GODINA XXII. - 2010. - 2011.

UKRATKO . . . Broj 47

VIJESTI IZ HRVATSKOG

SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH ISSN 1331—3029

Sretan Božić i Nova 2012. godina!

»UKRATKO…«

glasilo Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

IZLAZI PREMA POTREBI

ADRESA:

10.000 Zagreb, Palmotićeva 4

TELEFON:

++ 385 (1) 48 14 114,

FAX:

++ 385 (1) 48 35 585

E-MAIL:

hrv.savez-gluhih@zg.t-com.hr

WEB STRANICE:

www.hsgn.hr

ŽIRO-RAČUN:

2360000 -1101743237 (Zagrebačka banka)

DEVIZNI RAČUN:

2360000-1101743237 (Zagrebačka banka)

UREDNIŠTVO:

Andrija Halec, odgovorni urednik

Antun Bakan, tehnički urednik

Nadica Hadžović, lektor

ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA:

Tajana Biskupić,

Mirjana Juriša,

Lidija Rejc,

Zdravka Baštijan

Naša velika obljetnica

1921-2011 90-godišnjica djelovanja Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

svečano je proslavljena 24. studenog u hotelu Palace u Zagrebu. Svečano obilježavanje započelo je pozdravnom riječi i uvodnim govorom predsjednika Saveza Andrije Haleca, nakon čega su kratke pozdravne govore održali i uvaženi gosti: gradonačelnik Grada Zagreba M. Bandić, državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti S. Adanić, predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Z. Bobuš, saborska zastupnica Lj. Lukačić, ravnatelj URIHO-a J. Držaić, ravnateljica SUVAG-a A. Dulčić, predsjednik

HSUIR-a J. Petrač, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić, te predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske M. Mirić. Svečanost obilježavanja 90-te godišnjice uz g. Andrije Haleca, kao moderator vodila je Mirjana Juriša, dugogodišnja stručna savjetnica HSGN-a. Nakon svečanih govora predsjed-nika i uvaženih gostiju, dodijeljene su plakete za izniman doprinos i potporu Hrvatskom savezu gluhih i nagluhih: M. Bandiću, Jadranki Kosor, Z. Bobušu, A. Žicu, B. Weissmanu, A. Bakanu, A. Halecu i M. Juriša. Ostalim uvaženim gostima, kao i

predsjednicima i tajnicima naših udruga dodijeljene su Zahvalnice za izniman doprinos i potporu u unapređenju položaja gluhih i nagluhih osoba u Hrvatskoj.

U nastavku teksta slijedi kratki povijesni prikaz dosadašnjeg rada i djelovanja Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih…

SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMAMA

Sretan Božić i uspješnu

Novu godinu 2012

ŽELI HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH

mailto:hrv.savez-gluhih@zg.t-com.hr

3

90 GODINA DJELOVANJA HRVATSKOG SAVEZA GLUHIH

I NAGLUHIH

Hrvatski savez gluhih i nagluhih (HSGN) osnovan je 1921.g. u Zagrebu. Danas je to nacionalna organizacija sa 12.000 članova – udruženih u 24 osnovne organizacije.

HSGN član je Svjetske federacije gluhih (WFD), Europske unije gluhih (EUD), te Međunarodne i Europske federacije nagluhih (IFHOH/EFHOH). U Hrvatskoj, HSGN je udružen u nacionalnu Zajednicu saveza organizacija osoba s invaliditetom Hrvatske.

HSGN usko surađuje s nadležnim ministarstvima i ostalim tijelima Vlade Republike Hrvatske, putem većeg broja projekata i programa od nacionalnog interesa.

Predsjednik Saveza član je Vladinog povjerenstva za osobe s invaliditetom. HSGN je aktivni sudionik u svim zakonodavnim i političkim inicijativama i akcijama u

korist osoba s invaliditetom. Sudjeluje na savjetovanjima i simpozijima s ovog područja, često kao aktivni sudionik, te pribavlja specifičnu dokumentaciju o europskoj i internacionalnoj politici koja se odnosi na problematiku života s gluhim i nagluhim osobama, prevodeći i objavljujući važne zakone s tog područja.

HSGN također aktivno djeluje u proučavanju hrvatskog znakovnog jezika gluhih, pripremajući literaturu i rječnike, organizirajući seminare i tečajeve znakovnog jezika. Međutim, usporedno s borbom za pravo gluhih u upotrebi znakovnog jezika, Savez promovira njihovo pravo kako bi naučili rabiti i nacionalni verbalni jezik.

Povijesni prikaz

Temelj organiziranom udruživanju dali su početkom XX. stoljeća prvi učenici koji su završili zagrebačku školu za gluhe. Školu je 1885. godine otvorio gluhi učitelj Adalbert Lampe zajedno s gluhim doseljenicima iz austrougarskih zemalja, među kojima je bilo nekoliko uglednih i imućnih gluhih obrtnika i industrijalaca, kao što su to bili tiskar Rožankovski, graver Halupa, četkar Izidor Farber, (otac modne kreatorice i publicistkinje Žuži Jelinek) i dr.

Prije 90 godina, 1921. registrirano je prvo društvo gluhih 'Dobrotvor', a prvi predsjednik bio je gluhi slikar Ivan Smole. To je prvo društvo gluhih na prostoru južno od Beča i Budimpešte. Društvo je postojalo pod navedenim imenom sve do 1945. godine, a svrha mu je bila socijalna i društvena djelatnost sa scenskim priredbama, uz intenzivnu športsku aktivnost. Već 1925. formirana je nogometna momčad gluhih u sklopu društva. Organizirane su izložbe radova

gluhih obrtnika na kojima su skupljena znatna sredstva za gradnju Doma gluhih (a koja su ratnom inflacijom obezvrijeđena). Za mandata akademskog slikara Hinka Gudca udruga se konsolidirala te je imala 70 aktivnih članova. Nažalost, Statut i dokumentaciju o radu 'Dobrotvora' 1945. godine spalili su tadašnji čelnici organizacije koji su u revolucionarnom žaru željeli raskrstiti s kapitalističkom prošlošću.

4

Prva poslijeratna lokalna udruga gluhih osnovana je u Splitu, čiji su pokretači bili Joško Duplančić, Jerko Podrug i braća Tironi, a 24. lipnja 1945. godine u Zagrebu osnovano je društvo ''Jedinstveni narodni front gluhih Hrvatske''. Obnovljen je društveni život te su prikazivane kazališne predstave za gluhe kao i za čujuće. Dolazi do kontakta s gluhima iz drugih republika gdje se već na skupu u Zagrebu u listopadu 1945. osniva Savez defektnih sluhom Jugoslavije. Izvršni odbor gluhih za Hrvatsku konstituiran je godinu dana kasnije.

Tada je došlo do punog zamaha i vrhunskih rezultata u radu Saveza, jer mu je država praktički prepustila inicijativu i osigurala sigurno financiranje. Kroz sljedećih nekoliko desetljeća za gluhe nije ništa učinjeno bez poticaja i sudjelovanja Saveza gluhih.

1948. godine u Zagrebu se pokreće prvi tiskani list za gluhe 'Desovac', a '51. izdaje se i knjiga Almanah Saveza gluhih. Nakon toga slijedi veličanstveni II. Svjetski kongres gluhih s 2000 sudionika iz cijelog svijeta, kao izraz poleta i naše snage, koji je održan 1955. godine u Zagrebu.

S osnivanjem 27 kotarskih udruga gluhih, te audiološko-sociološkom obradom terena Republike, otkrivena su, evidentirana i poslana u škole brojna gluha djeca i mladež, a Savez je tijekom 50-tih i 60-tih godina

otvaranjem novih škola i odjeljenja uspio osigurati mjesta za školovanje za svu gluhu djecu. I par stotina mladih gluhih, prestarih za školu, prihvaćeno je sa sela, te osposobljeno i zaposleno. Također, mnogi nezaposleni uključeni su u radni odnos nakon prve obuke u omladinskim radnim brigadama gluhih.

Za gluhe su otvorene brojne zanatske radionice, domovi, te škole u glavnim gradskim središtima. Gluhi su u velikom broju bili uključeni u industriju krojačke, konfekcijske, metalne, stolarske, obućarske i grafičke struke.

Organizirana je živa umjetnička djelatnost – slikarske izložbe, scenska djelatnost, osobito pantomima, te folklor, uz suradnju tada najpoznatijih hrvatskih

književnika i kazališnih djelatnika (Mirko Božić, Drago Ivanišević, Ivan Ivančan, Jozo Puljizević i drugi) te gluhih

umjetnika (Omerbegović, Fanuko, Gudac, Glavan,

Buktenica). Za sve lokalne

udruge osigurane su radne prostorije, a u većim gradovima društveni domovi gluhih – u kojima još i danas djeluju kulturno-umjetnička i športska

društva. U tom 'zlatnom' periodu djelatnosti Saveza

kupljeno je odmaralište za gluhe u Murteru koje je kroz tri desetljeća, do 1991., godišnje osiguralo odmor na moru za

5

tisuću i više gluhih zajedno s članovima njihovih obitelji. U ratnim i poslijeratnim uvjetima nije bilo moguće održavati odmaralište, pa se za budućnost planiraju aranžmani s turističkim agencijama za zajednički odmor gluhih na Jadranu, čime će se privući i brojni gluhi i nagluhi turisti iz Europe i

svijeta. Tri desetljeća – od 1960. godine do

Domovinskog rata – Savez je intenzivno djelovao i u korist nagluhih članova: nabavljao, distribuirao i servisirao slušna pomagala, izdavao list 'Sluh' i drugu literaturu, te organizirao savjetovalište za

njihove potrebe. Besplatna pravna služba, služba

tumača, socijalni rad, savjetovalište za roditelje gluhe djece, škola za vozače, tečajevi za stjecanje visoke kvalifikacije, posebna ambulanta za gluhe i dr. sve to je dio djelatnosti Saveza i njegovih lokalnih udruga, čije se aktivnosti i danas uspješno

provode. Nadalje, Savez trajno prati i inicira

donošenje pravnih propisa koji se tiču gluhih osoba. Prvi je na području bivše države osigurao još '67. g. pravo gluhih na vozačke dozvole. Od nas je krenula i inicijativa za priznavanje beneficiranog radnog staža, a stručni ljudi iz Saveza sudjeluju u nacionalnim raspravama o školstvu i socijalnim pitanjima.

U posljednjem desetljeću (od '91.) Savez je osigurao niz novih pogodnosti za gluhe (popusti u vožnji vlakom i brodom od 75% 4 puta godišnje, povlastice u gradskom i lokalnom prometu, plaćanje umanjene članarine u HAK-u, popusti na korištenju telefona, oslobođenje od participacije kod korištenja zdravstvene zaštite, mjesečna naknada za pomoć i njegu zbog gluhoće (350/500 kn), pravo na besplatne tumače, velike pogodnosti pri nabavi i korištenju mobitela, i dr. Posebni pozivni fax-brojevi s obrascima s popisom bolesti za stanicu Hitne pomoći (šire područje Zagreba i Rijeke), te obrasci za besplatan fax-poziv na cijelom području Hrvatske povezane sa svim policijskim

uredima u slučaju mogućeg nasilja, zlostavljanja ili kriminalnih radnji – također su vrlo važne društvene aktivnosti Saveza.

Literaturom, koju Savez izdaje s više

desetaka izvornih i prevedenih knjiga i

brošura, biltena, tiskanih u vlastitom

pogonu, informira se naša javnost o

kretanjima u svijetu na području stručnog i

općeg djelovanja gluhih kao i za gluhe.

Sudjelovanje naših ljudi na svjetskim

kongresima i raznim konferencijama gluhih,

stručna suradnja u stranom tisku – Hrvatskoj

su osigurali uglednu poziciju u

međunarodnom djelovanju u svjetskim

organizacijama gluhih i nagluhih…

Savez danas djeluje u neusporedivo boljim

uvjetima (materijalnim, kadrovskim,

prostornim) nego u proteklim godinama… No,

ipak se nešto promijenila situacija i struktura

našeg djelovanja zbog osnivanja paralelnih

raznih malih udrugica gluhih i gluhoslijepih.

Očekujemo uklanjanje motiva i izvora tih

neslaganja, kada će gluhi i nagluhi ponovno

djelovati složno i koordinirano u smislu

smjernica suvremenih međunarodnih akata

(Standardna pravila, Konvencije UN i dr.) po

kojima je djelovanje zajednice udruga osoba s

invaliditetom imperativna potreba.

A GLUHI BEZ SVOJE ORGANIZACIJE NE

MOGU ŽIVOT NI ZAMISLITI…!

6

Čestitke i pozdravnu riječ uputili su na Svečanosti obilježavanja 90 godišnjice HSGN-a: Stjepan Adanić državni tajnik

Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnost; Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba; dr. Zorislav Bobuš,

predsjednik SOIH-a; Kristina Hečimović, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Josip Držaić ravnatelj URIH-a; Adinda Dulčić,

ravnateljica SUVAGA, Josip Petrač predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada; Marica Mirić, predsjednica Saveza društava

dis trofičara Hrvatske i Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih…

7

…nakon toga uslijedila je dodjela Plaketa i zahvalnica za izniman doprinos i potporu

u unapređenju položaja gluhih i nagluhih osoba u Hrvatskoj

8

MUKOTRPAN I TRNOVIT PUT

GLUHIH KROZ POVIJEST…!

Izraelci u davnini

Gluhorođenima nije bilo dopušteno posjedovati imovinu ni sklapati važnije poslovne transakcije, također

nisu bili krivi ni kažnjavani za bilo kakvu štetu ili povredu koju bi učinili.

Antička Grčka

Gluhorođeni su u starom grčkom društvu smatrani ''nepostojećim osobama'' i roditelji su ih odbacivali, ne

priznajući ih svojom zakonitom djecom. Ubijanje gluhe i ostale invalidne djece bila je uobičajena praksa, za

Aristotela navodi se da je rekao kako oni koji su rođeni gluhi ''nemaju osjećaja ni razuma''.

Antički Rim

Rimsko pravo propisivalo je da gluhorođeni nemaju zakonskih prava ni obveza i bilo im je zabranjeno da

se žene, a osim toga morali su imati skrbnike. Oni pak koji su izgubili sluh nakon što su naučili govoriti mogli

su uživati punu pravnu sposobnost.

U ranom kršćanstvu

Sv. Augustin (354-430. g.) citirao je svetog Pavla: ''Vjera dolazi putem sluha i slušanja Božje Riječi''

(Rimljanima 10:17.) (U hrvatskom prijevodu Sv.pisma, izdanje ''Stvarnosti'', prijevod ove rečenice glasi:

''...vjera dolazi od propovijedanja, a propovijedanje biva riječju Kristovom''; tj. ne spominje se sluh! – Op.prev.) Sveti Augustin je također smatrao da su hendikepirana djeca posljedica ''grijeha'' njihovih roditelja.

Europa, 1880.

Međunarodni kongres o obrazovanju gluhih, koji se sastao u Milanu, Italija, usprkos prosvjeda mnogih

gluhih i čujućih pedagoga progurao je rezoluciju potpore oralnoj metodi u školovanju gluhih cijelog svijeta,

otvarajući time novo ''mračno doba'' u povijesti gluhih, što je dovelo do otpuštanja stotina gluhih nastavnika

i sveopćeg pada kvalitete obrazovanja gluhih.

Sjedinjene Države, početkom 20. stoljeća

Aleksander Graham Bell (učitelj gluhih govoru, oženjen gluhom ženom) protivio se međusobnim

brakovima gluhih, smatrajući da bi na taj način došlo do nastanka "gluhe podvrste ljudske rase'' te je

započeo borbu da uništi znakovni jezik i uvede zakone koji će braniti sklapanje braka između gluhih osoba

te propisivati prisilnu sterilizaciju gluhih djevojaka u ime ''eugenike''. U nekim su državama ovakvi zakoni bili prihvaćeni.

* * *

1000. p.K. - Židovski zakon (Talmud) nije davao gluhim osobama pravo vlasništva.

427.-347. p.K. - Platonova teorija o urođenoj inteligenciji. Sva inteligencija postoji u času rođenja. Svi

ljudi rođenjem su poprimili savršene apstrakcije, ideje i jezik u svojim umovima, samo je potrebno određeno

vrijeme da se inteligencija pokaže. Bez govora nema vanjskog pokazatelja inteligencije i stoga gluhi ne mogu

biti sposobni razmišljati ili imati vlastite ideje.

384.-322. p.K. - Aristotelova filozofija u svezi gluhoće: "Gluhi ne mogu biti obrazovani jer ne čuju,

stoga ne mogu učiti. Grčki je bio savršen jezik i svi koji nisu govorili grčki bili su barbari. Gluhi su bili jednaki

barbarima.

354.-430. - Put krivnje Sv. Augustina - grijesi očeva očituju se na njihovoj djeci, stoga su djeca koju je

zadesila takva sudbina znak Božjeg gnjeva ili kazna za tajne grijehe.

530. - Benediktinski redovnici izmislili su znakove kako bi zaobišli zavjet šutnje. Ti znakovi možda su se

kasnije koristili u pokušajima poučavanja gluhe djece.

Rani srednji vijek - Odrasle gluhe osobe bile su predmet izrugivanja (dvorske lude) i osuđene na

progon jer se smatralo da su njihovo ponašanje i govor posljedica opsjednutosti zlim duhovima.

Srednji vijek (476.-1453.) - ljudi koji su gluhi od rođenja ne mogu imati vjeru, ne mogu biti spašeni,

stoga su im vrata crkve bila zatvorena. Smatralo se da ljudi moraju biti sposobni čuti Riječ Božju i zato se na

gluhoću gledalo kao na Božju kaznu.

9

Talijanski i španjolski učitelji gluhe djece (1500.-1620.):

Girolamo Cardano - talijanski liječnik bio je prvi koji se je usprotivio Aristotelovim tvrdnjama. Vjerovao

je da slušanje nije potrebno za razumijevanje ideja.

Pedro Ponce De Leon (1520.-1584.) - poučavao je gluhe sinove španjolskog plemstva kako bi bili

sposobni naslijediti vlasništvo. Upotrebljavao je čitanje i pisanje, ali ih je učio i govoriti.

Pablo Bonet (1620) - učio je sinove španjolskih plemića čitati i pisati upotrebljavajući "jednoručnu

abecedu". Napisao je prvu knjigu o obrazovanju gluhih osoba.

1750. - Charles Michel De L'Epée (1712-1789) rođen u Versaillesu, Francuska. Bio je svećenik i

promicatelj znakovnog jezika i obrazovanja gluhih:

1. ustanovio je prvo vjersko i društveno udruženje za gluhe u Parizu (1750.)

2. ustanovio je prvu javnu školu za gluhe (1771.)

3. napisao je knjigu "Poučavanje gluhih i nijemih osoba upotrebom metodologičkih znakova" - prva

knjiga koja je zagovarala upotrebu prirodnih znakova (1776.)

4. napisao je prvi rječnik francuskih znakova koje je naučio od gluhih osoba (1788.)

Abbe Sicard (1742.-1822.) nasljednik De L'Epéea u Francuskoj školi za gluhe. Jean Massieau (1772.-

1846.) – poznati učitelj gluhih u Parizu Laurent Clerc (1785.-1869.) – gluhi De L'Epéeov i Sicardov student.

- Samuel Heinicke (1727.-1790.) - utemeljio oralnu metodu učenja govora za gluhu djecu. Snažno se

suprotstavljao korištenju znakovnog jezika.

1816. - Thomas Hopkins Gallaudet (1787.-1851.) -– posjetio je Europu kako bi proučavao

obrazovanje gluhih pa je odlučio osnovati američku školu za gluhe zajedno s Laurentom Clercom.

1817. - Škola za gluhe u Hartfordu, Connecticut – prva je američka škola za gluhe a upotrebljavala je

model francuskog znakovnog jezika u pouci mladih svećenika i gluhih da budu učitelji i osnivači drugih škola

za gluhe.

Alice Cogswell (1805-1830) - prva je diplomirala u Američkoj školi za gluhe.

Thomas Braidwood - osnivač Britanske oralne škole za gluhe.

1690.-1880. Otok Martha's Vineyard, Massachusetts, naselilo je 200 useljenika iz grofovije Kent,

Engleska, s područja poznatog pod imenom "Weald". Nosili su dominantne i recesivne gene gluhoće.

Sredinom 1700.-tih razvio se kod njih znakovni jezik koji su koristili jednako gluhi i čujući.

1850. John Floumoy se zalaže za "državu gluhih" koja bi se osnovala na Zapadu, gdje bi gluhe osobe

imale svoje škole i vladu.

1840. – 1912. "Zlatno doba obrazovanja gluhih" – cvate i razvija se američki znakovni jezik (ASL).

Otprilike 40% svih učitelja su gluhe osobe.

1864. osnovan je Gallaudet koledž u Washingtonu, DC. Abraham Lincoln bio je potpisnik povelje koja je

školi osiguravala određena prava i njezin prvi pokrovitelj.

1866. U Meksiku je osnovana prva škola za gluhe gdje se upotrebljavala francuska metoda obrazovanja.

1867. Osnovane škole za gluhe Lexington (NY) i Clark Oral School (Boston)

1880. Održan je kongres u Milanu – međunarodna konferencija o obrazovanju gluhih osoba. Američku

delegaciju predstavljao je Alexander Graham Bell. Oralna metoda postala je preferirana metoda edukacije

gluhih osoba. Zabranjena je uporaba znakovnog jezik u učionicama. Gluhi učitelji se otpuštaju u velikom

broju - postotak gluhih učitelja spustio se na 22%.

1880. Rođena je Helen Keller u mjestu Tuscumbia, Alabama. Kod kuće ju je podučavala njezina

prijateljica i učiteljica Annie Sullivan, a kasnije se školovala na Perkinsovom zavodu za slijepe u Bostonu,

Mass. Diplomirala je na Redcliffe koledžu. Izgubila je sluh i vid u dobi od 19 mjeseci no ustrajala je u nakani

da postane obrazovana osoba.

1927. upotreba oralne metode je na vrhuncu. Samo 15% učitelja su gluhe osobe.

1941.-1945. Drugi svjetski rat nameće potrebu za radnicima. Gluhe osobe unajmljuju se u rekordnom

broju za rad u tvornicama koje rade u obrambene svrhe. Mnogi gluhi su se preselili kako bi mogli raditi u

tvornicama u Kaliforniji, Ohiu, New Yorku i Washingtonu. Mnogi poslodavci počeli su primjećivati mogućnosti

gluhih osoba.

1951. U Rimu je osnovana Svjetska federacija gluhih (WFD). Prvi je predsjednik bio Talijan Vittorio

Ieralla.

10

1955. Svjetska federacija gluhih

organizira svoj Drugi svjetski kongres

gluhih u Zagrebu. Ovoj veličanstvenoj

manifestaciji gluhih prisustvovalo je oko

2000 gluhih i stručnjaka za gluhe iz

cijelog svijeta. Za predsjednika je izabran

Dragoljub Vukotić i on je na toj funkciji

ostao 30 godina, stekavši velik ugled u

svijetu. Imenovan je počasnim doktorom

prava na Sveučilištu Gallaudet, i dobio

posebno priznanje Ujedinjenih naroda.

Umro je 1997.godine u Italiji kao

osvjedočeni prijatelj hrvatskih gluhih.

1960. William Stokoe napisao je prvu

knjigu o lingvistici ASL u kojoj je dokazao

da je znakovni jezik pravi jezik.

1964. Gluhi inženjer elektrotehnike

Robert Weinbrecht razvio je pisaći telefon

za gluhe (TTY) spravu koja prenosi

tipkana slova telefonskom linijom i u

širokoj je uporabi među gluhima u

svijetu…

1967. Osnovano je Američko

Nacionalno kazalište gluhih.

1970. Razvijena je teorija "totalne

komunikacije" (paralelna upotreba

znakova i govora).

1971. Osnovana je prva komercijalna

televizija s titlovanjem u Bostonu, Mass.

1975. Kongres donosi "Zakon o

obrazovanju hendikepirane djece " (94-

142). Integriranje gluhe djece u redovite škole prihvaćeno je kao obrazovna filozofija. Broj gluhih učitelja

pao je na najnižu stopu – 11%.

1978. Izglasan je član 504 zakona o rehabilitaciji iz 1973. Zakon traži da sve tvrtke, škole, organizacije

koje imaju federalne ugovore i primaju sredstva iz federalno fonda budu otvorene i dostupne svim

hendikepiranim osobama.

1979. Klima i Bellugi izdaju knjigu Znakovi jezika, prvo lingvističko istraživanje ASL-a.

1984. Kohlearni implantat prvi put je dopušten u kliničkoj praksi kod osoba od 18 godina i starijih. Neki

su gluhi vođe to protumačili kao konspiraciju za uništenje jezika i kulture gluhih.

1985. Počinje se emitirati Mozaik emisija za gluhe iz TV studija Gallaudet Sveučilišta u Washingtonu.

1988. Jezični odjel Sveučilišta Gallaudet izdao je "Unlocking the Curriculum" u kojem se preporučuje

povratak ASL metodi (tj. metodi američkog znakovnog jezika - American Sign Language, ASL) kao prvoj

metodi za obrazovanje gluhe djece.

Srpanj 1989. Put gluhih (The Deaf Way) - Washington, DC. – internacionalni susret 5000 gluhih osoba

iz 70 zemalja. Američki napredak i postignuća uzimaju se kao model za rad s gluhima. Kultura gluhih postaje

svjetski poznata.

1990. – Dr. Robert Davilla imenovan je kao prva gluha osoba za predsjednika Specijalnog školstva za

osobe oštećena sluha pri Američkom saveznom uredu za specijalno obrazovanje i rehabilitaciju.

1993. Traži se ugradnja čipova za titlovanje u sve televizijske aparate od 13" i veće (pod utjecajem

ADA-e). Izglasan je zakon o osobama s poteškoćama u obrazovanju (IDEA).

1995. Raste uporaba kohlearnog implantata. Najnovija tehnološka dostignuća na području implantata -

sredstvo Nucleus 22 i SPEAK (sistem procesuiraranja govora razvijen na Sveučilištu u Melbourneu,

Australija). Kod 12.000 kandidata ugrađeni su implantati što je iznosilo u prosjeku $40,000 po pacijentu.

11

Natuknice WFD-a povodom međunarodnog tjedna gluhih 2011

POTPUN PRISTUP INFORMACIJAMA…

Ove godine Međunarodni tjedan gluhih slavio se od 19. do 25.rujna. Udruge gluhih diljem

svijeta organizirale su događaje, mimohode, kampanje i sastanke kako bi naglasile aktualne

teme koje žele predložiti lokalnim ili nacionalnim vlastima. Njihov cilj je usmjeriti pažnju onih koji

odlučuju, opće javnosti i medija na probleme i brige s kojima se gluhe osobe susreću te im

pomoći shvatiti da gluhe osobe također imaju ljudska prava!

Međunarodni tjedan gluhih govori o zajedništvu, osjećaju jedinstva i snazi te o pokazivanju svega toga ostatku svijeta. Ovaj

tjedan također povećava solidarnost među gluhima i njihovim pristašama te se upotrebljava

kao način stimulacije većih napora kako bi se promicala prava gluhih osoba.

Međunarodni tjedan gluhih ima dugu povijest. Svjetska federacija gluhih prvi put je lansirala

Dan gluhih 1958. godine, a kasnije se taj „dan“

proširio na „tjedan“. Razlog slavljenju rujnu u stvari je trajno sjećanje na Prvi svjetski kongres

WFD-a održanog u rujnu 1951., u Italiji, u Rimu. Ove godine se tjedan slavi od 19. - 25. rujna

preklapajući se s Međunarodnim danom gluhih u nedjelju zadnjeg tjedna u mjesecu (25. rujna).

U zadnjih par godina Svjetska federacija gluhih je predstavila temu zajednici gluhih za

svoju proslavu. 2009. godine općoj javnosti su pokazali kulturna dostignuća gluhih, a prošle

godine fokus je bio usmjeren na obrazovanje gluhih. Ove godine željeli su ohrabriti rješavanje problema oko pristupa informacijama te oko

komunikacije. Sloboda izražavanja i mišljenja te pristup informacijama je snažno naglašena u

Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, u člancima 9 i 21.

Ovogodišnja tema Međunarodnog tjedna gluhih bila je „Pristupačnost, sloboda izražavanja

mišljenja te pristup informacijama“.

U CIJELOJ HRVATSKOJ SVEČANO PROSLAVLJEN

TJEDAN GLUHIH Diljem Hrvatske sve naše Udruge svečano su obilježile tjedan gluhih, najčešće brigom o starim

članovima, izlaganjem umjetničkih radova, raznim korisnim predavanjima i sl.

U Zagrebu, najvećem centru gluhih HSGN, Savez gluhih i nagluhih Z upriličio je lijepu proslavu u „Gradu mladih“. Dovedeni su stari nemoćni članovi, čiji je pr ijevoz organizirala predsjednica Katica Tonković u kombiju HSGN gdje su mogla stati invalidska kolica. Bilo je dirljivo vidjeti ih kako su sretni među svojim prijateljima koje dugo nisu viđali.

Predsjednik HSGN Andrija Halec održao je govor, posebno ističući projekt pod nazivom „Jednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe - do posla kroz nova znanja i nove tehnologije“ i potom pozdravio pozvane goste: stručnu suradnicu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Helenu Majer koja je također održala kratki govor, Maricu Mirić predstavnicu SOIH-a, Dejana Brdarića predstavnika novootvorenog slušnog centra „NEUROTHA“ i predstavnicu URIHO-a Ivu Dilicu.

Zahvaljujući lijepom vremenu u parku su bili izloženi radovi naših gluhih žena, kao i umjetničke slike i

fotografije. Čak se birala najljepša gospođa iznad 60 g. Bilo je to zabavno i lijepo druženje.

U zabavnom dijelu programa organiziran je izbor najljepše Dio izloženih radova gluhih žena izrađenih u Kreativnoj gospođe iznad 60 godina . . . radionici SGNGZ

12

Panorama Durbana – sjedište XVI kongresa Svjetske federacije gluhih

XVI Kongres Svjetske federacije gluhih

''GLOBALNI PREPOROD GLUHIH'' (18. – 24. srpnja 2011.g., Durban - Južna Afrika)

Sastali smo se ovdje kako bismo s drugima podijelili našu kulturnu baštinu, naša dostignuća u razvoju ljudskih prava i bogat doprinos globalnom napretku; kako bismo pokazali da smo suštinski dio ljudske raznovrsnosti u svijetu i dio njegovog razvoja. Došli smo učiti jedni od drugih da aktivno dijelimo zajedničku odgovornost među sobom i ostatkom svijeta.

Sastali smo se na ovom Kongresu da zajednice gluhih diljem svijeta suočimo s aktualnim promjenama i budućim izazovima. Također smo se sastali da proslavimo našu budućnost; da potvrdimo jezične, kulturne i političke sposobnosti nacionalnih i svjetskih zajednica gluhih, kako bi nastavili s akcijom za priznavanje znakovnog jezika i nacionalnih prava, te proslavili umjetnička, ekonomska i socijalna postignuća gluhih.

XVI Svjetski kongres Svjetske federacije gluhih ima namjeru inspirirati svoje sudionike kako bi unaprijedili koncept „renesanse“, to jest preporod zajednica gluhih diljem svijeta.

Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna nevladina organizacija, osnovana u Rimu u Italiji 1951. godine. Sjedište Svjetske federacije gluhih je u Helsinkiju u Finskoj. Trenutno članstvo WFD-a čini 130 zemalja diljem svijeta, a pridruženi, međunarodni te pojedinačni članovi također čine članstvo baze Svjetske federacije gluhih. WFD zastupa oko 70 milijuna gluhih diljem svijeta, a procjenjuje se da više od 80% navedenog broja gluhih živi u zemljama u razvoju, gdje su vlasti rijetko upoznate s njihovim potrebama ili željama. Priznata od Ujedinjenih naroda kao njihov glasnogovornik, Svjetska federacija gluhih usko surađuje s UN-om i njenim raznim agencijama u promicanju ljudskih prava gluhih osoba u skladu s načelima i ciljevima UN povelje, Opće deklaracije o ljudskim pravima i drugim aktima

i preporukama UN-a te njezinih specijaliziranih

agencija.

Naglasak Svjetske federacije gluhih je trenutno na sljedećim područjima:

● poboljšanje statusa nacionalnog znakovnog jezika ● osiguranje bolje edukacije gluhih osoba ● poboljšanje pristupa informacijama i uslugama ● unapređenje ljudskih prava gluhih osoba u zemljama u razvoju ● promoviranje uspostavljanja organizacija gluhih tamo gdje

trenutno ne postoje.

XVI Kongres Svjetske federacije gluhih je ove godine održan u Južnoj Africi gdje gluhe

13

osobe zastupa Federacija gluhih Južne Afrike. Formalno poznata kao Nacionalno vijeće gluhih (SANCD), utemeljena je 1929. godine a 1995. je transformirana u demokratski izabranu organizaciju, Federaciju gluhih Južne Afrike (DeafSA).

Statut i aktivnosti Federacije gluhih Južne Afrike usmjerene su na osobe oštećenog sluha i osobe s govornim poteškoćama. Trenutno 80% Nacionalnog odbora DeafSA-a čine gluhe osobe.

XVI Kongres Svjetske federacije gluhih održan je u Durbanu, od 18. – 24. srpnja 2011. godine. Među mnogobrojnim delegatima koji su bili prisutni na Kongresu sudjelovao je i predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Andrija Halec, u pratnji s Jadrankom Krstić, predsjednicom udruge Samobor, koja je sa znanjem međunarodnog znakovnog jezika sudjelovala u funkciji tumača. Na svečanom otvorenju, delegatima i svim prisutnima se prvotno obratio predsjednik Svjetske federacije gluhih, Marrku Jokinen. U svom uvodnom govoru objasnio je značenje teme konferencije „globalni preporod gluhih“ to jest promjenu koja je početak nečega boljeg i novog.

Također je naglasio da se ne treba u potpunosti oslanjati na stručnost čujućih osoba, vanjskih suradnika, nego se usredotočiti na ono što su gluhi sami postigli i biti ponosni na vlastita postignuća. Na svečanom otvorenju svim prisutnima se obratio i UN-ov visoki povjerenik za ljudska prava Navanethem Pillay, te naglasio da i dalje u pojedinim državama postoje problemi u priznavanju znakovnog jezika, osiguranja mogućnosti dvojezičnog obrazovanja, te nedostatka službi tumača znakovnog jezika. Sve to dovodi do nevidljivosti gluhih osoba u široj društvenoj zajednici. Po njemu, postoji opće nerazumijevanje i nepoznavanje problematike gluhih, što onemogućava da gluhe osobe samostalno žive u zajednici, a to je temeljno pravo priznato UN-ovom Konvencijom.

S obzirom da je tema Kongresa bila „Globalni preporod gluhih“ teme su bile obrazovanje gluhih - jednak pristup edukaciji te višejezičnost; znakovni jezik i njegovo zakonsko priznavanje; zemlje u razvoju te njihovo socijalno i ekonomsko udruživanje; te ljudska prava i Konvencije koje ih pokrivaju. Na Skupštini WFD-a održanoj u sklopu Kongresa

donesene su manje izmjene Statuta, donesen je akcijski plan za razdoblje od 2012. – 2015. godine unutar kojeg su glavne točke humanitarni rad, financijska podrška, partnerski odnosi te pomoć gluhim osobama u siromašnim zemljama školovanjem, edukacijom te raznim seminarima, te izabran domaćin slijedećeg Kongresa WFD-a – Turska.

Plakat u spomen D. Vukotiću, 2. predsjedniku WFD koji je izabran na II Svjetskom kongresu u Zagrebu

1955. godine

14

XVI. SVJETSKI KONGRES SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIH

18.-24.srpnja, 2011, Durban - Južnoafrička Republika

Svjetska federacija gluhih (WFD), njezini članovi i 2.100 sudionika iz 125 zemalja na XVI. Svjetskom kongresu Svjetske federacije gluhih koji se održao u Durbanu u Južnoafričkoj Republici od 18. do 24. srpnja, 2011., donijeli su rezoluciju Kongresa. U rezoluciji se ističe važnost UN-ove Konvencije o ljudskim pravima osoba s

invaliditetom, a posebno se ističu članci 3, 9, 21, 24, 25 i 30 u kojima je stavljen naglasak na poštivanje razlika i prihvaćanje gluhih osoba kao dijela ljudske raznolikosti i čovječnosti, te omogućavanje gluhim osobama i osobama s invaliditetom da u potpunosti sudjeluju u svim aspektima života.

REZOLUCIJA KONGRESA

Pozivajući se na izjavu Visokog povjerenika za ljudska prava pri Ujedinjenim narodima na ceremoniji otvorenja Svjetskog kongresa, „sudjelovanje je ključni princip ljudskih prava. Ipak, bez dovoljno pristupa

tumačenju znakovnog jezika, dvojezičnom obrazovanju i priznavanju znakovnog jezika, postoje važne

zapreke“ gluhim osobama i njihovom potpunom uživanju u ljudskim pravima,

Potvrđujući važnost UN-ove Konvencije o ljudskim pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola s tim, posebno se ističe:

Članak 3: poštivanje razlika i prihvaćanje gluhih osoba kao dijela ljudske raznolikosti i čovječnosti,

Članak 9: omogućavanje osobama s invaliditetom da u potpunosti sudjeluju u svim aspektima života

uključujući pristup informacijama i komunikacijama uključujući dodjeljivanje profesionalnih tumača

znakovnog jezika,

Članak 21: priznavanje i poticanje upotrebe znakovnog jezika,

Članak 24: osigurati da je obrazovanje gluhe djece provedeno na najprikladniji način za pojedinca, i u

okruženju koje u najvećoj mogućoj mjeri potiče intelektualni i socijalni razvoj te zapošljavanje nastavnika sa

znanjem znakovnog jezika,

Članak 25: osiguravanje gluhim osobama pravo na korištenje najvišeg mogućeg standarda zdravstvene

skrbi bez diskriminacije,

Članak 30: omogućavanje gluhim osobama prava sudjelovanja na jednakoj osnovi s drugim osobama u

kulturnom životu uključujući priznavanje i podršku znakovnog jezika i kulture gluhih,

Pozivajući se također na to da su gluhe žene i djevojke često predmet višestruke diskriminacije te ističući potrebu za konstituiranjem spolnog vidika u svim pogledima kako bi se uzdignulo potpuno uživanje u

ljudskim pravima i temeljnim slobodama osobama s invaliditetom,

1. Potvrđuje potrebu za promicanjem kvalitetnog obrazovanja gluhih te proziva vlade da poduzmu aktivne mjere: a. promicanja politike koje gluhim osobama svih dobi dozvoljavaju razvoj kao višejezičnim i

multikulturalnim osobama te promicanja njihovog socijalnog i emocionalnog razvoja;

b. zaštite prava gluhih osoba edukacijom znakovnog jezika;

c. naglašavanja potrebe za modelima najbolje prakse u obrazovanju gluhih temeljenim na

istraživanjima;

d. osiguranja prikladne podrške integraciji u okolinu, uključujući profesionalne tumače znakovnog

jezika;

e. zapošljavanja kvalificiranih nastavnika sa znanjem znakovnog jezika u školama uključujući gluhe

nastavnike, promicanja kulturnog i jezičnog identiteta gluhih;

15

2. Zahtijeva promoviranje znakovnog jezika i studija o gluhima a. ohrabrivanjem i promoviranjem priznavanja znakovnog jezika kao temeljnog ljudskog prava za

sve gluhe osobe uključujući dojenčad i djecu;

b. promoviranjem istraživanja znakovnog jezika i kulture gluhih;

c. promoviranjem mnogih jedinstvenih pozitivnih doprinosa gluhih osoba koje mogu služiti kao

prednosti za šire društvo;

3. Naglašava potrebu za stalnom pažnjom za zajednice gluhih u zemljama u razvoju, posebno u Africi, i zahtijeva od članova i vlada:

a. da osnaže udruge gluhih u zemljama u razvoju s posebnom pažnjom na osnaživanje kapaciteta

organizacija;

b. da naglase aktivnu ulogu udruga gluhih u izgradnji kapaciteta i u programima o rukovodstvu

namijenjene zemljama u razvoju;

c. da rade i surađuju sa Tajništvom Afričke dekade osoba s invaliditetiom (SADPD) kako bi osigurali

sudjelovanje i uključivanje gluhih osoba u procesima osposobljavanja osoba s invaliditetom u Africi.

4. Potvrđuje da su gluhe osobe potpuno jednake te poptuno uživaju u ljudskim pravima a. osiguravajući da će pozitivna slika gluhih osoba kao prirodnog dijela ljudske raznolikosti biti

promovirana diljem svijeta;

b. razvojem priopćenja i osposobljavanja za nacionalne udruge gluhih prema UN-ovoj Konvenciji o

ljudskim pravima osoba s invaliditetom (CRPD), Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije

nad ženama (CEDAW) i prema Konvenciji o pravima djeteta (CRC) osigurati gluhim ženama i

djevojkama osnaživanje u svim područjima njihovih života;

c. obučavati zajednice gluhih diljem svijeta u njihovim pravima pod Konvencijom o ljudskim pravima

osoba s invaliditetom (CRPD);

d. osigurati vladama prihvaćanje CRPD-a i njegovog Fakultativnog protokola kako bi se gluhim

osobama omogućilo osnaživanje njihovih prava iz CRPD-a;

e. osigurati da će informacije o razvoju znakovnog jezika za djecu s koklearnim implantatima biti

prosljeđene roditeljima i da će Svjetska federacija gluhih izdati službeni dokument o koklearnim

implantatima;

f. promovirati rano otkrivanje i obiteljski usmjerena rana posredovanja uključujući znakovni jezik i

izlaganje kulturi gluhih kako bi se osigurao optimalan pristup socijalnom i akademskom uspjehu;

g. promovirati istraživanje zajedno sa Svjetskom federacijom gluhih za poboljšanje pristupa

zdravstvenoj skrbi za gluhe osobe diljem svijeta;

5. Poziva gluhe homo -, bi - i trans - seksualne (LGBT) osobe da aktivno promoviraju svoja prava na slobodu udruživanja i zaštite kao i bilo koja druga osoba i da uključe gluhe LGTB osobe u programe

osnaživanja, izgradnje kapaciteta i samoponosa Svjetske federacije gluhih;

6. Zahtijeva jačanje područja tumačenja znakovnog jezika kroz programe osposobljavanja profesionalnih tumača i njihovih mentora, i promovirati istraživanje o učinku profesionalnog tumača

znakovnog jezika u cjelokupnom obrazovanju te na posljedice kvalitete života gluhih učenika;

7. Strogo zahtijeva promociju i razvoj pristupa uslugama mentalnog zdravlja gluhoj djeci, mladima,

odraslima i starijima, te pokreće i ohrabruje istraživanje modela mentalnog zdravlja za gluhu

populaciju;

8. Potvrđuje važnost priznavanja djece gluhih roditelja (CODA) kao višejezične osobe sa značajnim doprinosom njihovim obiteljima, školama i lokalnim zajednicama , i promiče nacionalne CODA

organizacije;

9. Ohrabruje promociju učenja znakovnog jezika i kulture gluhih roditeljima gluhe djece;

10. Zahtijeva mogućnost prikladnih službi za starije gluhe građane;

11. Ohrabruje potpunu upotrebu najnovijeg tehnološkog napretka kako bi se poboljšao pristup i komunikacija svim gluhim osobama;

12. Potvrđuje važnost prikladne službe za gluhoslijepe osobe koja bi im osigurala puno sudjelovanje u društvu;

13. Snažno ohrabruje svoje članove za stvaranje snažnih veza s njihovim nacionalnim pokretima gluhih mladih te za podupiranje aktivnosti mladih u njihovim zemljama.

16

VIZIJA I AKCIJSKI PLAN SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIH

2011 – 2015

Misija Svjetske Federacije gluhih Svjetska Federacija gluhih promiče i unaprjeđuje ljudska prava gluhih osoba kroz suradnju s Ujedinjenim narodima i njihovima agencijama, nacionalnim organizacijama gluhih osoba i njihovim partnerima.

Prvi cilj

MEĐUNARODNA PROPAGANDA LJUDSKIH PRAVA

Svjetska Federacija gluhih promiče ljudska prava gluhih osoba blisko surađujući s Ujedinjenim narodima i njihovim ograncima za ljudska prava.

1. Cilj: Svjetska Federacija gluhih će aktivno

sudjelovati na Konvenciji o pravima osoba s

invaliditetom (CRPD) provedbom i nadzorom

napora tako što će predstavljati gluhe osobe i

omogućiti stručnost u pitanjima koja se tiču gluhih

osoba na razini UN-a.

Prema svojim mogućnostima, Svjetska Federacija

gluhih će poslati svoje predstavnike na sastanke

Međunarodnog saveza osoba s invaliditetom

(IDA), Vijeća za ljudska prava (HRC), Odbora

Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i

Konferencije predstavnika država (COSP).

2. Cilj: Svjetska Federacija gluhih usko surađuje s

Međunarodnim savezom osoba s

invaliditetom (IDA) u njihovom

međunarodnom djelovanju koje se odnosi na

provedbu Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom i ostalih instrumenata za provođenje

ljudskih prava.

3. Cilj: Svjetska Federacija gluhih ohrabruje stalne

članove u svojim naporima za provedbu i nadzor

Konvencije o pravima osoba s invaliditetom šireći

predloške izvještavanja kao i sakupljanjem i

razmjenom najboljih iskustava.

4. Cilj: Svjetska Federacija gluhih služi kao

poveznica između međunarodnih agencija i

organizacija te stalnih članova na način

provođenja napora na nacionalnoj razini.

Drugi cilj

AKTIVNOSTI NA EDUKACIJI O LJUDSKIM

PRAVIMA

1. Cilj: Svjetska Federacija gluhih traži partnerstva i

financiranje kako bi osnovala regionalni projekt

u edukaciji o ljudskim pravima.

2. Cilj: Svjetska Federacija gluhih vodi seminare o

ljudskim pravima. Oni se mogu održavati uz

sastanke odbora u suradnji ss stalnim članovima

koji su domaćini sastanka te uz njihovo

odgovarajuće Regionalno tajništvo.

3. Cilj: Dogovoriti Konferenciju Svjetske Federa-

cije gluhih 2013.

Treći cilj

ŠIRENJE PODJELE INFORMACIJA TE VANJSKA

KOMUNIKACIJA:

Svjetska Federacija gluhih teži proširiti svoje komunikacije sa svojim članovima i zainteresiranim stranama kroz proširenje sadržaja web stranice kako bi odgovorila na zahtjeve informacijama.

1. Cilj: Svjetska Federacija gluhih razvija svoju web

stranicu u informacijsku i komunikacijsku

platformu.

2. Cilj: Povećati postotak vanjskih komunikacija

Svjetske Federacije gluhih pomoću među-

narodnih znakova, posebno onaj postotak koji

se odnosi na web sadržaj.

3. Cilj: Odrediti i raditi sa zanimljivim pružateljima

sadržaja kako bi se olakšao znakovni sadržaj

na stranicama Svjetske Federacije gluhih,

Internet brošure (Newsletter) Svjetske

Federacije gluhih i drugi informativni

materijali pomoću međunarodnih znakova.

4. Cilj: Kontinuirano dijeliti Internet brošuru

(Newsletter) Svjetske Federacije gluhih stalnim članovima i drugim stranama.

5. Cilj: Svjetska Federacija gluhih će pokušati

pronaći partnerstva s istraživačima i institucijama

pomoću anketa i izvještaja o životima gluhih.

Određeni prioritet za ovaj izraz je evaluacija

edukacije gluhih osoba u razvijenim zemljama.

Četvrti cilj

JAČANJE SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIH

Kako bi ispunila zadane ciljeve ovog Akcijskog plana, Svjetske Federacije gluhih će nastaviti s potragom za partnerima i financiranjem udruge u skladu s njezinim dugoročnim ciljevima.

1. Cilj: Svjetska Federacija gluhih će proširiti svoj

rad o ljudskim pravima kroz kampanje širenja

mogućnosti financiranja udruge.

17

2. Cilj: Svjetska Federacija gluhih će održavati

godišnje kampanje za financiranje udruge

za vrijeme Međunarodnog tjedna gluhih, koje su

vezane uz godišnje teme.

3. Cilj: Održati događaj o financiranju udruga za

vrijeme Konferencije Svjetske Federacije

gluhih 2013. i za vrijeme Svjetskog Kongresa

2015.

4. Cilj: Svjetska Federacija gluhih će tražiti projekte

koji proširuju njezine mogućnosti u vođenju rada

na području ljudskih prava.

5. Cilj: Svjetska Federacija gluhih će težiti širenju

svojih temelja financiranja udruge dovodeći više

financijskih partnera, uključujući zainteresirane

stalne i međunarodne članove.

6. Cilj: Koordinirati šezdesetu svečanu obljetnicu

za vrijeme međunarodnog tjedna gluhih 2011.,

kojoj su domaćini stalni članovi, s ciljem

podupiranja rada na području ljudskih prava

Svjetske Federacije gluhih.

7. Cilj: Rad s relevantnim stručnjacima i

savjetnicima kako bi se postigao cilj Akcijskog

plana 2011 – 2015 Svjetske Federacije gluhih.

8. Cilj: Izgraditi partnerstva s ogrankom za

mlade Svjetske Federacije gluhih i drugim

zainteresiranim partnerima.

9. Cilj: Izmijeniti stručne smjernice Svjetske

Federacije gluhih pomoću kojih će se odraziti

novi oblici savjetodavnog rada organizacija. To

uključuje prihvaćanje raznih oblika radnih grupa

kao što su grupe stručnjaka ili savjetnika, iako

su više potrebna uvođenja savjetodavnog rada

s aktualnim naporima praćenja (monitoringa) UN-ovog rada na području ljudskih prava.

* * * *

Delegati HSGN-a A. Halec i J. Krstić na XVI-tom kongresu Svjetske federacije gluhih

18

Međunarodne aktivnosti HSGN-a…

Generalna skupština i konferencija

međunarodne i europske federacije

nagluhih osoba

18.-20.06.2010. Stockholm, Švedska

Međunarodna i Europska federacija nagluhih

osoba (IFHOH i EFHOH) organizirale su 18.-20.06.2010. u Stockholmu, u Švedskoj, svoje

redovne skupštine i Konferenciju pod nazivom ''Nagluhe osobe svijeta''.

Na skupu je ispred Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih sudjelovala tajnica Tajana Biškupić, u okviru jednokratne potpore Ministarstva

zdravstva i socijalne skrbi.

Konferenciju je u petak popodne otvorio

dotadašnji predsjednik IFHOH-a Jan-Peter Stromgren govoreći o velikom uspjehu

Međunarodne federacije nagluhih osoba koja je postala punopravna članica svjetske organizacije

osoba s invaliditetom International Disability Alliance-a (IDA).

na osiguranje pristupačnosti za nagluhe osobe

upotrebom najnovije tehnologije. Po završetku Konferencija je bila u potpunosti pristupačna za nagluhe osobe, korisnike slušnih aparata i kohlearnih implantata zahvaljujući firmi Comfort Audio, koja je osigurala najnoviju tehnologiju

induktivnih petlji spojenih na velik broj bežičnih mikrofona. Mikrofoni su bili prikačeni na stolice,

tako da je svaki sudionik Konferencije u bilo kojem trenutku mogao uzeti mikrofon i postavljati

pitanja, te tako sudjelovati u radu konferencije. Dodatno tome, Konferenciju su kroz cijelo

vrijeme simultano prevodili daktilografi u pisani tekst, koji se je emitirao na dva velika ekrana.

Daktilografi

Drugi dan Konferencija je nastavljena sa

većim brojem plenarnih sjednica koje su bile fokusirane konferencije održana je Skupština

Europske federacije nagluhih osoba. Dan je završio sa prekrasnim krstarenjem štokholmskim

arhipelagom, brodom na kojem je poslužena večera. U nedjelju je održana Skupština Međunarodne federacije nagluhih osoba, na kojoj se zbog brojnih obaveza u svjetskoj organizaciji osoba s invaliditetom IDA-i, sa funkcijom

oprostio dotadašnji predsjednik Jan-Peter Stromgren iz Švedske. Za novu predsjednicu

izabrana je Ruth Warick iz Kanade. Pokrovitelj i ljubazni domaćin skupština i

Konferecije, bio je Švedski savez nagluhih (HRF).

19

SVJETSKI KONGRES MEĐUNARODNE

FEDERACIJE NAGLUHIH 2012. Ne smijete propustiti Svjetski kongres Međunarodne federacije nagluhih

2012. godine u Norveškoj, Zemlji ponoćnog sunca

Bergen je prelijep i šarmantan povijesni grad na zapadnoj obali Norveške u koji ćete se brzo zaljubiti. Grad ima mnogo prelijepih i interesantnih mjesta, a okružen je sa sedam planina. S uspinjačom možete brzo stići iz centra grada do vrha jedne od planina, te tako dobiti predivan pogled na grad, fjordove i ocean. Bergen ima živahnu, ali kompaktnu gradski jezgru gdje je sve „nadohvat“ ruke. On je također dobra početna točka za istraživanje Zemlje ponoćnog sunca. Grad je poznat pod nazivom „vrata k fjordovima“.

Zaista vjerujemo da će Vaše prisustvovanje na Svjetskom kongresu Međunarodne federacije nagluhih 2012. u Norveškoj biti iskustvo koje ćete pamtiti cijeli život: prelijepa zemlja, ljetne noći kada sunce zapravo nikada ne zađe, poznanstva s ljudima iz raznih krajeva svijeta, te inspirirajući i uzbudljiv program.

Kongres započinje sa svečanošću otvorenja i svečanim prijemom u ponedjeljak navečer, 25. srpnja, nakon čega slijedi inspirirajući i edukativni program u trajanju od tri dana. Kongres će završiti s predivnim domjenkom u četvrtak navečer.

Hoteli su smješteni u centru grada, udaljeni samo nekoliko minuta hoda od mjesta događanja kongresa - u Grieg Hallu. Kvaliteta

smještaja u hotelima varira od jeftinijih do prvoklasnih, dajući tako svima mogućnost pronalaska pravog smještaja prema vlastitim mogućnostima.

Bolja kvaliteta života!

Tema Svjetskog kongresa 2012. je „Bolja kvaliteta života“. Program će se usredotočiti na izazove s kojima se suočavaju nagluhi pojedinci svih dobi u postizanju bolje kvalitete života. Stručnjaci, kao i nagluhe osobe dijeliti će svoja iskustva kroz predavanja, seminare i prezentacije.

Ovom prilikom Vas pozivamo u Bergen na Svjetski kongres Međunarodne federacije nagluhih 2012. Također Vam dajemo mogućnost izlaganja u slučaju da imate želju podijeliti nešto s drugima. Informacije o prijavama možete naći na našim Internet stranicama, a prijaviti se možete najkasnije do 01. kolovoza 2011. Također bi Vas željeli ohrabriti da podijelite vijest o ovom događaju sa svima koji imaju interes za izazove s kojima se suočavaju nagluhi pojedinci u postizanju bolje kvalitete života.

Vidimo se u Bergenu! Knut M. Ellingsen,

Predsjednik Norveške udruge nagluhih

20

TROGODIŠNJI PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA

''Jednake mogućnosti za gluhe

i nagluhe osobe - do posla kroz

nova znanja i nove tehnologije''

Sredinom ove godine Hrvatskom savezu gluhih i nagluhih odobren je trogodišnji program koji se provodi uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a u suradnji s Hrvatskim

zavodom za zapošljavanje te Pučkim otvorenim učilištem Algebra. Navedeni program obrazovanja za gluhe i nagluhe osobe provodi se za stjecanje Međunarodnog certifikata

''ECDL-Specijalist'' s upisom u radnu knjižicu.

Za ovaj program smo se odlučili zbog smanjene mogućnosti komunikacije gluhih

i nagluhih osoba s ostatkom svijeta zbog čega teško ostvaruju zaposlenje, a to ih stavlja u skupinu društveno zapostavljenih

građana. Gluhim osobama koje se nalaze na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kroz predloženi program koji u sebi

uključuje provedbu obrazovnih programa pružit će se veće mogućnosti u pronalasku posla i bolji položaj na tržištu rada, što će im posljedično poboljšati i kvalitetu života i

uključenost u društvenu zajednicu. Gluhe osobe koje su već pokušavale kroz sustav obrazovanja proći slične tečajeve nisu bile

posebno uspješne jer pristup nije bio prilagođen njihovim potrebama. S obzirom da gluhe osobe imaju specifične potrebe i

način učenja, potreban je i specifičan način rada koji će im ovaj program pružiti. Program obrazovanja će biti prilagođen

skupini gluhih osoba i održavati će se na znakovnom jeziku. Radi povećanja uspješnosti, grupe polaznika biti će manje

od prosječnih te će im se moći individualno pristupiti i time pomoći u uspješnijem i potpunom usvajanju informatičkih znanja.

Navedenim obrazovnim programom će

tijekom tri godine biti obuhvaćeno 15 gradova diljem lijepe naše, a prvom godinom provedbe bit će obuhvaćeni

gradovi Split, Rijeka, Osijek te Samobor.

HSGN je u sklopu programa također nabavio i 16 prijenosnih računala koji će se

koristiti za potrebe provedbe nastave unutar programa. Prijenosna računala će se tijekom provedbe programa koristiti u

svrhu edukacija, a nakon provedbe će ostat u vlasništvu 15 odabranih osnovnih organizacija Saveza u svrhu boljeg vođenja

administracije organizacije. U sklopu programa provest će se i

edukacija gluhih i nagluhih osoba iz područja uže specijalizacije u informatici

sukladno potrebama tržišta rada, za najbolje kandidate iz gore navedene osnovne edukacije te za one koji već

posjeduju bazična računalna znanja na razini ECDL certifikata. Tipično će se provoditi programi poput knjigovođe, web

dizajnera, servisera PC računala ili sistemskog administratora, i to samo u velikim gradovima gdje postoji dovoljno

kandidata za popunu grupa. Također, planira se u sklopu programa

izvesti kratka edukacija osnova korištenja

računala te korištenja Interneta za gluhe osobe starije životne dobi. Ova vrsta edukacije je važna jer gluhim osobama omogućuje lakše komuniciranje s okolinom

te lakše ostvarivanje kontakata međusobno.

Alati poput Skype-a ili MSN-a i društvena

mreža kao Facebook će im nakon završetka

21

spomenute edukacije pomoći u jačem sudjelovanju u zajednici.

U sklopu ovog programa provest će se i edukacija budućeg licenciranog edukatora

koji će, sa znanjem znakovnog jezika, sam moći nadalje voditi istu edukaciju u sklopu

Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih. Također će se educirati i dvoje stručnjaka za

pripremu IPA projektnih aplikacija koji će s novostečenim znanjem bolje moći pripremati

i izrađivati projekte te će se na taj način jačati kapaciteti kao i rad Hrvatskog saveza

gluhih i nagluhih. Osnovni obrazovni sadržaj bit će

dostupan i svim ostalim gluhim i nagluhim osobama, i to besplatno, posebnim

materijalima za samoučenje (e-learning) koji će biti dostupni na Web stranici HSGN-a

svim zainteresiranim gluhim i nagluhim osobama. Izrada obrazovnih materijala za

samoučenje pokrivat će ključna područja uredskog poslovanja važna za zapošljavanje,

a obrazovni sadržaj biti će prilagođen gluhim i nagluhim osobama.

Ovaj program je osmišljen sa svrhom da se poveća zapošljivost i socijalna uključenost

gluhih i nagluhih osoba u Republici Hrvatskoj kroz provedbu posebno prilagođenih

obrazovnih programa, uspostavom obrazovne infrastrukture te osnaživanjem

udruga osoba s invaliditetom. L. R

Agencija za mobilnosti programe EU

Agencija za mobilnost i programe Europske Unije agencija je Vlade Republike Hrvatske osnovana s ciljem provedbe dva najveća programa Europske Unije u području obrazovanja – Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu. Agencija je raspisala Natječaj za Program cjeloživotnog učenja za 2012. G. za koji je iz sredstava EU za Republiku Hrvatsku izdvojeno 46,4 milijuna kuna (6.469.000,00 EUR).

Program za cjeloživotno učenje kroz svoje potprograme (Comenius – predškolsko i školsko obrazovanje; Erasmus – visokoškolsko obrazovanje; Leonardo da Vinci – strukovno obrazovanje i osposobljavanje; Grundtvig – obrazovanje odraslih; Transverzalni program – suradnja i inovacija u cjeloživotnom učenju, učenje jezika, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije, širenje rezultata Programa za cjeloživotno učenje i Jean Monnet Program – potpora ustanovama i aktivnostima na području europskih integracija) omogućuje sudjelovanje organizacijama i pojedincima iz sustava odgoja i obrazovanja u međunarodnim projektima, učeničkim razmjenama, stručnom usavršavanju i osposobljavanju, studiranju i obavljanju stručne prakse u inozemstvu. U Programu mogu sudjelovati osobe bilo koje starosne dobi: učenici, studenti, nastavnici, nenastavno osoblje, stručnjaci u strukovnom obrazovanju, kao i ostale zaposlene i nezaposlene osobe koje žele unaprjeđivati svoja znanja i sposobnosti. Važno je napomenuti da je prijavitelj udruga ili institucija koja osmišljava projekt kojim se prijavljuje na natječaj Agencije.

Program Mladi na djelu najveći je program Europske Un ije namijenjen mladima od 13 do 30 godina i organizacijama mladih na području neformalnog obrazovanja. Program nudi brojne mogućnosti mladim ljudima za stjecanje znanja, vještina i sposobnosti, promiče mobilnost mladih unutar i izvan granica Europske Unije, omogućuje međunarodni dijalog te potiče aktivno sudjelovanje mladih u istom. S ukupnim proračunom od 885 milijuna eura za razdoblje od 7 godina, program omogućuje provedbu različitih aktivnosti kroz 5 „Akcija“ (Mladi za Europu, Europska volonterska služba, Mladi u svijetu, Sustavi podrške mladima, Europska suradnja u sektoru mladih).

Segment socijalne uključenosti u središtu je programa Agencije. Programi su otvoreni za sudjelovanje svih skupina koje se nalaze na marginama društva, bilo zbog svojeg zdravstvenog (osobe s invaliditetom), ekonomskog, socijalnog ili inog položaja. Za sudjelovanje osoba s manje mogućnosti namijenjena su i dodatna sredstva u vidu prateće osobe, koja može pružiti potporu te dodatan osjećaj sigurnosti ili podrške (tumač znakovnog jezika za gluhe osobe).

Više informacija o mogućnostima sudjelovanja u Programu možete pronaći na www.mobilnost.hr ili na broj telefona 01/5005 635.

http://www.mobilnost.hr/

22

Kampanja HSGN-a

Zapošljavanja tumača

i prevoditelja znakovnog jezika

u udrugama

Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu, potrebu da budemo u kontaktu s drugim ljudima. Sve što činimo u životu zahtijeva komunikaciju. I osobni i profesionalni uspjeh često ovise o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono što im želimo prenijeti. Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sustava znakova. To je proces slanja informacija o sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika. Poruke trebaju biti prilagođene informacijskim potrebama i spoznajnim sposobnostima primatelja. Upravo je uobičajena glasovna komunikacija ono što gluhim osobama predstavlja poteškoću, to je ono po čemu se „razlikuju'' od «čujuće» populacije. Oni komuniciraju drugačijim sustavom znakova od «čujuće» populacije. Zato im je potrebna podrška u obliku osobe tumača koja poznaje oba sustava znakova i služi kao most u prijenosu informacija između «čujuće» populacije i svijeta gluhih. Znakovni jezik je najistaknutija karakteristika grupe gluhih. Znakovni jezik prirodni je jezik osoba, koje su

oglušile u ranoj životnoj dobi. Prirodan im je, jer ga sa lakoćom, spontano (bez posebnog poučavanja) uspješno usvajaju, ako imaju mogućnost, za razliku od jezika čujuće okoline, kojemu ih se mora sustavno poučavati. Prirodan je i zato što je svojom strukturom, kako pokazuju istraživanja na području lingvistike znakovnog jezika, savršeno prilagođen vidnom modalitetu percepcije, koji je dominantan modalitet percepcije govora i svijeta uopće u gluhih osoba. Gluhe osobe su osobe oka. Znakovni jezik omogućava i odašilje potpune informacije, što nije slučaj s glasovnim govorom u gluhih osoba. Primanje govora putem vida, „čitanjem s usta“, za gluhe osobe je naporno, osoba mora pogađati iz konteksta, jer je mali dio glasova dobro vidljiv na usnama, odnosno ovakvim komunikacijskim inputom osoba prima djelomičnu, nepotpunu informaciju, koju uspješno ili manje uspješno nadopunjava pogađanjem smisla poruke. Znakovni jezik, dakle omogućava gluhim osobama efikasnu komunikaciju. Status znakovnih jezika različit je u različitim državama Europe. U mnogim državama znakovni jezici još

su uvijek diskriminirani – ne koriste se na televiziji ni u obrazovanju, službe tumača nisu organizirane, kao ni njihova kvalitetna i sustavna edukacija. U pravilu što je država razvijenija, tolerantnija i demokratičnija, to je status znakovnog jezika bolji, a prava gluhih veća. Parlament Europske unije je 2001. godine preporučio zemljama članicama zaštitu, promociju i priznavanje znakovnih jezika. Preporuke koje su dane tiču se priznavanja znakovnih jezika kao regularnih jezika

23

s pripadajućim pravima za njihove korisnike pravo na slobodan izbor između oralnih i bilingvalnih metoda obrazovanja, uvod u znakovne jezike kao komunikacijski kanal u općem i stručnom obrazovanju i usvajanje praktičnih mjera koje će osigurati sudjelovanje gluhe manjine u društvenoj zajednici. Uporabom znakovnog jezika gluhe osobe mogu iskoristiti svoje mogućnosti u korist društvene zajednice, svoje obitelji i njih samih, zato su aktivnosti Saveza uvelike usmjerene na aktivnosti oko priznavanja Hrvatskog znakovnog jezika kao manjinskog jezika, te organiziranje službe tumača i prevoditelja za gluhe osobe.

2010. god. bila je treća godina provedbe Kampanje pod nazivom ''Znakovni jezik – uvjet ravnopravnosti gluhih'' financiranom od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kroz koju je Hrvatski savez gluhih i nagluhih odradio čitav niz aktivnosti. Organizirane su edukacije za zaposlene tumače i prevoditelje, te asistente u nastavi. Kroz 5 cjelodnevnih radionica koje su vodile mr.sc. Marina Milković, Mirjana Juriša, prof.def i Zorana Uzelac dipl.soc.rad., tumači su prošli teorijski i praktični dio nastave. U sklopu teorijskog djela obrađivali su teme: Što jest, a što nije znakovni jezik, Istraživanja Hrvatskog znakovnog jezika, o tumačenju i prevođenju, Etički kodeks, o Europskoj federaciji tumača znakovnog jezika. U praktičnom djelu tumači su prošli gramatiku Hrvatskog znakovnog jezika i standardizaciju Hrvatskog znakovnog jezika. U sklopu Kampanje predstavnici Saveza Andrija Halec,

Mirjana Juriša, prof.def i Tajana Biškupić, obišli su gradove u kojima su udruge gluhih i nagluhih u 2010.god. ušle u pilot projekt zapošljavanja tumača (Pula, Vinkovci, Krapina) i gradove u kojima se tek planira organizirati služba tumača (Županja i Bjelovar).

Edukacija tumača i prevoditelja znakovnog jezika u

prostorijama HSGN-a

Održana je edukacija nadležnih osoba u poglavarstvima i županijama u cilju pripreme terena za preuzimanje djela obaveza koje će prizaći iz Zakona o pravu na uporabu znakovnog jezika, kada on jednom bude donesen. Edukacijama su prisustvovali gradonačelnici i pročelnici za socijalnu skrb, te su svi izrazili interes i podršku ovoj vrsti aktivnosti koju za sada provodi Savez, a u budućnosti će nastaviti provoditi lokalna samouprava.

17.12.2010. u Zagrebu, u Hotelu Palace, održan je Okrugli stol pod nazivom

''Što smo postigli nakon tri godine provođenja Kampanje Znakovni jezik-uvjet ravnopravnosti gluhih osoba''. Prezentacije koje je izlagalo 5 predavača (M.Juriša, prof.def., mr.sc. S.Jelić, prof.dr.S.Bradarić, doc.dr.L.Bonetti, mr.sc.M.Milković), slušalo je 70-tak osoba; predstvanika udruga gluhih i nagluhih, tumača i prevoditelja, te stručnjaka koji se bave problematikom gluhih. Uz opširno izlaganje Mirjane Juriše o rezultatima trogodišnje provedbe Kampanje koja je kroz Pilot projekt zapošljavanja tumača samo u 2010. god. osigurala prevladavanje

24

komunikacijskih barijera putem tumača i prevoditelja, za oko 1300 gluhih korisnika, kroz ukupno 11 000 sati tumačenja, izlagalo se i o deinstitucionalizaciji, potrebi za tumačem u nastavi, tehničkim pomagalima u nastavi, te gramatici znakovnog jezika.

Kontinuirano kroz cijelu godinu Savez je udrugama članicama koje su zaposlile tumača i prevoditelja, pružao pomoć u pisanju projekata, sastavljanju izvještaja, te najvažnije u provođenju i praćenju aktivnosti tumača i prevoditelja. Ipak u ovom djelu projekta imali smo najviše problema. Iako je Savez kroz svoje posjete organizacijama gluhih, informirao i educirao čelnike na koji način se mora provoditi ovaj projekt, te koja je stvarna uloga i posao tumača, često smo nailazili na nerazumijevanje unutar samih udruga. Budući da u većini udruga kronično nedostaje i novčanih sredstava i administrativnih radnika, teško je bilo objasniti da čujuća osoba koja je zaposlena u udruzi ima samo jedan zadatak, a to je tumačenje i ništa drugo, kao i da se sredstva smiju utrošiti isključivo na njihove plaće.

Kao pripremu za sljedeći projekt HSGN-a u kojem ćemo se usmjeriti na organizaciju službe podrške za gluhu djecu u osnovnim školama

Savez je u prethodnoj godini uz pomoć svojih organizacija vršio prikupljanje informacija na terenu o broju gluhe i nagluhe djece upisane u redovne škole. U sklopu toga utvrđivalo se koja im je vrsta pomoći u komunikaciji potrebna, te je započeta izrada baze podataka.

Okrugli stol u Hotelu Palace, Zagreb

Nakon trogodišnjeg perioda provedbe ovog projekta, možemo utvrditi da smo osiguravanjem kontinuiteta usluge tumačenja/prevođenja omogućili gluhim osobama ravnopravnije uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti, te znatno unaprijedili kvalitetu njihova života. T. B.

Edukacija i senzibilizacija čelnika Grada Pule

25

NAJVAŽNIJI DOKUMENTI KOJI REGULIRAJU PRAVO NA PROMICANJE I KORIŠTENJE ZNAKOVNOG JEZIKA

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom utvrđuje prava i mogućnosti gluhih osoba u nekoliko točaka:

- Članak 2. govori o znakovnom jeziku koje gluhe osobe koriste kao pravi prirodni jezik.

- Članak 9. ide još dalje te navodi da se pristup informacijama osobama oštećena sluha mora osigurati kroz službu profesionalnih tumača/prevoditelja znakovnog jezika, kako bi se osiguralo njihovo neovisno življenje

- Također zahtijeva obrazovanje gluhe djece na znakovnom jeziku i odabiru optimalne metode Konvencija priznaje da gluhe osobe imaju svoj identitet te člankom 30 predlaže zaštitu tog identiteta Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života OSI u Europi 2006-2015.

kao osnovno načelo navodi dužnost društva da osigura svim svojim građanima aktivnu podršku;

- Pristup informacijama i komunikaciji ključan je vid sudjelovanja u društvu. Da bi osobe s invaliditetom, pa tako i gluhe osobe, mogle aktivno uživati prava, sudjelovati i donositi odluke o svojem životu, nužan im je pristup informacijama putem odgovarajućeg komunikacijskog sustava

- Javna tijela imaju posebnu dužnost pobrinuti se da njihove informacije budu dostupne u raznim oblicima kao odgovor na različite potrebe osoba s invaliditetom pa tako i gluhih osoba Nacionalna Strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007.do 2015. god.

navodi da je obveza svake države članice poduzeti odgovarajuće mjere, uvažavajući potrebe osoba s invaliditetom, kojima bi im se osigurao i zajamčio pristup informacijama i komunikacijama;

Konkretno, to obvezuje one koji šalju informacije da omoguće primanje i prosljeđivanje informacija osobama s invaliditetom na onoj razini kvalitete i kvantitete koja je omogućena i ostalim članovima društva, a uvažavajući pritom specifičnosti njihovih potreba

U području Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti Strategija navodi kao temeljni cilj potrebu osiguranja potpune integracije osoba s invaliditetom u društvo, pa tako i gluhih osoba, a što nije moguće ostvariti bez pristupa informacijama putem odgovarajućeg komunikacijskog sustava

- Posebno se podsjeća na sadržaj pojma komunikacije koja između ostalog podrazumijeva govorene i znakovne jezike i druge oblike negovornih jezika

Kao jedna od mjera navodi se potreba da se omogući slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje informacija prema izboru gluhe osobe na ravnopravnoj osnovi s drugim članovima društva

- Jedna od aktivnosti za realizaciju te mjere je i „učiniti dostupnima službene informacije osobama s invaliditetom u prihvatljivim oblicima i tehnologijama, ovisno o individualnim

mogućnostima komuniciranja pojedinca – osobe s invaliditetom”

26

Nastavak ''KAMPANJE'' i u 2011. godini…

Provođenje projekta ''Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti''

Aktivnosti koje su se u prethodne tri godine provodile u sklopu Kampanje za zakonsko

priznanje Hrvatskog znakovnog jezika, nastavile su se i ove godine u sklopu projekta:

''Osnaživanje gluhih osoba za prevladavanje različitosti''. Budući da su sredstva za provedbu projekta, uz to što su odobrena u smanjenom

iznosu, isplaćena tek u drugoj polovici godine, vremenski rok za provedbu projekta opet je bio

izuzetno kratak. Bez obzira na to kao i uvijek do sada, Savez je provodio svoj program vezan uz tu

problematiku i u onom periodu dok još nisu bila odobrena sredstva.

Glavne aktivnosti iz projekta bile su:

1. Edukacija budućih voditelja službe

tumača, te informiranje i senzibiliziranje javnosti o ulozi tumača

Iako se projekt zapošljavanja tumača provodi već četvrtu godinu, naše udruge neminovno

imaju problema u realizaciji tog projekta u smislu prezentacije usluga tumača raznim ustanovama

koje bi mogle ponuditi svoje usluge gluhim osobama, kao i snalaženje samih tumača u sve

brojnim situacijama u kojima se traže njihove usluge. Od kada su gluhe osobe osvijestile korist

koju imaju od uvijek dostupnog tumača sve je više situacija i aktivnosti u kojima se traži ta vrsta podrške. Kao povratnu informaciju da je tako,

imamo sve veći broj gluhih studenata pa čak i na fakultetima na koje se do sada u RH nikada nisu

upisivale gluhe osobe, kao što je matematički fakultet. Osim toga gotovo svi gluhi srednjoškolci

uključeni su u redovno školovanje, uz napomenu da jedan dio njih ne koristi znakovni jezik,

međutim veći je broj onih koji ga koriste. Tumač se gluhim osobama pokazao kao izuzetan pomagač u nastavi što potvrđuju i sami roditelji gluhe djece, koji su apriori bili protiv tumača u nastavi. Generalno je povećana mobilnost gluhih

u smislu komunikacije s okolinom i njihove sposobnosti da se konačno sve više prepoznaju u

društvu. Iako su po brojnosti značajni, gluhi i nagluhi

su još uvijek tiha skupina. Sebe teško mogu javno zastupati čak i uz pomoć tumača. Dakle,

Zavod za zapošljavanje Bjelovar

poznato je da voditelji projekata koji su sami gluhe osobe, često se ne snalaze u

objašnjavanjima u školi i javnim mjestima koja je važnost tumača, pa Savez odrađuje promotivnu aktivnost na razini ne samo gradske uprave nego i ostalih javnih ustanova i službi kao što su:

Zavod za zapošljavanje, područni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, centri za

socijalnu skrb, itd. Naime uočili smo da upravo na mjestima gdje bi se trebala rješavati socijalna

prava gluhih osoba, najčešće postoji izrazito nerazumijevanje i neinformiranost o gluhoći i njezinim posljedicama pa se donose rješenja koja nisu sukladna pravom stanju stvari.

Centar za socijalnu skrb Bjelovar

27

Iz tog razloga predstavnici Saveza A. Halec, M. Juriša i T. Biškupić započeli su sa posjetima tim službama, pa iako smo zbog organizacijskih

problema s tom aktivnošću započeli tek krajem studenog, nadamo se do kraja godine obići sve

veće centre u kojima imamo organiziranu službu tumača.

2. Napredna edukacija za tumače i prevoditelje

Iako se edukacija znakovnog jezika provodi kroz Hrvatsko društvo tumača i prevoditelja

znakovnog jezika, gdje su radionice organizirane po segmentima i po strukama, postoji potreba da

se nastavi edukacija tumača u sklopu Saveza budući da te edukacije uključuju obradu šire

problematike. Iako je planirano da se edukacije održe kroz

dvije radionice po dva dana, radionice će biti jednodnevne u dva navrata. Naime kako nekim

našim udrugama nisu odobreni posebni putni troškovi, radionice su planirane u sklopu drugih aktivnosti zbog kojih bi tumači morali doći u

Zagreb. Planirani program radionica uključio bi nastavak učenja unificiranog znakovnog jezika,

razmjena iskustva u radu, detektiranje problema sa kojima se tumači najčešće suočavaju, te

kratak izvještaj o sudjelovanju hrvatskih predstavnika na skupštini i međunarodnoj Konferenciji Europske federacije tumača znakovnog jezika.

3. Okrugli stol ''Znakovni jezik u funkciji integracije gluhe djece u redovno školstvo''

- 24.11.2011., Hotel Palace. Zagreb

Nastavno na rezultate iz prošlogodišnjeg projekta i Kampanje ''Znakovni jezik – uvjet ravnopravnosti gluhih osoba'' kroz koji su

prikupljene informacije sa terena o broju novo upisane gluhe djece u redovne osnovne škole, te

njihovom poznavanju znakovnog jezika, održan je Okrugli stol.

Na okruglom stolu uz 4 predavača bilo je prisutno oko 70 sudionika, od zaposlenika i

vodstva naših udruga, tumača i gluhih osoba do stručnjaka Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta.

Teme predavanja bile su: M. Juriša, prof.def.

''Integracija gluhe djece u redovno školstvo - na papiru i u praksi'', Mr.sc. N: Kuhn ''Uključiti ili

isključiti? Psihosocijalni kontekst integracije djece s oštećenjem sluha'', L. Andrijević Gajić, prof.

logoped. "Dijete s oštećenjem sluha u redovnom obrazovnom sustavu" i Mr.sc. M. Milković "Uloga

tumača/prevoditelja u obrazovanju gluhe djece i mladeži".

Prezentacija M.Juriše na Okruglom stolu

Kako financijska sredstva za organizaciju

Okruglog stola, u djelu troškova najma dvorane,

najma tehnike, osvježenja, itd nisu bila odobrena, Okrugli stol organiziran je u sklopu obilježavanja

90. godišnjice Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih.

Okrugli stol u hotelu Palace, Zagreb 2011.

4. Educiranje nastavnika i predmetnih učitelja u bilingvalnom pristupu u obrazovanju gluhe djece

Aktivnost se provodi u suradnji sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i

stručnjacima iz Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, Zagreb.

Iako su postignuti dogovori o pripremi promjena obrazovnog sustava za gluhu djecu,

Hrvatska još nije u potpunosti prihvatila bilingvalni pristup u obrazovanju gluhe djece.

28

Izlaskom nove generacije stručnjaka sa Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta biti će stvoreni uvjeti i za takav pristup u rehabilitaciji i

obrazovanju. Do tada Savez provodi edukacije postojećeg kadra koji radi u osnovnim školama.

5. Djeca sa kohlearnim implantatatom i učenje znakovnog jezika – pokušaj

približavanja različitih oblika rehabilitacije

Kohlearni implantant može se ukratko opisati

kao slušno pomagalo koje se kirurški ugrađuje u pužnicu. Preporučuje se kod djece tijekom prve

godine života. U većini država donji prag za ugradnju implantata je dob do dvije godine.

Razlog za ranu implantaciju jest taj što se rana slušna stimulacija smatra preduvjetom slušanja i

govora. Pred verbalne sposobnosti djece kao što su

uporaba konvencionalnih znakova, pokazivanje na nešto, simbolička i kombinatorna igra, imitiranje i uporaba predmeta – značajna su

prethodnica razvoja jezika. Teorije o tome da jedan sustav znakova može unazaditi razvoj

drugog sustava, nikako ne stoje. Studije provedene posebno u posljednja dva desetljeća jasno su pokazale pozitivne učinke učenja znakovnog jezika u gluhe djece, ne samo za

komunikacijski, socijalni i emocionalni razvoj,

nego za učenje jezika općenito, kao i za njihov kognitivni razvoj. Rasprava koja se trenutačno vodi u svijetu odnosi se na izbor jezika koji treba

učiti djecu s umjerenim do jakim oštećenjima sluha. Roditeljima i učiteljima nije bilo jasno zašto

dijete treba učiti znakovni jezik ako, uz uporabu drugih pomagala za sluh može percipirati

auditivne informacije i razviti govorni jezik. Međutim, poteškoće u komunikaciji s kojima se ova djeca suočavaju u odnosima s vršnjacima i

većim u skupinama, jasno su prepoznatljive osobama s oštećenjem sluha, kao i njihovim

roditeljima i učiteljima. Kao posljedica toga, u zapadnoj Europi mnogi

roditelji sada odabiru upisivanje svoje djece u institucije predškolskog i osnovnoškolskog

obrazovanja zajedno sa gluhom djecom kako bi djeca naučila znakovni jezik. Naime prema

preporukama Vijeća Europe koje je analiziralo izvješća o psiho socijalnim posljedicama implantacije zaključilo je da je potrebna intenzivna rehabilitacija takve djece koja će jamčiti uspješan ishod, te da bi primjenu

kohlearnih implantata u djece trebalo kombinirati s učenjem znakovnog jezika.

U sklopu ove aktivnosti Savez je u procesu sistematizacije podataka koji su prikupljeni putem

anketnih upitnika sa terena. T. B. A.

P O P I S zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika u udrugama

članicama HSGN-a ***

1. BJELOVAR - Tumač i prevoditelj: MARINA BALENOVIĆ 2. DUBROVNIK - Tumač i prevoditelj: STANKA GRBIĆ 3. KARLOVAC - Tumač i prevoditelj: DIJANA LEKA 4. NAŠICE - Tumač i prevoditelj: BLAŽENKA PAVIĆ

5. OSIJEK - Tumač i prevoditelj: GORDANA PEŠO 6. RIJEKA - Tumač i prevoditelj: SANDRA FABIJANIĆ 7. SISAK - Tumač i prevoditelj: ANA SARAPA

8. SLAVONSKI BROD - Tumač i prevoditelj: VERICA STIVIĆ 9/10. SPLIT - Tumač i prevoditelj: SUZANA DENIĆ i RONALD BEZMALINOVIĆ

11. VARAŽDIN - Tumač i prevoditelj: ZLATA BAHUN

12. VINKOVCI - Tumač i prevoditelj: MARTINA ŠITUM 13. ZADAR - Tumač i prevoditelj: PAOLA ČOVO

14/15/16. ZAGREB - Tumač i prevoditelj: MARIJA MAJA ŠOIĆ, MARIJA NOVINA i

DORIJANA KAVČIĆ 17. SAMOBOR - Tumač i prevoditelj: JUSTINA KRSTIĆ 18. POŽEGA - Tumač i prevoditelj: IVANA KURAJA ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj

je gluha osoba član

29

Vijesti iz POŽEGE…

Udruga gluhih i nagluhih osoba Županije Požeško-slavonske sustavno i aktivno radi na pružanju većih mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe s područja svoje županije. Uz brojne aktivnosti od edukativnih do rekreativnih od 2009.g., pa nadalje svoje projekte posvećuje prekvalifikaciji gluhih i nagluhih s područja Požeško-slavonske županije za bolja zanimanja koja će gluhima pružiti veće mogućnosti kako bi im se poboljšala kvaliteta života.

Stoga Vam predstavljamo prekvalifikacije 2 gluhe osobe za zanimanje kuhar i 15-ak gluhih i nagluhih osoba za zanimanje Operater na PC računalima. Pa stoga krenimo:

PREKVALIFIKACIJOM DO KUHARICE…!

Udruga gluhih i nagluhih osoba Županije Požeško – slavonske je na zahtjev 2 gluhe gospođe uključila iste u prekvalifikaciju za zanimanje glavni kuhar koja se

odvijala u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Uvjerenje o osposobljenosti za zanimanje kuhar je u rukama…!

Hrvatski zavod za zapošljavanje je njihovu želju i zahtjev uvažio budući da je Udruga osigurala Tumača hrvatskog znakovnog jezika koja im je prevodila

nastavu te s njima odlazila na liječničke preglede i bila im dostupna u svim situacijama u kojima im je bio potreban tumač. Cjelokupna prekvalifikacija je trajala 6.mjeseci od toga 3.mj. se odnosi na praktični dio koji

su svi polaznici ovoga tečaja morali odraditi, a druga 3.mjeseca odnosi se na nastavu koja je obuhvaćala niz strukovnih predmeta koje su i one kao i «čujuće»

osobe morale odslušati a zatim i polagati ispite. Polaznice su uspješno odradile praktični dio u

jednom Požeškom restoranu, a poslovođa i ostali radnici su se vrlo brzo snašli u komunikaciji sa naše

dvije članice i na kraju su bili prezadovoljni s njihovim radom i stečenim znanjima i kulinarskim vještinama. Obadvije gluhe osobe su odlično svladale ispite i

prepreke koje su se nalazile pred njima i nakon 6.mjeseci trajanja škole zasluženo su dobile svoje Uvjerenje o osposobljenosti za zanimanje kuhar.

EDUKACIJOM DO LAKŠE DOSTUPNOSTI

INFORMACIJAMA

Svi jako dobro znamo da je poznavanje rada na računalu danas od iznimne važnosti. A gluhim i

nagluhim osobama računala i Internet su iznimno veliki pomagači u uspostavljanju komunikacije te pretraživanju informacija koje im nisu uvijek dostupne. Stoga je Udruga gluhih i nagluhih osoba Županije

Požeško-slavonske organizirala računalni tečaj za 15-ak gluhih i nagluhih osoba koji su članovi naše Udruge. Ovaj projekt je jedinstven u Hrvatskoj jer su polaznici

ovoga tečaja imali mogućnost nastavka edukacije koja je najuspješnijima omogućila upis zanimanja u radnu knjižicu – operater na PC računalima. Gluhima će uvelike pomoći pri komunikaciji i pretraživanju

informacija, ali i pri traženju zaposlenja. Cilj ovoga projekta je računalnom edukacijom

učiniti informacije dostupnima gluhim i nagluhim

osobama uz pomoć moderne tehnologije. Svi polaznici računalne edukacije su uspješno

svladali osnove rada na računalima i edukaciju

potrebnu za samostalnu komunikaciju i pretraživanje informacija, a polovica njih je nastavilo svoje usavršavanje te su po završetku tečaja dobili Uvjerenja na temelju kojih će im se zanimanje upisati u radnu

knjižicu – Operater na PC računalima. Zahvaljujemo se svima koji su sudjelovali i pomogli u realizaciji ovoga

projekta a najviše Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Zagrebačkom holdingu i Gradu Požegi što su prepoznali važnost ovoga projekta i pomogli da isti ostvarimo.

Polaznici računalne edukacije

30

IN MEMORIAM…

Da ih ne zaboravimo!

Tokom jeseni 2011. napustili su nas gluhi članova koji su svojim požrtvovnim radom obilježili HSGN upravo sada kad smo proslavili 90-tu godišnjicu postojanja. Nismo im mogli zahvaliti na dugogodišnjem radu za

HSGN, ostaje samo da ih zabilježimo u anale našeg postojanja.

IVAN FANUKO (1933-2011) čovjek sa tisuću talenata

Ivan Fanuko rođen je 1933. u Krku gdje je pohađao gimnaziju. U 13-toj godini zbog bolesti gubi sluh, pa školovanje nastavlja privatno i maturira 1949. Godine 1950. upisao se u školu primjenjene umjetnosti sa Mudrovčićem i Zimmermannom. 1959. upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u klasi profesora M. Tartaglie što je presudno utjecalo na njegovo kolorističko slikanje. Od završetka Akademije bavio se osim slikarstva radom u Savezu gluhih grada Zagreba. Tu su došli do izražaja svi njegovi talenti na području umjetnosti. Pisao je poeziju, scenarije za pantomimu, radio je prekrasne male obiteljske filmove koji su u pravilu odnosili prve nagrade. Prvi članak za „Naš glas“ napisao je 1953. Zvao se „Za ljepotu našeg izraza“ u kojem apelira na gluhe da koriste lijepe

znakovne geste a ne da mlataraju po cesti. Želio je udružiti sve gluhe intelektualce i umjetnike što se mnogima nije sviđalo. Mislili su da se žele odvojiti od Saveza. Nikako, on je samo želio da se podigne kulturni nivo i usavrši naobrazba članova, da se uspostavi stalna veza sa sličnim udruženjima u zemlji i u inozemstvu, da se priređuju izložbe, predstave i sl. To je trebala biti grupa prijatelja umjetnosti, nauke i književnosti. 1974. organizira koloniju gluhih umjetnika u Murteru koja je prerasla u manifestaciju najboljih gluhih umjetnika iz bivše Jugoslavije i svijeta.

1988. Andrija Žic napisao je jedan od najboljih intervjua sa Fanukom . . .

“Kaže se: oglušio i našao se u svijetu tišine. To nije to. Rekao bih, odjednom si ograđen visokim zidom, i do tebe je, hočeš li ga preskočiti. Ja sam našao snage da ga preskočim (kao i većina nas). I svijet je opet tvoj. A tad ono što imaš (a imaš vid, opip, ruke, noge i mozak !) iskoristi!“

...“Kad je pustio bradu bilo je stoga da ga podsjeti na odluku da se bavi slikarstvom i tako je to ostalo cijelo vrijeme i bio je njegov „imidž“ u vremenu kad su svi bili golobradi...“

...“nema prostora da se stave sve povoljne ocjene za njegov rad. Svime se bavio, vrtom , ribolovom,čitanjem...“

A Vesna Ivasović prof. piše, nadahnuta Fanukovom samostalnom izložbom u Zagrebu 2009. godine:

“Bog ga je obilato podario kreativnošću, svaka je slika jedna pjesma...

Slikarstvo Ivana Fanuka ponos je zajednice gluhih, ali neizbrisiv trag ostavio

je, i ostavit će i u modernom hrvatskom slikarstvu“.

31

PETAR ŠAKIĆ (1934-2011) kroničar života gluhih članova HSGN

Petar Šakić, malen rastom ali velik duhom i veliki borac. U dječjoj dobi obolio je od tifusa i izgubio sluh. Školovao se u Zavodu za gluhe za grafičara. To razdoblje

školovanja slikovito je opisivao u svojim člancima za „Ukratko“. Pamtio je imena svih profesora iz Zavoda. Zajedno sa Fanukom i Zimmermannom preobrazio je cijelo članstvo gluhih kojemu su dali novi polet u svim društvenim aktivnostima.

Aktivno se bavio boksom, bio je prvi tajnik športskog društva gluhih „Silent“. Uz Haleca bio je jedan od udarnika u „Vjesniku“.1962. odradio je punih 24 sata na poslu ručnog slagara hraneći se u toku rada suhom hranom.

Počeo je pisati u „Sluhu“1989. Najviše je volio pisati o pojedincima da ih se ne zaboravi. „NAŠI VETERANI - NAŠE LEGENDE“ - govori o poštivanju zaslužnih gluhih članova, bilo mrtvih bilo živih. Brine se za njihove grobove i za one stare koji

više nisu mogli dolaziti u klub. Uvijek samozatajan o sebi nikad nije pisao. Ostat će zabilježen u povijesti HSGN.

ANĐELKO GLAVAN (1916-2011) čovjek koji se nije stidio ni najtežeg posla

Anđelko Glavan rodio se 19