branko horvat - ekonomska simbolika
DESCRIPTION
Ekonomska SimbolikaTRANSCRIPT
MAG
I I 153239/9
11I11111111111111111111111111111111I1111 197907621
COBISS e
EKONOMSKA
SIMBOLIKA
BRANKO HORVAT
RADOVI 9
R A D O V 9
EKONOMSKA SIMBOLIKA
'Iranko Horvat, naučni savetnik
Jugoslovenski in stitut za ekonomska istraživanja
Beograd 1966
SADRŽAJ
Značaj ekonomske simbolike
Principi izgr adjivanja sistema simbola
Matematičke konvencije
Upotreba simbola u ekonomskoj analizi
Upotreba simbola u analizi društvenog proizvoda
Rječnik termina i simbola
1. Rječnik termina
2 Rječnik simbola
Strana
l
2
5
8
9
II
14
23
-
EKONOMSKA SIMBOLIKA
Značenje ekonomske simbolike
l. U našem stoljeću ekonomija polazi kroz onaj proces saz
revanJa l postizavanja kvantitativne egzaktnosti kroz koji su prirodne nau~
ke prolazile u ranijim vijekovima. Egzaktnost pretpostavlja prije svega
preciznu terminologiju. Stvaranje terminologije, medjutim, veoma je za
mašan posao u koji ovdje ne možemo ulaziti. No egzaktnost zahtijeva i
odredjenu metodiku istraživanja. \1arx je smatrao da jedna nauka postaje
istinski razvijena tek onda kad se može služiti matematikom. Ta teza po~
staje danas veoma aktuelna. \!atematički jezik zahtijeva pored precizno
definiranih pojmova i adekvatne simbole. Zadatak ovog rada" je upravo
to da dade prvi prilog izgradjivanju jedinstvene jugoslavenske ekonomske
simbolike. A dabo ešena simbolika predstavlja opet značajan korak u
Ovaj rad je radjen kao projekat u okviru programa istraživanja Jugoslavenskog instituta za ekonomska istraživanja i treba pnje svega da posluži za standar dlziranje simbolike koja se upotrebljava u radovima Instituta. Nakon što je prva verzija prošla kroz strucnu d~skusiju li Institutu, ova. definitivna, verzija usvojena je kao privremeni obavezan standard za sve radove Instituta. No oćig Iedno je da se prvim pokušajem ne rješava čitav ovaj složeni problem i zato Institut poziva naucne ustanove u oblasti ekonomije kao i pojedine zainteresi· rane naucne radnike da pošalju svoje kritičke primjedbe i prijedloge. kako bi se zajedničkim naporima izgradjivala jugoslavenska ekonomska simbolika. Uko liko se pokaže dovoljan interes Institut bi u vezi s ovim problemom organiza vao savjetovanje. Napomene i prijedloge treba slati na adresu: Jugoslovenski institut za ekonomskaistraživa.nja, Beograd, Zmaj Javina 12,pašt pret 611.
--
2
2. Ekonomska simbolika općenito nije veoma razvijena, a u
našoj zemlj i praktički i ne postoj i, jer se kvantitati vna ekonomska anali"
za počela razvijati tek od nedavna. Pojedl1li autori, koji u svoja teorijska
ili primjenjena istraživanja uvode suvremene tehnike analize, prepušteni
su u tom pogledu sami sebi Zbog toga se dešava da svako za svoje pot·,
trebe izmišlja svoje simbole, ili se oni bez nekog sistema preuzimaju iz
strane literature Na taj naČl1l stvara se velika! nepotrebna zbrka. ači ..
tanje tudjih radova postaje veoma mučan posao. Ako ima i svega neko~
liko autora. ali svaki upotrebljava svoj sistem simbola, onda korištenje
njihovih radova zahtijeva čitav jedan dodatan l neprijatan posao simuita.
nog dešifriranja raz1l1h formula, stavova i teorema A u situaciji kao što
je naša, gdje je kvantitativna analIza još u povoju, taj posao u toj mjer,
zastrašuje da bitno koči i korištenje postOjeć!ll radova i daljnji razvoj
istraživanja u tom području Medjutim, ujednačena simbolika ne samo štO
olakšava praćenje literature već dovodi i do ujednačavanja terminologije,
a sami simboli - poput stenografskih sigla - često l1ldiciraju čitav jedan
prethodni analitički proces, koji je nepotrebno ponavljati i kojI se može
smatrati kao poznat i egzaktno utvrdjen. Očigledno je stoga daje rad na
razvijanju i standardiziranju naše ekonomske simbolike važan, kOflstan
i veoma potreban.
Principi ja sistema simbola
3. Prije nego što erno izgradnji sistema
no je utvrditi principe na kojima on treba da se zasniva. To mogu
slijedeći principi
a) Da bi simboli maksimalno olakšavali čitanje izraza u kojima se javljaju, oni treba da imaju visoku mnemotehničku vrijednost
b) U vezi s tačkom a) postavlja se pitanje terminološkog jezika. Starije nauke - mediclIla, botanika i zOulagija su u tom pogledu klasični primjen - koriste
biti
latinski za svoju terminologiju. Time se dobiva jedin. stvena med: ,narodna terminologija. To u ekonomiji danas nije 'noguć e; izgledalo bi veoma i:zve ~t·3.Čen::ll i oč igledno .i e da ne bi bilo prihvaćeno. Pr~ma tome u obzir dolaze samo nacionalni j ezici. Takvo ,l:: e '3enje ima svoju nezgodnu stranu u tome što otežava medjunarodnu komunikativnost ekonomije. Medjutim, ono ima i veliku prednost u tome što ekonomsku nauku čini pristupačnom laiku i amateru. A to je izvanredno važno za jednu društvenu nauku, koja ne može i ne smije postati svojinom samo uskog kruga specijalista.
c) Zasnivanje terminologije na nacionalnom jeziku još uvijek ne znači da se jezične razlike moraju potencirati po svaku cijenu. Činjenica je da je latin~ki jezik izvršio snažan uticaj ne samo na romanske, već i na ostale evropske jezike. Stoga "nacionalizirane" latinske riječi predstavljaju pogodnu osnovicu za izgradjivanje simbolike koja bi postigla značajan stepen medjun2.rodne komunikativnosti. Na primjer, mog~ se upotrebljavati izrazi uvoz i izvoz, ali su isto tako u našoj kao i u ostalim evropskim zemljama razumljivi termini import i eksport. Ulaganja su investicije, promjenljivi je varijabilni, potrošnja je konzumpcIja i tako dalje,
d) Bez obzira na mnemotehničke kvalitete, u svakoj simbolici postoje i od.redjeni konvencionalni elemen. ti. Korisno je da se ti elementi preuzmu iz svjetske naučne prakse. U ekonomiji je u tom pogledu situa. cija dosta jednostavna. Kvantitativna ekonomska analiza razvila se najprije i najviše u području engleskog jezika, pa se ukoliko nema izričitih razloga za protivno rješenja za simboliku mogu uzimati iz tog područja. Na primjer i u statistici i u ekonomiji postalo je uobičajeno da se količina označuje sa q, a cijena p, iako prvo slovo ne postoji u našoj abecedi, a druge nema mnemotehničku kvalitetu.
e) Ekonomija nije izolirana nauka. Zbog toga u izgradjivanje njenog sistema simbola treba striktno voditi računa o sistemima koji su razvijeni u drugim naukama,
3
4
prije svega u matematici; statistici. Na primjeru. matematici su početna s!ova,abecede rezerv'lrana za konstante, a završna za varijable, Jedna od. ključ~ nih varijabil u ekonomskoj analizi je cijena. Kad bism'c za cIjenu upotrebiii sImbol c.. dolazilo b~d.o stalmu zabuna oko toga radi Ii se o varijabli ih konstanti. Nadalje,u fi?:icit simbol za eme (tempus). u statistici n je slmbolza broj (numerus) i oba simbola mogu se bez daijnjeg~ prih~atlti za ekonomiju \la10 slovo d kao ozD.aka za dohodak je neprikladno, jer seu nekom izrazu; npr. dk; može interpretirati kao dohodak pomnožen nekIm koefi., cijentom. ah ~sto rako i. kao diferencijal. od neke-va·, ri;abilne veliĆine k. Takvih prImjera ima veoma mnogo,
f) Pojedllle ekonomske disciplinezafitijevajuposebno prilagodjavarije slrn:boEke uIlutra.šnjo] logicI analize II
jednom užem području.Navešće1l10 kasnije primjere iz ekonomskean,aEze u užem sm's!u l društ:'enog raču:, novoast'ra. Sva takva parc:ja!na rješenja moraju .bit~ štoviše uskladjena Ta uskladj;vEmja, zajedno s us·· kladjivanjima kojazahcijevapnmjena d:ruglhnauka, u ekonomskim Istraživanjima č;ne izgradj l "an j esimboli~ ke izvanredno složen1m poslom. Medjutim. ,potpuno uskladjivanje bola, Kako se biče ponekad .. . ISll popm
g) Postavlja
va ista kać bril1ce Jj s:mbo}·ku Gotska l hebrejsb
slova veo-:ta su ·::nalo poznata .. a. "uz ·~o se u S1,ra tri sluča,-, ja javlja veoma prepiSivao-, nja rukbpisa. Zato bez velike nužde ne bi trebalo izlaz: ti 'ran okv!fa abecede i alfabera
h) Ima jeclp..anezgo:iP..a osobma svakog jeZIka, a taje da termini nisu pravilno s obzi:omna svoja početna slova. U našem ieziku velik dio ek.onomskih termina počinje s lo'om p (proizvodnja, pot!ošnja, ponuda, potražnja; ocihcid,' td )V tom
-
5
" . k' , slučaJ'u kad više termina slucajU ao I uopce u l "' 'e istim slovom, treba umjesto prvog s Qva
POClU] '"k k kt is:wristiti neku drugu mnemo~ehnlc"u ara. e,-ristiku termina (npr. slovo kOJe zvuc~O,domlnI-
.. "') odnosno u krajnjem slucajU, upot-ra u rIJec! , ' , .. rebiti alfabetskog dVOJnIka abecede.
.., '" i' en nema zadatak da 4. s, b lički sistem kO]1 Je nIze raZV] lm o 1 h
. ' naprotiv da bude minimalno dovoljan. On treba da ODU -bude Iscrpan, vec " "
, l' i . da da uskladjena osnovna fJese-vati neke osnovne pOjmove u anadZ. l " ,
, k .. onda može dalje graditi. U tom poslu pOCl cemo od Ilja na oJ1ma se , .
.. l 'h 'e"enJ'a da ~ismo završili s rječ!llkom SImbola. parc!) a!ll f) S ,
formulama
a a ,. b o
y C
K k
"'-f-L m
v n
,; x
TJ y
š z
Matematičke konvencile
s. UobIčajeno je da se latinska i grčka slova
upotrebljavaju na slijedeći način:
u matematičkim
u
\'
t
konstante; trigonometrija: a., /3, , konstantni kutevi .. "'I ' k"ltevi e dJ lj; VarljaDLill t-
J ,J ,
, /. Ll _ La.:;~anoo'eovi multiplikatori parametfl; !, o
varijable
6
TT P ,c r
a- s ..,--
rP f
cp F
\jJ c< o
tf; ('
'0
» ci
6 D
I S
r
s
Pr:'injer
y' "
q
specijalne konstante ili varijable: a-- standardna devijaciia " .
funkc.:o,"., ,,'.',''',,; . ~ ..... -- cperatcrl
operatori koji oznacuJu .P. ri:aštaie.' f. 1 •
U Qete,'minama; diskrirr::nanta' .
znaci za sum'.ranje
. d' .. :n e.KS! (supsk:-:pti ; superskriptil: " mdeks za redak .. marr:ce "
s indeks za stupe.,.matrice
illala poziu,rna konstanta
Tr = 3,14 .. "
Dc;:;ta .ie ·u'·c::.· ... ~ ... ·,e .. ,~ .. u~, ,,~! S.iJ l'po::;:eba slova i
il: planirar..u veli ocjenu.
p:-osječnu (aritmetička sreo a u teoriji vjerojat:r::osti i
Pr~mjer:
p - prosječna ili ravnotežna cijena
(C) \ielika slova p:-edstavljaju ukupn e veličine, a mala slova cdstupa.nja.
p - p - P, odstupanje od prosječne ill ravnctežne cIJer..e
(d) Velika siova pteds;:avijaju varijable, a mala slova koeficijeme koji označavaju odnose izmedju varijabli.
e - cY e - potrošnja, c - koeficijent pouošnje,
T t ---- , I[oškovi na jedinicu proizvodnje
"P:lmler
x
(e) Velika slova označa'iaju klasu neke pojave, a mala slova (s indeksima) niz kvantitativnih v,;.jed~
nosti (ili kvalitativnih obilježja) u kojima se ta po~ava ispoljava.
~~ - r:.ek:
niz količina ?foizvoda X
La:..ir:sk.a sJo'la aju koeficijente, a grčka
e -,~a V -'-a .. \'_ 1 ....... o';~ ';_- ...
U statistici lat:r.ska siova označavaju pa;:ametre uzorka, a
7
8
Upotreba simbola u ekonomskoj analizi
7. JVdje navodimo primjer grupiranja simbola po logičkim vezama, a ne po abec~dnom redosijedu. to za jedno veoma razradjeno područje ekonomije
P).
p q
ukupan proizvod
prosjecan proizvod UP
SP m 77 u.; -. marginalni proizvod
MP
T
Tv
Tf
t v
tf
m T
R
m q
U
S
=\"1
K
D
q Q
A v ."-
" P
Tt
ukupni troškovi
... varijabilni tr oškovi
.- fiksni troškovi
prosječni troškovi
prosjeeni varijabilni troškovi
- prosj ecni fiksni troškovi
marginalni troškovi
ukupan prihod
- prosj eean prihod
marginalni prihod
ukupna velieina
prosječna velieina
marginalna velieina
Vl'
FT
ST
SV
SF
MT
UR
SR
MR
kratkoroeno <K1\lT kratkoročni marginalni troškovi)
dugoroeno !DST· dugoroeni prosječni troško'vi)
kolieina
proizvod
- cijena proizvoda
cijena faktora proiz'Jodnje
R
L
D
TI
Z
SSD
STS
SPT
Ž-
N
rad
dokolica
dohod2k
dobB
po~:ez
stopa supstitucije potrošnih dobara
stopa tehničke supstitucije faktora prDizYodnje
stopa p~oizvodne transformacije
potražnja (željeti) Ž - Ž (Pl P n Dj
ponuda (nuditi) N- N P ll' TIt ., TI m)'
kri7ulja indlrerencije
9
8. Za sEčne pr!mje:-e g;:c:pi:-anja simbola u oblasti medjusek
wrske anaLze i mak:-oekoncmskog modeliranja vidi: Chenery (2), Frisoll
(3;11) i Ho:-va:: (4 217 --20; 5,7).
9, S;mboll za računovodstva cdredjeni . ,.
pr01ZVOGD.Je; su osn.c,rnom j ednadž bern
F -[- iJ C+B-i- E -}-
p ukupna p~'c~z7cdnja, bru:o d:,ušt·veiJ1. pz-oizvod
U mate=~jaln::' ut!ošci
e l::cn2. po;zošnja
B opća ("budžetske.' pot!ošnja
j.nvesticij 9
10
E eksport
import
10. J3ruto investicije se mogu raščlaniti nanove investicije i
za\Iljenu U tom slučaju simbol] - kao najbliži slovu I _ možemo upotri
jebiti za označavanje novih investicija:
J nove investicije
Bruto investicije se mogu raščlaniti na investicije u fiksne
fondove investicije u zalihe:
If :;;;; investicije u fiksne fondove
Ih =- investicije li zalihe
11, Društveni proizvod može se smatrati bruto dohotkom, tJ.
dohotkom uvećanim za amortizaciju:
y
D
društveni proizvod ;bruto dohodak)
narodni dohodak
A ;:;; amortizaoija
Društveni
plus zamjena:
može se ra!::c'.i anl·tl· na . , , - - .1 nOVI prOlZVOQ
y p + Z
p :;;; noyi proizvod
Z ;;;; zamjena
-
11
12. Ako slovo P iskoristimo za označavanje novog proizvoda,
onda ukupnu društvenu proizvodnju možemo označiti slovom X;
13. Ako se ne radi o mat ematičkim formulama, već o desk.ripcij i
pojedinih agregata društvenog proizvoda, onda se mogu upotrebijavati po
dva i više sImbola za isti pojam.
BDP
DP
P
ND
BI
J
B FI
~ F I
IH
Bruto društveni proizvod
društveni proizvod
novi proizvod
narodni dohodak
bruto investicije
nove investicije
bruto fiksne ll1vesticije
neto fiksne investicije
investicije u zalihe
14. Navedeni su najosnovniji pOJmOVi IZ analize društvenog
proizveda i Opisano je nekoliko načina stvaranja njihcn:~ih simbola. Time
je dobivena osnovna struktura simbolike koja se može dalje izgradjivati
OVIsne o svrsi i području analize.
15. U prilogu su dani rječnici najosnovnijih termina i simbola
koji se upotrebljavaju u ekonomskoj analizi Za neke termine navedena
su po dva alternativna simbola, iz razloga koji su saopćeni ranije. Uz
srpskohrvatske navedeni su : termini na drugim jezicima. Posebna pažnja
rosv.::ćena je terminologiji na engleskom jeziku; s obzirom na obim i zna·,
čenje literature iz ekonomske analize na tom jeziku Zahvaljujući latin~
skom uticajn na oba jezika, u izvjesnom broju slučajeva mogli su se utvrdi~
tl identični simboli.
12
Postignuta je dosta dobra distribucija termina po cijelom
području aoece,le, s izuzetkom slova G koje je ostalo neangažirano, Slo
vo 0, o, ne može se upotrebiti jer je identično s ništicom. Malo / treba
izbjegavati jer na pisaćoj mašini suviše je slično, a ponekad i identično
s jedinicom, 1. ~1alo e koristi se kao simbol za bazu prirodnih logar~tama
Slova s dijakritičkirri znacima (Č, ć, Dj, Š, Ž) rijetka su u ekonomskim
pojmovima i osim toga nisu prikladna kao matematički simboli. Izuzetno
je iskonšteno Ž za označivanje funkcija tražnje, gdje se javlja prije
svega kao funkcionalni operator Grčka slova korištena su minimalno,
da bi se izbjegie teškoće kod prepisivanja rukopisa I općenito grčka slo
va se uglavnom korisTe kao koeEcijenn i parametri, a manje kao var;jable
16. Opisana simboLka radjena je na osnovu ličnog iskustva IZ
rada u oblasti ekonomske anal!ze l makroekonomskog modellfanja u pro
teklih nekoliko godina. Ono što je auto:- uSlano'::o kao najtežl problem
u izgradjivanju efikas!!e simbolike jest IC da se izbjegne da se istim
simbolom označe dva pojma koji se često nadju zajedno u istom \nal!tlč
kom izrazu A tada simbol treba mijenjati ~1edjutim, simbolika, kao i dru~
ge konvencije, da bi bila efikasna, ne smije se mijenjati. Zbog toga takva
neprijatna iznenadjenja valja tl najvećo! mogućoj
rati.
Ono šw predstoji da se uradi jest da se er: da li
ložem SlStem ne sadrŽi nedosljednosti 1.: upravo navedenom smislu Za
tlm bi trebalo p;-ići lz,adi kompleC!lliih slmbo!lckih sistema za poiedlna
područja, kaošto SU" ekonomska anajiza. društveno računo"odsrvo.
makroekonomsko mode!ifanie, p;-ogram:ranie. stat;s::ika Posljednia faza
rada bila bi utvrdjIvanje odredjenih no[mi, uskladjivanje pojedinih par,
cijainih sistema ; formuhćanje jednog ; konz; stentnog os
novnog sistema, koji bi služio kao baza za sve parc:jalne sist.eme,
T •
L l re:. 2. t. li r a.
1. R. G. D. Allen, Mathematical AnalYSiS for Econom!sts. \lacmillan, Lon· don. 1954,
» 'f:
L t e r a t u r a
1. R. G. D. Allen, Mathematical AnaJ;"sis for Economists, Macmillan, London, 1954.
2. H.B. Chenery, P.C. Clark, Interindustry Economics, Y. Wiley, New York, 1959.
13
3. R. Frisch, "From National Accounts to Macre-Economic DecIslOn Models", Income and Wealth, SerIes IV, Bowes anci Bowes, London, 1955, 1-26.
4. B. Horvat, Medjusektorska analiza, Narodne novine, Zagreb, 1962.
5. B. Horvat, Ekonomski modeli, Ekonomski institut, Zagreb, 1962.
14
1. ~iecnik termina*
I - latinski, e - engleski, r - ruski, f _ francuski
n - n;:; učki
A
Srpskohrvatski
Aktivnost, proces _ f..,
Akumulacija -. A
Amortizacija - A
Latinski Engleski
c' activity,
proces A = ars
e: accumulation
Ruski Francuski Njemački
r: rrpOI(8CC
activite
r: H::iKorrJ18HI18;
9.KK Yl,fYJ151I(I151
e: depreciation - D r. 9.MOPTI13aU!151
f: ciep;eciation, amortissement
n: Amortisation
Anuitet - a eo annuity Apsorpciona sposobnost privrede - A
'3
'3lagostanjc
c) o
HO] - II
n J e. welfare - 'N
1: numerus e: number - n
r: HO~\{ep
f: Hombre
Ovaj rječnik ne pretendira na potpunost i svI termini nisu pfevedeni na svih pet jezika U terminologiji još uvijek vlada velika nestahost Zbog toga su na stranim jezicima dani samo oni termini za koje smatra .. mo da su se ustali.li u naut5noj literatUri u odnosnom jezičnom području, odnosno koji su na neki način karakteristični
Brzina - v
Budžetska (opća) potrošnj a - B
C
Cijena proizvoda - p
C ij ena faktora proizvodnje - 7T
D
Diskrepanca - d, 8 TV '0 d <,_.iStor7~J a _ , o
Dobit - D, 7T
Dohodak društveni
Dokolica L
Domaćinstvo - D
Dužina - 1
E Eksport - E
e: gross
l: velocitas e: velocity
e: government expenditures
l: l.'reti U,~l e: price
e: discrepancy
e: distortion
eo profit - 7T
D,Y e: national,
G
15
r: 38..J10BGH, 6pYTTO
f: brut
r: CKOPD8Tb
f: velocite
r: I(8Ha
f: prix Il: Preis
r: rrp!16lJlJTb
f: profit n: Profit
social income - Y r: E9Xj,YlOH8.JlbHlJfu
e: lei sure - L
e' household - H
I: longitude e: length
e: exports - E, X
f; revenu naticlEal
I f: men age n: Haushait
r: Mima L longitude n: Lange
r: 8KCrrOpT, B1)1B03
f: exportation n: Export, Ausfuhr
16
Elastičnost, koeficijent
F
Fiksni - F Fonciovi,- F
7) Qp E Q Ep
osnovni - S obrtni - B
G
Glavnica - G Granični, v. marginalni
Import - M
Indeks - I
Investicije - I
':Sruto - '31
Neto NI
Nove ]
Izdaci, izdavanja - I
Izvoz, v. eksport
e: elasticity - 7)
e' fixed - F e: capital
fixed circulating
e: capital sum
e: imports - ~,j
e: index
e: investment -
r; 8JI aCT f:FJ:HOCTb;
KO 8q:,tI1U;kI8H T
f: e'lasticite', coefficient de
n: Elastizitet, Koeffizient
rtOH,n:Si
OCHOBHbI8
060POTHSi8
r: I1MIIOPT, BB03
f: importation n: Import, Einfuhr
r: HH,n:8KC, IIOKa3aT8J1b
f: indi ce
L investissement n: Investition
r" 6pyno
r H8T?O
e. expenditure - E r: 113.n:8P)KK11 pacxo,n:sr
L dtfper:se n: Ausgaben
K
Količina - Q,q
Kamata (interes) - I
Kamatna stopa
Kamatni faktor - q = 1 + i
Kapacitet - K
Kapital - K
varijabilni - v konstantni - e
Kapitalni koeficijent - k
Koeficijent potrošnje- c
Koeficijent štednj e - s 1 - c
l: quantum
e: interest - I
r: KOJIWI8CT BG
f ' ... : q uantlte n: Quantum
r: npoU;8HT
f: inte'ret
17
n. Zinsen, Interessen
e: rate of interest -
e: capacit:"
r: IIpoU;8HTHa51 CTEtBKa
f: taux d) in te'ret n: Zinsfuss
r. MO'UHOCTb
f: capacit~ n; Kapazitat
e: capital - K r: KaIII1TaJI
f: capital n: Kapital
r: II 8P8M8HHslli
rrOCT051HHSll-,
e capi tal r: KaITI1T'3.J1"hl:' ,lli
coefficient - k
e: consumption coefficient - c
e: saving coefficient - s
18
L
Lični dohodak - L
\1
:,larginalni - '.1, m
\larginalna efikasnost investicija - me!
!aterijal za reprodukciju (utrošak) - U
N
Neto
Novac - N
,)rganizacija - o.
p
Period aktiviranj a (matu riranje) investicija - m
Period amortizacije - n
e, personal lllcome c' ,ZI,OXO,Zl
e marginal - '.1
e' marginal efficiency of
f revenu personel n Personaieinko:nmen
MBHOCTb investment - Dlei :C'3.I1HTaJIbH.JIZ
e' intermediate goods
e' net - ~~
e' money - 'r
e organization
e: gestation, maturation period -, ill
e depreciation period - II
bJl0 '::H'i~l
product intermedialres
1. 1110nnale
n
or;.:;anisation n '!rg2.nisation
, Platni fond - L
Platni stav -- l
Ponuda (nud:ti) - N
Potražnja (željeti) - Ž
Porez - Z, T
Porezna stopa - z
Potrošnja (konzumpcija) - e
Prinos - q
Prihod - 1:;'
P rimanj a - ~
Profit - TI
Profitna stopa - 77
19
e' wages bill - IV r: tOH,ZL 3apa6oTHof;
TIJlaT Sl
e: wage rate - IV
e: supply - S
e: demand - D
i: tributum, taxatio ( = procj ena)
e: tax - T
e: tax rate - t
1: consumptio e: con sumption
l· yield
l: redims c· revenue - 1{
e: profit - 'ii
e:rate of profit - 'ii
r: TI pe,1lJ1 O)K8H118
f: n. i,nge)or
r: CTIpOC
f: demande n: Nachfrage
r: HS.J10r
f: taxe, contribution n: Steuer
r: TIO T peO JJ: 8 HIl 8
Cf: consommation n: 'Zonsum, Verbrauch
f: rendement
r: llOXOlI
f: revenu n: r.:ruag
r: TIpYI6~~lb f: profit
n: Profit, Ge'yvinn
r: HOpl!.:t TIDH6:,!JIH
20 I
Proizvodnja - P e' Output - P r: np0,ZLT<{UI1HS:mYCK
f: production
Proizvod društveni - X e: social national r' 06~eCl'3eHHJrr; bruto društveni proizvod product - X I1P02LYKT
- '3DP
društveni proizvod - DP e: gross national r. COBOtCYTIl-bt'; / product - G:\ P 06'U8CTB8HH:o]l,
neto proizvod - NP
novi proizvod P
Proizvodni koeficijent -
p l
k
Prosječni - S
Put - s
·?ashodi - S
:;l ast, stopa - r, q
;'enta - "R.
e. net national product - NP
e: production coefficient
e: average _ l\
l· spatium (dalj ina, razmak)
e. labour - L
e: expenditures-S
e. rate of growth
e: rent - "R.
npO,ZLyKT
r' HeTTO TIpO,ZL~r:r{T
r'
tIHCT Jjj Hau,110H'iJ1S
H)TI~~ I1P0.lLYKT
f. :noyen
r: T' ..'lj
f. travail n' \rbeit
f: taux de croissance n: )iachstum .. rate
S Sredstva za proizvodnju (kapital, Kapacitet)
Š
K = S + H
os"'. )Vna sredstva - S
zalihe - H
Štednja - S
T
e assets
e. fixed assets inventories, stocks
e' savlllg - S
r. CP8,ZLCT Ba
np0I13BO,ZLCTBa
21
r. OCHOBHSI8 Cp8,ZLCTBa
3anac:'1
f. epargne
Tehnički koeficijent - ars e' technical r. K08T1WJ;H8HT coefficient - ars 3aTpaT
Tražnja - Ž i potrošnja
Transfer - T
Troškovi - T
u U češće. udio, stopa - s
Ukupni - U
Utrošak - U
Uvoz, v import
e demand - D r. cnpoc
e' transfer - T
e'cost-c
f cout
" share - s r. 3ec
e. total - T
e: in pu t
22
v Vi ~ak vrijednosti - 'Tl
Vrijednost _ 'v
Vrijednost dodana
Vrijeme -
r.: a:'1j en a
Zaposlenost - \~
~o.ravlje
.~~ef'1!ja - ~
7 nan je ·7
H V
e' surplus value
e: value
e' value added
l· terlpus
e. time
e: inventories, stocks - K
L. rlpZ6aBOT~B8.H
:;rO;I~,fO::;T'=:
n: 1ehnvert
r: 0T0I11vfOc;.TS
f: valeur n: '-V ef t
f: valeur ajoute
stocks
e: replacement- < ['
e: enpioY'lent- :.~ r: ·3>:tHi1T00TS
e: health - r·
c· lane: r· 3e\~JI 51
e- kr:o'Y\"l
2. Rječnik simbole.!
Srpskohrve.!tski
A
a
B
Aktivnost
Akumulacija
Amortizacija
Ap'sortivna sposobnost pri vrede
Anuitet
ars Tehnički koeficijent
Blagostanje
Bruto
!:ngleski·
Activity
Annuity
Technical CoeffIcient
3udžetska potrošnj a
Obrtni fondovi
C
e
D
Potrošnj a (konzumpcija)
Koeficijent potrošnje
Konstantni kapital
Dobit
COI1surnption Cost
r . ,--onsumpt!On coefficient
d
E
F
g
Srpskohrvatski
Dohodak
Domaćinstvo
Discrepanca
Distorzija
Eksport
Fiksni fondovi
Glavnica
H Zalihe
23
Engleski
Demand Depreciation
Export
Expenditure
Fixed
Government
Gross
Household
Health
24
Izdaci
Investicije
Kamate (Interes)
Kamatna stopa
J Indeks
Nove investicije
K
k
L
Kapacitet
Kapital
Sredstva proiz. vodnje
Kapitalni koeficijent
Lični dohodak
Platni fond
Dokolica
Platni stav
Dužina
\1 \12.rginalni
Import
Investment
Interest
Rate of interest
Index
Capacity
Capital
Capital coefficient
Leisure Labour
\larginal
Import \10ney
m
n
Period aktiviranja (matwiranja) in, vest1clJa
Višak vrijednosti
3roj
Novac
Zaposlenost
:..ieto
Ponuda
Peri9d amorti· zacIJe
3 roj
o P
p
Proizvodnj ci
:\ovi proizvod
Ciiena (proiz voda) -
Proizvodni koeficijent
cl Količina
q Kamatni faktor. q - 1 - i
Gestation. ~laturatiori. ~,eriod of lllveStment
Surp!us value
:..iumber
Employment
Demeciation pen od
01umber
Price
Quantity
R Prihod
S
s
Primanja
Rad
Renta
Stope rasta
Osnovna sredstva
Prosječni
Rashodi
Štednja
Koeficijent štednje
TJČešĆc, udio stopa
Put, razdaljina
T Porez
Transfer
Troškovi
Poreska stopa
Vrijeme
Revenue
Receipts
Rent
Replacement
Rate of growth
Saving
Supply
Savinc> coeffiCient
Share
Tax
Total
Transfer
Rate of tax
Time
u
u
V
Ukupni
Utrošak
:v1aterijal za reprodukciju
Dodana vrijednost Value added
Varijabilan
v
VI
Brzina
Varijabilni kapital
Vrijednost
w
x
Proizvod
Y,y Dohodak
z Porez
Zamjena
Variable
Velocity
Welfare
Na6es bill
Vlage rate
Product
Income
26
Zdravlje
Zemlja
Znanje
z Poreska stopa
Ž Potražnja
a
f3 y
&
Diskrepanca
Distorzija
E
~
,; Faktor proizvodnje
TI Dobit, profit
Ti
Cijena faktora proizvodnje
Stopa dobiti, profita
p
Stopa rasta
koeficijent elastičnosti Coeficient of elasticity jrganizaci j a
8
Docnja
K
v
Profit
Rate of prom
Rate of growth
JUGOSLOVENSKI INSTITUT Z.~ :::KONOMSK.A.. ISTRAŽiVANJA
3eograd, :rrnaj Jovlna 12, tel, 621-730, 622-357
i:konomske i statistitke studije
1 Branko Horvat Towards a Theory of Planned Economy.
2. Branko Horvat, Industrija nafte u Jugoslaviji
Knjiga 1. Proizvodnja nafte Knjiga 2 Rafinerija nafte Knjiga 3, Distribucija nafte.
II Udžbenici i prirucnici
1. Branislav Ivanović, Teoretska statistika.
2, Olga TomIĆ Priprema rukopIsa naučnih i stručnih radova, priručnik za autora.
II! Radovi
l Branko Horvat, Primjena medjusektorske analize u planskom bilanciranju pri vrede
2. Leopoldina VukoJević, Tendencija menjanja strukture jugoslovenske privrede u periodu 1952 - 1960. godine.
3 Branko Horvat Analiza nekih efekata promjena cena.
4 3ranko Horvat. Note on the Rate of Growth of the Yugoslav Economy.
5 Dancika Nlkoilć i Pavle Sicherl, Konstrukcija proizvodno-kapitalnog modela za privredni 'azvoj Jugoslavije
6 Drazen BejakoVlĆ MjerIla u nauci l ekonomskoj politiCi za utvrdjivanje saobraćajnih gravitaoionih područja luka
7. Branko Ho'.'vat !:1 IlJ1aH!:1pOBaH!:1e.
3. Branko Hona.t" D:ušt-'eno cacunovodstvo za jugoslovensku privredu (projekat)
iV P i e vod i
1. '3"!i"!ske o prim9ni matematike u sovjetskom planiranju.
2. p S ,\.jahalanobis Planiranje u IndijL
1 vlat"!rnatlr::ke metode li ekonomiji.
'I $epar;'JYi
l. V, Tričković, 'Ispitivanje strukture i elastičnosti tražnje", Ekono,nist, 1-4/1957,218-269.
2. 8, Horvat. 'The Depreciation Multiplier and aGeneralised Thecry of
F'lx8d Capital Costs" The ,t1anchesrer School, May 1958, 136-159
3 B, Horvat, The Optimum Rate of Investment" The Economic Journal, December 1958, 748-767
4. V. Trićković, 'Strukturne promene u ličnoj potrošnji", C:.~onomist,
3/1960.427-458.
5 13 Horvat and V. Rasković, 'Workers' :\1anagement in Yugoslavia: A
C0mment". The journal of Political r:cono,ny. April 11)59, 194-198.
6 B. Horvat, "Drei Definitionen des Sozialprodukts " .'<oniukturpolltik, Et'stes Heft, 1960 27-40.
7 3 R0iv at. 'A Restatement of a Simple Planning Model with some
E:xamples from Yugoslav Economy' ,Sankhya, Series B, Vol. 23,
g
?~,f~S 2,3,29--48
i3 t!OfYat, , 'The Characteristics of Yugos18.Y :Sconomic Development"
jor:i'J/isf Thought and Pmcti:e, 1/1961 1-15.
ti n0rvat, Caracteristiq ues du develop Y'i1ent de l' economie Yougo·
::),u8stions actuelles du socia1isme. 60/1961, 89-105.
10. i3 Horvat 'The Conceptual Background of Social Product; inco11e and '!feo/th, Series IX (1961) 234-252.
l i. 8. Horvat, Radna vrij ed!l cs;; proizvodnj e jugosla ven s ke polj opri vrede
i inr!ustrije , F:.~or.omist, 4/1961, 512-523.
12, B, Horvat, 'Ii,aspodjela prema radu medju kolektivima", Naša stvarnost, 111962. 52-66,
i1 B, Ivanović, "Primena metoda 1- odstupanja u problemima odredjivanja
st"!pena ekonomske razvijenosti", Statistička revija, 2/1957, 125-154,
1-2/1959,26-42,1/1962.1-14, r:kono;nist, 2/1961, 182-205.
14, B .. Horvat, "Methodological Problems in Long-Term Economic De~ velopment Programming", Industrialization and Productivity, U Bulletin, 5/1962, 37-51. N .
15. 3. Horvat, "Ekonomska nauka i narodna pr.l",'rpda" " v . - ;'1asa stvarnost, 7-8/1962, 48-67. '
16. B. Ivanović "The es~ima+' : th' , • ' ,: L olOn 01 ,. e two dlmensional distributions of
17.
aSL~t:~tlC~/ set. based on the marginal distributions of its strata' SlOt/srica .'~eerlandico, 1/1963, 13-23.
B. Horvat, 'Naftni kartel u predratno]' Jugosla"l'j';" ,r::k k' I' v • ,'_ onoms I ana I
12-13 (1962) 205-222 '
18. 3 Savić, Problemi regionalne lične potrošnje u Jugoslaviji' Ekonomski anali, 12-13 (1962), 97-116.
19, D Nikolić, "Konstr k ., . d •• .li 'clJa Je nog ekonometrijskog modela za razvoj
industrije" r:konomist, 2/1963, 388-419,
20. M. Živković, 'Matematika u sOVjetskoj ekonomiji ,Naša stvarnost, 7-8/1963,126-135.
21.
22.
21.
22.
23
25
26.
27.
28.
v. Tričković Lična t ~ . k 1. '." , -. pO.rosnJa ao "Then] proIzvodne noUtike' " Ekonomist, 1-"~/1958. ~
V. :fičkoViĆ, "Tendencije potrošnje hrane u svetlosti savremenih lzUCavanja", Ekonomist, 1/1' eO 41-71.
~. Tričković, Lična potrošnja kao kriterij' prOl'z"odop ./ - , ", politike", ,'=,<oncmisf 1-2/1958
V, Tričković , 'Tendenci i e .Dotros" n i e ','1", arl.e - - u svetlosti savremenih iZučavanja . Ekonomist, l/l960 41-71
V i\late,iić ·'11· .. " • d .. - "'"Selna l 22to e operacionih istraživania . Statistička
reVIJa., 111963 1-18, .
B. i-Iorvat, )ue1o ue~ aST)Cct~ rio 1 l", ~C; !.
~ ~ - '-' l...... '-' '-Lv ~8. plaD.tllC2.GlOn economiq ue nationale; Les Annales de I econo>1)ie collective, 2-3 1963,
B. Savić N'''n ',Lo 1 • " 1. 1\'-, l::;li!ane seos 1iog s;:ano·,;ništva Srbije po pOljoprivred-
mm reJODlma~ , Urana I ishrana, IV 1963
B Horvat. "p. d I ~l' , J.~l,~::"O O~OS ~~ prOblemi dugcročnog programiranja privred-
nog razvoja" ,,:i(onon1s.'<i preg/ed, 10 -11/1962.
V. Medenica i V. Tričkević, "i\laterijalni i novčani tokOVi i n.iihov uticaj na cene i tržište Ekonomski pregled, 10-12/19(63. "
B. Marendić, '·Financ!.ranje djelatnosti visokog školstva SRH u periodu 196,0-63. godine ':konomski preg/ed: 10-12/1963
29. B. Horvat, "Samoupravljanje, centralizam i planiranje", Pregled, 5/1954. 413-444.
30. B. Horvat, "Dva modela efekata formiranja zaliha na kretanje društvenog proizvoda", Ekonomski pregled, 7/1964, 407-415
31. B, Hor:~t, "Ek.onomski smisao indeksa proizvodnje i cijena" Statlstlcka revi/a, 1/1964, 7-14
32 B. Ivan~vić "Statistički rasporedi sa aleatornim parametrima", Statistieka revija, 1/1964, 1-.6.
33. B. Horvat "The Optimum Rate of Investment Reconsidered" The Economic Journal, 1965 572-576
STANDARDIZATION OF SYMBOLS USED IN ECONOMICS
by
B ran ko H orva
internat,ona!iy ag;eed upon economic terminology does not exist,
Very often even national te:minoiogy ;5 not standardised. As a consequence
the symbols used jn economic anaiysis 'epresent a ~ather chaotic picture.
ln the present papet - to be foi lowed by othe~ papers hi an effort to stan
dardise terminoiogy and symbol ism in; the insi·itute' s research - an attempt
is made to lay down the p:'incipies fo'~ an efficient economic symbofism.
Aiso, two systems of symbols are wo;ked out· for ";'icro-economic analysis
and fo" SOCiai accounting. Two sho:" d;cJ..i'o"h~~ies·o.f tetmino!ogy and symbols
in five ianguages ole appended. The pU,'pose of the research was not to
work out an a il embrac!ng system, but rqthe: 70 formulate a minimal suf-·
ficjent basjs which would alio,'! consistent extenSion in various directions