poglavlje: konopi i uzlovi; meteorologija · priručnik za voditelja brodice sva prava pridržana....

Poglavlje: KONOPI I UZLOVI;METEOROLOGIJA

Priručnik za internu upotrebu

3. POMORSTVO, PROPISI I METEOROLOGIJA ................................................................................................................2

3.4. Konopi i uzlovi .................................................................................................................................................................................................23.5. Meteorologija - općenito .............................................................................................................................................................................43.5.1. Meteorološki elementi ..............................................................................................................................................................................4

3.5.2. Vjetrovi na Jadranu ............................................................................................................................................................................73.5.3. Plima i oseka, morski vjetrovni valovi, mrtvo more, morske struje, utjecaj plitke vode ...........................................83.5.4. Izvješća i upozorenja, vrijeme i uvjeti plovidbe.......................................................................................................................9

ASTA NAVIS d.o.o.Zagreb

Vlastito izdanje, Zagreb, 2013.Priručnik za voditelja brodice

Sva prava pridržana. Zabranjeno je kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena Priručnika bez pisanog odobrenja ASTA NAVIS d.o.o.

2 Priručnik za internu upotrebu

3.4. Konopi i uzlovi

Vrste konopa

• konopi od prirodnih materijala: izrađeni su od konoplje, manile, sisala, kokosa i pamuka. Razmjerno su elastični, a kada se smoče skrate se i tada ih treba popuštati. Nakon upotrebe trebaju se oprati u slatkoj vodi i posušiti na zraku i u sjeni.

• konopi od umjetnih (sintetičkih) materijala izrađeni su od : nylona, perlona, dakrona, polipropilena. Jaki su i elastični, vlaga im ne šteti i ne utječe na njihove karakteristike. U usporedbi s prirodnim konopima dvostruko su jači.

• užad od metala: čelik, bakar, aluminij, bronca. U pomorstvu se koriste za teške radove.

Namjena konopa:

• za privez brodice,• za sidrenje i tegljenje,• za rukovanje opremom brodice (jedra itd.).

Uzlovi

Uzao je međusobni spoj dva konopa pri čemu je “živi” kraj onaj s kojim radimo, a “mrtav” kraj konopa je onaj koji miruje. Mornarski uzlovi koji se najčešće koriste na brodici dobro drže, pouzdani su i lako ih je vezati i odvezivati:

1. OSMICA

Veže se na kraju konopa da se spriječi njegov prolaz kroz otvor, ušku ili koloturu.

2. MUŠKI UZAO

Koristi se za spajanje dva konopa iste debljine.

3. ZASTAVNI UZAO

Koristi se za spajanje dva konopa različite debljine.

4. VRZNI UZAO

Koristi se za vezivanje bokobrana na ogradu, za nametnuti na bitvu, pričvršćivanje opreme.

5. PAŠNJAK

Koristi se za formiranje omče koja se ne steže, za nametnuti na bitvu, za privez.

3Priručnik za internu upotrebu

9. UKRIŽANI VOJ

Veže se na dvostruku bitvu ili na kljun podizača jedra.

6. PLUTAČNI UZAO

Veže se na prsten plutače ili prsten priveza na pristanu ili marini.

7. SIDRENI UZAO

Veže se na prsten struka sidra ili na škopac sidrenog predlanca.

8. UZAO ZA SKRAĆIVANJE KONOPA

Služi za privremeno skraćivanje konopa i premošćenja oštećenog dijela bez rezanja konopa.


3.5. Meteorologija - općenito

Meteorologija je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. Glavni meteorološki elementi koji utječu na vremenske prilike u određenom trenutku na određenom području su: temperatura zraka, atmosferski pritisak, vlažnost zraka, vjetrovi, oborine, oblaci i magla.

Za pomorsku plovidbu, posebice za višednevna krstarenja, važno je poznavanje vremenskih prilika.

3.5.1. Meteorološki elementi

Temperatura zrakaPromjena temperature zraka ovisi o promjenama temperature podloge iznad koje se zrak nalazi. Mjeri se termome-trom. Kod normalne raspodjele zrak je topliji što je bliže površini Zemlje. Porast temperature zraka s visinom naziva se temperaturna inverzija.

Atmosferski tlakAtmosferski tlak nastaje u atmosferi i to zbog težine čestica zraka i njihovog djelovanja na sva tijela koja se nalaze u atmosferi.

Atmosferski tlak najveći je na razini mora (jer je tada stupac zraka iznad nas najviši) i iznosi 1.013 × 105 [Pa], a sma-njuje se s povećanjem nadmorske visine (jer je tada stupac zraka iznad nas manji, a i zrak postaje pri vrhu atmosfere rjeđi).

Atmosferski tlak također ovisi i o vremenu, tj. u području lijepog i suhog vremena je viši, a u području ružnog i kišnog vremena je niži. Njegovim preciznim mjerenjem i praćenjem mogu se dobiti vremenske prognoze. Instru-ment za mjerenje atmosferskog tlaka zove se barometar.

Vlažnost zrakaVlaga zraka predstavlja svu količinu vodene pare u atmosferi.

Vjerojatnost pojave padalina ovisi o količini vodene pare. Također, vodena para u atmosferi sadrži znatnu količinu latentne topline.

Vodena para u atmosferu dolazi na razne načine. Jedan od njih je transpiracija - isparavanje s površine biljaka. 75% vode s tla, biljnog pokrova i vodenih površina na kopnu ispari natrag u atmosferu. Najveća evaporacija (isparavanje) je u području tropskog i suptropskog dijela Indijskog oceana i između Madagaskara i Australije. Evaporacija se smanjuje približavanjem kopnu tj. obali.

Apsolutna vlažnost zraka je maksimalna količina vodene pare koju može primiti 1m³ zraka (u gramima). Apsolutna vlažnost zraka raste s porastom temperature (-> veće isparavanje).

Specifična vlaga zraka jest broj grama vodene pare u 1kg vlažnog zraka.

Relativna vlaga zraka je broj koji pokazuje odnos između količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi taj zrak na toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. Mjeri se psihrometrom.

Pothlađena voda u atmosferi je voda koja ostaje u tekućem stanju i ispod 0°C.

Dnevni hod relativne vlage obratan je od dnevnog hoda temperature –> relativna vlaga zraka najveća je ujutro, a najmanja poslije podne, kad je temperatura najviša.

Zračna strujanja - vjetarSunce svojom toplinom zagrijava atmosferu, a ponajviše zemljinu površinu koja zagrijava zrak iznad nje. Topli zrak počinje se dizati i pritom se hladi za 1° svakih 100 metara visine. Dizanje zraka traje dok se temperatura zraka ne izjednači s temperaturom okoline. Spuštanjem zračne mase povećava se atmosferski pritisak, a podizanjem se smanjuje. Zbog razlike atmosferskog tlaka između dva područja nastaje tzv. gradijentna sila koja pomiče zračne mase iz područja visokog tlaka prema području niskog tlaka - nastaje vjetar.

Brzina vjetra ne ovisi samo o razlici tlaka zraka, već i o trenju između zraka i zemljine površine kao posljedice rotacije Zemlje (Coriolisova sila).


Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom. Brzina se mjeri anemometrom i to u: km/h, m/s, čvorovima. Jakost vjetra mjeri se Bf - boforima (Beaufort). Za procjenu jačine vjetra i stanja mora u pomorstvu upotrebljava se Beau-fortova ljestvica koju je početkom 19 stoljeća izradio sir Francis Beaufort.

BEAUFORTOVA LJESTVICA STANJA MORA I VJETRA

Brzina Visina valova

km/h m/s čv mph m stopa

0 Bf Tišina < 1 0 - 0,2 < 1 < 1 < 1 -

1 Bf Lahor 1 - 5 0,3 - 1,5 1 - 3 1 - 3 0,1 (0,1) 0,25 (0,25)

2 Bf Povjetarac 6 - 11 1,6 - 3,3 4 - 6 4 - 7 0,2 (0,3) 0,5 (1)

3 Bf Slabi 12 - 19 3,4 - 5,4 7 - 10 8 - 12 0,6 (1) 2 (3)

4 Bf Umjereni 20 - 28 5,5 - 7,9 11 - 16 13 - 18 1 (1,5) 3,5 (5)

5 Bf Umjereno jaki 29 - 38 8,0 - 10,7 17 - 21 19 - 24 2 (2,5) 6 (8,5)

6 Bf Jaki 39 - 49 10,8 - 13,8 22 - 27 25 - 31 3 (4) 9,5 (13)

7 Bf Žestoki 50 - 61 13,9 - 17,1 28 - 33 32 - 38 4 (5,5) 13,5 (19)

8 Bf Olujni 61 - 74 17,2 - 20,7 34 - 40 39 - 46 5,5 (7,5) 18 (25)

9 Bf Jaki olujni 75 - 88 20,8 - 24,4 41 - 47 47 - 54 7 (10) 23 (32)

10 Bf Orkanski 89 - 102 24,5 - 28,4 48 - 55 55 - 63 9 (12,5) 29 (41)

11 Bf Jaki orkanski 103 - 117 28,5 - 32,6 56 - 63 64 - 72 11,5 (16) 37 (52)

12 Bf Orkan > = 118 > = 32,7 > = 64 > = 73 14 (-) 45 (-)

Karakteristika hrvatske obale Jadranskog mora je velika razvedenost i visoka obala ispod planinskih lanaca osim u prostoru zapadne Istre, Bukovice i Ravnih Kotara. Meteorološki važan detalj je da smjer pružanja otoka prati smjer obale i planinskih lanaca, što uzrokuje snažna strujanja uzduž kanala (jugo i maestral) te stvaranje silaznog (katabatičkog) strujanja koje uzrokuje buru (slika), odnosno burin ili zmorac. Takav oblik priobalja toliko je specifičan za Dalmaciju da se sve obale svijeta takvog tipa nazivaju dalmatinskim tipom obale.

T H TH

Silazno strujanje hladnog zraka danju i noću

Katabatički vjetar

Anabatički vjetar

OborineOborina je skupina vodenih čestica u tekućem ili krutom stanju koja iz zraka pada na tlo. Oborine nastaju konden-zacijom ili desublimiranjem postojeće vlage u zraku. Mogu nastati izravno na tlu, poput inja, rose, mraza, a mogu nastati i u zraku (u oblaku) iz kojeg na tlo padaju kao tekuća (kiša, rosulja) ili smrznuta voda (tuča, solika, snijeg). Nakon pada na tlo iznova se može promijeniti agregatno stanje oborine, tako da pothlađene kapi vode padaju na tlo kao tekuća voda, a prilikom udara u tlo zamrzavaju se te tako nastaje led.

Magla i vidljivostMagla je kondenzirana vodena para u prizemnim slojevima zraka. Vrlo je opasna za sigurnost plovidbe jer potpuno onemogućava orijentaciju, osim ako brodica nije snabdjevena elektroničkim spravama (radar, GNSS).

Gusta magla smanjuje horizontalnu vidljivost na manje od 200 metara, srednja magla smanjuje vidljivost između 200 i 500 metara, a rijetka magla smanjuje vidljivost na 500 do 1000 metara. Sumaglica smanjuje vidljivost na 1 do 10 kilometara.


Cikolona (C)Ciklona je područje sniženog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu. Označava se slovom N (ili C). Zrak u tom polju struji od rubova prema središtu, zbog koncentracije počinje se izdizati i hladiti te nastaju uvjeti za nastanak oborina. Ciklona donosi promjenjivo vrijeme i oborine, tlak zraka je obično niži od 1013 hPa. Zrak se u ciklonama kreće u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu (za sjevernu Zemljinu polutku).

Na vrijeme u Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona koja nastaje u istočnom Sredozemlju, točnije u Genovskom zaljevu. Postoji također Islandska ciklona koja djeluje cijele godine (zbog Golfske struje). Donosi nešto toplije vri-jeme u odnosu na prethodne dane. Postoje isto tako i stacionirane ciklone, tj. ciklone koje se dulje zadržavaju nad nekim područjem. Takve ciklone obično donose nestabilnost na više od tri dana.

U Europi ciklone se uglavnom kreću od zapada prema istoku, ali ima i odstupanja. Prije ciklone obično zapuše slabo do umjereno jugo ili jugozapadnjak, a dva do tri dana prije njenog dolaska na nebu se mogu uočiti visoki oblaci cirusi, koji su inače nositelji nestabilnog vremena. Pred prolazak ciklone zapuše obično hladniji vjetar sa sjevera ili sa sjeverozapada i to zbog širenja anticiklonalnog grebena i dolaska stabilnog vremena.

N V

Ciklona i anticiklona – kretanje zračne mase

Prikaz položaja ciklona i anticiklona iznad Hrvatske

Zrak seuzdiže i hladi

Zrak se spušta,zagrijava i isušuje

V

N

PODRUČJENISKOG TLAKA

ZRAKA

PODRUČJEVISOKOG TLAKA

ZRAKA

Anticiklona (A) Anticiklona je područje povišenog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu. Označava se slovom V (ili A). Zrak u tom polju struji od središta prema rubovima i iz gornjih slojeva troposfere prema površini zemlje. Pri spuštanju zrak se grije. Anticiklona donosi suho i vrlo često sunčano vrijeme.

OblaciOblaci su vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi. Topli zrak pun vlage podiže se u vis. Kad dosegne određenu visinu, ohladi se. Na niskoj temperaturi topli zrak više ne može zadržati vlagu u obliku vodene pare, pa se ona pretvara u malene kapi vode ili komadiće leda i tako stvara oblake. Svi su oblaci potpuno različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik, zato što se stvaraju na različitim visinama i temperaturama.


Cumulonimbusi (Cb) - teški i gusti vodeni oblaci, koji se jako protežu u visinu. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih olujnim obla-cima.

Gornji ledeni dio toga di-vovskoga grudastog oblaka obično je spljošten i nalik na perjanicu ili nakovanj. Može biti vlaknast ili prugast. Takav oblak donosi veću količinu padalina, sijevanje i grmljavinu i snažan olujni vjetar.

Vrste oblaka po visini

Cumulus Stratus

Altocumulus

Stratocumulus

Altostratus

CirrusCirrostratusCirrocumulus

High

Mid

Low

Nimbostratus

Cumulonibus

40000Ft

12000m

23000Ft

7000m

6500Ft

2000m

3.5.2. Vjetrovi na Jadranu

Vjetrovi nad Jadranom općenito ovise o razdiobi baričkih sustava na širem području. Strujanje vjetra je modificirano pružanjem obalnih masiva, kanala i planinskih prijevoja. Najčešći vjetrovi na Jadranu su bura (NNE do ENE), jugo (ESE doSSE) i maestral (WNW do NW). Osim tih pušu i vjetrovi iz smjerova S (oštro), SW (lebić, garbin), W (pu-lenat), N do NW (tramontana), E (levanat) te vjetrovi obalne cirkulacije (burin ili konenjak i zmorac).

BuraNa jadranskom obalnom području najpoznatiji vjetar je bura. Puše s kopna na more, hladan je i suh, izrazito mahovit vjetar koji traje nekoliko dana. Posebno je opasno njezino naglo pojavljivanje i brzi razvoj (10 – 15 minuta). Bura nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu. Po snazi i brzini bure poseb-no se ističu Rijeka, Senj, Maslenica, Split, Vrulja i Makarska, a njena učestalost opada od sjevernog prema južnom Jadranu. Najjača bura nastaje pri prijelazu kroz planinske prijevoje, kroz koje se hladni zrak kanalizira. Jačina bure znatno ovisi i o lokalnoj topografiji, a udaljavanjem od obale slabi. Postoje dva osnovna tipa bure:• anticiklonska ili vedra bura puše u situacijama kad je nad srednjom Europom snažna anticiklona, a istovremeno

nad Sredozemljem jedna ili više ciklona;• ciklonska ili tamna (škura) bura nastaje u hladnom sektoru ciklone, kad duboka ciklona zahvati naše krajeve i

veći dio Sredozemlja. Odmicanjem ciklone na istok bura zahvaća sve veći dio primorja. U takvim prilikama pada-line mogu biti obilne.

Bura najčešće puše u hladnom dijelu godine, često izaziva teškoće u prometu. Ponekad i ljeti može biti jaka, a tada često zbog mahovitosti pridonosi širenju šumskih požara.

Predznaci bure su:• pojava oblaka iznad obalnih planinskih lanaca; nakon nestanka oblaka odmah zapuše bura,• sijevanje bez grmljavine i porast tlaka zraka.

JugoJugo (široko) najčešće puše kao jugoistočni vjetar. Nastaje tako da se zračna masa sa sjeverne Afrike prolazeći preko Sredozemlja obogati vlagom, pa kod nas dolazi kao topao i vlažan zrak. Često tada padnu i prljave (blatne) kiše. Jugo je vjetar koji se duže razvija, a razornu snagu postiže tek nakon nekoliko dana. Slično kao i kod bure i jugo može biti anticiklonalno i ciklonalno.

• anticiklonalano jugo nastaje u situaciji kad je nad jugoistočnom Europom anticiklona, a nad zapadnom ciklona. Tada je vrijeme često vedro ili uz visoku naoblaku, temperatura i vlažnost zraka rastu. Takvo se jugo zove i suho, gnjilo jugo;

• ciklonsko jugo nastaje premještanjem ciklone iz Zapadne Europe na Jadran. Radi se o zračnom strujanju u to-plom sektoru ciklone (nakon čijeg prolaska zapuše ciklonska bura). Kiša, grmljavina, ponekad i vjetar olujne brzine prate ciklonsko jugo.


Predznaci juga su:• porast temperatura i pad tlaka zraka,• porast plime ili pojava mrtvog mora iz jugozapadnog smjera,• maglovit horizont,• valovi iz jugoistočnog smjera i slaba izmaglica na južnom horizontu.

MaestralU toplom dijelu godine u primorju često puše i maestral. Riječ je o vjetru sjeverozapadnog strujanja između azo-rskog maksimuma i polja niskog tlaka na istoku. Maestral puše ujednačenom, malom brzinom s mora na kopno. Relativno lagan i ugodan, za vedrog vremena klimatski je koristan jer ublažava dnevne vrućine na otocima i uz obalu. Njegova snaga je ograničena, ali ipak može predstavljati smetnju manjim plovilima.

Predznaci maestrala su:• jedan do dva sata prije nastanka maestrala nad kopnom se pojave sivkasto bijeli oblaci,• može zapuhati nakon kiše,• ako oblaci putuju prema moru, predviđa se jači maestral.

TramontanaTramontana je lokalni, prohladni, suh, kratkotrajan (do 1 dan) vjetar, ali nije žestok (do 9 Bf ) i mahovit kao bura. Prati ga vedro vrijeme i visoki barometarski tlak. Dalje od obale puše jače, traje dulje i stvara razvijene valove. Češći je na južnom Jadranu.

Polenat i lebić (garbin)Polenat i lebić razorni su i olujni vjetrovi koji redovito nastaju naglo i najčešće kratko traju, ponekad svega neko-liko desetaka minuta. Zbog naglog nastanka predstavljaju opasnost jednako kao i bura. Ograničeni su na sasvim lokalno područje i nastaju kao nevere. Pušu iz jugozapadnog ili zapadnog smjera. Predznak njihovog pojavljivanja je nagli pad tlaka, ravni oblak na zapadnoj strani horizonta s izraženim gornjim i donjim rubom i sijevanje na zapadu. Praćeni su jakim i kratkotrajnim pljuskovima.

OštroOštro je južni vjetar. Ime je dobio od lat, auster: jug. To je topao i vlažan vjetar, koji najčešće ne puše dugo, ali može dostići znatnu jakost. Slabo oštro je loštrin, a jako loštračina.

LevantLevant ili levanat nazivi su za istočnjak. Porijeklo tih imena vezano je za tal, levante: istok. To je najčešće umjeren (samo ponekad jak) vjetar koji obično puše uz oblačno, vlažno i kišovito vrijeme. Kada dostiže znatnu jakost, dobiva ime levantara.

W

S

N

E

NW

SW SE

NE

Pule

ant

Zapa

dnja

k

GregoBura

Široko

Šilok(o

)

(Jugo

)

Maestr

al

OštarOštro

(pravo) Jugo

TramuntanaSjevernjak

Ruža vjetrova

3.5.3 Plima i oseka, morski vjetrovni valovi, mrtvo more, morske struje, utjecaj plitke vode

Plima i osekaMorske mijene su plima i oseka te uz morske struje i valove jedini prirodni pokretači vodenih površina.

Plima i oseka su naizmjenično dizanje i spuštanje razine mora nastalo pod utjecajem gravitacijske sile od strane Mjeseca i Sunca u odnosu na Zemlju. Razmak između jedne plime ili jedne oseke je 06 sati, 12 minuta i 30 sekundi.


Hrvatska morska obala nalazi se na području umjerenih plima i oseka te najveći raspon plime i oseke se kreće oko 1 metar razlike (35 cm na južnom Jadranu, 100 cm na sjevernom Jadranu) i kao takva ne utječe na život ljudi u većoj mjeri. U razdobljima velike plime i uz određene vremenske uvjete tj. niski tlak zraka te jak južni vjetar može izazvati poprilične probleme kako u prometnom smislu tako i u materijalnoj šteti.

Zadnji zabilježeni slučaj ekstremno visokog plimnog vala na hrvatskoj obali Jadrana zabilježen je 1. prosinca 2008. godine, a prije toga 1929. godine.

Na hrvatskoj obali u funkciji je mreža mareografa Hrvatskog hidrografskog instituta. Na web stranicama HHI-a akti-van je web servis koji prikazuje mjerene i prognozirane podatke.

Morski vjetrovni valoviJadransko more je poluzatvoreno more, karakteristično po intenzivnoj ciklonalnoj aktivnosti (osobito u zimskom razdoblju), iznad kojega pušu vjetrovi različitih smjerova i intenziteta. Najčešće površinske valove na Jadranu uzro-kuju bura i jugo u zimskom periodu te sjeverozapadni vjetar u ljetnom periodu.

Značajke površinskih valova općenito ovise o smjeru, brzini i trajanju prevladavajućih vjetrova, veličini područja nad kojim ti vjetrovi pušu (privjetrišta) i dubini mora. Stoga na području Jadranskog mora jugo uzrokuje znatno veće visine valova nego bura pri istoj brzini i trajanju vjetra.

Apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je za vrijeme dugo-trajnog olujnog juga i iznosi Hmax = 10.8 m, srednje valne duljine Lsr = 112 m. Za situacije s burom maksimalna registrirana visina vala u sjevernom Jadranu iznosi Hmax = 7.2 m, srednje valna duljine Lsr = 51 m.

Sve ove vrijednosti vrijede za otvoreni Jadran, dok se u obalnom području javljaju bitno manji valovi, zavisno od topografskih karakteristika i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetrova. Visine valova na Jadranu uglavnom se kreću između 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.

Mrtvo moreNa Jadranu mrtvo more nastaje nakon prolaska juga, a rjeđe nakon maestrala i lebića. Razdoblje juga traje često i po nekoliko dana, a mrtvo more može potrajati još neko vrijeme. Prestankom puhanja vjetra smanjuje se visina valova i povećava njihova dužina i do tri puta.

Morske struje Jadrana

IJS: Istočnojadranska strujaZJS: Zapadnojadranska strujaZJPS: Zapadnojadranska pridnena struja

Otrantska vrata

Morske struje na JadranuGlavna struja Jadranskog mora kreće se istočnom obalom s juga (Jonsko more) prema sjeveru i natrag zapadnom oba-lom.

Jačina morskih strujanja je konstantna i iznosi od 0,5 do 1 čvora. Samo u uskim prolazima između otoka i rtova strujan-ja mogu dosegnuti jačinu do 4 čvora.

Morske struje ne predstavljaju nikakav problem i omogućuju sigurno krstaren-je Jadranom.

Utjecaj plitke vodePoznato je da kad brod u vožnji prijeđe iz dubokog mora u plitko i nastavi vožnju, da se znatno povećaju valovi koje brod stvara zbog vožnje, a naročito krmeni val. Uzrok takvoj pojavi su čestice vode koje potisnute dnom broda nastoje izaći uvis iza krme broda, pa tako naročito povećavaju krmeni val.

Za vrijeme vožnje broda plitkim morem povećava se i otpor broda, naročito povećanjem brzine broda. Kretanje čestica vode, koje pramcem potiskuje brod i “vuče” ih za sobom, prenosi se na susjedne čestice, pa opet na susjedne i tako dalje sve dok ne nastane trenje na morskom dnu. Zbog ovog otpora smanjuje se brzina, a usporedno sa smanjenjem brzine, opada i broj okretaja propelera.


Ustanovljeno je da dubine do 60 metara ne utječu na brzinu broda. Dubine do 25 metara nepovoljno utječu na brzine broda preko 24 čvora, kao i dubine do 15 metara, kad brod plovi manje od 24 čvora. Dubina mora ne utječe na brzine do 12 čvorova.

Kad mali brzi brodovi i jahte plove na dubinama od 7 do 10 metara brzinom od 15 do 18 čvorova događa se zanim-ljiva pojava. Otpor broda se znatno povećava u usporedbi s otporom u dubokom moru. No, kad se brzina poveća na 20 ili više čvorova, otpor broda jako opada, pa brzina broda kod istog režima rada motora bude veća nego kod velikih dubina. Takva se pojava objašnjava time da voda koju brod potiskuje prema dnu, zbog svoje reakcije podiže pramac te tako “smanjuje” težinu (deplasman) i povećava vitkije pramčane linije (zaoštruje ih), pa se i otpor broda smanji čime se dobija na brzini.

3.5.4. Izvješća i upozorenja, vrijeme i uvjeti plovidbe

Primjer: IZVJEŠĆE POMORSKOG METEOROLOŠKOG CENTRA SPLIT DRŽAVNOG HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA

DAN xy.xy.2013. U 12 SATI

UPOZORENJE

Mjestimice je moguća magla i to uglavnom tijekom noći i jutra na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana.

STANJE

Polje malo povišenog atmosferskog tlaka zadržava se nad Jadranom.

VREMENSKA PROGNOZA ZA JADRAN ZA PRVIH 12 SATI

Jugo 6-16, još danas na otvorenome moru sjevernog Jadrana ponegdje i do 20 čvorova. More 1-2, na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana 2-3. Vidljivost 10-20 km, mjestimice smanjena na 2- 4 km zbog sumaglice, a moguća je i manja od 1 km zbog magle i to uglavnom tijekom noći na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana. Pretežno vedro, na sjevernom Jadranu ponegdje uz nešto više oblaka mogućnost za malo kiše ili rosulje i to uglavnom na riječkom području i na krajnjem sjeveru Jadrana.

VREMENSKA PROGNOZA ZA DALJNJIH 12 SATI

Na sjevernom Jadranu promjenjivo oblačno, drugdje pretežno vedro. Mjestimice je moguća sumaglica i magla i to uglavnom tijekom noći i jutra na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana. Slabo do umjereno jugo, tijekom pri-jepodneva na sjevernom Jadranu postupno u okretanju na umjerenu buru. More malo do umjereno valovito. Temperatura zraka bez veće promjene.

PMC – Split

ASTA NAVIS d.o.o.Zagreb

www.yachtmasterclub.com

poglavlje: konopi i uzlovi; meteorologija · priručnik za voditelja brodice sva prava pridržana....

Documents