3 tsunamiji (1. dio) - pmf.unizg.hr1._dio).pdf · Što su tsunamiji? tsunamiji su valovi velike...

TSUNAMIJI

GEOLOŠKI HAZARDI (44088, 57287)

Katarina Gobo2018.

Veliki val kod Kanagawe – drvorez japanskog umjetnika Hokusaijahttps://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0a/The_Great_Wave_off_Kanagawa.jpg

Katarina Gobo2018.

Veliki val kod Kanagawe – drvorez japanskog umjetnika Hokusaijahttps://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0a/The_Great_Wave_off_Kanagawa.jpg

• Što su tsunamiji?• Najstariji zapisi i „crna kronika”• Fizička svojstva tsunamija• Uzroci i nastanak tsunamija• Megatsunamiji• Tsunamiji u Jadranu• Učinci tsunamija• Mjerenje tsunamija• Rizici od tsunamija• Kontrola rizika i hazarda

Što su tsunamiji?

Tsunamiji su valovi velike valne duljine koje izaziva naglo premještanje velike količine vode zbog pomaka morskog dna (ili sličnog poremećaja) u bilo kojem vodenom bazenu (postoje i jezerski tsunamiji!).

Goleme valove mogu izazvati različiti uzroci (potresi, vulkanske erupcije, klizišta i odroni, podmorske eksplozije, asteroidni impakti), a pogađaju obale čak vrlo daleko od mjesta njihovog nastanka.

Tsunamije se ponekad naziva i „seizmički morski val”, što je pogrešno – jer mogu nastati i aseizmički.

U medijima, posebno na engleskom govornom području, tsunamije se vrlo često naziva „plimski valovi” (tidal waves), što je pogrešno jer tsunamiji nemaju ništa sa plimama i njihovim uzročnicima. Taj termin valja izbjegavati!

3Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.

TSUNAMI

na japanskom znači

LUČKI VAL


https://www.youtube.com/watch?v=oWzdgBNfhQU

Potres i tsunami pogađaju Japan 2011 (3:34)

5

Najstariji zapisi o tsunamijima

Tsunamiji su oduvijek pogađali morske obale.

Najstariji poznati prikaz tsunamija je iz 2000. g. p.n.e. gdje je na pločici iz Ugarita prikazan tsunami koji je pogodio sirijsku obalu.

Thucydides (460-395 BC) je u 5. st. p.n.e. vezao postanak tsunamija za potrese: „...na mjestu gdje je trešnja bila

najjača more se povuklo i iznenada vratilo dvostrukom

snagom te izazvalo poplavu. Bez potresa, mislim da se

takve pojave ne bi nikada dogodile.”


Crna kronika

Tsunamiji su kroz povijest izazvali brojne žrtve:

• 1755. LISABON – grad je nakon razornog potresa pogodio i tsunami. Visina vala bila je 15 m, a stradalo je 40 000 – 50 000 ljudi.

• 1883. KRAKATOA – tsunami je izbacio na obalu blokove koraljnih grebena teške 600 tona!

• 1896. JAPAN – tsunami je bio visok 30 m! Poginulo je oko 27 000 ljudi.

• 1958. ALJASKA (Lituya Bay) – potres M=8.3 izazvao je odron koji je pokrenuo tsunami visine 524 m!

• 1960. ČILE – tsunami je bio visok 25 m i izazvao je ljudske žrtve čak u Japanu.

• 1964. ALJASKA (Valdez) – potres M=8.4 pokrenuo je tsunami koji je u luci Valdez bio visok 30 m. Poginula je 121 osoba, od toga 11 u Kaliforniji!


Potres i tsunami razorili su Lisabon 1.11.1755.

https://seanmunger.com/2013/11/01/the-earth-shook-the-seas-roared-the-great-lisbon-earthquake-of-1755/8

Širenje lisabonskog tsunamija iz 1755.

Izolinije prikazuju vrijeme (u satima) širenja tsunamija, ali ne i njegovu visinu i jačinu.

Val je za 7 sati dospio do obale SAD-a i sjevernog Brazila.

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Lisbon_1755_tsunami_travel_times.jpg9

Tsunamiji i njihove žrtve

10

Fizička svojstva tsunamija

Za tsunamije vrijede isti fizički zakoni kao i za ostale valove. Karakteriziraju ih:

• valna dužina– kod normalnih oceanski valova koje pokreće vjetar iznosi oko 100 m– tsunamiji imaju valnu dužinu od 10 do 500 km

• brzina– kod normalnih oceanskih valova iznosi oko 90 km/h– tsunamiji imaju brzinu do 850-950 km/h

• period– kod normalnih oceanskih valova iznosi 5-20 sek.– kod tsunamija iznosi od 10 minuta do 2 sata

• visina vala– normalni valovi su visoki nekoliko metara– tsunamiji na otvorenom moru su znatno niži od normalnih valova (oko 50-80 cm)


Zapis mareografa pokazuje tsunami u Čileu 1960. g. Uočite razliku tsunamija i plima.


Zapis mareografa pokazuje tsunami na Havajima 1960. g.


https://www.bbc.com/news/world-asia-30034501

Indonezijski tsunami je stigao do Šri Lanke za 2 sata, a do obala Madagaskara za 8 sati.

Procjenjuje se da je val mjestimično dosegao visinu do 30 m.

14

https://www.youtube.com/watch?v=7nNHtRrMes4

Indonezijski tsunami je prilikom širenja pogodio i Maldive, čija je prosječna nadmosrska visina svega 1-1.5m, a najviša točka na otoku tek 2.5 m n.v.!

15


Brzina tsunamija ovisi o dubini mora:

v = g x dg = 9,81 m/s2

d = dubina mora (m)

Izračunajte:Kolika je brzina vala u oceanu dubokom 5000 m, kolika je brzina na šelfu dubokom 250 m, i kolika je u priobalju na dubini od 10 m (u km/h)?Koliko je usporenje vala na šelfu i u priobalju u odnosu na ocean?

Odgovor:- u oceanu: 797,3 km/h- na šelfu: 178,3 km/h- uz obalu: 35,6 km/h (9,9 m/s)

Usporenje vala na šelfu je 4,4 x, a u priobalju je 23 x!16

Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.


Tsunamiji se usporavaju nailaskom na pliće dno, zbog čega im se (uz neizmijenjenu ukupnu energiju) jako povećava visina.


https://image.jimcdn.com/app/cms/image/transf/none/path/s5dc3566665b9dc33/image/id4a417ba0d2b90c6/version/1470437317/image.jpg

Približavanjem obali, s oplićavanjem raste visina vala

18


Ako do obale prvo stiže dol vala, more se povlači (drawdown), a ako stiže kresta vala, more nadire (run up).

Povlačenje mora obično privlači znatiželjnike koji krenu „istraživati” dno, a potom ih zahvati nadiranje vode koje obično uslijedi nakon desetak minuta.

Nadiranje mora pri istom tsunamiju lokalno može imati različitu visinu (zbog utjecaja morfologije obale) i doseg (poplavljivanje kopna).

http://discovertsunamis.org/multimedia/autoformat/get_swf.php?videoSite=hitec&videoFile=tsunami_inundation_coastal_town.swf&videoTitle=



Najveće visine oceanskih tsunamija (mjereno od srednje razine mora) iznosile su do 30 m.

Međutim, u prirodi postoje i megatsunamiji čija visina doseže preko 100 m (ponekad i više od 500 m)!

Zbog duge periode tsunamija, obale nije sigurna niti nekoliko sati nakon dolaska prvog vala koji ne mora biti i najveći. Ima primjera gdje je najveći bio prvi, treći ili peti val.

U Indijskom oceanu 2004. i Japanu 2011. tsunami je prodro daleko na obalu zahvaljujući sloju vode po kojem se širio, a koji je nastao pri prethodnom valu u Indoneziji, odnosno kiši u Japanu.


https://www.ldeo.columbia.edu/~lareef/tsunami/images/srilanka_kalutara_beach2_jan1_2004_dg.jpg

Tsunami je snimljen i iz satelita - obala Šri Lanke prije tsunamija, snimljena 1.1.2004.

21

https://www.ldeo.columbia.edu/~lareef/tsunami/images/srilanka_kalutara_beach2_dec26_2004_dg.jpg

Početak tsunamija – povlačenje mora 26.12.2004.

22

https://www.ldeo.columbia.edu/~lareef/tsunami/images/srilanka_kalutara_beach_dec26_2004_dg.jpg

Nailazak prvog vala 26.12.2004. U vodi nastaju virovi i vrtlozi.

23

https://www.ldeo.columbia.edu/~lareef/tsunami/images/srilanka_kalutara_flood_dec26_2004_dg.jpg

Doseg tsunamija (inundacija) i povlačenje vode, 26.12.2004.

24

https://www.ldeo.columbia.edu/~lareef/tsunami/images/srilanka_kalutara_ov_dec26_2004_dg.jpg

Povlačenje vode s kopna, 26.12.2004.

25

Uzroci i nastanak tsunamija

Tsunamije mogu pokrenuti različiti procesi (geološki hazardi):

• potresi

• vulkanske erupcije

• klizišta i odroni

• asteroidni impakti

Postoje i tzv. meteotsunamiji

izazvani atmosferskim prilikama.


Potresi kao uzročnici tsunamija

Potresi pokreću tsunamije ukoliko dođe do do vertikalnog pomaka morskog dna. Da bi potres izazvao tsunami, epicentar potresa mora biti na obali ili u podmorju, uslijed čega dolazi do pomaka morskog dna.

Važna je i magnituda potresa zato što je ona funkcija veličine pomaka (skoka) na rasjedu.

Potresi iste magnitude i u istom prostoru ne moraju pokrenuti tsunamije ako su nastali različitim mehanizmom. Primjerice, potres 26.12.2004. ispred obale Sumatre pokrenuo je katastrofalni tsunami u Indijskom oceanu, ali potres u istom području 28.3.2005., iako vrlo jak, nije pokrenuo tsunami.



Za pokretanje tsunamija važan je mehanizam potresa, odnosno vertikalno kretanje krila rasjeda (skok), pa je ispravnije reći kako su potresi i tsunamiji rezultat istog fizičkog uzroka.

Potresi koji pokreću tsunamije nastaju na rasjedima koji imaju skok od nekoliko metara (normalni ili reversni).

Ovisno o mehanizmu rasjeda (normalni ili reversni), nastaje različit tsunami, koji nailazi s dolom ili krestom. 28


Pomak morskog dna izmjeren nakon potresa 26.12.2004. kod Sumatre.29



Rasjedi s horizontalnim pomakom (strike-slip) uzrokuju potrese, ali ne i tsunamije.

Potres koji je 1906. pogodio San Francisco (M=7.1) nije pokrenuo tsunami jer je nastao na San Andreas rasjedu koji ima desni horizontalni pomak.


Vulkanske erupcije kao uzročnici tsunamija

Vulkanske erupcije na otocima i u priobalju mogu pokrenuti tsunamije na nekoliko načina od kojih svi dovode do naglog potiskivanja vode:

• obrušavanjem piroklastičnog toka u more• obrušavanjem kamenih lavina u more• klizanjem dijela vulkanskog čunja u more• urušavanjem vulkanskog čunja i stvaranja kaldere• rasjedanjem u podnožju vulkana

Primjer:Erupcija vulkana Krakatau (Krakatoa) 1883. g. izazvala je najmanje 3 tsunamija od kojih je poginulo 36.417 ljudi.


Ti tsunamiji mogli su nastati na 4 načina:

1. Plinijski erupcijski stup mogao se u više navrata urušiti i stvoriti piroklastične tokove od kojih je svaki mogao pokrenuti tsunami.


2. Prodor morske vode u vulkanski čunj je u kontaktu s magmom stvorio freatomagmatsku eksploziju (čula se čak u Australiji!) koja je mogla pokrenuti tsunami.


3. U jednom je trenutku došlo do urušavanja vulkanskog čunja u ispražnjeno magmatsko ognjište i stvaranja kaldere, što je također moglo pokrenuti jedan ili više tsunamija.


4. Erupciju Krakatoe pratili su brojni snažni podmorski potresi. Tsunamije je mogao pokrenuti bilo koji od tih potresa.

http://1.bp.blogspot.com/_bUllhpUBIoo/S7yxaQ9RUcI/AAAAAAAAAIA/pK_QinQ8K24/s1600/untitled.jpg35


Klizišta i odroni kao uzročnici tsunamija

Klizišta i odroni na obali, u zaljevima i u jezerima (mogu ih pokrenuti potresi, vulkanske erupcije, tajfuni) mogu pokrenuti tsunamije. Premještanje velike mase stijena u vodeni bazen potiskuje vodu i stvara tsunami.

Na sličan je način 8,2 m visoki tsunami (srećom bez žrtava) pokrenulo podmorsko klizište u fjordu Kitimat Arm u Kanadi 1975. g.


Klizišta i odroni kao uzročnici tsunamija - primjeri

Veliki odron u akumulacijsko jezero Vajont 9.10.1963. g. u talijanskim Alpama pokrenuo je tsunami visok oko 200 m koji se prelio preko brane i potopio dolinu rijeke Piave, pri čemu je poginulo oko 2000 stanovnika nekoliko naselja.

https://mannaismayaadventure.files.wordpress.com/2012/04/vaiont.gif37

Klizišta i odroni kao uzročnici tsunamija - primjeri

Potres M=7.2 pokrenuo je 1929. g. na području Grand Banks u Atlantiku podmorsko klizište koje je evoluiralo u mutnu struju koja je prekinula 28 podmorskih telegrafskih kablova, a iz nje je nastao poznati turbidit.

Manje je poznato da je taj događaj pokrenuo tsunami koji je zabilježen na obali Nove Scotije, na Bermudama i na Azorima.

http://www.earthquakescanada.nrcan.gc.ca/historic-historique/events/images/19291118_1929torontostarweekly19291207.jpg

To nije bio plimski val!

38

Širenje Grand Banks tsunamija iz 1929.

https://geology.com/noaa/atlantic-ocean-tsunami/atlantic-ocean-tsunami-grand-banks-lg.jpg39

Podmorske i nuklearne eksplozije kao uzročnici tsunamija

Podmorske eksplozije i nuklearne eksplozije na atolima tijekom 1940-ih i 1950-ih godina (Bikini, Marshal Isl., Mururoa) izazvale su tsunamije.

https://www.youtube.com/watch?v=Y53vDnNPiA4

Snimak tsunamija izazvanog podmorskim nuklearnim eksplozijama (1:45)


Tsunami izazvan miniranjem (0:15)

https://www.youtube.com/watch?v=61VGRwKZu1Y41


Megatsunamiji

Pojam „megatsunami” odnosi se na tsunamije koji visinom znatno nadilaze „normalne” tsunamije koji dosežu 10-20 m visine, iako granična visina za sada nije određena.

Detaljnim istraživanjem povijesnih tsunamija, posebno nakon tzv. Azijskog tsunamija 2004. g., otkriveno je da su pojedini tsunamiji bili u stvari MEGATSUNAMIJI, npr. na Aljasci u luci Valdez 1964. g. koji je bio visok 67 m!

Megatsunamiji su danas prepoznati kao posebno veliki rizik za priobalna naselja, jer mogu doseći i visoko priobalje, pa su mogućnosti za evakuaciju i preživljavanje bitno manje od očekivanih.


Megatsunamiji

Usporedba visina „normalnih” tsunamija i megatsunamija. Megatsunamiji od 70 m ili viši mogu posve poplaviti mnoge otoke i prodrijeti vrlo daleko u priobalje.

Preživljavanje nije moguće ispod tako visokog vodenog stupca!

Megatsunamiji su se događali čak i u povijesno doba, ali njihov broj u geološkoj prošlosti nije poznat.

1936. Lituya Bay (Aljaska) – 158 m1958. Lituya Bay (Aljaska) – 524 m1963. Vajont (Italija) – 200 m (jezerski tsunami)1964. Valdez (Aljaska, SAD) – 67 m

200 m

70 m

10 m 43Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.

Zaljev Lituya Bay na Aljasci pogodio je 1958. g. megatsunami visok 524 m, kojeg je izazvao odron pokrenut potresom M=7.9

U istom zaljevu dogodio se megatsunami i 1936. g., a bio je visok 150 m!


Lituya Bay, snimljen iz aviona nakon megatsunamija 1958.

https://geology.com/records/biggest-tsunami/rockslide.jpg

uništena šuma

odron

45

Lituya Bay – satelitska snimka iz 2001, s označenim klizištem i granicom dosega tsunamija iz 1958. g.

Šuma je uništena na visini od 524 m, a voda je prodrla 1100 m u unutrašnjost do jezera Fish Lake.

https://www.researchgate.net/profile/Hermann_Fritz/publication/240491093/figure/fig1/AS:393250058850321@1470769529000/Lituya-Bay-Alaska-satellite-image-August-2001-Landsat-with-superimposed-1958.jpg

46

Lituya Bay i trag megatsunamija iz 1958.

https://qmackie.files.wordpress.com/2010/02/tsu1958lituyainundflanc.jpg?w=500&h=402

47

Megatsunamiji

Megatsunamiji mogu nastati uslijed urušavanja vulkanskih otoka.

Ako bi se urušio dio vulkana Cumbre Vieja na otoku La Palma na Kanarima, nastao bi tsunami visine 650 m! Bio bi katastrofalan za istočnu obalu SAD-a i prodro bi 20 km u unutrašnjost.


Modeliranje širenja megatsunamija koji bi nastao urušavanjem na Kanarima.


Megatsunamiji

Asteroidni/meteoritski impakti mogu izazvati megatsunamije ukoliko se dogode negdje na moru (70% naše planete pokrivaju mora i oceani, pa kolika je šansa?)


https://www.youtube.com/watch?v=gjYOeAvwd6s

Scena iz filma Žestoki udar (Deep Impact) (1:30)


Tsunamiji u Jadranu

Asteroidni impakt na području Jukatana izazvao je masivni pomor disnosaura na granici kreda-paleogen i megatsunami čiji se tragovi mogu naći na otoku Hvaru!

52

Tsunamiji u Jadranu

Tsunamiji u Jadranu događali su se već u prošlosti: • 1627. tsunami je pogodio talijansku obalu• 1667. potres u Dubrovniku je izazvao tsunami• 1979. potres u Crnogorskom primorju je izazvao tsunami

Zbog relativno slabijih potresa, plićeg mora i niza drugih faktora dokumentirani tsunamiji u Jadranu nisu bili visoki kao na Pacifiku. Matematički modeli ukazuju da bi potres M=6.8 u južnom Jadranu izazvao tsunami visok svega 25 cm.

Međutim, ako se tsunami formira u Jadranu, puno brže udara o obalu te je pitanje bi li stanovnici imali vremena za evakuaciju u slučaju velike kataklizme.


Meteotsunamiji

„Meteotsunamiji” češće pogađaju jadransku obalu od klasičnih tsunamija:• 1978. Vela Luka na Korčuli• 1984. i 2007. otok Ist• 2003. i 2009. Stari Grad na Hvaru• 2008. Vrboska na Hvaru• 2008. Mali Lošinj

Ti meteorološki tsunamiji su valovi koji poplavljuju obalu zbog razlike u tlakovima –kada olujni oblak „pritisne” more stvori se veliki val.

Veličina vala na pučini u načelu ne prelazi desetak cm, ali dok dođe do obale može doseći i 3 m visine, ugrožavajući prvenstveno dugačke zatvorene uvale.


Učinci tsunamija

55

Primarni učinci tsunamija

• poplavljivanje obale

• razaranje obale

• rušenje priobalnih građevina

• potapanje i nasukavanje brodova

• smrt zbog utapanja, ozljeđivanja


https://www.youtube.com/watch?v=wJlDvzdB-zg

Penang Beach (Tajland), 26.12.2004. (1:01)

57

https://www.youtube.com/watch?v=5-zfCBCq-8I

Tsunami nanosi štete gradu Miyako u Japanu 2011. g. (1:58)

58

https://www.youtube.com/watch?v=RNqQUoX26RY

Tsunami na Sri Lanki, 26.12.2004. (0:26)

59

https://www.youtube.com/watch?v=w3AdFjklR50

Tsunami pogađa japansku obalu 11.3.2011.

60

Sekundarni učinci tsunamija

• oštećenja koja nastaju uslijed predmeta koje nosi voda

• erozija obale povratnim valom, potkopavanje temelja

• zagađenje mora i kopna izlivenim kemikalijama, gorivom, otpadom

• požari uslijed oštećenih plinskih i električnih instalacija

• erozija tla

• uništavanje prometnica

• prekid opskrbe električnom energijom

• uništenje komunalne infrastrukture

• gospodarski i ekonomski kolaps


http://www.earthtimes.org/newsimage/japan-earthquake-economy_15311.jpg

Plavljenje, požari i uništenje infrastrukture uslijed tsunamija u Japanu 2011. g.


https://50a8d2.medialib.edu.glogster.com/YKWycqOjB4DwFtpoqPC0/media/b4/b430e58018f6db59385427e731862f9060fbd9c7/2011-japan-tsunami-2.jpg

Tsunamiji ostavljaju za sobom onečišćenje, ruševine, uništenu infrastrukturu, ljudske žrtve...


https://www.youtube.com/watch?v=hTeQt3KmpNA

Tsunami u Japanu pogađa gradove Sendai, Kamaishi i Kensennuma (2:26)

64

Tercijarni učinci tsunamija

• promjena topografije

• promjena obalne linije

• promjena količine tla

• gubitak prinosa usjeva zbog zamuljenog i zasoljenog tla

• gubitak komunalne i industrijske infrastrukture

• ekonomski kolaps, glad i bolesti

• politička nestabilnost pogeđene regije


https://c1.staticflickr.com/7/6128/5977682224_99e25dc933_b.jpg

Erozija tla, zasoljenje tla i onečišćenje nakon indonezijskog tsunamija 2004. g.

66

Promjena obale, Banda Aceh 2004.

67

https://lurj.org/issues/volume-1-number-1/tsunami-fig11.jpg

Obala prije i nakon tsunamija. Banda Aceh (Indonezija)

68

Promjene obalne linije

69

http://2.bp.blogspot.com/-hgFTZhfF_fk/TbyG2HEPvkI/AAAAAAAAAXU/ojc3gqixiqE/s400/obliqueairafter_erosion.jpg

Potpuno uništen grad Minaminsariku, 2011.

70

Uzroci stradavanja žrtava tsunamija u Japanu 2011. g.

Dob žrtava tsunamija u Japanu 2011. g. Tri četvrtine su stariji od 50 g.


Mjerenje tsunamija

72

Intenzitet tsunamija

Prvu skalu je po uzoru na skalu intenziteta potresa napravio August Sieberg 1927. g., a modificirao ju je Nicholas Ambraseys 1962. g. Sieberg-Ambrayseys skala sa 6 stupnjeva danas se smatra nepreciznom.

1. Vrlo slab – bilježe ga samo mareografi.2. Slab – uočav a se samo na vrlo blagim obalama.3. Relativno jak – obično je uočljiv, poplavljuje niske obale, u

estuarijima izaziva uzvodno tečenje, male štete u priobalju.4. Jak – poplavljuje obalu, oštećuje obalne građevine, plovila baca na

kopno, obalu zasipa donesenim materijalom.5. Vrlo jak – poplavljuje priobalje, uništava obalne građevine, erodira

tlo, plovila baca na kopno ili odvlači na pučinu, zasipava obalu materijalom i leševima, izaziva žrtve.

6. Razoran – poplavljuje kopno, potpuno uništava građevine, izaziva brojne žrtve, potapa brodove, ruši stabla.



Danas se koristi Papadopoulos-Imamura skala koja ima 12 stupnjeva, nalik na MCS-skalu.

1 – nezamjetan (instrumentalni)2 – jedva zamjetan

3 – slab4 – zamjetan (1-4 ne izazivaju žrtve)

5 – jak (val 1 m)6 – vrlo jak (val 2 m)7 – rušilački (val 4 m)

8 – jako rušilački (val 4 m)9 – razoran (val 8 m)

10 – jako razoran (val 8 m)11 – destruktivan (val 16 m)12 – katastrofalan (val 32 m)



Soloviev-Imamura razvili su izračun intenziteta tsunamija:

I = ½ + log2 Hav

Hav je srednja visina vala na najbližoj obali.


Magnituda tsunamija

Analogno potresima, pokušava se izračunati magnitudu tsunamija. Postoje dva načina:

• ML skala (Murty & Loomis) koja se zasniva na potencijalnoj energiji tsunamija, ali se rijetko koristi zbog teškoća u izračunu potencijalne energije vala.

• Mt (Abe) Mt = a log h + b log R + 5,8

h je najviša amplituda vala (m) izmjerena mareografom na udaljenosti R od epicentra; a i b su konstante za prilagodbu Mt skale skali momentne magnitude potresa.


http://www.soi.wide.ad.jp/class/20050040/slides/06/26.html

Visina tsunamija može se izmjeriti / procijeniti na osnovu vidljivih tragova uništenja.„Viseće” palmino lišće bilo je zahvaćeno valom.

77

3 tsunamiji (1. dio) - pmf.unizg.hr1._dio).pdf · Što su tsunamiji? tsunamiji su valovi velike...

Documents