srebrenica sve sto je trebalo da znate a bilo je zabranjeno da se kaze
TRANSCRIPT
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
1/26
SREBRENICA
SVE [TO TREBA DA ZNATE,A BILO JE ZABRAWENO DA SE KA@E
SREBRENICA
EVERYTHING YOU NEED TO KNOW,
BUT WERE FORBIDDEN TO BE TOLD
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
2/26
UVOD
Ciq teksta koji je pred vama nije da umawi broj i zna~aj `rta-
va muslimanskog naroda u Srebrenici, ve} da uka`e na ono {ta se
stvarno dogodilo jula 1995. i na nelogi~nosti koje se javqaju u
zvani~nim pri~ama vezanim za ovaj zlo~in. Pored toga u tekstu se
ukazuje i na zanemarene srpske `rtve, jer je svako stradawe bitno
bez obzira na nacionalnost i nikako ne treba dozvoliti da se is-
ti~u i preuveli~avaju patwe jedne strane, dok se druga strana de-
monizuje i zanemaruje, a sve to u ciqu politi~kih mahinacija.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
3/26
1. Krunski svedok
Jedini neposredni izvr{ilac zlo~ina u Srebrenici u julu
1995. kojeg je osudio Me|unarodni tribunal za ratne zlo~ine za
biv{u Jugoslaviju je Dra`en Erdemovi}, Hrvat iz okoline Tuzle,
za kojeg je i sam Tribunal utvrdio da je nije dovoqno psihi~ki sta-
bilan da bi se mogao podvrgnuti unakrsnom ispitivawu. Sklopio
je dogovor sa Tu`ila{tvom, na osnovu kojeg je dobio preseqewe u
neidentifikovanu zapadnu zemqu i promenu identiteta, i osu|enje na minimalnu kaznu od pet godina zatvora (i to za navodno u~e-
{}e u streqawu vi{e stotina qudi, a na osnovu sopstvenog pri-
znawa, ~iji je sadr`aj nekoliko puta mewao). Kqu~na ta~ka dogo-
vora sa Tu`ila{tvom bio je uslov da mora svedo~iti protiv srp-
skih optu`enika kad god bude bio pozvan.
Bugarski novinar i saradnik Deutsche Welle @erminal ^i-
vikov sedeo je u galeriji i sistematski bele`io sve nelogi~nosti
koje je pred sudom izrekao Erdemovi}. Naime, Erdemovi} je tvrdio
da su on i wegova jedinica, 10. diverzantski odred, na strati{tuPilice uspeli da za svega pet sati pogube oko 1.200 zarobqenika .
^ivikov je temeqno izra~unao da bi za takav jedan zlo~in bio po-
treban najmawe ~itav dan! Osim toga, ono {to je najva`nije i {to
potpuno diskredituje svaku od Erdemovi}evih notornih la`i je
~iwenica da je ekshumacija masovne grobnice u Pilicama, koju je
obavio forenzi~ki tim Tu`ila{tva, otkrila ostatke samo 127 po-
tencijalnih `rtava, od kojih 70 sa povezima, {to bi zaista ukazi-
valo na zarobqenike.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
4/26
2. Deseti diverzantski odred
Erdemovi} je navodno pripadao tzv. Desetom diverzantskom
odredu Vojske Republike Srpske, multinacinalnoj jedinici koja
je u svojim redovima imala Srbe, Hrvate, Slovence i muslimane.
On je pred Ha{kim tribunalom imenovao jo{ sedam pripadnika te
jedinice, koji su navodno u~estvovali u streqawima u okolini
Srebrenice u julu 1995 od kojih su se neki kasnije borili u
Africi, tako|e kao pla}enici zapadnih vojski. Iskqu~ivo osla-wawe Ha{kog tribunala na nepouzdanog i kontradiktornog Erde-
movi}a ukazuje da je svrha ha{kog procesa bila da sakrije a ne da
iznese sve raspolo`ive dokaze vezane za Srebrenicu.
Za{to je fokus svih istraga u vezi sa Srebrenicom dugo bio
daleko od direktnih po~inilaca?1 Vlasti su znale identitet i bo-
ravi{te ve}ine ~lanova Erdemovi}eve grupe xelata, ali do sasvim
nedavno ni{ta nije u~iweno da se oni privedu ili barem ispita-
ju. [ta bi se tu, eventualno, moglo saznati i na ~iju sramotu? Da
li se neko pla{io mogu}nosti da bi, suo~en sa svedo~ewem wego-vih saizvr{ilaca, krunski svedok Srebrenice bio toliko dis-
kreditovan da bi mogao biti otkriven kao la`ni svedok?
1 Nasuprot sveop{tem utisku, privo|ewe krunskog svedoka Erdemovi}a nije bi-lo rezultat marqivih i ciqanih napora Tu`ilaca Ha{kog tribunala. Wega su uhapsile
jugoslovenske vlasti nakon kafanske tu~e u Novom Sadu. O~igledno zabrinut, `ele}i daizbegne pravosudni sistem Jugoslavije, smislio je svoju pri~u o Srebrenici i bio je iz-
ru~en Ha{kom tribunalu radi daqe obrade na osnovu klauzule o vi{oj nadle`nosti
MKTBJ.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
5/26
3. Satelitski snimci i prave razmere muslimanskihgubitaka
Gde su ~uveni satelitski snimci koje je ameri~ka dr`avna se-
kretarka Medlin Olbrajt reklamirala kao definitivan dokaz da
se zlo~in ogromnih dimenzija desio u okolini Srebrenice? Za-
{to se dr`e zape~a}eni na pedeset godina? Ako bi sada bili sta-
vqeni na raspolagawe javnosti i neutralnim stru~wacima za kri-
ti~ku analizu, zar to ne bi koristilo svima, jer bi doprinelo da semnoge zaostale sumwe brzo re{e?2
Ovim povodom treba obratiti pa`wu na intervju biv{eg glav-
nog istra`iteqa (19962001) Ha{kog tu`ila{tva, @an-Rene Rueza
(Jean-ReneRuez) koji je objavqen u ~asopisu Cultures& Conflicts,
2007. U okviru iscrpne diskusije o radu tu`ila{tva na rasvetqa-
vawu okolnosti masakra u Srebrenici, razgovor se neizbe`no dota-
kao i satelitskih dokaza koje je Medlin Olbrajt 10. avgusta 1995.
godine dramati~no predo~ila Generalnoj skup{tini UN kao uvod u
genocidnu srebreni~ku pri~u. Kako se navodi u izve{taju Holand-
skog instituta za ratna istra`ivawa (NIOD Report, 2002), Olbraj-
tova je upotrebila te slike da Savetu bezbednosti pru`i dokaze
po~iwenih zverstava i da izvr{i pritisak na Savet bezbednosti i
na Klintonovu vladu da zauzmu tvr|i stav Ona je izjavila da
o{triji i boqi snimci sigurno postoje, ali da oni ne mogu biti po-
kazani zato {to se tehnika i tehnologija moraju za{tititi (Izve-
{taj NIOD-a, Prilog 2, poglavqe 7, par. 4).
Na pitawe voditeqke intervjua, Izabel Delpla (Isabelle Del-
pla), o zna~aju tih znamenitih snimaka koji ostavqaju utisak da
se masakr mogao pratiti istovremeno dok se i doga|ao, glavni is-
tra`iteq tu`ila{tva Ruez komentari{e:
2 Sme{an razlog za insistirawe na tajnosti fotografije je da javno prikazivawemo`e ugroziti obave{tajne metode prikupqawa podataka. To obrazlo`ewe predstavqauvredu za inteligenciju javnosti, jer su metode koje su se koristile 1995. ve} davno za-starele.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
6/26
To je dobro pitawe, ali se izraz satelitski snimci mora izba-citi iz upotrebe. Zvani~an naziv glasi: snimci napravqeni sa va-
zdu{nih izvi|a~kih platformi. U pitawu su slike koje je napra-
vio U2 U vezi sa ovim moramo opovrgnuti odre|ene krive pred-
stave Avioni U2 predstavqaju tehnologiju iz {ezdesetih godi-
na. Slika pokriva teren u pre~niku od 30km, i sve je tu potenci-
jalno vidqivoTeoretski, ako imate tu sliku, vi znate {ta se u
toj zoni de{ava; ali, prakti~no govore}i, sliku je nemogu}e tuma-
~iti ako unapred ne znate {ta je to {to u woj tra`ite i ako ne vr-
{ite pore|ewa sa opservacijama na terenu.
Molim? Dakle te snimke, koji figuriraju kao kriti~an do-
kaz, uop{te nisu pravili sateliti sa najpreciznijom savremenom
tehnolo{kom opremom, ve} je bosansko rati{te bilo snimano za-
starelom {pijunskom tehnologijom iz {ezdesetih godina. Ali u
tom slu~aju, skrivawe svedokazuju}ih snimaka za narednih pe-
deset godina ni~im nije opravdano. Apsurdan zvani~ni izgovor,
da bi se wihovim pokazivawem mogla kompromitovati tehnologija
SAD za prikupqawe operativnih podataka iz vazduha, sada defi-
nitivno otpada. Ne zaboravimo da je 1960. godine, u {pijunskomavionu U2, Fransis Geri Pauers bio oboren iznad Sovjetskog Sa-
veza. Letelica je pala na teritoriju SSSR-a i mo`emo pretposta-
viti da su weni kapaciteti jo{ odavno u potpunosti poznati ru-
skoj obave{tajnoj slu`bi. ^emu, onda, tajanstvenost u vezi sa U2
snimcima, koji bi ako }emo verovati predstavnicima Ha{kog
tribunala mogli otkloniti ve}inu preostalih dilema u vezi sa
genocidom u Srebrenici?
Ruez, daqe, isti~e te{ko}e koje nastaju oko analize tih sli-ka, pa ka`e:
Slika sama po sebi nikada ne sadr`i neki odre|eni smisao, pa
~ak mo`e poslu`iti i kao povod za vrlo ozbiqne gre{ke prilikom
tuma~ewa.
Na to se, dakle, svodi najegzoti~niji do sada ponu|eni dokaz
genocida u Srebrenici?
[teta {to je Ruez svoje dragocene konstatacije podelio sa
javno{}u tek sedam godina posle okon~awa su|ewa generalu Kr-
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
7/26
sti}u (gde je i on, naravno, svedo~io ali, podrazumeva se, strogo uparametrima koje mu je odredilo Tu`ila{tvo). Da je postupio u
pravo vreme kao profesionalac kome je najvi{e stalo do utvr|iva-
wa istine, a ne iskqu~ivo kao slu`benik i svedok Tu`ila{tva,
jo{ odavno jedna od va`nih komponenata dosijea Srebrenica
mogla je biti rasvetqena.
Najzad, Ruez otkriva jedan novi detaq, koji }e ~itaoce svakako
zaintrigirati, i koji potkrepquje na{u tezu da, kada se radi o Sre-
brenici, ni{ta nije onako kako se prikazuje. On iznosi podatak
koji navodi na zakqu~ak da se u svom ~uvenom obra}awu Generalnoj
skup{tini UN (en toute bonne foi, dodaje Ruez, kao savr{eni xen-
tlmen) Medlin Olbrajt pred me|unarodnom zajednicom nije ponela
ba{ najtransparentnije. Ona je pokazala prvo U2 sliku fudbalskog
stadiona u Novoj Kasabi, koji je u tom trenutku bio prepun izbegli-
ca, pa zatim sliku masovnih grobnica. Predstava je proizvela uti-
sak da je neposredno posle igrali{ta slede}a destinacija tih qudi
bila grobnica. Ali, izme|u te dve ~uvene slike, Ruez nam sada sa ne-
znatnim vi{egodi{wim zaka{wewem otkriva, ne postoji zapravonikakva ni geografska niti uzro~no- posledi~na veza.
En toute bonne foi, kako bi bilo da se sada izvr{i temeqita
revizija ne samo Krsti}eve presude ve} i celokupne zvani~ne pri-
~e o Srebrenici?
3.1.Na Memorijalu u Poto~arima kod Srebrenice zapisan je
broj 8.372 , koji treba da predstavqa ukupan broj srebreni~-
kih `rtava ali se priznaje da taj broj ukqu~uje i one koji se jo{
vode kao nestali, {to zna~i da o wihovoj sudbini ni{ta ta~nonije utvr|eno, a tri ta~ke posle ovog broja treba da zna~e da broj
nije kona~an. Kako se za nestale mo`e tvrditi da su `rtve geno-
cida ako na wima nije izvr{ena obdukcija i ako se jo{ uvek ne
zna da li su svi nestali mrtvi?
3.2.Tokom 2010. su ~ak i neki bosansko-muslimanski zva-
ni~nici bili prinu|eni da brojku od 8.372 dovedu u pitawe:
a) Mirsad Toka~a, direktor Istra`iva~ko-dokumentacionog cen-
tra iz Sarajeva, izneo je dosad nedemantovanu tvrdwu da se na spi-
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
8/26
skovima `rtava nalazi 500 `ivih Srebreni~ana, dok je dodat-nih 70 lica na tim spiskovima stradalo na drugim mestima i u
drugo vreme; (b) direktor Memorijalnog centra u Poto~arima
Mersed Smajlovi} i direktor Centra za nestala lica BiH Amor
Ma{ovi} tako|e su izneli da je u Poto~arima sahraweno oko 50
osoba koje su stradale jo{ 1992. a koje su u bliskom srodstvu sa
onima koji se vode kao `rtve streqawa; (v) Hakija Mehoqi}, ratni
{ef policije u Srebrenici, izjavio je da je qut na sve koji su u
Memorijalnom centru sahranili 75 osoba, a koje nisu poginule u
julu 1995. godine ; (g) uz sve to, postoje i ozbiqne indicije da je u
Poto~arima ~ak sahrawen i jedan broj Srba, {to se zasad ne mo`e
utvrditi jer sarajevske vlasti ne dozvoqavaju ekshumaciju sahra-
wenih u Memorijalnom centru u Poto~arima.
Da li je u enklavi Srebrenica iko umro ili u borbenim dej-
stvima poginuo pre jula 1995? Ne samo da je prirodno pretposta-
viti da jeste ve} to potvr|uje sam Naser Ori}. Ori} nabraja 1.333
{ehida od pre 11. jula 1995 po imenu i mestu i datumu smrti nastranama 211244 svoje kwige Srebrenica svjedo~i i optu`uje.3
Gde su oni zakopani i kako mo`emo biti sigurni da wihovi ostaci
nisu pome{ani sa `rtvama genocida? Za{to dokazi o manipula-
cijama brojevima `rtava u Srebrenici ne uti~u da se preispitaju
brojke koje se neprestano vrte po medijima?
3.3.Najvi{i civilni predstavnik UN na terenu u julu 1995,
Amerikanac Filip Korvin, neprekidno je tvrdio, sve do svoje
smrti 2010. godine, da je tada u Srebrenici ubijeno oko 700 bo-sanskih muslimana i da je razlika izme|u tog broja i broja od 8.000
koji se stalno propagira politi~ka. Srebrenica je o~igledno
ispolitizovana da bi se srpski narod neosnovano optu`io, i traj-
no zavadio sa svojim susedima.4
3 Naser Ori}, Srebrenica svjedo~i i optu`uje, 19921994, Qubqana, 1995. Zakompletan poimeni~ni spisak, videti: http://www.srebrenica-project .com/sr/DOWNLOAD/Odlomak_iz_Oriceve_knjige.pdf
4 Vidi Masakr u Srebrenici: dokazi, kontekst, politika, priredio Edvard S.
Herman, Beograd 2011, Predgovor Filipa Korvina, s. 12. U intervjuu nema~kom listu
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
9/26
3.4.U vezi sa brojem `rtava bitno je naglasiti i to da nedav-na presuda u predmetu Zdravko Tolimir, pored toga {to je broj `r-
tava smawen za oko tre}inu u pore|ewu sa zvani~no presu|enim
~iwenicama Tribunala koje su va`ile sve do nedavno, sadr`i
jo{ neke interesantne razlike u odnosu na ranije konstatacije Ha-
{kog tribunala. Pojavquju se dve razli~ite cifre, koje se navod-
no odnose na broj ubijenih.
Do Tolimirove presude, pred Ha{kim tribunalom je va`ilo
da su u okviru srebreni~ke operacije srpske snage po prekom po-
stupku pogubile izme|u 7.000 i 8.000 zarobqenika. (Drugoste-
pena presuda u predmetu Krsti}, par. 84 2004.) Me|utim, u
presudi generalu Tolimiru broj `rtava je smawen na 4.970, ako se
razmatra u vezi sa relevantnim ta~kama optu`nice, ili 5.749, ako
dijapazon pro{irimo na sve za koje Ve}e tvrdi da su na razne na~i-
ne bili pogubqeni, {to ukqu~uje lica ~ije se ubistvo ne pomiwe
u optu`nici. Broj `rtava Srebrenice koje Ve}e u predmetu Toli-
mir priznaje kre}e se, prema tome, u okvirima za oko tre}inu is-
pod standardne cifre od 8.000.Zar ovo igrawe brojkama, ~ak i u samom Tribunalu, ne ukazuje
na su{tinsku nepouzdanost ovih podataka i zar ne postaje ve} su-
vi{e sumwivo?5
Junge Welt31/07/2008 Korvin procewuje da bi realna cifra pogubqenih muslimanskihzarobqenika bila oko 700 `rtavaa razlika izme|u toga i 8.000 nije broj~ana nego po-liti~ka.
5 U prvostepenoj presudi Francu Kosu i drugima pred Sudom BiH u Sarajevu (10.jun 2012) za masakr u Pilici, gde je krunski svedok Dra`en Erdemovi} tvrdio da jepobijeno 1.200 zarobqenika, ve}e utvr|uje novu cifru od 800 `rtava. U navedenoj pre-sudi izre~enoj neposrednim izvr{iocima zlo~ina odbacuje se optu`ba za genocid, mada
je isti sarajevski sud pre toga nekoliko u~esnika u masakru u Zemqoradni~koj zadruzi uKravici, koji se dogodio samo nekoliko dana ranije, osudio za genocid. Kada se ima uvidu da se u svim srebreni~kim predmetima, u Hagu i u Sarajevu, uglavnom predo~avaista dokazna gra|a i saslu{avaju se isti svedoci, te{ko je opredeliti se kojem sudskom
ve}u i kojoj metodologiji za procewivawe dokaza treba verovati.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
10/26
4. Legitimni gubici me{ovite vojno-civilnekolone u julu 1995.
Slede}a veoma bitna dimenzija srebreni~kog pitawa kojom
bi trebalo da se pozabave svi odnosi se na legitimne gubitke koje
je tokom proboja iz srebreni~ke enklave pretrpela kolona 28. di-
vizije Armije BiH u ~ijem sastavu je bilo od 12.000 do 15.000 qu-
di. Posle pada enklave 11. jula 1995, proboj prema teritoriji pod
muslimanskom kontrolom u Tuzli bio je preduzet preko nepristu-pa~nog terena i vodio je kroz minska poqa, pri ~emu je bilo i ~e-
stih borbi na zasedama koje su postavqale srpske snage. Veliki
deo javnosti nikada nije ni ~uo za ovu va`nu epizodu, niti raspo-
la`e nekim specifi~nim saznawima o woj. Za to zata{kavawe po-
stoje vrlo jaki razlozi prakti~ne prirode, koji le`e u politi~-
kom interesu. U odnosu na zvani~an narativ, pitawe kolone je
krajwe eksplozivno. Evo za{to.
Organizacija Istorijski projekat Srebrenica objavila jepodatke iz 33 izjave koje su dali pre`iveli u~esnici proboja 28.
divizije. U tim izjavama navodi se 19 lokacija du` putawe proboja
kolone gde su se odigrali borbena dejstva sa srpskom vojskom i gde
je, po iskazima koje su ti o~evici naknadno dali vlastima u Tuzli,
kolona iz Srebrenice pretrpela ogromne qudske gubitke.
Na primer, u izjavi MevludinaSuqi}a, ~ije je svedo~ewe za-
vedeno pod arhivskim brojem 00464649, 12. julzaseda kod Kowe-
vi} Poqa, procewuje se da je oko 400 do 500 qudi pobijeno.Camio~evicivojnici srebreni~ke 28. divizije, koja se zajedno sa ci-
vilima povla~ila prema Tuzli, ukazuju na to da su jedinice u we-
nom sastavu pretrpele te{ke gubitke prilikom borbenih kontaka-
ta sa jedinicama zvorni~ke brigade VRS. Veoma je bitno to da je
pravni status ove me{ovite kolone bio takav da je ona predstavqa-
la legitiman vojni ciq, a u izve{taju General{tabu ABiH i
Upravi bezbednosti u Sarajevu o koloni se govori kao o me{ovi-
toj. Tamo stoji da po nekim procenama u koloni je bilo izme|u
10.000 i 15.000 qudi, me|u kojima je bilo oko 6.000 naoru`anih
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
11/26
boraca.6
Na osnovu toga, po me|unarodnom pravu, kolona je pred-stavqala legitiman vojni ciq.
^iwenicu da je zna~ajan broj Muslimana poginuo u borba-
ma potvrdio je biv{i glavni istra`iteq Tu`ila{tva Ha{kog
tribunala @an-Rene Ruez. Ruez je jo{ pojasnio da {to se ti~e
onih koji su poginuli u {umi, mi stojimo na stanovi{tu da su oni
`ivot izgubili u borbi.7 To zna~i da se po me|unarodnom pravu u
vezi sa wihovom pogibijom uop{te ne postavqa pitawe krivi~ne
odgovornosti. Vojni ve{tak Ha{kog tribunala, Ri~ard Batler, iz-
javio je pod unakrsnim ispitivawem na su|ewuPopovi}u i drugi-ma2008. godine da je po wegovoj profesionalnoj proceni do 2.000
srebreni~kih Muslimana iz kolone moglo nastradati u borbenim
dejstvima tokom proboja.8Ne{to kasnije, 2011. godine, svedo~e}i
na su|ewuJevi}u i drugimapred Sudom BiH u Sarajevu, Batler je
svoju procenu borbenih gubitaka kolone 28. divizije pove}ao na
izme|u 2.000 i 4.000.9 Postoje i druge procene. Na primer, u ne-
davno emitovanom norve{kom dokumentarcu o Srebrenici redi-
teqa Ole Fliuma Ola Flyum, Srebrenica, izdani grad,10
inter-vjuisani ameri~ki obave{tajac, a sada profesor na katedri nacio-
nalne bezbednosti na mornari~kom kolexu (US Naval War College),
Xon [indler, iznosi svoje saznawe da je u borbama tokom proboja
iz srebreni~ke kolone poginulo oko 5.000 qudi, dok je streqanih
zarobqenika bilo oko 2.000.11
Po proceni na~elnika General{taba Armije BiH Envera Ha-
xihasanovi}a na su|ewu generalu Vojske Republike Srpske Radi-
slavu Krsti}u, u povla~ewu me{ovite kolone muslimanske 28. di-
vizije iz Srebrenice za Tuzlu poginulo je 2.628 vojnika i oficiraABiH (dakle, ovde nisu ura~unati civili).12U izve{taju Unpro-
6 Vidi dokumenat ICTY pod ERN oznakom 11854425 11854433.
7 Intervju u listu Monitor, 19. april, 2001.
8 MKTBJ, su|ewe Popovi}u i drugima, 23 januar, 2008, Transkript, s. 20251.
9 Sud BiH, su|ewe Jevi}u i drugima, 19/9/2011.
10 http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8
11 Videti dokumentarni film Srebrenica: izdani grad u fusnoti 4, na 51:14 do52:02 minuta.
12 MKTBJ, Tu`ilac protiv Krsti}a, 6 april, 2001, Transkript, s. 9532.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
12/26
fora od 17. jula 1995. ukupni gubici kolone se procewuju na oko3.000,13 a Karl Bilt (pregovara~ me|unarodne zajednice tokom suko-
ba, posle rata Visoki predstavnik u BiH) u svojim memoarima ih
procewuje na oko 4.000.14 Prema svim zakonima rata, ovo su bile le-
gitimne `rtve ratnih dejstava, pa prema tome u wihovom slu~aju
nije do{lo do kr{ewa @enevske konvencije. Zanimqiva je i ~iwe-
nica da je veliki broj iskopanih tela za koja se tvrdi da su `rtve
genocida na|en upravo na lokalitetima gde su se odvijale borbe
srpskih i muslimanskih snaga za vreme proboja 28. divizije Armije
BiH. Skandalozno je da se legitimne `rtve ratnih dejstava dan-da-nas nekriti~ki cvrstavaju me|u `rtve genocida u Srebrenici sa-
mo da bi se ve{ta~ki odr`ala brojka od preko 8.000 `rtava.
Da li se javnost namerno dovodi u zabludu kada se posmrtni
ostaci qudi koji su poginuli u borbi prikazuju kao da pripadaju
`rtvama pogubqewa?
13 Dokumenat zaveden u arhivu Ha{kog tribunala pod oznakom RO433425.
14 Carl Bildt, Peace Journey: The struggle for peace in Bosnia, Weidenfeld and Nicol-
son, London, 1998, s. 66.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
13/26
5. Forenzi~ki dokazi
Utvr|ivawe uzroka smrti tela ekshumiranih na {irem pod-
ru~ju Srebrenice od 1996. nalazi se u rukama dve organizacije:
Komisije za nestala lica BiH (osniva~ vlada ratnog musliman-
skog predsednika Alije Izetbegovi}a) iICMP, ili Me|unarodne
komisije za nestala lica (ICMP International Committee for Mis-
sing Persons), ~ijeg direktora postavqa ameri~ki Stejt depart-
ment. Od po~etka iskopavawa do danas ni srpski ni nezavisni me-|unarodni forenzi~ki stru~waci nisu imali pristup forenzi~-
kom postupku nad iskopanim telima.15^ak ni optu`eni za zlo~ine
u Srebrenici pred Ha{kim tribunalom nemaju mogu}nost pristu-
pa DNK izve{tajimaICMP-a.16Dakle, svaka mogu}nost nezavisne
provere forenzi~kih nalaza vezanih za Srebrenicu je iskqu~e-
na, a od javnosti se zahteva da ih prihvate na re~.
Ukupan broj tela koja su stru~waci Ha{kog tribunala ekshu-
mirali u vezi sa istragom o doga|ajima u Srebrenici najvi{e je
1.923. To je broj uparenih butnih kostiju na osnovu kojih je ustano-
vqen broj osoba koje su se nalazile u masovnim grobnicama. Wiho-
vi kosturi su bili u raznim stawima, neki vi{e, neki mawe kom-
pletni. Ali prisustvo dve uparene butne kosti sigurno ukazuje da
se tu radi o jednoj osobi. To je daleko ispod cifre od 8.000, koliko
se u ishitrenim medijskim tekstovima i politi~ki obojenim izja-
vama tvrdilo da ih je tamo trebalo biti.
Forenzi~ka dokumentacija Tribunala govori o 3.568 slu~a-
jeva. Me|utim, jedan slu~aj ne zna~i nu`no i jedno telo, ve} se
15 Ovu ~iwenicu potvrdio je svedok Ha{kog tu`ila{tva, antropolog dr Ri~ardRajt Richard Wright, ~lan forenzi~ke ekipe Tu`ila{tva koja je vr{ila ekshumacijesrebreni~kih masovnih grobnica. Tu`ilac protiv Karaxi}a, su|ewe 1. decembra 2011,Transkript, s. 22298, alineje 1518.
16 Vidi Zahtev odbrane Radovana Karaxi}a od 15. maja 2012. upu}en raspravnomve}u MKTBJ da se nare|ewem suda ICMP obave`e da stru~wacima odbrane dostavi nauvid DNK dokaze na koje se Tu`ila{tvo poziva i koji se navodno odnose na 6066 pojedi-naca, `rtava genocida. Ve}e je najve}im delom odbacilo Karaxi}ev zahtev i odobrilo jeustupawe odbrani samo 300 nasumi~no izabranih DNK dosijea, ali i to samo pod uslo-vom da se ~lanovi porodica koji su svoje uzorke dali laboratoriji ICMP sa time pisme-no saglase.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
14/26
mo`e odnositi i na nepotpune ostatke nekog tela, pa ~ak i na jednuili nekoliko ko{~ica na|enih na odre|enom lokalitetu. Qudsko
telo ima preko 200 kostiju. Kada bismo po nekoliko kostiju stavi-
li u jednu kesu sa implikacijom da to predstavqa jednu osobu, od
kostiju jednog tela mogli bismo da sastavimo po nekoliko qudi.
Postoje dva na~ina da se ustanovi ta~an broj osoba u grobnicama.
Jedan je da se izbroje uparene butne kosti, drugi je da se kori{}e-
wem DNK analize sklope razbacani kosturi pojedinih osoba i ta-
ko utvrdi wihov ukupan broj. Tribunal nije uradio nijednu od
ovih stvari, mada ima tehni~ku mogu}nost da to u~ini. Wima odgo-vara projektovawe iluzije da je u jamama vi{e qudi nego {to ih u
stvarnosti ima. Uz to, ~ak ni broj od 1.923 ne ozna~ava ukupan broj
dosad utvr|enih `rtava genocida. U grobnicama koje su obradili
forenzi~ki stru~waci Tribunala nalaze se 442 tela sa povezima
preko o~iju i / ili vezanim rukama (to ukazuje na smrt streqawem,
{to jeste zlo~in i {to se ne mo`e osporiti), 505 gde je smrt prou-
zrokovao metak, {to mo`e ukazati na streqawe, ali i na smrt tokom
borbenih dejstava, a u tom slu~aju bi to bile legitimne `rtve, 627je stradalo od granate, mine, gelera itd., {to iskqu~uje streqawe, u
411 forenzi~kih izve{taja stru~waci Tribunala su naveli da
uzrok smrti nije mogu}e ustanoviti. Pored toga, u 1.583 autopsij-
skih izve{taja, ili slu~ajeva, radi se o po nekoliko kostiju. U
ovoj posledwoj kategoriji za 92,4 odsto tih slu~ajeva forenzi~ki
stru~waci Tribunala nisu mogli da odrede uzrok smrti pa se na
osnovu wih nikakvi pravno ili forenzi~ki zna~ajni zakqu~ci ne
mogu ni izvoditi. Zapravo, forenzi~ki dokazi samog Ha{kog tribu-
nala podr`avaju brojku od oko 700800 streqanih, na kojoj je in-sistirao visoki UN zvani~nik Filip Korvin.
U ha{koj presudi protiv potpukovnika VRS Vujadina Popo-
vi}a i drugih 2010 navedeno je da je, pomo}u DNK uzoraka, iden-
tifikovano 5.336 `rtava (broj je, u me|uvremenu, dodatno nara-
stao). Me|utim, DNK slu`i jedino za identifikaciju posmrtnih
ostataka ili da omogu}i reasocijaciju delova tela iste osobe.
DNK tehnologija je neupotrebqiva za odre|ivawe uzroka i vreme-
na smrti, {to su kqu~ne kategorije u kriminalisti~koj istrazi
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
15/26
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
16/26
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
17/26
tokom rata pre jula 1995? Da li je bilo ko tamo bio ubijen u vojnimoperacijama pre tog kriti~nog perioda? Da li je opravdano svaku
smrt na podru~ju Srebrenice, kad god se ili na bilo koji na~in
mo`da dogodila, automatski pripisati genocidu?
Toliko, dakle, o 8.000 srebreni~kih `rtava i o dokazima u ve-
zi sa wima.
Ovde je bitno napomenuti i slede}e. Mediji su uspe{no kre-
irali sliku da u Srebrenici postoje jedna ili dve masovne grob-
nica gde je zakopano na hiqade streqanih qudi kako bi se na brzi-
nu sakrio ovaj zlo~in. Me|utim, istina je da je to vi{e grobnica
sa vi{e tela koja su tako ukopavana iz slede}eg razloga. Ako se
uzme u obzir da je najve}i broj qudi u Srebrenici stradao tokom
borbe izme|u dve vojske, javila se potreba za brzim ukopavawem
zbog mogu}nosti izbijawa zdravstvene katasrofe. ^ak je i Dragan
Joki}, optu`eni na~elnik in`ewerije Zvorni~ke brigade, rekao
da je brzim ukopavawem po nesnosnoj julskoj vru}ini pomogao da se
izbegne izbijawe kolere, i da bi za to trebali da ga odlikuju ume-
sto da mu sude. Uzgred, bio je u pravu.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
18/26
6. Predistorija Srebrenice
U su{tini, pri~a po~iwe u septembru 1993. u Sarajevu, u pe-
riodu kada je stawe na rati{tu bilo vrlo nepovoqno po Aliju
Izetbegovi}a i wegovu vladu. Na sednicu vladaju}e stranke SDA
bila je pozvana i delegacija iz enklave Srebrenica. Prema izjavi
jednog od u~esnika na tom skupu, tada{qeg {efa srebreni~ke po-
licije Hakije Mehoqi}a, za vreme pauze Izetbegovi} je pozvao de-
legate iz Srebrenice da im ne{to saop{ti. Izetbegovi} im je pre-neo da mu je u navodnom razgovoru sa predsednikom SAD Klinto-
nom bilo predo~eno da, ukoliko bi se Srbi dali namamiti da zau-
zmu Srebrenicu i da zatim tamo pokoqu 5.000 Muslimana, da bi
to toliko razbesnelo ameri~ku javnost (koja nije bila sklona voj-
noj intervenciji na Balkanu) da bi tada podr`ala vojnu interven-
ciju SAD na strani Izetbegovi}eve vlade u Sarajevu. Da bi pred-
log bio privla~niji, qudima iz Srebrenice bilo je re~eno da je
ve} postignut sporazum koji je predvi|ao da u okviru kona~ne raz-
mene teritorija srpsko sarajevsko predgra|e Vogo{}a pripadneizbeglicama iz Srebrenice kao nadoknada za pretrpqene gubitke.
Mehoqi} tvrdi da su prisutni Srebreni~ani ovu ponudu sa gnu-
{awem odbili. Autenti~nost i implikacije ovog {okantnog
predloga detaqno se ispituju u dokumentarcu norve{kog redite-
qa Ola Fliuma.20
Pre nego {to se Mehoqi}evo svedo~anstvo odbaci, bilo bi
korisno razmotriti neke od brojnih koincidencija koje govore
u prilog wegovoj verodostojnosti. Iz Debrifing-a holandskog
bataqona vidi se ne samo da demilitarizacija nije bila sprovede-
na kao {to su ugovori postignuti u aprilu i maju 1993 nalagali, a
na temequ kojih je bila uspostavqena bezbedna zona pod za{titom
UN, ve} i da je tokom ~itavog perioda holandskog prisustva na
ovom podru~ju (februar 1994 jul 1995) muslimanska vojska en-
klavu neka`weno koristila kao poligon za izvo|ewe napada na
20 Srebrenica: izdani grad, http://tv.globalresearch.ca/2011/07/srebrenica-town-be-trayed, intervju sa Hakijom Mehoqi}em, 27:40 do 29:50 minuta.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
19/26
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
20/26
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
21/26
7. Srpske `rtve
Slede}a zna~ajna dimenzija Srebrenice odnosi se na `rtve o
kojima se ne govori, a to su srpske `rtve. Trik pomo}u kojeg su one
iskqu~ene iz razmatrawa izvodi se vrlo efikasno. Hronologija
relevantnih doga|aja su`ava se na tri dana u julu 1995, dok se tro-
godi{wa de{avawa koja su tome prethodila potpuno ignori{u.
Tokom tog trogodi{weg perioda koji je prethodio masakru
Muslimana 1995, nekoliko desetina srpskih sela u blizini Sre-brenice napale su i uni{tile muslimanske oru`ane snage iz en-
klave.
Prema podacima Holandskog instituta za ratna istra`iva-
wa (NIOD), ti napadi su se odvijali po ustaqenom obrazcu.
Prvo su Srbi bili isterani iz etni~ki me{anih naseqa. Onda su
napadani srpski zaseoci okru`eni muslimanskim mestima i na
kraju su bila prega`ena i preostala srpska naseqa. Stanovni{tvo
je ubijano, a wihovi domovi poharani, spaqeni ili dignuti u va-zduh. Usled toga, procewuje se da je u ovim napadima izme|u
1.000 i 1.200 Srba pobijeno ili pomrlo, dok je wih oko 3.000 bilo
raweno. Na kraju je od prvobitnih 9.390 stanovnika Srba u pod-
ru~ju Srebrenice ostalo samo wih 86022
Ove nimalo zanemarqive cifre retko su u raspravama o Sre-
brenici udostojene makar povr{ne pa`we, ali wihova relevant-
nost u odnosu na doga|aje od jula 1995. je neosporna. Pre svega zato
{to je upravo to prouzrokovalo onu nakupqenu mr`wu koju je
komandant Unprofora, general Filip Morijon, prilikom posete
Srebrenici i Bratuncu u prole}e 1993, jasno osetio i za koju je
kao svedok Tu`ila{tva na su|ewu Slobodanu Milo{evi}u nedvo-
smisleno rekao da predstavqa posledicu tih u`asnih pokoqa.
Drugo, zato {to su ti pogromi stvorili motiv, psiholo{ku osno-
vu, za osvetu nad percipiranim zlo~incima, {to je delimi~no
usledilo u julu 1995. Ove kontekstualne ~iwenice najozbiqnije
22 NIOD Report, Part I: The Yugoslav problem and the role of the West 19911994:Chapter 10: Srebrenica under siege.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
22/26
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
23/26
nog insistirawa Istorijskog projekta Srebrenica li~no direkto-ru Centra, g. Mirsadu Toka~i, da prestane sa ignorisawem patwe
srpske zajednice u Srebrenici i da u svoj Atlas unese i wihova
uni{tena sela.
Za kraj ali nikako zato {to je ovo najmawe va`no, ve} kao
simbol ignorisawa ne samo srpskih `rtava ve} i celokupnog kon-
teksta srebreni~kih zbivawa, neophodno je navesti i slede}e.
Prema podacima sadr`anim u monografiji Srpske `rtve Srebre-
nice, 19921995, na osnovu delimi~no dostupne gra|e na podru~-
ju Srebrenice, u navedenom periodu stradalo je 704 civila srpske
nacionalnosti. Ove `rtve su poimenice nabrojane, i za svaku po-
stoji karton sa svim raspolo`ivim podacima. Za{to se svako po-
miwawe Srebrenice u doma}im i stranim medijima ograni~ava
iskqu~ivo na jo{ uvek sporne doga|aje iz jula 1995, a ignori{u
dokumentovane srpske `rtve iz prethodnog perioda?
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
24/26
8. Usvajawe rezolucije o Srebrenici
Prema presudi Me|unarodnog suda pravde u tu`bi Bosne i
Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije za genocid,
Srbija ne snosi odgovornost za takvo delo, niti je u~estvovala u
wegovoj pripremi ili izvo|ewu. Samim tim, Srbija nije imala
nikakvu obavezu da usvoji bilo kakvu Deklaraciju o Srebreni-
ci, zato {to po presudi najvi{e me|unarodne pravosudne instan-
ce na svetu Srbija nije povezana sa doga|ajima u Srebrenici. Sto-ga je usvajawe Deklaracije o Srebrenici u Skup{tini Srbije iz
2010. bilo plod iskqu~ivo spoqnih i unutra{wih politi~kih
pritisaka, i nije nimalo doprinelo utvr|ivawu pune istine o
Srebrenici.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
25/26
Izdawa posve}ena doga|ajima vezanim za Srebrenicu:
1. Stefan Karganovi}: NVO Istorijski projekat Srebrenica,
Holandija,Zbornik radova sa Simpozijuma odr`anog u Mo-
skvi 2009, Beograd 2010.
2. Grupa autora:Masakr u Srebrenici: Dokazi, kontekst, poli-
tika, Beograd 2011.
3. Grupa autora, Srebrenica: Falsifikovawe istorije, Beo-grad 2012.
4. Qubi{a Simi},Bukvik: Zlo~in bez kazne, Beograd 2012.
5. Istorijski projekat Srebrenica,Srpske `rtve Srebrenice
19921995, Beograd 2012.
6. Stefan Karganovi}, Qubi{a Simi}, Srebrenica: Dekon-
strukcija jednog virtuelnog genocida, Beograd 2010.
7. Stefan Karganovi}, fond Istorijski projekat Srebreni-
ca, Holandija,Bosanski Atlas zlo~ina Istra`iva~ko-do-
kumentacionog centra iz Sarajeva (Kriti~ki osvrt), Beo-
grad 2010.
8. Stefan Karganovi}, fond Istorijski projekat Srebreni-
ca, Holandija, Prikaz stawa u srebreni~kom kraju petna-
est godina posle zavr{etka rata, Beograd 2010.
9. Dr Slobodan G. Mileusni}, upravnik Muzeja Srpske pravo-
slavne crkve,Duhovni genocid 19911995, Beograd 1997.
10. @erminal ^ivikov, Srebrenica Krunski svedok, Beograd
2009.
11. Qubi{a Simi}, Stradawe srpske Srebrenice (Fotograf-
ski putopis kroz zemqu jada i ~emera), Beograd 2010.
-
8/13/2019 Srebrenica Sve Sto Je Trebalo Da Znate a Bilo Je Zabranjeno Da Se Kaze
26/26
Contacts:
Postbus 90471
2509LL
Den Haag, The Netherlands+31 64 878 09078 (The Netherlands)
+381 64 403 3612 (Serbia)
Web: www.srebrenica-project.com
E-mail: [email protected]
Kontakti:
Postbus 90471
2509LLDen Haag, The Netherlands
+31 64 878 09078 (Holandija)
+381 64 403 3612 (Srbija)
Internet prezentacija: www.srebrenica-project.com
E-mail: [email protected]