NOVE TEHNIKE, NOVI OBZORI

Razvoj industrijskog dizajna između 1851. i 1975. odgovarao je mehanizaciji

društvenih aktivnosti prema modalitetima koji je omogućio razvoj

tehnika i proces industrijalizacije.Tako je došlo do mehanizacije kućanskih i uredskih poslova prema tejlorističkoj misli o racionalizaciji i podjeli poslova.

(Frederik Tejlor)

NOVE TEHNIKE, NOVI OBZORI

Razvoj industrijskog dizajna između 1851. i 1975. odgovarao je mehanizaciji

društvenih aktivnosti prema modalitetima koji je omogućio razvoj

tehnika i proces industrijalizacije.Tako je došlo do mehanizacije kućanskih i uredskih poslova prema tejlorističkoj misli o racionalizaciji i podjeli poslova.

(Frederik Tejlor)

IZGRADNJA IDEALNOG DRUŠTVA Prije svega prekinuti s tradicijom i radi toga

koncipirati apstraktne oblike u kojima ne bi bilo nikakva podsjećanja na figurativno niti ukrasa;

Učiniti vidljivim izraz funkcija prihvaćajući estetiku stroja kako bi se postigla funkcionalna ljepota;

Konačno odgojiti publiku za što bolje ovladavanjem društvom čije bi funkcioniranje bilo određeno znanstvenim i tehničkim napretkom.

RAZVOJ KOMUNIKACIJSKIH SREDSTAVA

Početkom šezdesetih godina u SAD-eu, a od 1970-te u Europi, dolazi do razvoja komunikacijskih sredstava i njihovog brzog uvođenja u urede, industriju, prijevoz i kućanstvo.

Istodoban razvoj mikro-iformatike i teledistribucije preko satelita i kabela omogućava naziranje kompleksnih energetskih sustava između različitih mreža kao mogućnost automatskog i decentraliziranog upravljanja brojnim aktivnostima.

KOMPLEKSNOST SUSAVA Zahvaljujući informatici, i posredovanju

modema, kabela i antena omogućeno je programiranje brojnih operacija i istodobne obrade informacija.(Fred Baier koristi rač. za podešavanje oblika)

Posada prekooceanske regate.(meteor.sateliti)

Mc Culloch je utemeljio umjetnu inteligenciju tvrdeći da se sva svojstva mozga mogu izračunati.

BERTRAND GILLE U svojoj “Povijesti tehnika” tvrdi da su za

promjenu tehničkog sustava obilježile četiri promijene (ne vodeći računa o razvoju biotehnologije);

Razvoj informatike zahvaljujući množenju mikroprocesora vojnog podrijetla koji se šire u svim područjima aktivnosti;

> Prevelik izbor materijala koji se prenose na čitavu industriju; ugljik-kevlar, titan, aluminij-litij...

>Razvoj komunikacijskih sustava;>Istančana upotreba energije.

NOVI OBZORI Sve ove promjene otvaraju nove

mogućnoti i nameću nova ograničenja praksi industrijskog dizajna.

Uvođenje mikroprocesora 1971. (ostvarila ga je tvrtka Intel)

Smanjenje elektrotehnički komponenata savršeno osvjetljava tehničku međuovisnost.

TIPOVI RAČUNALA od 1960.

Središnje računalo sadrži 25 000 tranzistora i 100 000 dioda.Današnje super računalo koje može obraditi 200 milijuna naredbi u sekundi već je nadmašeno.

Uredsko mini-računalo pojavljuje se 1966. i mogu zamjeniti u brojnim poduzećima središnja računla.

Osobna mikro računala koj se nalaze na tržištu od 1971.

Mikroprocesori kojima se opremaju sve vrste strojeva(danas 1,5 milijardi operacija).

SUČELJAVANJE ČOVJEK-STROJ Vrlo složena računla zahtjevaju složenu

interakciju čovjek-stroj. Simulatori leta dobri su primjeri sustava u

kojima računalo prema programu razrađuje svijet koji je kopija stvarnog svijeta.

Nije riječ o prepoznavanju glasa i sintezi govora, nego o stvaranju međusklopova koji omogućuju superačunalima prilagodbu načinima ljudske komunikacije.

SUČELJAVANJE ČOVJEK-STROJ NASA-in Centar za istraživanje A.M.E.S.,

radi na usavršavanju naočala za vizualizaciju koju pokazuju slike što predočavaju izbornike.

Društvo V.P.L. Reserch ostvarilo je numeričku rukavicu koja otkriva pokrete prstiju i kodira ih u obliku električnih znakova(robot u svemiru).

U Francuskoj kaciga za stereoskopsko ciljanje. U centru za istraživanje Nancy i C.N.E.T.-u

Lannionu rade na istraživanju glasa i sinteze govora.

Tetraplegičari imaju od sada pristup svim sustavima pritiska na dugme glasovnim naredbama.

SUČELJAVANJE ČOVJEK-STROJ Oblikovanje uz pomoć računala igrat će

bitnu ulogu u industriji.Dizajneri automobila u Torinu prihvatili su metode koncepcije koja omogućava trodimenzionalno umnožavanje.

Umnožavanje informacija i njezine sposobnosti za obradu zahvaljujući informatici nije bez opasnosti da izgubi svaku racionalnost u predočavanju stvarnog.

Stručnim je sustavom vrlo teško shvatiti najjednostavnija subjektivna ponašanja (šah).

SUČELJAVANJE ČOVJEK-STROJ

Profesor Pierre Rabichong, direktor istraživanja u području biomehanike u Insermu, drži da “postoji međunarodna usklađenost da se riješi zagonetka čovjeka i omogući mu se da ostane gospodarom tehniologije koje obrađuje. Učiniti jednostavnijim ili prirodnijim sučeljavanjem čovjeka i stroja, zasigurno je za većinu ljudi ključ dostupnosti složenim spravama.”

INSERM (Francuski institut za zdravlje i medicinska istraživanja) francuski izgovor: [insɛʁm]; engleski: Francuski institut za zdravlje i medicinska istraživanja) je francuski biomedicinske i javnog zdravstva znanstvena institucija. Objavljeno u 1964. je INSERM je javna ustanova sa znanstvenim i tehničkim zvanja pod dual pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti. Nastala je kao nasljednik francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje.

INSERM se sastoji od 339 istraživačkih jedinica, vodi 6.500 stalnih zaposlenika. Osamdeset posto INSERM istraživačkih jedinica su ugrađeni u istraživačkim bolnicama francuskih sveučilišta.

Razvoj informatike uključuje i razvoj telekomunikacija, umnožavanje i raznovrsnost telekomunikacijskih potreba radi brzog prijenosa zvučnih, vizualnih i brojčanih podataka: riječ je o dubljem promišljanju velikih mreža. Eksperimentalna mreža Préludea pokazuje da je višenamjenska širokopojasna mreža tehnički upotrebljiva i gospodarski isplativa za idućih deset godina. Tehnika Préludea omogućava, prema želji korisnika, prenišenje preko jedne mreže, televizijskih signala koje hvataju satelitske antene, zvukova visoke vjernosti, ili telefonskih, podataka uskladištenih u memoriju računala.

Korisnik mreže ima pristup programima koji se prenose kao televizija i komunicira s drugim korisnicima. Izborni signal koji emitira korisnik prolazi kroz mrežu; uspostavlja put između glave mreže koja skuplja raspoložive programe i terminala koji je izabrao korisnik. Komunikacije između terminala korisnika uspostavljene su preko iste mreže; ta je mreža složenaod sklopki koje utvrđuju puteve prema traženoj usluzi.

Oblikovanje uz pomoć računala igrat će bitnu ulogu u industriji. Već joj dugujemo oblikovanje uspješnih aerodinamičnih profila zrakoplova i automobila. Dizajneri automobila u Torinu prihvatili su metode koncepcije koja omogućava trodimenzionalno umnožavanje.

Umnožavanje informacija i njezine sposobnosti za obradu zahvaljujući informatici nije bez opasnosti. Posljednja burzovna kriza pokazuje nam da je novac, postavši elektronički, izložen opasnosti da izgubi svaku racionalnost u predočavanju stvarnog. Na malom ekranu, mnoštvo znakova u opasnoj je opreci s krajnim siromaštvom smisla.

Ako je računalo vrlo učinkovito u obradi racionalne informacije, u funkciji programa i u sekvencama, mnogo je manje učinkovito kada se rado o relacijskim informacijama kao u prepoznavanju oblika. Dobar igrač šaha na nacionalnoj razini pobjedit će bilo koje računalo. Jean Vogé piše u listu Le Figaro od 21. studenog 1987.: “Vjerojatno ćemo tek u XXI. stoljeću raspolagati molekularnim računalima nadahnutim biološkom obradom informacije. Nepodesni za programiranje, ali samoprilagodljivi, oni će samostalno, mnogo ekonomičnije, tražiti rješnje problema i simulirati subjektivnu misao. Do tada ralacijska obrada, u bitnom, ostaje u vlasti ljudske inteligencije.”

Novi materijali Izbor i primjena materijala dijelom

određuju kakvoću proizvedenog predmeta. Tehničke promjene XX. stoljeća nastale su jednako toliko zahvaljujući gotovo potpunoj obnovi materijala od kojih su stvoreni moderni predmeti, koliko i samoj koncepciji predmeta. Industrijska se revolucija velikim dijelom može objasniti uvođenjem novih metoda prerade osnovnih materijala, pamuka, vune, željeza i poslije čelika.

U prošlosti smo se navikli držati da je svaki materijal ukalupljen u svojim makroskopskim značajkama. Tako kovina nije bila plastična, a plastične stvari nisu mogle provoditi struju. Danas znamo da kovina može biti vrlo plastična i da organski polimeri kao polipirol i poliofen mogu biti vodiči struje. Poznata su također organska tijela supervodiči i od takvih se materijala očekuje da budu supervodiči na temperaturama višim od temperatura kovina. S druge strane, stvaranje zamjenskih materijala usporilo je traženje temeljnih materijala. Slikar George Braque došao je na izvanrednu zamisao kad, 1912. u svoje kolaže uveo umjetno drvo.

Danas dizajneri imaju na raspolaganju takvu raznolikost materijala da se sučeljavaju s preobilnim izborom od kojega ne mogu uvijek izvući korist zbog nedovoljne informacije. To je problem koji bi se morao naći u središtu rasprave o reformi obrazovanja u školama za dizajn i arhitekturu.

Razvoj novih materijala nastaje istodobno u više odvojenih porodica:

Plastični materijali, od kraja tridesetih godina, postali su sinboličkim materijalom XX. stoljeća. Nalazimo ih po svuda. Od 1940. Charles Eames i E. Saarinen uvode ih u proizvodnju stolica organskih oblika, a od 1955. talijanskim dizajnerima Joeu Colombu i Geatanu Pesceu to je temeljni materijal za njihova ostvarenja.

Plastični materijali su polimeri gotovo uvijek proizvedeni od nafte. Dijele se na dvije velike kategorije: termoplastike koje se obrađuju omekšavanjem toplinom. Potom se mogu otopiti i, teoretski, beskonačno obrađivati.

Duroplasti koji se najprije omekšavaju, potom skrućuju nepovratno produženim djelovanjem topline.

Svojstva polimera mogu se primjenjivati prema vrlo širokoj lepezi odabiranjem njihove molekularne strukture. Fizičkim osobinama nekog materijala na bazi polimera upravljaju četiri glavna parametra, svojstvena strukturi molekularnih lanaca:

Srednja dužina lanca, Intezitet sile interakcije između

molekularnih lanaca, Veća ili manja pravilnost svrstavanja tih

lanaca, Krutost svake od molekula. Intermolekularne sile jače su kada su

lanci mrežasti, ali proces umrežavanja ukrućuje polimere u tradicionalnu mrežu tako da ga je nemoguće ponovno oblikovati. Duroplastike bile su prvi polimeri koji su pružali dobar mehnički i termički otpor.

Najčešći su postupci za obradu različitih plastičnih tvari termooblikovanje ili lijevanje u kalup ubrizgavanjem termoplastike, i oblikovanje u kalupu kompresijom duroplasta. Dati dizajnerima radnu informaciju nije tako lako. Doista, nije riječ o klasičnim materijalima kao što je drvo, a njihova je raznolikost velika.

U mnogim slučajevima oni su prilagođeni danoj primjeni i nužno je imati pravu tehničku kulturu da bi se njioma ovladalo. Ponekad se materijal razrađuje tijekom same proizvodnje predmeta; kalemljenje tekstila, znači, kemijska promjena vlakana, može se provesti neposredno na tkanini, koja se tako proizvodi s drugačijim materijalima od onoga od čega je konačno sačinjena.

Kompozitni materijali su čvrste tvari u kojima su jedna ili više sastavnica, vlakana i matrica, udružene na mikroskopskoj razini dobile svojstva koja sastavnice, same za sebe, ne mogu postići.

Kompozitni materijali omogućavaju stvaranje složenih predmeta, istodobno krutih, otpornih i laganih. Jedan od najsjajnijih primjera nedvojbeno je prihvaćanje savitljive motke koja je omogućila Bubki da preskoči visinu od šest metara, dok je na Olimpojskim igrama 1900. amerikanac Hoyt preskočio tri metra i trideset.

Sportsko područje koje se sve više razvija već deset godina uvelike koristi nove materijale za svoje uspjehe. Sportske cipele su znatno napredovale. Cipele za utrke zamišljenje su tako da ublažavaju udarce, a napredak u pozavanju biomehanike trkaćega koraka omogućio je izradu potplata dvostruke jačine koji poništavaju vibracije.

Plastični materijali koji mogu, prema sastavu, biti više ili manje tvrdi ili rastezljivi spajaju se i tako se postižu dobri rezultati.

Do 1960. skijaške su cipele bile mučenje za nogu, a koža od koje su se proizvodile nije bila zadovoljavajuće rješenje. Danas se raspolaže cipelama čija vanjska krutost i unutarnja gipkost osiguravaju savršenu ugodnost, a načinjene su od brizgane plastike.

Plovila od dasaka za jedrenje do prekooceanskog katamarana za utrke, koncipirana su na temelju spajanja složenih materijala i plastike.

katamaran

Zrakoplov s pedalama Paula Mac Creadyja, koji je prešao La mache 1979., građen je od kevlara, mylara, aluminija i ugljikovih vlakana. Istodobni zahtjevi za čvrstinom, savitljivošću i lakoćom vode do restruktuiranja sportskih proizvoda i imaju utjecaja na proces proizvodnje. Danas koža, drvo i kaučuk ustupaju mjesto staklenim i ugljikovim nitima, plastici i smjesama u proizvodnji palica za golf, skija, ribičkih štapova, skifova, teniskih reketa, itd. Deltaplan, jedra, prekooceanski katamarani od otpornih su i ultralaganih materijala.