iprava ljubav“ i „Saltareata“. Voditelj je tamburaša Mate Vargo-vić. Kaniška Hrvatska samouprava već nekoliko godina sura-đuje s preloškim zborom, koji je više puta nastupao u Pomurju.

KANIŽA – Pijaristička gimnazija 17. listopada bila je domaćinSusreta zborova katoličkih gimnazija. Na Susretu je gostovao iPjevački zbor Klasične gimnazije Ivana Pavla II. iz Zadra s kojomje ustanovom kaniška gimnazija lani potpisala sporazum o me-đusobnoj suradnji. Inače, dvije su ustanove već ostvarile višezajedničkih projekata, tako razmjena učenika, odnosno gosto-vanje kaniških učenika u zadarskoj gimnaziji na raznim prired-bama škole. Pjevački zbor zadarske ustanove 17. listopadasudjelovao je na Susretu zborova katoličkih gimnazija i uokviru te suradnje već je ostvarena razmjena gimnazijalaca.Inače, u Pijarističkoj gimnaziji već se šestu godinu podučavahrvatski kao drugi strani jezik.

MOHAČ – KUD „Zora” poziva sve zainteresirane početnike i ple-sače da se prijave u razne dobne skupine. Za djecu od 3 do 6godina probe se održavaju ponedjeljkom od 17 do 18 sati, zadjecu od 6 do 10 godina ponedjeljkom i petkom od 17.30 do19.30, a za sudionike redovitih plesačnica četvrtkom od 17.30do 19.30. Probe se održavaju u Omladinskom središtu. Podrob-nija obavijest kod Stipana Darašca na telefonu 06-30/333 0075.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

Poziv za dostavu prijedloga u vezis dodjelom

Odličja Hrvatske samoupravegrada Budimpešte

Na osnovi odluke Skupštine Hrvatske samouprave grada Bu-dimpešte, pozivamo osobe, hrvatske narodnosne samou-prave i udruge da dostave svoje prijedloge u svezi s dodjelomOdličja Hrvatske samouprave grada Budimpešte.Odličje „Matija Petar Katančić” dodjeljuje se onim osobama,udrugama i ustanovama koje su se istaknule znanstvenimradom za hrvatsku zajednicu u Budimpešti. Hrvatska samou-prava grada Budimpešte dodjeljuje Odličje „Ivan Antunović”onim budimpeštanskim Hrvatima, udrugama i ustanovamakoje su se istaknule na polju njegovanja hrvatskoga jezika,kulturnog života, prosvjetne djelatnosti, umjetnosti i vjerskogživota. Prijedlozi moraju stići najkasnije do 15. studenoga 2015. Adresa na koju se prijedlozi dostavljaju: Hrvatska samoupravagrada Budimpešte (Fővárosi Horvát Önkormányzat), 1089 Bu-dimpešta, Bíró Lajos u. 24. Poveznica: Anica Petreš Németh,+36/70/459-3227.

ZahvalaKulturna udruga Vizin zahvaljuje svima onima koji su joj po-nudili jedan posto poreza na osobni dohodak. Dobivena pot-pora u iznosu od 27 321 Ft potrošit će se u skladu s ciljevimanavedenim u statutu Udruge.

Kulturna udruga Vizin

Natječaj za stipendijuBudimpeštanska Hrvatska samouprava raspisuje natječaj zastipendiju srednjoškolcima i studentima u Budimpešti. Za njuse mogu natjecati srednjoškolci i studenti hrvatskoga podri-jetla. Uvjeti: dobar uspjeh u učenju, aktivno sudjelovanje uživotu hrvatske zajednice.

Zainteresirani kandidati trebaju dostaviti ove dokumente:– molbu na hrvatskom jeziku– životopis na hrvatskom jeziku– potvrdu o upisanoj godini ili semestru– potvrdu razrednika i Hrvatske samouprave– prijepis ocjena položenih ispita.

Molbe i potrebni dokumenti moraju stići najkasnije do 15.studenoga 2015.

Dokumente treba dostaviti na adresu: Hrvatska samoupravagrada Budimpešte (Fővárosi Horvát Önkormányzat), 1089Budimpešta, Bíró Lajos u. 24. Poveznica: Anica Petreš Németh+36/70/459-3227.

GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE, P E Č U H Tel: (+36 72) 210 840 Ifjúság útja 11. Fax: (+36 72) 210 575 7624 Pécs,Hungary, E-mail: gkrh.pecuh@mvep.hr

Klasa:013-03/15-01/1Ur.broj:521-HUN-02-15-1Pečuh, 12.listopada 2015.

OBJAVA BIRAČIMA

Predsjednica Republike Hrvatske je dana 05. listopada 2015. godine donijela

Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.

Izbori u Republici Hrvatskoj održat će se u

nedjelju 8. studenoga 2015. godine.

Izbori u Generalnom konzulatu RH u Pečuhu za područje županijaBaranja, Šomođ i Bač-Kiškun održat će se u

subotu 07. studenog 2015. i nedjelju 8. studenoga 2015. godine od 7 – 19 sati

Na internetskoj stranici Ministarstva uprave https://uprava.gov.hr omogućenje uvid u registar birača putem OIB-a ili MBG-a građana i prezimena te sudostupni podaci o nadležnim uredima i službenicima ovlaštenim za vođenjeregistra birača.Na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, biračima je omogućeno glaso-vanje izvan mjes ta prebivališta.

1. BIRAČI KOJI IMAJU PREBIVALIŠTE U REPUBLICI HRVATSKOJ mogu glaso-vati izvan mjesta svoga prebivališta:

a) ako žele glasovati u Republici Hrvatskoj zatražit će PRIVREMENI UPIS zamjesto, gdje će se zateći na dan održavanja izbora, u nadležnom ureduneovisno o mjestu upisa

b) ako žele glasovati u inozemstvu, zatražit će PRETHODNU REGISTRACIJUu nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu RH ili u nadlež-nom uredu u RH.

c) iznimno, birači mogu u nadležnom uredu, u kojem su upisani u registarbirača zatražiti POTVRDU ZA GLASOVANJE IZVAN MJESTA PREBIVALIŠTAs naznakom mjesta boravka u RH odnosno države i diplomatsko-konzu-larnog predstavništva RH na kojem će se zateći na dan izbora, a temeljemkoje će moći glasovati na za to određenom biračkom mjestu u RH ili u ino-zemstvu.

2. BIRAČI KOJI NEMAJU PREBIVALIŠTE U REPUBLICI HRVATSKOJ a) birači koji nisu podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom (s podatkom

o prebivalištu izvan RH) kako bi glasovali, u inozemstvu ili u RH, morajuse aktivno registrirati.

b) birači koji su podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom, ne moraju seaktivno registrirati već će, po službenoj dužnosti, biti aktivno registriraniprema adresi prebivališta iz e-osobne iskaznice.

Ukoliko žele glasovati na području drugog diplomatsko-konzularnog pred-stavništva odnosno u RH, podnijet će zahtjev za promjenu mjesta aktivneregistracije

Zahtjeve za aktivnu registraciju i zahtjev za promjenu mjesta aktivne regi-stracije, birači podnose

– najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu RH u inozemstvu od-nosno

– nadležnom uredu u RH, ako će na dan održavanja izbora boraviti u Repub -lici Hrvatskoj.

Zahtjevi za aktivnu registraciju i prethodnu registraciju mogu se podnijetiu Generalnom konzulatu RH u PečuhuZaključno do srijede 28. listopada 2015. godine.Generalni konzulat RH u Pečuhu će na dan 28. listopada 2015. zaprimatizahtjeve do 16,00 sati.

Mr.sc. Vesna Haluga, generalna konzulica