232 01 zorislav horvat

Sl. 1. Burg Ozalj, pogled s obale Kupe na palas Nikole Zrinskoga i ulaz s drvenim prilaznim mostom

Fig. 1 Ozalj castle, view from the Kupa river bank of Nikola Zrinskis palace and its entry

Zorislav Horvat

HR 10340 Vrbovec, Zagrebaka 17

Izvorni znanstveni lanak

UDK 728.81:72.04:69.02 (497.5)

Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam

2.01.04 Povijest i teorija arhitekture

i zatita graditeljskog naslijea

lanak primljen / prihvaen: 27. 03. 2006. / 17. 10. 2006.

Znanstveni priloziScientific Papers 14[2006] 2[32] PROSTOR 143

HR 10340 Vrbovec, Zagrebaka 17

Original Scientific Paper

UDC 728.81:72.04:69.02 (497.5)

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning

2.01.04 History and Theory of Architecture

and Preservation of the Built Heritage

Article Received / Accepted: 27. 03. 2006. / 17. 10. 2006.

Drvene konstrukcije na burgovima kontinentalne HrvatskeII. dio

Timber Structures in Castles of Continental CroatiaPart II

burg

drvo

konstrukcija

kontinentalna Hrvatska

Osim krovita, drvene konstrukcije nalazimo posvuda po srednjovjekovnim

graevinama, burgovima i sl. kao materijal koji je bio pri ruci, primjenjiv u

mnogim situacijama graenja, statiki povoljan i lako obradiv. Drvo nije trajan

materijal, lako strada u poarima (ratovi!), a tijekom vremena esto ga se za-

mjenjivalo zidanim, modernijim konstrukcijama, to sve ima za posljedicu da je

sauvano malo drvenih konstrukcija. Ovim je lankom razmatrano doba do sre-

dine 16. stoljea iako zasade srednjovjekovne arhitekture traju sve do 17. sto-

ljea. Obraena je koliko je to bilo mogue po sauvanim primjerima

primjena drva na temeljima, stropovima, drvenim serklaima i nadvojima, pre-

gradnim stijenama, konzolnim galerijama, drvenim stubitima i mostovima.

Opisani su domai primjeri i tek po koja paralela iz oblinjih, srednjoeuropskih

krajeva.

In the Middle Ages timber was a widely used material not only for roof struc-

tures but also for the construction of other buildings, castles etc. It was easily

available and applicable, statically convenient and easily workable. Timber is

not a durable material as it can be easily destroyed in fires and wars. Not many

timber structures have survived since they were frequently replaced by modern

masonry structures. This paper focuses on the historical period up to the mid

16th

century although the fundamental elements of medieval architecture con-

tinue into the 17th

century. The paper presents, as far as the remains have made

possible, the use of timber in the construction of the foundations, ceilings, tie

beams and lintels, partition walls, cantilevered galleries, timber staircases and

bridges. The examples described here are primarily Croatian ones together

with just few of their central European counterparts.

castle

timber

construction

continental Croatia

UVOD

INTRODUCTION

UProstoru br. 13/2005., 1(29), obrae-ne su krovne konstrukcije burgova u konti-

nentalnoj Hrvatskoj, kao prvi dio Drvenih

konstrukcija. Ovom bi prigodom kao II. dio

bile obuhvaene sljedee konstrukcije: Te-

melji, Stropne konstrukcije, Drveni grednik,

Podvlake, stupovi; Podovi na gredniku, Pod-

gledi stropova, Drveni serklai i nadvoji; Pre-

gradne stijene, Konzolne galerije, erkeri, za-

hodi; Drvena stubita, Mostovi.

TEMELJI

FOUNDATIONS

Bez obzira to se ovdje radi o zidanim kon-

strukcijama, temelje se ponekad radilo pomo-

u drva: u ravnicama i podvodnim terenima u

lo su temeljni sloj zabijani drveni piloti. Preko

pilota stavljan je katkada drveni rotilj, drvene

grede ili ploasti kamen. Nije nam poznato

mnogo primjera, no ipak ih ima nekoliko.

Sanacija nekadanje ulazne kule Hrvatske

Kostajnice, temeljene na rubu obale Une, ot-

krila je da su duboki temelji kule bili poloeni

na drvene pilote od kalane oblovine (zailje-

ne drvene cjepanice), duljine oko 1,0 m.1Is-

pitivanja drva metodom C-14 u Institutu Ru-

er Bokovi pokazala su da se najvjerojat-

nije radi o 15. stoljeu.

Kasnogotiki burg Ribnik pokraj Karlovca

graen na podvodnom terenu, to mu uosta-

lom i ime kae vjerojatno je imao temelje na

drvenim pilotima i drvenom rotilju.2

Katel Konjina sagraen je na kraju razdob-

lja koje obraujemo krajem 15. i poetkom

16. stoljea, no pokazuje sline znaajke. I

ovaj je katel graen na podvodnom terenu,

uz potok Selnicu, na nain renesansnih utvr-

da. Arheoloka su istraivanja pokazala (Sl. 2)

da je ulazna kula imala duboke kamene te-

melje od ak 3 m koji su bili poloeni na

drvene pilote promjera 7-17 cm, a preko pilo-

ta stavljani su komadi ploastoga kamena.3U

ovom je sluaju temeljenje bilo uspjeno jer

nema tragova pukotinama ili nepravilnom sli-

jeganju. S obzirom na to da su piloti stalno

potopljeni u vodi, njihovo je stanje jo uvijek

dobro.

Katel u Sisku gradio je zagrebaki Kaptol

1544.-1550. godine na utoku Kupe u Savu4

zbog sve uestalijih turskih napada. Prigo-

dom saveznikoga bombardiranja Siska 14.

srpnja 1944. godine bila je sruena zapadna

baterijska kula. Obnova kule poetkom ez-

desetih godina prologa stoljea otkrila je

stare temelje i nain njihova temeljenja: te-

melji su bili duboki neto vie od 3,0 m, izgra-

eni na drvenim pilotima zabijenim u glinoviti

mulj. Kasnije geotehniko izvjee, koje je

prethodilo obnovi sisakoga katela 90-ih go-

dina prologa stoljea, utvrdilo je dubinu i

materijal ostalih temelja: dubina temelja kula

i zidina meu njima je ista neto vie od 3,0

m, ali drveni piloti nisu naeni. No, to ne znai

da ih nije bilo, s obzirom na ogranienu povr-

inu sondi.5

Temelje renesansnoga ulaznog bastiona a-

kovca nosili su piloti od johina drva, desetak

centimetara promjera, a preko njih doao je

rotilj od jakih tesanih greda (Sl. 3). Bastion je

vjerojatno gradio Nikola Zrinski sredinom 16.

stoljea.6

Temeljenje s drvom javlja se i u drugim prigo-

dama, pa primjerice Gj. Szabo u opisu burga

Veliki Kalnik pie: Najvii je poligon 10 (op.:

kula poligonalna tlocrta, Z. H.), sagraen na

raspukloj klisuri, nu arhitekt je pukotinu pre-

krio balvanima, koji i sada postoje, ma da je

zia gotovo nestalo.7

STROPNE KONSTRUKCIJE

FLOOR STRUCTURES

Stropne su konstrukcije gotovo najea drve-

na konstrukcija na burgovima ve po prirodi

144 PROSTOR 2[32] 14[2006] 142-157 Z. HORVAT Drvene konstrukcije na burgovima Znanstveni priloziScientific Papers

1 Mileti, 2002.b: 299-300

2 Mileti, 2002.a: 25. Temelj je dublji od 350 cm pa mu

se zbog visoke podzemne vode nije moglo doi do kraja.

3 Horvat; Filipec, 2001: 157

4 Kruhek, 1995: 128-135

5 Mari, 1988. Autorica je, izmeu ostaloga, donijela i

podatke o ranijim nalazima temelja.

6 Vidovi, 1996: 146

7 Szabo, 1920: 95

Sl. 2. Katel Konjina, temelji na drvenim pilotima

Fig. 2 Konjina castle, pile foundations

stvari, a ine ih stropne grede i njihovi leaji,

podvlaka u sredini raspona, te gornja i donja

konstrukcija stropa gore s podom, a dolje s

podgledom. Danas u ruevinama burgova na-

lazimo otiske drvenih stropnih greda, po koji-

ma moemo zakljuiti o njihovim znaajkama.

Tek na rijetkim sauvanim srednjovjekovnim

objektima nalazimo i sauvane stropne kon-

strukcije.

Stropne grede Stropne su grede tijekom

gradnje postavljane bilo direktno na zid, bilo

na drvenu nazidnicu, gredu ili dasku uzidanu

u ravnini s plohom zida (Sl. 4). U nekim boljim

izvedbama i u znaajnijim prostorijama nazid-

nice nose istaknute kamene, pa i drvene kon-

zole, te je oito da se drvenu konstrukciju mo-

glo ugraditi i kasnije (Sl. 5, brani-kule u Mo-

druu i Zrinu; palas Velikog Kalnika Sl. 6;

Medvedgrada, zatim palas Nikole IV. Zrinsko-

ga u Ozlju, kasnije nazvan itnica). Noenjestropne konstrukcije konzolama ujedno je ima-

lo vanu ulogu u oblikovanju prostora (Sl. 8).

Presjek stropnih greda openito veoma vari-

ra, od priblino 12/16 cm do 20/30 cm, pa i

vie. Na palasu burga Velike (druga polovica

13. st.) nalazimo tragove drvenih grednika ve-

liina 22/27 i 24/29 cm. Na Malom Kalniku,

na ruevnim ostatcima vjerojatnoga palasa

(13. st.) susjedne grede stropa, postavljane

na razmak od 17 cm, imaju presjeke 19/16 i

13/19 cm.8Na palasu burga Okia (12.-13. st.)

nalazimo ovaj redoslijed veliina presjeka

stropnih greda: 17/26, 23/25, 23/24 cm itd.,

nad rasponom od 680 cm i osnim razmacima

64-74 cm. U ruevnom zidu Cesargrada (dru-

ga polovica 15. st.) nalazimo da su grede

ispod velike dvorane sljedeih presjeka:

19/14, 19/20, 18/24 cm itd., postavljane na

male meusobne razmake, tj. na oko 20 cm.

Naravno, odnos srednjega vijeka prema drvu

bio je odreen srednjovjekovnim mjerilima i

uvjetima; tesanje greda je skupo pa su oito

grede imale presjek koji je bio odreen pro-

mjerom stabla oborena u umi i nije ga se

obraivalo vie ako nije bilo potrebno. Ovdje

se, naravno, ne radi o bogatijim izvedbama.

Tri su naina postavljanja greda nad prostori-

jama: grede su postavljane jedna do druge,

na malen razmak priblino kao irina grede

oko 20 cm, i s veim razmakom greda. Na

izbor osnoga razmaka greda mogla je utjecati

vanost prostora ispod i iznad stropa, vrsta

poda i nain oblikovanja podgleda stropa.

U srednjem vijeku postavljanje greda jedna

do druge i nije bilo tako esto, a nalazimo ga

na brani-kuli burga Stupanice (oko 1300.

god.). Podvarijantu ovakve konstrukcije nala-

zimo ugraenu u ulaznu kulu Kostajnice, a ot-

krila su ih arheoloka istraivanja. U kostajni-

koj ulaznoj kuli to su gredice presjeka 10/10

cm (blazinice), duboko uloenih leajeva u

obodno zie kule; gredice su uoene tek po

tragovima u ziu i terenu.9Zanimljiva je kon-

statacija da je ispod njih bila nasuta zemlja,

tako da im je funkcija bila neto izmeu strop-

ne konstrukcije i poda, vjerojatno zbog oeki-

vanoga prometa kroz kulu. Arheoloka istra-

ivanja unutar ulaznoga bastiona akoveke

utvrde nala su temelje dviju srednjovjekov-

nih kula, izmeu kojih je bio ulaz.10

U nasipu

ispod prvotne razine poda naene su daske,

ini se od popoenja, i oblice koje su bile dio

stropne konstrukcije.

Razmak meu gredama, koji odgovara irini

greda, tj. oko 20 cm, prilino je est: Mali i

Veliki Kalnik (Sl. 9), Stari Grad nad Ruicom

kod Orahovice iz 13. stoljea, Cesargrad iz

druge polovice 15. stoljea. ini se da se uvi-

jek radi o stropovima ispod i iznad vanijih

stambenih prostorija. Ova injenica ima svoje

racionalno objanjenje: ovakav je razmak do-

voljan za uzduno ulaganje jedne daske izme-

u dviju greda, preko kojih je stavljan nasip i

zavrni pod. Razmak meu stropnim greda-

ma brani-kule Vikovaca jedva je 12-13 cm,

tj. manji je od irine greda 20 i 24 cm. Ove gre-

de nose strop nad prizemljem i valjda trebaju

biti osiguranje od provale iz prizemlja na I.

kat, gdje je bio povieni ulaz. Ve iznad I. kata

grede su stavljene na neto vei razmak oko

32 cm.

Vei osni razmak (65 85 120 cm) nalazimo

na nekim pomonim prostorijama, npr. na

Okiu na ve spomenutom palasu, zatim na

Jelengradu, gdje je nad nekim gospodarskim

objektima osni razmak meu stropnim greda-

ma 83 cm oko 2 12stope, s presjekom greda

od oko 16/20 cm, tj. 12na23stope. Daske koje

se postavljaju preko greda tupo su sudarene

ili su stavljane s preklopom, ime je u ovom

drugom sluaju osigurano brtvljenje odnosno

onemogueno prosijavanje gruhe (npr. Veliki

Tabor).

Znanstveni priloziScientific Papers Drvene konstrukcije na burgovima Z. HORVAT 142-157 14[2006] 2[32] PROSTOR 145

8 Horvat, 2004: 20

9 Mileti, 1978-1979: 258

10 Loli; Veki; Oli, 1993: 23; Vidovi, 1996: 146; Hor-

vat, 1998: 61

Sl. 3. akovec Stari grad, temelj ulaznoga bastiona,

presjek

Fig. 3 akovec, Stari grad, foundation of the entry

bastion, section

Sl. 4. Naini ugradbe drvenih grednika na leaj u zidu

(shematski prikaz): A bez nazidnice; B daska kao

nazidnica; C greda kao nazidnica; D nazidnicu nose

kamene konzole

Fig. 4 Methods of fixing timber beam floors in the

wall bearings (scheme): A without a wall plate;

B plank as a wall plate; C beam as a wall plate;

D wall plate supported by stone cantilevers

Sl. 6. Burg Veliki Kalnik, palas, oteene kamene

konzole koje su nekada nosile stropne grede

nad I. katom

Fig. 6 Veliki Kalnik castle, palace, damaged stone

cantilevers once used to support the joists

above the first-floor

Sl. 5. Modru, brani-kula burga Trana, kamene

konzole koje su nekada nosile stropne grede

Fig. 5 Modru, defense tower of Tran castle, stone

cantilevers once used to support the joists

Palas burga Lipovca, graen tijekom druge po-

lovice 13. stoljea, imao je stropnu konstrukci-

ju od 13 greda, stavljanih na razmake 86-120

cm, a koje je jo u sredini podupirala podvlaka

i jo jedan stup (Sl. 7). Prvi razmak meu gre-

dama od 120 cm moda odgovara otvoru za

prolaz stubita. Iako zidovi nisu paralelni, ovu

su dvoranu odreivala dva kvadrata, to govo-

ri da je burg Lipovac bio projektiran.

Na gotovo istodobno sagraenom burgu Veli-

koj pokraj Poege, koja je i vrlo slina tlocrta

kao Lipovec, grede nad prizemljem palasa

stavljane su na osne razmake od oko 90 cm,

dosta pravilno (90, 91, 86, 91, 90... cm), dok je

udaljenost prve grede od zapadnoga zida 15

cm. Raspon prostorije bio je 425 cm.

Podvlake i stupovi Tijekom cijeloga sred-

njeg vijeka u sredini raspona stropa ugraiva-

na je podvlaka jaka drvena greda okomito

na osnovni smjer greda stropa, a koja je slu-

ila za ujednaavanje optereenja stropnih

greda (Sl. 7 i 10). Ovakva podvlaka u ulaznom

prostoru, na I. katu palasa Velikoga Tabora,

ima presjek 40/40 cm, a raspon 11,8 m. Drugi

je tip podvlaka stavljan na konzole ugraene

u zidove, tako da stropne grede nisu imale

posebne leajeve u zidu (Sl. 4.D). Posebnost

je ovakvih stropova da su vjerojatno ugrai-

vani naknadno. Primjere nalazimo na junoj

brani-kuli burga Zrina (Sl. 8), brani-kuli bur-

ga Modrua, u podrumu Medvedgrada, pala-

su Velikoga Kalnika (Sl. 6).

Kod veih prostorija podvlake su u sredini ra-

spona noene s jednim ili vie drvenih stupo-

va. To je primijenjeno ispod stropa na I. katu

palasa Nikole IV. Zrinskog u Ozlju: danas je on-

dje obnovljena stropna konstrukcija, a srednju

podvlaku nose dva stupa. Strop nad podru-

mom istonoga krila ozaljske palae sruio se

od starosti 1954. godine, a stara nam fotografi-

ja pokazuje da su ovaj strop nosile podvlaka i

stup, karakteristinog oblikovanja, koji pod-

sjea na oblikovanje kamenih stupova (Sl. 10).

Gornji dio stupa bio je veega presjeka od tije-

la stupa, tako da je ondje formiran leaj za

podvlaku i sedlo. Tijelo stupa ima skoene ru-

bove, i to samo na srednjem dijelu stupa. Pri-

godom arheolokih istraivanja unutar sjever-

noga dvorita Muzeja grada Zagreba, na mje-

stu gdje se nalazila utvrda uz Popov toranj,

naen je drveni tesani stup, sekundarno ugra-

en kao greda u ostatke jednoga drvenog ob-

jekta. Presjek je stupa 10/10 cm (pretpostav-

ljam od hrastovine), duljina 286 cm, ali, s obzi-

rom na sekundarnu ugradnju, moda mu je

gornji dio poneto skraen (Sl. 14). Stup je pro-

filiran, ima naglaen gornji i donji dio, kao ka-

pitel i baza kod kamenih stupova, a na gor-

njem dijelu ima izrezan heraldiki tit. Gornji je

dio stupa moda odrezan prigodom prilagoa-

vanja stupa za novu funkciju, tj. sekundarnu

ugradbu kao grede, pa je leaj za drvenu gredu

odrezan. Vjerojatno je vrijeme nastanka stupa

u 13.-15. stoljea. Nain spajanja podvlake i

stupova s udubljenim leajem ini se da je uo-

biajena pojava u srednjoj Europi, to govore i

neki sauvani primjeri u Ozlju (Sl. 10), Sloveniji

(burg varcentajn Sl. 15; ravni strop u brodu

crkve sv. Miklava, Kuren nad Vrhnikom) ili

kod O. Pipera (Sl. 11; palas burga Rapperswyl u

vicarskoj).

Arheoloka istraivanja i obnova burga um-berka (Keki-gradina), koje vodi D. Lapaj-

ne, donijela su na svjetlo dana neke zanimlji-

ve injenice: nad prizemljem brani-kule nisu

naeni nikakvi leaji stropnih greda poda I.

kata, koji je ulazni. Zakljuak koji se namee

jest da su stropne grede poda I. kata nosile

podvlake uz nasuprotne zidove, a njih su no-

sila etiri drvena stupa, pa konstrukcija nije

mogla ostaviti trag. Ovakvo je rjeenje bilo i u

najstarijem dijelu palasa Ozlja, onome s ro-

manikim prozorom: ondje su podvlake na

stupovima uza zidove nosile stropne grede

podruma, kako nam je ostalo zabiljeeno na

nacrtima iz 1877. godine.11

Ovaj se strop sam

od sebe uruio zbog starosti 1954. godine, no


Sl. 8. Ozalj, palas Nikole IV. Zrinskoga, unutranjost

I. kata

Fig. 8 Ozalj, Nikola IV Zrinskis palace, interior of the

first-floor

Sl. 7. Burg Lipovec pokraj Samobora, palas:

rekonstrukcija poloaja stropnih greda u palasu

na zapadnoj strani burga

Fig. 7 Lipovec castle near Samobor, palace:

reconstruction of the position of the joists

in the palace on the west side of the castle

Sl. 9. Burg Cesargrad, palas, juni zid s gustim

leajima stropnih greda

Fig. 9 Cesargrad castle, palace, south wall

with dense bearings of the joists

Sl. 10. Burg Ozalj, istono krilo palasa:

podrum nakon ruenja stropa 1954. godine

Fig. 10 Ozalj castle, east wing of the palace:

basement after the collapse of the ceiling in 1954

ostala nam je sauvana fotografija sa stupom

u sredini prostora (Sl. 10).

Podgledi stropova Prema naim, a jo vie

stranim, sauvanim primjerima vidljiva strana

greda stropova u vanijim je prostorijama bila

profilirana i obojena, a bilo ih je i likovno uk-

raenih. Profiliranje greda zavreno je 10-20

cm pred leajima, tako da su otisci leaja u

zidu uvijek pravokutnoga oblika. Uoeni su

sljedei tipovi podgleda stropova, to odgo-

vara nainu postavljanja greda:

jednostavan strop, s gredama na veem

razmaku i samo prekivenim daskama na

tupi sudar (Sl. 16.A);

s podunim profiliranim gredama, stavlja-

nim na malen razmak, to je oito odree-

no irinom daske koja je popunjavala me-

uprostor (Sl. 16.B);

postava greda, koje su ponekad i profilira-

ne, na vei razmak, vidljivo pokrivenih s

dva sloja dasaka na preklop (Sl. 16.C);

stropovi s ravnim podgledom tabula-

tom (grede oplaene drvenim daskama),

koji je jo bio ukraen profiliranim letvica-

ma (Sl. 16.D);

kasetirani stropovi.

U nas je, kako pie E. Laszowski, u katelu u

Novom Vinodolu (13. st.) postojala velika pa-

laa, tj. dvorana, s drvenim kasetiranim stro-

pom na II. katu.12

Prema narodnoj predaji on-

dje je 1288. godine potpisan Vinodolski zako-

nik koji se spominje i u drugim povijesnim

dokumentima knezova Krkih-Frankopana.13

Ovako ili drukije ukraeni i oblikovani stropo-

vi morali su postojati na mnogim palasima i

brani-kulama burgova tijekom srednjega vije-

ka, osobito u 15. stoljeu kada plemstvo poi-

nje vie polagati na udobnost i reprezentativ-

nost stanovanja. No, malo je toga sauvano.

Mislim da s pravom moemo pretpostaviti po-

stojanje razlike meu obradom i ukraava-

njem stropova kod burgova magnata i u ma-

njeg plemstva naravno, u korist onih prvih.

Jedini srednjovjekovni stropovi koji su u nas

sauvani u kontinentalnom dijelu Hrvatske i

koji bi mogli posluiti za usporedbu jesu oni

na palasu Velikoga Tabora (Sl. 17). Nad I. ka-

tom jo je in situ strop s gredama koje su pro-

filirane (Sl. 12), a bile su i obojene i likovno

ukraene.14

Drugi strop na palasu Velikoga

Tabora nad II. katom, u jugozapadnoj prosto-

riji, ureen je kao renesansni tabulat (Sl. 13).

Preko dasaka pribijene su profilirane letvice

na karo, a meuprostor je ukraen, oslikan

(Sl. 18). S obzirom na to da strop jo nije u

potpunosti istraen i obnovljen, jo nam nisu

u potpunosti poznati konstrukcija, nain bo-

jenja i ukraavanja ovoga tabulata.

Srednjovjekovni tipovi stropova zadrali su

se i tijekom 16.-17. stoljea kao konzervativno

pridravanje jednom nauenih naina grad-

nje, a mijenjaju se tek neke stilske pojedino-

sti. Ovakvi su stropovi sauvani u dvorcu Mir-

kovcu nedaleko od Krapine iz prve polovice

17. stoljea (Sl. 19 i 21), zatim u katelu Podo-

lju pokraj Samobora15

(Sl. 20), te su u potpu-

nosti plod konzervativnoga pridravanja rani-

jih srednjovjekovnih oblika i konstrukcija.

Neke pojedinosti koje su uoene u ruevina-

ma burgova nalazimo i ovdje: razmaci meu

gredama variraju, presjeci greda nisu isti, a

grede pred leajima nisu profilirane.

Spomenimo nedavno otkriven pa zatim ob-

novljen strop u kuli Cega u Katel Starom,16

graene oko 1500. godine. Strop u toj kuli bio

je zapravo kombinacija stropa s gredama i ta-

bulata (Sl. 16.E). Iako se ovdje oito radi o

drukijoj kulturnoj sredini, bliski su nam raz-

doblje nastanka i obrambene znaajke objek-

ta. Vie starih stropova vjerojatno nalazimo

po graanskim kuama Dalmacije, Istre i

Hrvatskoga primorja, no to je oblikovanje jed-

ne druge kulturne i arhitektonske sredine, pa

ih ovdje ne bismo spominjali.

Iz povijesnih nam je izvora poznato da je vei-

na naih srednjovjekovnih ladanjskih crkava

imala u brodu oslikani tabulat koji je u baroku

zamijenjen svodom (npr. upne crkve u Zajez-

di i Desiniu; Pregrada: kapele na Kuna-gori;


11 MK-UZZKB-KO, Planoteka

12 Laszowski, 1923: 235

13 Po miljenju arheologa M. Radia i Z. Bojia bilo je

kasetiranih stropova i na palasu burga Ruice. (Radi; Boj-

i, 2004: 31)

14 Mileti, 1997: 103 i Sl. 25

15 Horvat, A., 1975: 263

16 Gamulin, 2005: 95-97

Sl. 14. Muzej grada Zagreba, drveni stup naen

prigodom arheolokih iskapanja 1998. godine u

dvoritu Muzeja, danas izloen u muzejskom postavu;

stup je vjerojatno bio dio neke galerije ili sl.

Fig. 14 Museum of Zagreb, wooden pile found during

archaeological excavations in 1998 in the courtyard

of the Museum and currently exhibited in the Museum;

the pile was probably a part of a gallery or some

similar structure

Sl. 11. Burg Rapperswyl, vicarska, prostor na I. katu

Fig. 11 Rapperswyl castle, Switzerland, first-floor

Sl. 12. Veliki Tabor, palas, strop I. kata jugozapadne

prostorije

Fig. 12 Veliki Tabor, palace, ceiling of the southwest

room on the first floor

Sl. 13. Veliki Tabor, palas, tabulat nad II. katom

jugozapadne prostorije

Fig. 13 Veliki Tabor, palace, tabulatus above

the southwest room on the second floor

Krievci: crkva Sv. Kria; Gornji Kri kod Zrin-

skog Topolovca: kapela Sv. Kria i jo mnogi

drugi). Ovakav je strop sauvan u kapeli sv.

Lovre u Lovreanu iz 1666. godine. Podgled

stropnih greda u Lovreanu obijen je paneli-

ma veliine 100/200 cm, to odgovara polji-

ma tabulata veliine 100/100 cm. Spojevi su

pokriveni profliliranim letvicama. Polja tabu-

lata ukraena su cvjetovima, aneoskim gla-

vicama i ornamentima na renesansni nain, a

na jednom je polju naslikan grb donatora, nje-

govo ime i godina izvoenja: 1666.

Iz neto kasnijega razdoblja 18. stoljee

sauvano je nekoliko tabulata u drvenim ka-

pelama Turopolja.17

Drvene kapele u Mei-

murju dobivaju oslikane stropove i u 17.-18.

stoljeu.18

Tabulate su izraivali i ukraavali

domai majstori arkulariui na razne nai-

ne (figure, cvjetni ukrasi i sl.). Oni su mogli

ovaj posao raditi i na svjetovnim graevina-

ma, dakle burgovima.

Zapadno od nas, u tajerskoj i Kranjskoj u da-

nanjoj Republici Sloveniji, u mnogim su ma-

lim seoskim crkvama i kapelama sauvani

oslikani stropovi iz razdoblja 15.-16. stoljea.

Veliko je to bogatstvo oblikovanja, uz mnoge

inaice u izvedbi stropa i oslikanja.19

Stropovi

su izvoeni kao otvoreni grednik s likovno uk-

raenim meuprostorom, te kao tabulati, s

kvadratnim i pravokutnim poljima omeenim

profiliranim letvicama ili s uzdunim poljima.

Ukraavalo se patroniranjem, pauziranjem

ili likovnim temama, s vie ili manje naglae-

nim stropnim gredama, na razliite naine u

razliita doba.

Gornja konstrukcija stropova podovi Kod

sporednih prostorija gornja je konstrukcija

samo red dasaka i nita vie, no kod vanijih

objekata i prostorija pokrivanje daskama mo-

glo je biti obostrano i u vie slojeva. Gornje su

daske morale biti na neki nain brtvljene, od-

nosno tako postavljane da se sprijei prolaz

nasipa gruhe ili zemlje koja je bila podloga za

pod od tavolica, opeka ili pak vapnenoga es-

triha (namaza). Vjerojatno se pri postavljanju

dasaka pazilo i na racionalnost, na to manji

utroak runo piljenih dasaka.

U manjim burgovima, pa i u manje vanim pro-

storijama, moemo pretpostaviti primjenu jed-

ne specifine vrste poda. Narodna arhitektura

Pokuplja stavlja sloj gline preko planjki na

stropnim gredama, pomijeane s volovskom

krvlju (!), ime se dobiva elastinost toga sloja

i povrina otporna na habanje.20

Vapneni je estrih bio bolji pod, poloen na na-

sip od gruhe ili zemlje debljine 5-7 cm: to je

mjeavina vapna i pijeska s dobro zaglae-

nom povrinom od vapna. Sauvani su nam

rijetki tragovi ovakva poda jer se vapneni

estrih s vremenom osipao i teko ga je razli-

kovati od gruhe i opih ostataka ruenja zido-

va. U niama prozora kapele i jo nekih prozo-

ra burga Cesargrada sauvan je ovakav pod s

fino zaglaenom povrinom. Prema podatci-

ma D. Miletia u palasu Velikoga Tabora sve

su prostorije bile popoene opekama osim u

sjeverozapadnoj prostoriji I. kata, za koju se s

pravom pretpostavlja da je bila kuhinja u

njoj je izveden pod od vapnenog estriha. Povr-

ina estriha u kuhinji morala je biti neim

obraena, s obzirom na vrstu posla koji se on-

dje obavljao. O. Piper spominje da je pod od

estriha bivao ulaten voskom iako ne spomi-

nje da se to odnosi na kuhinje.21

Arheoloka su istraivanja na Gari-gradu

1971. godine u nasipu unutar brani-kule ot-

krila dijelove nagorenih stropnih greda s os-

tatcima dasaka pribijenih kovanim avlima.22

Naene tavolice, veliine 17/17/3,5 cm, govo-

re da su one bile zavrna obloga poda.

Na I. katu, u sjeveroistonoj prostoriji palasa

Ruice pokraj Orahovice, zaostala buka na

zidu sauvana je u ravnoj crti, 19 cm nad le-

ajem stropnih greda, to pokazuje priblinu

razinu prvotnoga poda. Po tom bi se ostatku


17 Cvitanovi, 1974: 5-17; Cvitanovi, 1985: 155-169

18 Horvat, A., 1956: 14; Horvat, A., 1975: 291-292

19 Golob, 1988: 13-16, 31-35

20 Podatak sam dobio od vrsnoga poznavatelja narodne

arhitekture Pokuplja, kolege Davora Salopeka, na emu

mu se ovom prigodom zahvaljujem.

21 Piper, 1967: 471 (nap. 1.)

22 Kruhek, 1972: 8

Sl. 15. Burg varcentajn, Republika Slovenija,

drveni strop s podvlakom i stupom u podrumu

Fig. 15 varcentajn castle, Republic of Slovenia,

timber ceiling with a binding beam and a pile in the

basement

Sl. 16. Presjeci konstrukcija stropova (shematski):

A strop s obinim daskama preko greda; B grede

postavljene na male razmake, s uzdunim daskama

(e estrih; n nasip, gruha); C grede na veem

meusobnom razmaku, dok su daske stavljane na

preklop (t tavolice; m vapneni mort; n nasip,

gruha; d daske s preklopom); D strop s tabulatom:

spojevi panela tabulata pokriveni su profiliranim

letvicama (z sloj nabijene zemlje, ilovaa); E strop

u kuli Cega u Katel Novome kod Splita

Fig. 16 Schematic sections of the floor structures:

A ceiling with common planks over the joists;

B densely laid out joists with longitudinal planks

(e overlay; n filling, rubble); C spaced out joists,

overlapping planks (t brick tiles; m lime mortar;

n filling, rubble; d overlapping planks); D ceiling

with tabulatus; joints of the panels of the tabulatus

are covered with profiled battens (z layer of

rammed earth, clay); E ceiling in the Cega tower

in Katel Novi near Split

Sl. 17. Veliki Tabor, palas, tlocrti I. i II. kata,

rekonstrukcija prvotnoga stanja

Fig. 17 Veliki Tabor, palace, first and second flor

plans, reconstruction

buke moglo pretpostaviti da je to i vjerojatna

visina konstrukcije poda, naravno uz malu

korekciju zbog kasnijih oteenja donjega

ruba buke. S obzirom na reprezentativnost

prostorije, vjerojatno se konstrukcija poda

sastojala od sljedeih slojeva: dasaka (dva

sloja?), gruhe ili zemlje i zavrnoga sloja

poda. Po miljenju arheologa, istraivanja

Ruice utvrdila su i vrste podova u pojedinim

prostorijama.23

U velikim stambenim prosto-

rijama sjevernoga krila podovi su bili od nabi-

jene zemlje, na koji je doao sloj vapnenog

estriha (I. kat) ili daani pod na podlozi od

zemlje i morta. Zanimljivo da u svojem izvje-

u arheolozi nigdje ne spominju oblogu poda

tavolicama, to bi bilo primjereno vremenu

nastanka i ovako velikom i reprezentativnom

burgu magnata kakvi su bili iloki.

Pod od tavolica, ukraenih utisnutom orna-

mentikom, bila je uobiajena vrsta poda tije-

kom 15. stoljea posvuda po srednjoj Europi,

a vjerojatno i u nas. Poznata mi je samo jedna

ovakva sauvana ukraena tavolica, i to iz bi-

skupskoga katela u azmi, danas u tamo-

njoj muzejskoj zbirci (Sl. 24. lijevo).24

Tragovi poda od tavolica naeni su na III. katu

palasa Velikoga Tabora, veliine 22,5/22,5 cm,

od kojih je jedna ukraena renesansnim crte-

om ene i oznaena godinom 1550. Ove su

tavolice bile ugraene u niu velikog otvora,

gospodarske namjene, s pomou vapnenoga

morta,25

no vjerojatno ih je moralo biti u cije-

loj prostoriji. Na I. katu istoga palasa, ispod

recentnoga stubinog kraka, sauvan je dio

poda od opeka, takoer poloenih u mort.

Ove su opeke normalne veliine slagane orto-

gonalno, ali bez nekoga posebnog reda ili de-

korativnoga motiva.

O. Piper u svojoj knjizi o starim gradovima26

spominje tavolice veliine 18/18/2,5 cm. On

takoer opisuje ovakve podove kao hladne i

nestambene, te da su stoga bili prekrivani

sagovima.

U ruevinama katela u azmi takoer su na-

ene male podne opeke raznih oblika: troku-

taste, kvadratne, segmentne, vjerojatno i jo

kojeg oblika, te je oito da su bile dio poda jer

se na povrini vidi da se po njima hodalo (Sl.

24. desno). S obzirom na djelovanje zagre-

bakih biskupa krajem 15. i poetkom 16. sto-

ljea te tragove arhitekture od opeka,27

vjero-

jatno opeke potjeu od mozainoga poda re-

nesansnog oblikovanja s kraja 15. i poetka

16. stoljea, iako danas ne znamo gdje su mo-

gle biti ugraene.

SERKLA@I, NADVOJI

TIE BEAMS, LINTELS

Serklai Prigodom gradnje zidova burgova

ulagane su vodoravno jedna ili dvije drvene

grede, a namjena im je bila preuzimanje opte-

reenja u horizontalnome smjeru. Stavljane

su obino u sredini visine etaa. Grede su bile

tesane, ali ima i oblovine. Na uglovima su ove

grede meusobno povezivane tesarskim ve-

zom (Slunj, Sl. 27).

Serklane grede nisu uvijek pomno obrae-

ne: u istonom zidu burga Krapine, pokraj ka-

pele, u zid debljine vee od 130 cm, ugraena

je vodoravna greda promjera 18-20 cm oito

serklana. I u zidu debljine 200 cm na bra-

ni-kuli burga umberka, priblino u sredinivisine vrata, ugraena je serklana greda

krunoga presjeka. Moda se u injenici da je

i stropna konstrukcija iznad I. kata umbera-


23 Radi; Boji, 2004: 31-32

24 Zahvaljujem kolegi Vjekoslavu trku, ravnatelju mu-

zeja u azmi, za pomo pri snimanju ove, u nas jedinstve-

ne, tavolice.

25 Mileti, 1997: 105-106

26 Piper, 1967: 471

27 Horvat, A., 1963: 99-109

Sl. 18. Veliki Tabor, palas, tabulat nad II. katom

jugozapadne prostorije, detalj

Fig. 18 Veliki Tabor, palace, tabulatus above

the southwest room on the second floor, detail

Sl. 21. Dvorac Mirkovec, 17. st., strop prostorije

I. kata

Fig. 21 Mirkovec castle, 17th

century,

ceiling of a first-floor room

Sl. 19. Dvorac Mirkovec, strop prostorije I. kata

Fig. 19 Mirkovec castle, ceiling of a first-floor room

Sl. 22. Burg Kloko, pogled s juga: tragovi gredica

koje su prolazile kroza zid crne toke

Fig. 22 Kloko castle, view from the south: traces of

the joists that ran through the wall black holes

Sl. 23. Burg urevec, galerija u unutranjosti burga

po obnovi

Fig. 23 urevec castle, gallery in the interior of the

castle after renovation

Sl. 20. Samobor, katel Podolje

(dvorac Prandsteter), strop prostorije na I. katu

Fig. 20 Samobor, Podolje castle (Prandsteter castle),

ceiling of a first floor room

ke brani-kule takoer imala oblovinu umje-

sto tesanih greda moe naslutiti brzina grad-

nje, a i tednja.

S obzirom na to da je srednjovjekovno vezno

sredstvo bilo vapno, kojemu treba neto vre-

mena da vee, serklai su sluili i za povezi-

vanje konstrukcije do trenutka potrebne vr-

stoe zia. Istu funkciju vjerojatno imaju i obli-

ce promjera 6-12 cm, postavljane okomito kroz

cijelu debljinu zida, za koje se pretpostavlja da

su sluile (i) kao skele za zidanje (Sl. 22). Ove

su poprene grede ujedno povezivale oba lica

zida radi sprjeavanja djelovanja hidrostat-

skoga tlaka vapnenoga morta.28

Drveni nadvoji Za premotenje manjih i

manje vanih otvora gospodarskih i spored-

nih prostorija ugraivane su drvene tesane

gredice i mosnice, no to je prilino rijetko.29

Zanimljiv je drveni nadvoj na ulazu u I. kat

brani-kule burga Vikovaca nedaleko od Po-

ege (kraj 13. st.), od kojega nam je ostao tek

negativ otisak u buci zida. Grede su po-

stavljane pljotimice, tako da im je visina 18

cm, a irina 22 i vie cm. Raspon je ovog otvo-

ra oko 130 cm, a debljina zida ak 304 cm. Po-

gledaju li se bolje sauvane pojedinosti burga

Vikovaca, vidi se da je to arhitektura zidara,

da nema klesanoga kamena, pa je stoga drvo

ugraivano u ovaj i u druge nadvoje umjesto

klesanoga kamena.

Mali prozor u podrumu palasa Nikole IV. Zrin-

skoga u Ozlju, klinasta tlocrta, imao je u pred-

njem, uem dijelu nadvoj od priklesanoga

ploastog kamena, a na unutranjoj strani

drvene gredice raspona do 67 cm. Drvene su

gredice istrunule, ostao je tek otisak u kame-

nomu zidu, dovoljan da nam objasni prvotnu

situaciju (Sl. 28). Ovaj dio podruma nastao je

vjerojatno prije nadogradnje palasa 1556. go-

dine, sredinom 15. stoljea.

PREGRADNE STIJENE

PARTITION WALLS

Ve po logici tlocrtne organizacije burgova

oekivalo bi se da su neki vei prostori dijelje-

ni na manje, no naizgled u ruevinama im ne

nalazimo tragove. Meutim, drvene stropne

konstrukcije, kakve su gotovo redovito na

stambenim objektima burgova, nisu mogle

nositi teke kamene pregrade, pa su pregra-

de oito bile izvoene nekim drugim, lagani-

jim materijalom koji nije sauvan. Zanimljivo

je da i O. Piper konstatira kako se na ruevina-

ma burgova vrlo teko nalaze tragovi posto-

janja pregradnih stijena. On spominje pre-

gradne zidove od dasaka, planjki, kanata i

pletera.30

Njegov crte unutranjosti palasa

burga Rapperswyla u vicarskoj pokazuje da

je unutranjost gotovo potpuno od drva, uk-

ljuivo i pregradne stijene (Sl. 11).

Na gornjim etaama burga Ribnika pokraj

Karlovca jo postoje lagane pregradne stijene

od pletera premazanih ilovaom i pobijeljenih

vapnenim mlijekom. Nije vjerojatno da ove

starije stijene potjeu ba iz doba gradnje

Ribnika, s kraja 15. i poetka 16. stoljea,

nego neto kasnije, no oito se radi o konzer-

vativnom pridravanju tradicijske gradnje.

Pregradne stijene od pletera, obukane u-

tom bukom, pronaao je B. Lui prigodom

pregradnje junoga krila palasa u Ozlju 1956.

godine.

Pomniji pregled viih etaa brani-kule Stup-

anice otkriva prikljuak pregradne drvene

stijene od mosnica, ime je unutranjost II.

kata brani-kule bila podijeljena na dva dije-


28 Miljenje kolege Boidara Uria, na emu mu se

ovom prigodom zahvaljujem.

29 Iznimka su kateli graeni poetkom 16. st., kada se

zbog brzine, manjka novca i dobrih majstora esto ugrau-

je drvo umjesto klesanih konstrukcija. No, to je ve druga

tema.

30 Piper, 1967: 471

31 Mileti, 1997: 101

Sl. 24. azma, Muzejska zbirka: lijevo ukraena

tavolica; desno male mozaine opeke

Fig. 24 azma, Museum collection: left decorated

brick tile; right small mosaic bricks

Sl. 25. Burg Podsreda, Republika Slovenija, kanatni

srednjovjekovni pregradni zid, detalj

Fig. 25 Podsreda castle, Republic of Slovenia,

medieval timber-framed partition wall, detail

Sl. 26. Primjer drvene galerijske konzole

Fig. 26 Wooden cantilevered gallery

la. Ovu je pregradnu stijenu nosila posebna

greda koje se leajevi nalaze u osi stijene.

Na II. katu palasa Nikole IV. Zrinskoga u Ozlju,

uz ulaz u veliku dvoranu nalazi se zazidana

nia jo jednih prvotnih vrata. Gabrijela a-

ban iz Hrvatskoga restauratorskog zavoda,

koja je svojedobno vodila radove na obnovi

ozaljskoga palasa, dola je do zakljuka da su

zazidana vrata vodila do konzolnoga drvenog

zahoda. Ilo se kroz odulji hodnik odvojen od

velikoga ulaznog prostora drvenom pregrad-

nom stijenom (Sl. 29). Hodnik je imao i svoj

prozor za osvjetljenje. Ovaj pregradni zid vje-

rojatno je izveden kada i nadogradnja palasa

Nikole IV. Zrinskoga, tj. oko 1556. godine,

koja je uklesana iznad ulaza u palas. I stubi-

te u palasu Velikoga Tabora bilo je odvojeno

od ulaznoga prostora daskama, to se tako-

er moe smatrati jednom vrstom pregradno-

ga zida.31

S druge strane Sutle, u Republici Sloveniji,

prigodom nedavne obnove romanikoga bur-

ga Podsrede pronaena je jedna kanatna pre-

gradna stijena s ispunom od opeka (Sl. 25).

Raspodjela kanatnih gredica bila je kvadrat-

na, s otvorima od oko 40/40 cm.32

S obzirom

na fluktuaciju graevinskih radionica, s pri-

lino sigurnosti moemo pretpostaviti primje-

nu ovakvih pregradnih stijena i u nas.

Jo bih spomenuo projekt iz 17. stoljea jedne

renesansne kule, krunoga tlocrta, vjerojatno

tipski projekt iz doba Vojne krajine,33

pri

emu je svaki kat imao drukiji tlocrtni raspo-

red. S obzirom na to da su nacrtane tanke pre-

gradne stijene, najvjerojatnije se radi o pre-

gradama od nekoga laganog materijala, drva

ili pletera. Mada se radi o projektu iz kasnije-

ga doba, oito je projektiranje prilagoeno

starijem nainu graenja koje je ostalo nepro-

mijenjeno jo od kasnoga srednjeg vijeka.

KONZOLNE GALERIJE, ERKERI

CANTILEVERED GALLERIES, ORIELS

Galerije Na burgovima su galerije na konzo-

lama vrlo este, povezujui meusobno pala-

se, kapele, zidine, kule i pomone objekte, te

omoguujui tako nesmetanu komunikaciju.

Galerije su drvene, poduprte drvenim kosni-

kom (Sl. 23). Vodoravna, konzolna greda tek

je djelomino bila ugraena u zid, a rjee je

ugraena na nain da prolazi kroz cijelu deb-

ljinu zida kao nastavak stropnih greda. ini se

da je ovakav nain ugraivanja bio stabilan i

bez dubljeg usidrenja, a donosi ga i O. Piper

(Sl. 26).

Na burgu Ribniku nedaleko od Karlovca zao-

stala je drvena galerija koja je povezivala bra-

ni-kulu s ostalim dijelovima burga (Sl. 33).

Zakljuujemo da srednjovjekovni majstori ne

osjeaju potrebu za izjednaenjem duljina

greda, kao ni na njihovim jednolikim meu-

sobnim razmacima. Ova je situacija utvrena i

na tragovima drvene galerije na burgu ur-

evcu (Sl. 34).34

Brani-kula burga Velike (druga polovica 13.

st.), koja je sauvana gotovo do svoje prvotne

visine, ima na sjevernoj strani tragove leaja

drvenih galerija, i to u tri visine (Sl. 30). Naj-

nia je u razini I. kata, gdje je bio i ulaz u bra-

ni-kulu. Srednja galerija nije bila povezana s

unutranjosti brani-kule, ali je povezivala

straarske staze na istonoj i zapadnoj strani

burga. Galerija u razini III. kata brani-kule o-

ito je bila komunikacijska, te je morala voditi

do vane obrambene etae na vrhu kule.

Neke od drvenih konzola nastavak su strop-

nih greda, a neke su tek djelomino usidrene

u zie. Paralelu ovim galerijama moemo vid-

jeti u Kronburgu Austrija, to ga donosi O. Pi-

per (Sl. 31): sve su galerije na drvenim konzo-

lama, te povezuju i obrambene i stambene di-

jelove burga.

Galerije su najvjerojatnije morale imati ogra-

du, o kojoj danas malo znamo. Na Ribniku je

zaostala ograda od drvenih dasaka, ali tu ima

tragova imitacija drvenih balustera, to je

moglo biti doprinos renesanse. Ako usporedi-

mo ograde na drvenim galerijama Sedmo-

gradske (Siebenburgen), danas u Rumunj-

skoj, vidimo da su to uvijek jednostavne ogra-

de od punih dasaka.

Prema kraju 15. stoljea smanjuje se debljina

zidina, to je kao posljedicu imalo potrebu za

izvedbom straarske staze kao dodatne ili po-

sebne konstrukcije. Na branitima ilokih zi-

dina zatjeemo dvije vrste galerija zidane i

drvene. O njima je ve pisano u jednom od

prolih brojeva asopisa Prostor35

tako da

se ne bismo na njima mnogo zadravali. Osim

same drvene galerije, izmeu titova branita

ugraivani su drveni titovi. Spomenimo jo


32 U obnovi burga Podsrede u Republici Sloveniji sudje-

lovao je kolega Boo Uri, od kojega sam dobio osnovne

podatke, pa mu se ovom prigodom zahvaljujem.

33 Krmpoti, 1997: 112, Sl. 69. (Stier?): On pretpostavlja

da je ova kula bila u Slunju.

34 Usmeno priopenje Drage Miletia, na emu mu se

ovom prigodom zahvaljujem.

35 Horvat, 1996: 178-180, 185-192

Sl. 29. Burg Ozalj, palas Nikole Zrinskoga,

tlocrt I. kata: P pregradni drveni zid; Z drveni

konzolni zahod

Fig. 29 Ozalj castle, Nikola Zrinskis palace,

first-floor plan: P wooden partition wall;

Z wooden cantilevered toilet

Sl. 27. Burg Slunj, sjeverozapadni ugao jezgre burga,

shematski prikaz serklanih greda na uglu

Fig. 27 Slunj castle, northwest corner of the

castles nucleus, tie beams on the corner (scheme)

Sl. 28. Burg Ozalj, palas Nikole Zrinskoga, prozor u

podrumu: drveni nadvoj na unutranjoj strani prozora

Fig. 28 Ozalj castle, Nikola Zrinskis palace,

basement window: wooden lintel on the interior side

of the window

galeriju na zidini grada Senja, gdje je po tra-

govima bilo mogue rekonstruirati prvotni iz-

gled obrambene galerije. Obrambene su ga-

lerije esto natkrivane, u prvom redu kao za-

tita od projektila.

Na vrhu ovalno savijene istone strane jezgre

Cesargrada jo su danas vidljivi tragovi jakih

drvenih konzola. Konzole su bile trostruke,

ukupne visine 70 cm, a sezale su u dubinu

zida 2,7 m, koji je inae na tome mjestu deblji-

ne 5-6 m. Jake drvene konzole govore o velii-

ni predviene konstrukcije, pa i o moda ve-

em optereenju; vjerojatno su ove konzole

nosile kanatne konstrukcije, te su uz obaram-

benu imale i neku drugu namjenu.

Nadogradnja june strane burga Velike (dru-

ga polovica 13. st.) promijenila je jednostavnu

prvotnu koncepciju krune straarske staze

uza zidano krunite. Izvana se na junomu

zidu burga, koji je i juni zid palasa, ve pri

samom vrhu vidi niz pravokutnih otvora veli-

ine 20/20 cm. S prilino sigurnosti moemo

pretpostaviti da je ondje bila drvena obram-

bena galerija, vjerojatno zatvorena i sa zajed-

nikim krovom s nadograenim palasom. Ova

je obrambena galerija morala imati direktnu

vezu sa straarskim stazama na istonoj i

zapadnoj zidini. Spomenimo jo da je slino

rjeenje imao prvotni burg knezova Celjskih u

Celju.36

Obrambenu galeriju vjerojatno je

imao burg Oki na istonoj, ulaznoj strani. Na

jo preostalim vrhovima brani-kula nema tra-

gova konzolnih obrambenih galerija i bra-

nita iako ih se tijekom vremena moglo i do-

dati. Poznato je da su krune brani-kule ka-

tela 16. stoljea uvijek imale dodatnu konzol-

nu, obrambenu etau, dakle vrstu erkera, no

to ve izlazi iz okvira naih tema.37

Drveni erkeri I erkeri su prilina nepoznani-

ca jer ih vie nema, a osim toga treba ih razli-

kovati od galerija, s obzirom na to da su, iako

konzolni, bili potpuno zatvoreni. Uz to, imali

su i drukiju namjenu, veinom obrambenu.

O drvenim je zahodima takoer ve bilo neto

pisano, a i njih moemo uvrstiti meu speci-

fine drvene erkere.

DRVENA STUBI[TA, MOSTOVI

TIMBER STAIRCASES, BRIDGES

Drvena stubita Ulazi u burgove, brani-

-kule, pa i u palase, obino su bili povieni, na

razini I. kata, s pomou ljestava ili stubita

(Sl. 36, Otoac) i preko posebne konstrukcije

s pokretnim mostom. Ova su stubita naje-

e vrlo strma, izvedena s jednim krakom, iako

je kod nekih objekata vidljivo da je velika visi-

na ulaza zahtijevala vie od jednoga stubi-

nog kraka, kao npr. kod brani-kule burga Ko-

mia knezova Kurjakovia,38

gdje je visinska

razlika 15-16 m. U vie etae brani-kula s ve-

im visinama oito se moralo penjati i dvokra-


36 Kramberger, 1987: 49-54

37 Horvat, 1993: 171-175

38 Horvat, 1998: 48-50

39 Horvat, 1995: 314-315; Maroevi, 1972: 12-21

40 Mileti, 1997: 101

41 Matasovi, 1931: 8

42 Matasovi, 1931: 12

43 Horvat, 1998: 54-55

Sl. 30. Burg Velika kod Poege, juno proelje

brani-kule: tragovi triju etaa drvenih galerija

Fig. 30 Velika castle near Poega, defense tower,

south elevation; traces of wooden galleries

on three floors

Sl. 31. Burg Kronburg u Tirolu, Austrija:

drvene galerije u dvoritu burga

Fig. 31 Kronburg castle in Tirol, Austria:

wooden galleries in the courtyard

Sl. 32. Otoac krajem 16. st.: stube na ulazu

u brani-kulu i pred ulazom u grad

Fig. 32 Otoac, late 16th

century; stairs at the entry

to the defense tower and in front of the entry

to town

Sl. 33. Burg Ribnik kod Karlovca, proelje

brani-kule s unutranje strane

Fig. 33 Ribnik castle near Karlovac, defense tower

(elevation) from the interior

Sl. 34. Burg urevec, dvorite burga po upravo

dovrenoj obnovi

Fig. 34 urevec castle, courtyard immediately

after renovation

kim, pa i trokrakim drvenim stubama koje je

nosila posebna drvena konstrukcija. Poneg-

dje nam mjestimini vei razmak meu strop-

nim gredama naznauje mogunost da su

tamo bile provuene stube-ljestve, odno-

sno da se onuda pristupalo u viu etau (Lipo-

vec, Sl. 7).

I na kraju recimo jo da su neka stubita unu-

tar debljine zidova imala nastupne plohe od

drvenih mosnica, ili ak od trokutasto obliko-

vanih drvenih kladica.39

Istraivanja Velikoga Tabora40

pokazala su da

je jednokrako stubite, koje je iz pretprostora

na I. katu vodilo na II. kat, bilo ograeno da-

skama kako bi ga se odvojilo od okolnoga

prostora (Sl. 17).

Mostovi Mostovi su bili vaan dio ope kon-

cepcije gradnje burgova i njihove obrane, pa

je i ulaz u sam burg bio rijeen pokretnim mo-

stom kao nainom odvajanja od okolice zbog

obrane. Veina mostova bila je drvena, to je

odredilo njihovu trajnost, pa i njihovu sudbi-

nu brzo su nestali. O njima se moe razgova-

rati tek po njihovim ostatcima pod zemljom.

Tu su i suvremene vedute, no ovi su crtei, po-

sebice oni najstariji iz 16. stoljea, tek ope-

niti prikaz mostova, bez konstruktivnih poje-

dinosti (Sl. 36). Mostove moemo promatrati,

ba kao i burgove, kao one koji su podignuti

preko vode i one na suhom, preko graba i pro-

kopa u brdima.

Mostovi preko vode Moe se rei da su to

pravi mostovi, esto prilino dugaki, na

drvenim pilotima zabijenim u tlo. O umijeu

gradnje drvenih mostova u srednjem vijeku

svjedoi most preko Drave kod Osijeka i kroz

movare Baranje, sagraen za potrebe turske

vojske. Prvi je most bio sagraen 1525. godi-

ne, prije bitke kod Mohaa, noen amcima

(pontonski most), no ve 1532. godine sa-

graen je drveni most.41

Osjeki je most bio

vrlo dugaak ak dui od 5 km ili 1 sat hoda

no ini se da je tona duina mosta varirala,

ovisno o procjeni opisivaa 16.-17. stoljea:42

bio je za svoje doba veliko udo. Most je spa-

lio Nikola Zrinski 1664. godine.

Ulazna kula vodenoga burga Kostajnice bila

je na kraju drvenoga mosta preko Une.43

S

obzirom na vjerojatnost da je ova kula sagra-

ena tijekom 15. stoljea, oito je i most tada

sagraen iako je mogao postojati i prije. Prije-

laz preko mosta (Sl. 38), nadziran kostajni-

kim burgom, bio je odvojen pokretnim mo-

stom od ulazne kule,44

a sluio je i za kontrolu

trgovine i ubiranje pristojbi, kasnije i za pro-

laze raznih vojska. Most kod Kostajnice po-

stoji i kasnije, i za turske okupacije i za Vojne

krajine,45

no vjerojatno je to bio materijalno

drugi most.

O ulazu u stari akoveki grad autor je pisao u

jednom od prijanjih brojeva Prostora:46

u

akovcu su arheolozi nali tragove staroga

mosta i dvije ulazne kule, sagraenih prije

nego je Nikola IV. Zrinski podigao renesansne

utvrde. Naen je niz ostataka pilota u tlu koji

odgovaraju nekomu drugom mostu, a ne

onomu renesansnom.47

Piloti su bili hrastovi,

krunoga i kvadratnoga presjeka, a razmak

meu njima bio je oko 2,50 m. Sudei po

poloaju ostataka pilota, most je mogao biti

irine oko 2,60 m. Duljina mosta, prema da-

nanjoj situaciji pred akovekom utvrdom,

mogla je biti vea od 50-60 m.

Burg Koro, nedaleko od Osijeka, izgraen je

vjerojatno jo u 13. stoljeu, i to usred mova-

re, te je upravo idealan primjer vodenoga bur-

ga do kojega se moralo dolaziti drvenim mo-

stom. Koliko je god danas burg dobro sauva-

na ruevina, od mosta nema ni traga, no trasa

je moda ila dananjim prilazom burgu.

U Moslavini, vodom bogatom podruju rijeke

Save, bilo je vie naselja spomenimo samo

Kraljevu Veliku koja je nekada bila znaajno

naselje, a osim nje bilo je i vie nizinskih, vo-

denih burgova. Svi su oni bili okrueni vodom

barama, manjim potocima i poplavama

Save. Na alost, oni su danas u arheolokom

stadiju, pa tek mjestimino nezatrpani opkopi

i nerazrueni nasipi svjedoe o njihovu posto-

janju.48

Mi danas tek moemo nasluivati da

oni bez mostova nisu mogli funkcionirati.


Sl. 35. Burg Cesargrad, jugoistona strana jezgre

burga: niz velikih otvora, leaja konzolnih nosaa

vjerojatno obrambene galerije

Fig. 35 Cesargrad castle, southeast side of the

castles nucleus; a series of large openings,

bearings of cantilevered defense gallery

Sl. 36. Burg i naselje urevec u 16. st.

Fig. 36 Castle and settlement urevec

in the 16th

century

Sl. 37. Ilok, opsada grada 1688. godine: lijevo je

citadela, desno naselje, a sasvim desno nazire se

Dunav

Fig. 37 Ilok, siege of the town in 1688: citadel (left),

settlement (right), the Danube river (far right)

44 Horvat, 1998: 55 i Sl. 23b

45 Mileti, 1978-1979: 270-271

46 Horvat, 1998: 60-61

47 Iskapali su A. Veki i T. Loli (MK-UZZKB-KO).

48 To su Kutina centar, Plovdin, Meuri, Sokolovac

Turski grad, Tomaica Gradina, Stari Palenik, Trnava

itd. (Bobovec, 1991: 8-12; Sekelj-Ivanan; Tkalec, 2002:

165-194).

Sl. 38. Kostajnica, vodeni burg uz Unu, shematski

prikaz s mostom

Fig. 38 Kostajnica, castle with the bridge along

the Una river, scheme

Krajem 15. i poetkom 16. stoljea plemii

Konjski sagradili su nizinski katel Konjinu

u Hrvatskom zagorju, na movarnom terenu

potoka Selnice. Konjina je ve spominjana

po temeljenju u poplavnom podruju: arheo-

log K. Filipec49

iskopao je i nekoliko sondi

ispred prvotnoga ulaza u katel i pronaao

dva zidana temelja (babice) te vie ostata-

ka drvenih pilota. Naeni ostatci pilota neka-

da su nosili most, ali i neke druge pojedinosti

potrebne za straarnice na kamenim babica-

ma i sl. Most se kod druge babice lomio

pod pravim kutom, ime se trebala izbjei mo-

gunost direktnoga juria.

Okolica katela Konjine i danas je podvod-

na, s vidljivim iako jedva opkopima i nasi-

pima, preko kojih je vodio odulji most. Ovaj

se most u povijesnim izvorima spominje

1545. godine prigodom jednoga turskog na-

pada. Tada su ih pokuali zaustaviti ban Niko-

la Zrinski i kapetan Juraj Wildenstein, ali je

omjer snaga bio u korist Turaka, te su oni mo-

rali izbjei borbu. Zrinski je uspio prijei preko

mosta u katel, no Wildenstein je upao u vodu

pa se gotovo utopio.50

Nama je to povijesna

potvrda postojanja mosta, ali i dubine vode

ispod toga mosta.

Katel Konjina ve je djelo novoga doba, no

nastavi krajem 15. i poetkom 16. stoljea,

jo je unutar naih interesa prije svega po

svojim pojedinostima koje su zajednike i

burgovima i renesansnim katelima.

Otoac u Gackoj, kako mu ime kae, bio je

okruen vodom rijeke Gacke, a do njega se pri-

lazilo bilo mostom bilo amcem, ve prema

dobu godine. Za pristajanje amaca napravlje-

na je drvena platforma na stupovima (Sl. 32).

Nedavna arheoloka iskapanja oko mjesta

srednjovjekovne Virovitice pronala su ostat-

ke pilota stupova mosta kojim se preko op-

kopa s vodom prilazilo u grad.51

Mostovi uz gorske burgove Mostovi pred

ulazima u gorske, visinske burgove graeni

su donekle iz drugih razloga za premotenje

suhih graba koje su sluile kao osiguranje,

odnosno za oteavanje napadaja na burg.

Grabe su najee umjetne tvorevine, raznih

dubina i irina; dubine ponekad seu i 10-12 m.

Dok su vodeni burgovi najee koncentrina

tlocrta, visinski burgovi 13.-14. stoljea imaju

veinom tzv. aksijalne tlocrte, s obzirom na

to da su smjetani na izduljene gorske grebe-

ne. Jednostavnim se presijecanjem grebena

grabama, prokopima i nasipima oteavalo

direktni napad odnosno juri. Vrlo je esto

greben presjeen na tri mjesta, tako da su

formirane dvije zasebne cjeline: vea mje-

sto burga, i manja predgrae ili barbakan,

straarnica. Predgrae, podgrae najvjerojat-

nije je imalo gospodarsku namjenu: za smje-

taj nastambi posluge, za tale za konje, radio-

nice, spremita, kapelu i slino. Najdublja je

graba bila izmeu burga i podgraa narav-

no, premotena pred samim ulazom u burg

(Sl. 39, Cetingrad).

Vrlo je dobar primjer mosta bio na ulazu u

burg Ozalj, prvotno u vlasnitvu knezova Ba-

bonia Blagajskih. Kod najstarijeg ulaza, koji

moda potjee i nekoliko stoljea prije 13.,52

ulaz je stavljen u sredinu grabe.53

Most je mo-

gao biti obina jaa daska... Kasnije, razvo-

jem umijea osvajanja utvrda, iskopana je

dublja i ira graba sa zidanom supstrukcijom

za straarnicu i drvenim mostom. Dananji

most, iako drven, novija je konstrukcija i jo

Standlova fotografija iz 1869. godine pokazu-

je drukiju situaciju (Sl. 1), pa ak i vie

zidanih stupova. Dananji ozaljski most oito

moemo gledati tek kao posrednu potvrdu

prvotnoga stanja, s pokretnim mostom, ka-

menom babicom itd.

I najstariji dio burga Krapine bio je sagraen

na hrptu koji se polako sputao prema jugu.

O njemu je ve pisano,54

recimo samo da se

na njega nadovezuje noviji, juni dio burga

knezova Celjskih, vjerojatno s poetka 15.

stoljea. Danas ne znamo je li poetkom 15.

stoljea naputen onaj stariji burg iz 13. sto-

ljea, ili je bio povezan s novijim dijelom kne-

zova Celjskih s jo jednim mostom. ini se da

se u prvotni burg prilazilo odozgor, preko bar-

bakana odnosno predutvrde koja je takoer

bila povezana mostom s glavnom graevi-

nom. Treba uzeti u obzir da je to bio kraljev-

ski burg sa svojim zahtjevima. Meutim, bar-

bakani i predutvrde esti su i na ostalim bur-

govima toga doba: Jelengrad, Kamengrad kod

Koprivnice, Steninjak, Brljanec, Kutinjac.

Burgovi 13.-14. stoljea u srednjovjekovnoj

Hrvatskoj izmeu Velebita, Pljeivice i Kapele

bili su stijenjeni na stjenovitim pozicijama,

tako da se most rijetko koristi, prije se radi o

sloenim drvenim konstrukcijama stubita.

Krajem 15. stoljea knez Nikola Iloki gradi

utvrdu nad Dunavom koja je trebala biti sje-

dite jedne kraljevine, s obzirom na to da je

on bio kralj Bosne. Utvrda i danas djeluje im-

pozantno, sa zidinama i kulama, opsega ne-

to vie od 800 m. Sa zapada je iloko kraljev-

sko sjedite bilo odijeljeno od okolice i nase-

lja Iloka dubokom i irokom grabom. U utvrdu

se ulazilo mostom, preko barbakana i kroz

nekoliko vrata.55

Utvrivanje je ve bilo pro-


Sl. 39. Cetin burg Mala crkvina, rekonstrukcija

prema stanju na terenu i iskopavanjima A. Vekia

iz Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u

Zagrebu

Fig. 39 Cetin, Mala crkvina castle, reconstruction

according to excavations conducted by A. Veki from

the Ministry of Culture, Conservation Department

in Zagreb

49 Horvat; Filipec, 2001: 159

50 Klai, 1974: 211-212

51 Salaji, 2005.

52 Duga je tradicija ivota na poloaju Ozlja, kako su po-

kazala arheoloka istraivanja arheologa Damjana Lapaj-

na i Laze ukovia (ukovi, 1994: 192).

53 Horvat, 1998: 47-48

54 Horvat, 1998: 61-62, Sl. 33

55 Horvat, 2002: 106, 107, 113, 115

vedeno na talijanski, renesansni nain, te se

vodilo rauna o obrani vatrenim orujem pro-

tiv vatrenog oruja. Na prikazu osvojenja Ilo-

ka 1688. godine vide se dvije utvrde spojene

drvenim mostom (Sl. 37): desno je vjerojatno

nesueni kraljevski grad, a lijevo utvreno

naselje. Sasvim desno je Dunav, pa je oito da

je to pogled na Ilok s istoka. No, koliko je on

toan, a koliko shematizirani prikaz moe-

mo tek pretpostavljati.

ZAKLJU^NA RAZMATRANJA

CONCLUSIONS

Drvene su konstrukcije, uz krovita, bile naj-

znaajniji dio svjetovnih graevina skupa sa

zidanima, dakako. Drvo je ugraivano u razli-

ite dijelove objekata iz mnogih razloga: jefti-

noe i jednostavnosti obrade, jednostavnosti

dobave, zbog ukraavanja itd. No, s obzirom

na to da su drvene konstrukcije slabo sauva-

ne, moramo izvoditi zakljuke po zaostalim

tragovima u ziu, po otiscima u buci i grae-

vinskoj logici, te zakljuiti o izgledu i nainu

primjene. Ponekad nam pomognu usporedbe

s burgovima u okolnim krajevima. Zatim,

srednjovjekovna arhitektura nije nestala pre-

ko noi, njezine su zasade ivjele i dalje, tije-

kom 16.-17. stoljea, u razdoblju izmeu go-

tike i baroka, pa nam i mlae graevine

mogu posluiti za usporedbu.

Drvo je kao svagdje prisutan i kao statiki vi-

estruko primjenjiv materijal bilo esto u

uporabi, prilagoavajui se opremanju objek-

ta. Tijekom vremena, s obzirom na to da je

ono ipak kratka vijeka, zamjenjuje se zidanim

konstrukcijama npr. svodovima, galerijama,

kamenim pojedinostima itd. i na starim gra-

evinama i na onima koje e se tek zidati. Po-

nekad je ova zamjena bila i pitanje mode i ve-

ih materijalnih mogunosti, osobito nakon

prestanka turske opasnosti krajem 17. stolje-

a. Drvo se, jo vie nego danas, lako nalazilo

u okolici, a bilo je graevno i statiki viestru-

ko primjenjivo u mnogim situacijama. Nije ne-

vana ni injenica da su lokalni stanovnici

znali raditi s drvom, pa se ak moemo zapita-

ti koliko je ruralna arhitektura okolice utjeca-

la na izgled pojedinih dijelova burga, osobito

onih pomonih i gospodarskih. Vjerojatno

vai i obratno. A 16. stoljee bilo je doba borbi

s Turcima za goli ivot, doba velike neimati-

ne i ruenja, fluktuacije stanovnitva i neodr-

avanja objekata, to je sve imalo za posljedi-

cu stradavanje i nestajanje graevina narav-

no, i burgova koje prouavamo. Burgovi, i ne

samo oni, stradavali su u ratnim vihorima, bili

su naputani i nepopravljani. Nakon toga ve

je doba baroka i novih stilskih i graevnih

opredjeljenja, nove mode u graenju.

Pratei tehnika i oblikovna rjeenja ugrae-

nih pojedinosti od drva, oit je stanovit zajed-

niki nazivnik u njihovim zamislima i proved-

bi, ista mjera, tj. stopa i hvat, pa i pri veim

udaljenostima meu pojedinim razmatranim

objektima. Vanu ulogu u ujednaavanju i

provoenju tehnikih i oblikovnih normi ima-

le su srednjovjekovne Bauhtte koje su svo-

jim cehovskim propisima odreivale uobia-

jene pojedinosti i postupke u graenju. Ka-

rakteristian je primjer oblikovanje drvenih

stupova, za koje nalazimo primjere na vie

mjesta srednje Europe: Ozalj, Zagreb, var-

centajn (Slovenija), Rapperswyl (vicarska).

Ovo internacionalno oblikovanje drvenih stu-

pova moemo povezati s istodobnim grae-

njem u kamenu, gdje je nesumnjivo nazona

internacionalna gotika. Zanimljivo je da obli-

kovanje drvenih stupova moemo povezati i s

oblikovanjem kamenih (polu)stupova koji su

vizualno nosili pete svodova; identino obli-

kovanje stupa iz Muzeja grada Zagreba nala-

zimo na polustupovima slubama ispod

svoda u svetitu, inae vrlo jednostavne ka-

snogotike kapele sv. Vida u Vrhovaku pok-

raj Samobora.

Nain izvedbe drvenih stupova, galerija i sl.

takoer ima zajedniki nazivnik s obiajima u

gradnji okolnih krajeva openito u srednjoj

Europi. Konano, putujue radionice nisu

samo zidale i klesale, gradila se potpuna gra-

evina, zajedno sa svim konstruktivnim dije-

lovima, pa naravno i onim drvenim. Ve nam

letimini pogled na srednjovjekovne drvene

konstrukcije skupa s onim zidanima poka-

zuje svu raznolikost i snalaenje starih maj-

stora. Drvene su konstrukcije bile usklaene

sa zidanim i s nainom gradnje, a onda i s bo-

gatstvom izvedbe i eljama investitora za od-

reenim standardom ivota. Postojao je niz

rjeenja u oblikovanju i konstrukciji koju je

pratilo bogatstvo profilacija i oblikovanja u iz-

vedbi naravno, to vai i za skromnije grae-

vine. Oito je postojao ovakav oblikovni za-

jedniki nazivnik i u oblikovanju drvenih dije-

lova konstrukcija, npr. stropova.

Unato slaboj sauvanosti pojedinosti sred-

njovjekovne arhitekture, moe se naslutiti

pristup graenju starih majstora: njihov je na-

in razmiljanja ipak bio drukiji od dana-

njeg. Rad im se temeljio na praksi, na gradili-

noj svakodnevici i bio je prije svega raciona-

lan. Naravno, pri emu racionalno ima po-

neto drukije znaenje od dananjeg, s obzi-

rom na to da se vei dio radio rukama. Uza sve

norme Bauhtta, svaki je objekt drukiji od

prethodnog, a zajedniko im je razmiljanje,

postupak i pojedinosti, detalji. Moda je ova

injenica izrazitija na drvenim nego li na zida-

nim dijelovima graevina. U svakom sluaju,

kako to kae P. Bootz, nain formiranja goti-

ke arhitekture po svojoj jednostavnosti i ra-

cionalnosti jedva da moe biti nadmaen.


Literatura

Bibliography

1. Bobovec, A. (1991.), Srednjovjekovni lokaliteti

na podruju Kutine i Garenice, Muzejski vje-

snik, 14: 8-12, Koprivnica

2. Cvitanovi, . (1974.), Turopoljske ljepotice,

KAJ, 5: 1-40, Zagreb

3. Cvitanovi, . (1985.), Sakralna arhitektura ba-roknog razdoblja, I, Zagreb

4. ukovi, L. (1994.), Karlovaka arheologija

1991.-1994., Zbornik Gradskog muzeja Karlo-

vac: 187-200, Karlovac

5. Fister, P. (1975.), Grad Kamen pri Begunjah,

Varstvo spomenikov, 17-19/2: 5-32, Ljubljana

6. Gamulin, A. (2005.), Kula Cega u Katel Starom,

Godinjak zatite spomenika kulture Hrvat-

ske, 28: 91-98, Zagreb

7. Golob, N. (1988.), Poslikani leseni stropi na Slo-

venskem do sredine 18. stoletja, Ljubljana

8. Horvat, A. (1956.), Spomenici arhitekture i um-

jetnosti u Meimurju, Zagreb

9. Horvat, A. (1963.), Pogled na znaenje azme i

azmanskog kraja u minulim vjekovima, Vijesti

muzealaca i konzervatora, 4: 99-109, Zagreb

10. Horvat, A. (1975.), Izmeu gotike i baroka,

Zagreb

11. Horvat, Z. (1993.), Krune brani-kule u Hrvat-

skoj krajini u XVI. stoljeu, Prostor, 1 (2/4/):

159-188, Zagreb

12. Horvat, Z. (1995.), Neki pomoni prostori u sta-

rim gradovima kontinentalne Hrvatske, Pro-

stor, 3 (2 /10/): 294-322, Zagreb

13. Horvat, Z. (1996.), Zidine i branita na utvrda-

ma kontinentalne Hrvatske 12.-15. stoljea,

Prostor, 4 (2 /12/): 175-200, Zagreb

14. Horvat, Z. (1998.), Ulazi u burgove 12.-15. sto-

ljea, Prostor, 6 (1-2 /15-16/): 41-66, Zagreb

15. Horvat, Z. (2002.), Utvrde grada Iloka, Zbornik

Iloki statut 1525. godine i iloko srednjovje-

kovlje: 105-131, Zagreb-Osijek

16. Horvat, Z. (2004.), Neki novi pogledi na burg

Mali Kalnik, Cris, 6/1: 19-26, Krievci

17. Horvat, Z.; Filipec, K. (2001.), Novija saznanja

o katelu Konjina, Opvscvla archaeologica,

25: 151-182, Zagreb

18. Klai, V. (1974.), Povijest Hrvata, 5, Zagreb

19. Kramberger, D. (1987.), itni pla na starem

gradu Celje, Varstvo spomenikov, 29: 49-54,

Ljubljana

20. Krmpoti, Lj. (1997.), Izvjetaji o utvrivanju

granica Hrvatskog kraljevstva od 16. do 18. sto-

ljea, Hannover-Karlobag-akovec

21. Kruhek, M. (1972.), Arheoloki radovi na Ga-

ri-gradu u toku 1971. godine, Vijesti muzeala-

ca i konzervatora, 2: 3-10, Zagreb

22. Kruhek, M. (1995.), Krajike utvrde i obrana Hr-

vatskog kraljevstva tijekom 16. st., Zagreb


23. Kruhek, M.; Horvat, Z. (1990.), Castrum Ther-

sen et civitas Modrussa, Godinjak zatite spo-

menika kulture Hrvatske, 16: 84-131, Zagreb

24. Kruhek, M.; Horvat, Z. (2000.-2001.), Cetin-

grad spomenik hrvatske povijesti i fortifikacij-

skog graditeljstva, Godinjak zatite spomeni-

ka kulture Hrvatske, 26-27: 209-230, Zagreb

25. Laszowski, E. (1902.), Hrvatske povijesne gra-

evine, Zagreb

26. Laszowski, E. (1923.), Gorski kotar i Vinodol,

Zagreb

27. Loli, T.; Veki, A.; Oli, S. (1993.), Izvjetaj oarheolokim iskapanjima u akovcu provede-nim u 1992. godini na lokalitetu Stari grad, Mu-zejski vjesnik, 16: 21-23, Bjelovar

28. Maroevi, I. (1972.), Zatitni radovi na Garigra-

du, Vijesti muzealaca i konzervatora, 6: 12-21,

Zagreb

29. Matasovi, J. (1931.), Stari osjeki most, Na-

rodna starina, 18: 7-32; Zagreb

30. Mileti, D. (1978.-1979.), Istraivanja Starog

grada u Hrvatskoj Kostajnici, Godinjak zatite

spomenika kulture Hrvatske, 4-5: 247-275,

Zagreb

31. Mileti, D. (1997.), Velikotaborski palas rezul-

tati istraivanja i problemi nove namjene, Peri-

stil, 39: 93-110, Zagreb

32. Mileti, D. (1999.-2000.), Plemiki grad Cesar-

grad, Peristil, 42-43: 23-40, Zagreb

33. Mileti, D. (2002.a), Stari grad u Ribniku ne-

dovreni projekt..., Peristil, 45: 15-42, Zagreb

34. Mileti, D. (2002.b), Istraivanja, konzervator-

sko-restauratorski radovi i idejni projekti pre-

zentacije s prijedlozima nove namjene Starog

grada u Hrvatskoj Kostajnici, Zbornik Hrvatska

Kostajnica 1240-2000: 285-314, Hrvatska Ko-

stajnica

35. Piper, O. (1967.), Burgenkunde, Mnchen

36. Radi, M.; Boji, Z. (2004.), Srednjovjekovni

grad Ruica, katalog izlobe, Osijek

37. Salaji, S. (2005.), Pronaeni drveni piloti sred-

njovjekovnoga mosta, Virovitiki list, 21.10.,

Virovitica

38. Sekelj-Ivanan, T.; Tkalec, T. (2002.), Kasno-

srednjovjekovna stolna keramika iz okolice Ku-

tine i Garenice, Prilozi Instituta za arheologiju

u Zagrebu, 19: 165-194, Zagreb

39. Stopar, I. (1977.), Razvoj srednjeveke grajske

arhitekture na Slovenskem tajerskem, Ljubljana

40. Stopar, I. (1989.), Burgen und Schlsser in Slo-

wenien, Ljubljana

41. Szabo, Gj. (1920.), Sredovjeni gradovi u Hrvat-

skoj i Slavoniji, Zagreb

42. Vidovi, J. (1996.), Stoljea akoveke utvrde,

Ljudi uz Muru, 3: 143-162, Murska Sobota

Izvori

Sources

Arhivski izvori

Archive Sources

1. MK-UZZKB-KO Ministarstvo kulture, Uprava za

zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u

Zagrebu

2. MK-IDPKB Ministarstvo kulture, Uprava za kul-

turni razvitak i kulturnu politiku, Odjel za infor-

mativno-dokumentacijske poslove kulturne ba-

tine, Zagreb

3. MK-KOP Ministarstvo kulture, Konzervatorski

odjel u Poegi

4. HDA Hrvatski dravni arhiv, Zagreb

5. HRZ Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb

6. NB sterreichische Nationalbibliothek, Be

Dokumentacijski izvori

Document sources

1. Jurii, G.; Aleksi, N. (1966.), [Ozalj], Projektobnove palasa, MK-IDPKB

2. Mari, B. (1988.), Stari grad Sisak geotehniki

izvjetaj, elaborat, Geotehnika, OOUR Geoek-

spert, Sektor za graenje, Zagreb

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1. Foto: Standl, 1869.

Sl. 2. Prema: Horvat; Filipec, 2001: 158

Sl. 3. Prema: Vidovi, 1996: 146

Sl. 4. Crte: Horvat

Sl. 5. Foto: Horvat

Sl. 6. Foto: Horvat (MK-UZZKB-KO)

Sl. 7. Crte: Horvat

Sl. 8. Foto: Veki (MK-UZZKB-KO)

Sl. 9. Foto: Veki (MK-UZZKB-KO)

Sl. 10. Foto: Brada (MK-IDPKB)

Sl. 11. Piper, 1967: 427, Sl. 413

Sl. 12. Foto: Mileti (HRZ)


Sl. 14. Crte: Horvat

Sl. 15. Crte: Horvat, prema: Stopar, 1977: 427,

Sl. 413

Sl. 16. Prema: Gamulin, 2003: 95-97

Sl. 17. Mileti, 1997: 103

Sl. 18. Foto: Stahuljak, 1941. (MK-IDPKB)


Sl. 20. Foto: Vrani, 1970. (MK-IDPKB)

Sl. 21. Foto: Nikoli, 1974. (MK-UZZKB-KO)

Sl. 22. Foto: Bogdanovi (MK-UZZKB-KO)

Sl. 23. Foto: Mileti, 1968. (HRZ)

Sl. 24. Foto i crte: Horvat

Sl. 25. Crte: Horvat, prema: Stopar, 1989: 155

Sl. 26. Prema: Piper, 1967: 326, Sl. 259



Sl. 29. Crte: Horvat, prema: Jurii; Aleksi, 1966.

Sl. 30. Foto: Fumi (MK-KOP)

Sl. 31. Piper, 1967: 498, Sl. 525b

Sl. 32. NB

Sl. 33. Foto: Szabo, 1916. (MK-IDPKB)

Sl. 34. Foto: Mileti, 1988. (HRZ)

Sl. 35. Crte: enoa

Sl. 36. NB: 8609

Sl. 37. HDA

Sl. 38. Crte: Horvat, prema: Mileti, 1978-1979:

272-273

Sl. 39. Crte: Horvat, prema: Kruhek; Horvat,

2000-2001: 225-226


Saetak

Summary

Timber Structures in Castles of Continental Croatia

Part II

In addition to roof structures, timber structures

were indispensable parts of the castles. Timber

was used in the construction of various parts of the

structures for many reasons; its low cost and sim-

ple working, its capability to withstand load pres-

sure well, its easy availability, possibility of decora-

tion etc. However, timber is not a durable material;

it was often damaged in war times or for lack of

proper maintenance. Few timber structures have

survived since they were frequently replaced with

masonry ones. An insight into its use in the past is

mostly provided by just a few preserved examples

as well as traces in the walls and ruins and by some

forms that have remained from the medieval times.

Comparative analyses of central European medi-

eval architecture occasionally prove helpful.

Timber was used for the foundation in the form of

piles in marshy land. It was also used for various

types of floor structures differing as to the density

of the joists and the treatment of the ceiling soffit.

One can find here: ceilings with densely laid out

ceiling joists, ceilings with tabulatus and coffered

ceilings. The upper side of the ceiling joists was

covered with planks, fillings or various types of cov-

ering: brick tiles, lime overlay, rammed earth, com-

mon planks. Joists were normally supported by a

mid-positioned strong binding beam which, in case

of wide spans, was supported by one or more

wooden posts. Archaeologists have excavated an

interesting post in the courtyard of the Museum of

Zagreb; its design perfectly corresponds to central

European type of design. In order to make the con-

struction safe and the future building stronger, tim-

ber beams (horizontal tie beams) were inserted

into the masonry walls. Partition walls have been

poorly preserved. However, judging by both the re-

mains and a comparison with the central European

architecture, they could have been made from

wooden planks, of wattle-and-daub, or using the

timber-framing method of construction. The castles

often had braced timber-cantilevered galleries of

which just few have been preserved in Ribnik, Ozalj

and urevac. However, in the ruins of the castles

one can often find traces of bearings for wooden

cantilevers on the external walls. Wooden galleries

were also used for defense next to the battlements

on the curtain walls. Oriels can be considered as a

subtype of cantilevered galleries. Bridges, which

are no longer in existence, were built next to the

castles mostly for defense purposes and for cross-

ing over natural and man-made barriers. The only

evidence of their former existence can be found in

the traces of wooden piles or in any form of their vi-

sual representation.

In view of the poor state of preservation of timber

structures, it is hardly possible to discuss design

work in the Middle Ages although it is obvious that

it was changing during the Middle Ages together

with the development of the Gothic-styled stone

parts of the buildings. There must have been a sub-

stantial difference, however, in the elaboration of

the design of the castles owned by the higher and

those belonging to the lower ranks of the aristoc-

racy. In the 16th

and even in the 17th

centuries,

there was a conservative tendency to retain the me-

dieval methods of timber construction slightly

adapted to the Renaissance and the Early Baroque

styles. The 15th

and 16th

centuries were marked by

permanent wars against Turkish invasions. Addi-

tionally, too few craftsmen and a lack of financial

resources as well as a distance from the big towns

contributed to a traditional way of construction,

particularly in the execution of ceilings. As Turkish

war threat diminished, the castles were gradually

abandoned. In the Baroque period timber struc-

tures were replaced with the masonry ones or were

completely abandoned.

Biografija

Biography

Dr.sc. ZORISLAV HORVAT, dipl.ing.arh., vii znanstve-

ni suradnik. Nekoliko je godina radio kao aktivni

projektant, a do prije tri godine, do odlaska u miro-

vinu, bio je zaposlen na mjestu konzervatora vie-

ga savjetnika pri Upravi za zatitu kulturne batine

Ministarstva kulture u Zagrebu. Tijekom dugogo-

dinjega znanstvenog bavljenja povijeu hrvatske

arhitekture objavio je etiri knjige i vei broj znan-

stvenih lanaka, uglavnom posveenih nepoznatim

primjerima naega gotikoga fortifikacijskog i sak-

ralnog graditeljstva. Vodio je obnove najsloenijih

spomenikih sklopova na podruju kontinentalne

Hrvatske.

ZORISLAV HORVAT, Dipl.Eng.Arch., Ph.D., Senior Re-

search Associate. He spent several years actively

working as a designer. Until his retirement three ye-

ars ago he worked as a conservationist Senior

Adviser in the Administration for the Protection of

Cultural Heritage of the Ministry of Culture. He was

carrying out scientific research into the history of

Croatian architecture over many years and publi-

shed four books and many papers, mostly on un-

known Croatian Gothic fortification and religious

architecture. He was head of restoration projects of

the most sophisticated monumental structures in

continental Croatia.

ZORISLAV HORVAT

232 01 zorislav horvat

Documents