1. uvod u zdravstvenu ekologiju.ppt

7/27/2019 1. uvod u zdravstvenu ekologiju.ppt

1/69

ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

prof. dr.sc. Irena Vedrina Dragojevidr.sc. Dubravka Vitali

dr. sc. Dubravka Vitali

Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Zavod za kemiju prehraneDomagojeva 2

e-mail: dvitali@pharma hr.tel: 016394772


2/69

1. UVOD


3/69

EKOLOGIJA - znanost koja se bavi istraivanjima meuodnosaokolia i organizama koji u njemu ive

BIOTOP = STANITEprostor na kojem se razvija biocenoza;ivotno stanite organskih vrsta edafotoptlo akvatopvoda klimatopatmosfera

BIOCENOZA = IVOTNAZAJEDNICA

skup populacija razliitihbiljnih i ivotinjskih vrsta unekom podruju uodreenom vremenuFITOCENOZA-biljna zajednica

ZOOCENOZA-ivotinjska zajednica

MIKROBIOCENOZA-zajednica mikroorganizama

EKOSUSTAV- cjelina koju ine biocenoza (ivotna zajednica) i biotop (stanite)


4/69

ATMOSFERA-zrani omota Zemlje

LITOSFERA-povrinski tvrdi pokriva Zemlje.Protee se 15000 m iznad mora i 11000 m ispodmora

HIDROSFERA-vodeni omota Zemlje

ATMOSFERA

HIDROSFERA

LITOSFERA

LITOSFERA

ATMOSFERA

EKOSUSTAVI

(obzirom na prostor)

LOKALNI

REGIONALNI

GLOBALNI

BIOSFERA: ukupnost svihekosustava naZemlji dijeli se naatmosferu, litosferui hidrosferu


5/69

EKOLOGIJA

AUTEKOLOGIJA SINEKOLOGIJA

istrauje odnos jedne vrste (ilijedinke) sa njezinom ivom ineivom okolinom

istrauje odnose unutarbiocenoze te odnosecjelokupne ivotne zajednice

prema okoliu

KLASINAPODJELAEKOLOGIJE

EKOLOGIJA

OVJEKA

EKOLOGIJA

ZAGAENIHSREDINA

RADIJACIJSKA

EKOLOGIJA

EKOLOGIJA

URBANIH

SREDINA

EKOLOGIJA

PROMETA

NOVIJA PODRUJA EKOLOGIJE

...itd.


6/69

ZDARVSTVENA EKOLOGIJA: znanost koja prouava meuodnosimbenika okolia i zdravlja ljudi (pojave bolesti)

Slika 1: imbeniciokolia koji moguutjecati na zdravljeovjeka


7/69


8/69

jedan od najvanijih zadataka zdravstvene ekologije je razvojspecifinih preventivnih mjera kojima e se izloenost opasnimimbenicima okolia svesti na prihvatljivu mjeru

opasni imbenici okolia najee su nusprodukti industrijske ilipoljoprivredne djelatnosti koja donosi ekonomsku dobit zajednici.Uklanjanje tih nusprodukata je skupo, no zagaenje okolia ugroava i

ljudsko zdravlje i samu proizvodnju

zadatak epidemiolokih studija i zdravstvene ekologije jest pronaiprihvatljivu ravnoteu izmeu rizika za zdravlje i trokova prevencijeizloenosti (modernizacije industrijske/agro proizvodnje).

zdravstvena ekologija e se u budunosti morati suoavati i sproblemima globalnog okolia. Biti e potrebno utvrditi utjecajtemperaturnih promjena, stanjivanja ozonskog sloja, UV zraenja,

migracija stanovnitva i zakiseljavanja tla na zdravlje ovjeka


9/69

EKOLOKIIMBENICIOKOLIA

ABIOTIKIneive utjecajne

veliine

BIOTIKIuzajamni utjecaji

ivihorganizama

PRIMARNO-PERIODIKI-pravilna izmjena;

temperatura, svjetlost

SEKUNDARNOPERIODIKI-

vea varijabilnost;vlanost, tlak,

topljivost plinova

u vodi

APERIODIKI-nema pravilnosti, veinaorg. im nije prilagoena

erupcije, potresi,

poplave

INTRASPECIJSKI(odnosi izmeu jedinki

unutar iste vrste)

INTERSPECIJSKI(odnosi meu razliitim

vrstama)

openita podjela ekolokih imbenika okolia


10/69

EKOLOKIIMBENICI

OKOLIA

KEMIJSKI FIZIKALNI BIOLOKI PSIHIKI SOCIJALNI

ivotinje mikrobi

zraenje temperatura vlaga vibracije (buka)

stres anksioznost dosada depresija

pregustanaseljenost

izolacija bezakonje

otrovi alergeni iritanti

podjela imbenika okolia u zdravstvenoj ekologiji:


11/69

intenzitet i kakvoaekolokihimbenika (temperatura, vlaga, salinitet, osvjetljenost,gustoa populacija itd.) mijenjaju se ovisno o vremenu i prostoru svaka vrsta moe opstati unutar odreenih granica (minimalne i maksimalnevrijednosti) odreenogekolokogimbenika

razmakizmeu minimalnih i maksimalnih vrijednosti nekogimbenika unutar kojihje ivotmogu naziva se

EKOLOKA VALENCIJA


12/69

EKOLOKI IMBENICIkoji najee uzrokuju promjene

u funkciji organizma

ONEIENJE ATMOSFERE(oksidi S, CO, Pb, Cd, Hg, F, azbest)

ONEIENJE VODE I HRANE(bakterije, virusi, protozoe, metali,nitriti, nitrati, nitrozamini, fenoli)

ONEIENJE TLA(ekskreti ovjeka, kuni otpad,

industrijski otpad, gnojiva, pesticidi)

ENERGIJA ZRAENJA(prirodno, rentgensko,

nuklearne elektrane, mikrovalovi)

KOMUNALNA BUKA(cestovni i eljezniki promet, zrani

promet, tehnoloka i kuna buka)

IMBENICI NASELJA(loe planiranje, prevelika gustoa,

plinovi, praina, boje, otapala...)

UZROKUJU NAJVEI BROJBOLESTI MEU SVIMIMBENICIMA OKOLIA


13/69

PRILAGODBA

GENETSKODIFERENCIRANJE;pregrub, preskup i pretromprilagodbeni mehanizam

PRILAGOAVANJEFENOTIPAhomeostatskim reakcijama napromjene u okoliu. Time seosigurava normalnofunkcioniranje organizma upromijenjenim svakodnevnim

uvjetima okolia

ovjek se prilagoava promjenama u okoliu podeavanjem vlastitih homeostatskihmehanizima ime se omoguuje normalno funkcioniranje organizma i u izmjenjenimuvjetima okolia


14/69

ODNOS IZMEU OPTEREENJA ORGANIZMA I PROMJENA ZDRAVLJA:

prilagodba i kompenzacija su

fizioloki mehanizmi kojima seorganizam brani od stresa(vanjskog i unutarnjeg) i ne znaeodstupanje od zdravlja

organizam najprije prolazi kroz

fazu homeosatske prilagodbestresu (A), a zatim kroz fazukompenzacijskih procesa priemu dolazi do promjena nekihfunkcija ali bez bitnog smanjenjarazine zdravlja (B)

ako je optereenje (stres) tolikoda se fizioloki mehanizmi obraneu potpunosti iscrpe dolazi dosloma sustava i stvarne promjenerazine zdravlja (D)


15/69

jedan od osnovnih zadataka zdravstvene ekologije jest utvrditiprihvatljive razineizloenosti pojedinim imbenicimaokolia

npr. max dozvoljenu dnevnu koliinu UV zraenja, max. dozvoljenekoncentracije tekih metala u pitkoj vodi, max. dozvoljene koncentracijeSO2 u zraku, max. dozvoljene koncentracije pesticida u hrani itd.

prihvatljive razine izloenosti znae da svakodnevna izloenostvrijednostima niim od zakonski donesenih graninih vrijednosti neepoveati rizik od pojave odreene bolesti (koja se povezuje s odreenimimbenikomokolia)

prihvatljive razine izloenosti odreuju se na temelju rezultataepidemiolokih studija za ije je provoenje potrebno poznavanjetemeljnih pojmova: IZLOENOSTI i DOZE


16/69

IZLOENOST

RAZINA

(DOZA)

TRAJANJE

za imbenikeokolia koji dovode do pojave akutnih (trenutnih)

uinaka odmah nakon poetka izloenosti upravo je trenutnarazina izloenosti presudna vjerojatnost pojave tj. indenzitetmoguihuinaka na zdravlje (slika 3.)


17/69

5-dnevna magla nadLondonom koja je nastalazbog nakupljenje CO2,SO

2, SO

3i H

2O i pepela u

atmosferi (izgaranjeugljena, preniski dimnjaci)

nastaje H2SO4 kojanagriza respirtorne organe

cca. 4000 smrtnihsluajeva uslijedrespiratornih bolesti

primjer imbenikaokolias akutnim djelovanjem,gdje je najvaniji parametarza procjenu rizika trenutnarazina izloenosti

Slika 3. Londonski smog, prosinac 1952.


18/69


19/69

IZLOENOST

RAZINA(DOZA)

TRAJANJE

mnogi imbenici okolia dovode do pojave uinaka u organizmu (promjenezdravstvenog stanja) tek nakon dugih perioda izloenosti. To je najee sluajkod kemikalija koje nemaju visoku akutnu toksinost, a perzistentne su uokoliu (ne razgrauju se) i akumuliraju se u organizmu (npr. teki metali-

Cd, organska iva; dioksini, PCB-i, neki pesticidi, azbest) te kod imbenikaokolia koji imaju kumulativni efekt (radijacija ili buka). da bi se procijenio rizik od izloenosti takvim imbenicima okolia nuna susaznanja o razini izloenosti u prolosti i ukupnom trajanju izloenosti(ukupna izloenost). Podaci o trenutnoj izloenosti nisu toliko relevantni


20/69

Slika 4. Meuovisnost ukupne izloenosti azbestu (doza trajanje izloenosti) i vjerojatnosti pojave karcinoma.

obzirom da jeazbest kemikalija

koja se akumulirau organizmu, zaprocjenu rizika odpojave karcinomanije toliko bitna

trenutna razinaizloenosti, veukupna izloenost(doze kojima suljudi bili izloeni

u prolosti itrajanjeizloenosti)


21/69

Tablica 1. Utjecaj buke na gubitak sluha u ovisnosti o dozi itrajanju ekspozicije

primjer imbenika okolia s kumulativnim efektom kodkojeg je za procjenu rizikavana i doza i trajanje izloenosti


22/69

kako se mjeri razina izloenostinekom imbenikuokolia?

ukoliko je promatrani imbenikokolia kemikalija, razina i dozaizloenosti utvruju se mjerenjemkoncentracije te tvari (ili metabolita)

u tjelesnim tekuinama i tkivima takav pristup naziva se biolokimonitoring

u biolokom monitoringu najeese koriste krv i urin

ovisno o promatranom parametru,za analizu se mogu koristiti i nekadruga tkiva / tjelesne tekuine(kosa, nokti, feces, majino mlijeko

itd.)


23/69

BIOPSIJE

masnog tkiva,

bubrega, jetre,

plua; sumnjana otrovanje

MAJINOMLIJEKO:

izloenostdioksinima

i PCB-ima

FECES:

procjena

nedavne izloenostitekim metalima

putem hrane

NOKTI:

izloenost arsenu

KOSA:

izloenostmetil-ivi

iz ribe

OSTALI

MATERIJALIKOJI SE KORISTE

U BIOLOKOMMONITORINGU

ponekad se u bio-monitoringu iz praktinihrazloga ne odreujekoncentracija promatranekemikalije, vekoncentracija nekog(stabilnijeg) metabolita.

mogue je kao mjeru

izloenosti mjeriti i nekibiokemijski parametar kojise mijenja porporcionalnosa izloenostipromatranom imbeniku

okolia (npr.karboksihemoglobin kaomjera izloenosti CO)

parametri koji se mjere

zovu se BIOMARKERI


24/69

interpretacija podatakadobivenih biolokimmonitoringom zahtjeva

detaljno poznavanjemetabolizma istraivanekemikalije to ukljuujepodatke o:

apsorpciji transportu akumulacijiizluivanju

npr. kod nekih kemikalijazbog brzog izluivanja inesposobnosti akumulacijeu organzmu moe se mjeriti

samo nedavna izloenost

ponekad koncentracije odreenekemikalije u jednom tkivu ukazujuna nedavnu izloenost, akoncentracije u nekom drugomtkivu ukazuju na ukupnuizloenost tijekom ivota(kemikalije koje se akumuliraju u

oganizmu). npr. poviene koncentracije Cd ukrvi ukazuju na nedavnuizloenost visokimkoncentracijama Cd. Nasuprottome, koncentracije Cd u urinumjera su ukupne koncentracije Cdu organizmu, tj. cjeloivotneizloenosti (Slika 5.)


25/69

Slika 5. Razine Cd u krvi i urinu tokom jednogodinje izloenosti poveanimkoncentracijama (na radnom mjestu)


26/69

kako se mjeri meuovisnost doze (izloenosti) i pojaveuinka?

zaveinuimbenikaokoliavrijedi da uinci koje oniimaju na organizam ovjekaovisno o dozi variraju odneprimjetnih fiziolokih/biokemijskih promjena dopojave tekih bolesti i smrti

veza izmeu doze iozbiljnosti uinka na

organizam naziva se DOZA-UINAK meuodnos (dose-response relationship)


27/69

Slika 6.Meuovisnost doze CO (biomarker:karboksihemoglobin u krvi) i njegovoguinkana organizam

Laganaglavobolja

Glavobolja,osjeaj vrtenja u

glavi

Munina,mraenje predoima

Nesvjestica

Smrt

UINAK

Karboksihemoglobin u krvi (%)


28/69

podaci dobiveni iz meuodnosa DOZA-UINAKvrlo su vrijednainformacija u planiranju epidemiolokih studija neke uinke je lake mjeriti od ostalih dok su neki od posebno

vanogznaaja za javno zdravstvo ne temelju navedenog (i drugih razloga) istraiva odabire kojiuinake promatrati u svojoj studiji

zbog individualnih razlika, ne reagiraju svi pojedinci jednako kodjednake izloenosti nekom imbeniku okoliada bi se utvrdio prosjean bioloki odgovor na odreenu razinuizloenosti (to je nuno potrebno za razumijevanje odnosa DOZA-UINAK) potrebno je ustvrditi meuodnos DOZA-ODGOVOR.meuodnos DOZA-ODGOVOR predstavlja raspon biolokihodgovora u grupi pojedinaca koji se javljaju kod jednake izloenostinekom imbeniku okolia (slika 7)


29/69

Dozax y

kod doze X (npr. CO)odgovor (npr. vrtoglavica)se javlja kod 50%populacije kod doze y odgovor sejavlja kod 95% populacije koja e se doza uzeti kaogranina ovisi o teinipromatranog uinka imogunostima i

trokovima smanjenjakoncentracijepromatranog imbenika uokoliu

Slika 6. Krivulja pokazuje meuovisnost DOZE I ODGOVORA. Najee (kodnormalne razdiobe) ima karakterisitini oblik slova S.

Odgovor(%)

95%

50%


30/69

osnovni cilj zdravstvene ekologije je pruanje kvantitativnih podatakavezanih uz zatituovjekovog zdravlja od nepovoljnih utjecaja okoliatj. donoenje ZDRAVSTVENO-EKOLOKIH STANDARDA

OKOLIA

ZDRAVSTVENO-EKOLOKI STANDARDI definiraju graninevrijednosti imbenika okolia unutar kojih ne treba oekivati tetno

djelovanje na zdrave ljude

zdravstveni standardi donose se na temelju brojnih istraivanja(terenska istraivanja, epidemioloka istraivanja, istraivanja naivotinjama) nakon to se utvrde meuodnosi, doza-odgovor, dozauinak, letalne doze promatranogimbenika,izloenost populacije itd.)


31/69

ZDRAVSTVENO-EKOLOKISTANDARDI

PRIMARNISEKUNDARNI/

IZVEDENI

primarni zdravstveno-ekoloki standardokolia je maksimalno prihvatljivi uinakna

organizam ili maksimalno prihvatljiva dozau organizmu uz prihvatljivu razinu rizika. npr. max. prihvatljiv gubitak sluha, max.prihvatljivo smanjenje razine hemoglobinau krvi, max. prihvatljiv porast incidencijespecifinih zdravstvenih promjena u

izloenoj populaciji.

sekundarni (izvedeni) zdravstveno-ekoloki standard je dopustiva razina

izloenosti pojedinim imbenicimaokoliau zraku, vodi, hrani itd. koja je odabranana temelju postojeeg primarnogstandarda vrijednosti standarda (maksimalnedoputene koncentracije u vodi, zraku,hrani itd) odabrane su tako da se neizazove reakcija u organizmu iznadpostojeegprimarnog standarda npr. standardi kakvoe zraka, vode,hrane, radnogokolia itd

SEKUNDARNI STANDARDI UGRAUJU SE UZAKONSKU REGULATIVU !


32/69

ODNOS RAZINE IZLOENOSTI (DOZE) I UINKANA ORGANIZAM: na temelju ovakvih krivulja mogu se

odrediti ZDRAVSTVENO-EKOLKISTANDARDI OKOLIAnumerika vrijednost standarda (S1-S5)ovisi o razini zatite zdravljakoju elimoosigurati S5- ukoliko elimo sprijeiti pojavuireverzibilnih uinaka S4-zatita stanovnitva i od reverzibilnihpromjena

S3-nee se razviti ni one reakcijekompenzacije koje bi se mogle smatratiprethodnicima reverzibilne bolesti S2-prevencija pojave reakcija prilagodbe S1- prevecija bilo kakve mjerljive reakcije u

organizmu

koji standard odabrati?odabir razine zatite (S1-S5) nije samo zdravstvena ve i ekonomska/drutvena odlukatrokovi suzbijanja nepovoljnih utjecaja okolia rastu eksponencijalno sa odabranom razinomzatite

odatle razlike u standardima pojedinih zemalja


33/69


34/69

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

doza (mg/kg tjelesne mase)

odgovor

2. nakon odabira ciljnog uinka izrauju se krivulje DOZA-ODGOVOR.

One se izrauju na temelju podataka iz epidemiolokih studija ili ee natemelju pokusa na ivotinjama. Osnovna svrha krivulje je odreditiNOAEL.

NOAELNo Observed Adverse Effect Level:eksperimentalno dobiven podatak; najvia ispitana doza (mg/kg tjelesne

mase) kod koje jo nisu uoenatetna djelovanja

A,B,C,D,E,F,G: dozeispitivane supstancije

(ekolokog imbenika)

C: najvia ispitana dozakod koje nije uoennikakav uinak

A B C D E F G

NOAEL


35/69


36/69

ADI = prihvatljivi dnevni unos je koliina neke supstance (obinoprehrambeni aditiv, ostatak pesticida, teki metal) u hrani ili pitkoj vodikoja se moe unositi u organizam itavogivota bez opasnosti pojave

rizika za zdravlje.izraava se u mg/kg tjelesne mase dnevno izvodi se na temelju dugoronih studija na ivotinjama iepidemiolokih studija iz NOAEL vrijednosti organizacije odgovorne za izvoenje ADI vrijednosti:

WHO (World Health Organization) FAO (Food and Agriculture Organization)

PTWI = Provisional Tolerable Weekly Intake= prihvatljivi dnevni

unos je koliina neke supstance (obino prehrambeni aditiv, ostatakpesticida, teki metal) u hrani ili pitkoj vodi koja se moe unositi uorganizam itavog ivota bez opasnosti pojave rizika za zdravlje.isto to i ADI ali se definira za spojeve koji su lipofilni i

nakupljaju se u organizmu


37/69

4. Formiranje sekundarnog zdravstveno-ekolokog standarda

ADI vrijednosti (prihvatljividnevni unos)mg/kg tjelesne mase

prosjean unos(konzumacija pojedinenamirnice, izloenostkoncentraciji neke tvari uzraku i sl.). Dobiva se iz

statistikih podataka

MDKmaksimalna dozvoljena

koncentracija neke tvari u okoliu(hrana, voda, zrak)

SEKUNDARNI ZDRAVSTVENO EKOLOKI STANDARD


38/69

primjer: ODREIVANJE MDK ZA TVAR X U PITKOJ VODI

ADI (x) = 1 mg/kg /dne

za osobu od 70 kg:

ADI (x) = 70 mg /dne

treba odrediti maksimalno

dozvoljenu koncentraciju tvari x zapitku vodu:

prosjena konzumacija vode /dne:

je 3 L

dakle, u 3 L vode smije biti max 70 mg tvari x

MDK (x) za pitku vodu = 23mg/L

Primjer je pojednostavljen i vrijedi jedino usluajuda se tvar x nalazi samo u pitkoj vodi i ni ujednoj drugoj namirnici. U suprotnom MDK za vodu je manji jer se mora uzeti u obzir imoguiunos u organizam iz drugih izvora


39/69

UINCI BEZ GRANINIH VRIJEDNOSTI:

postoje tvari kod kojih se ne moe primijeniti postupak

utvrivanja graninih vrijednosti preko NOAEL-a uz primjenufaktora nesigurnosti obzirom da ne postoji tako niska razinaizloenosti koja ne bi mogla izazvati uinak

npr. genotoksini karcinogeni: svaka izloenost, kako god niskabila moe dovesti do pojave karcinoma

kod takvih tvari granina vrijednost se ne definira kaokoncentracije ispod koje nee biti uinka ve se utvruje

prihvatljivi rizik za odreenu populaciju

npr. benzen, Cr (VI), PAH, akrilonitril itd.


40/69

osim donoenja zdravstveno-ekolokih standarada, vaan zadatakzdravstvene ekologije je konstantni monitorig i analiza ugroenostistanovnitva

ANALIZAUGROENOSTI

STANOVNITVA

TERENSKAISTRAIVANJA(mjerenje razine

izloenosti)

EPIDEMIOLOKAISTRAIVANJA(uinci na organizam uovisnosti o izloenosti)

POKUSNAISPITIVANJATOKSINOSTI(animalni modeli)


41/69

1. TERENSKO OCJENJIVANJE UGROENOSTI STANOVNITVA

kvantitativno mjerenje razine potencijalno opasnih tvari u okoliu (atmosfera, vodahrana)

usporeivanje rezultata s graninim vrijednostima (NOAEL, ADI, PTWI) dobiveniheksperimentalnim ili epidemiolokim istraivanjima

TERENSKOISTRAIVANJE

IZLOENOSTgranina vrijednost

nema vee opasnosti za zdravljestanovnitva

treba pretpostaviti moguenegativne uinke za zdravlje ipoduzeti mjere da se snize razine

izloenosti u medijima okolia


42/69

2. EPIDEMIOLOKO ISPITIVANJE TOKSINOSTI

ocjenjivanje stopa morbiditeta /mortaliteta u ovisnosti o raziniizloenosti stanovnika koji su izloeni razliitim razinamakemijskih tvari u okoliu

prate se promjene morfolokih, hematolokih, funkcionalnih,

biokemijskih i drugih promjena u ovisnosti o razini izloenosti izrauju se krivulje doze i uinka

povezuju izloenost s uincima na organizam


43/69

Slika 8. Mortalitet u ovisnosti ozagaenosti zraka

PRIMJERI:

Tablica 3. ovisnost incidencijesranog udara o puenju

GLAVNI TOKSINI IMBENIKA


44/69

POKUSNOISPITIVANJETOKSINOSTI

na pokusnimivotinjama ispitujese tip uinka te

frekvencija pojaveuinka ili jainauinka u ovisnosti odozi

ovakva istraivanjaea su utoksikologiji

GLAVNI TOKSINI IMBENIKAOKOLIA

uinci na koi

uinci na oku

razvoj reakcija preosjetljivosti

akutni toksini uinci

kronini toksini uinci

mutageni uinci

kanrcinogeni uinci

uinci na reprodukciju

uinci na razvoj potomstva


45/69

PODJELA TVARI PREMA AKUTNOJTOKSINOSTI:

1. izrazito toksine (LD50< 1mg/kg)

2. vrlo toksine (LD50 1-50 mg/kg)

3. umjereno toksine (LD50 50-500 mg/kg)

4. realtivno netoksine (LD50> 500-5000 mg/kg)

5. netoksine (LD50>5000 mg/kg)

IRITACIJA KOE I OKAdermalni testovi na koikunia/takora tijekom 4 ili24 sata; test na oku provodi se ukapavanjem ispitivane tvari u jedno oko kuniadok drugo slui kao kontrola

AKUTNATOKSINOST jednokratno oralno, inhalacijsko, dermalno ili intravensko unoenjeispitivane tvari. pokusne ivotinje su mi,takor i kuni.odreuje se LD50-doza ispitivane tvari koja ubija 50% pokusnih ivotinja

na temelju vrijednosti LD50moe se grubo klasificirati toksinost ispitivanetvari:

LD 50

mjera akutne toksinosti doza neke tvari kojauzrokuje smrt 50%ispitivanih pokusnihivotinja


46/69

pokusne ivotinje izlau se (inhalacija,ingestija, kutano) ispitivanoj tvari 90 dana

(subkronina toksinost) ili minimalno 1godinu (kroninatoksinost). pokusne ivotinje: glodavac i neglodavacmaka (obavezno kombinacija)

u pokusu se koriste najmanje tri razliitekoncentracije ispitivan tvari uz obveznu

primjenu i tako male doze koja ne izazaivareakciju prate se biokemijske, hematoloke,morfoloke i funkcionalne promjenepokusnih ivotinja kao i promjene

ponaanja

SUBKRONINA I KRONINA TOKSINOST


47/69

dio ispitivanja kronine toksinosti

mutagenost:

prate se in vitro i in vivo promjene ustanicama sisavaca (Amesov test,

testovi klastogenosti)

kancerogenost: najmanje dvije

ivotinjske vrste (najee takor i mi)izlau se vei dio ivota djelovanjuispitivane tvari te se prati nastanak

neoplastinih promjena

MUTAGENOST I KARCINOGENOST


48/69

2. ZDRAVSTVENAEKOLOGIJA I

SOCIOEKONOMSKI

IMBENICI


49/69

ZDRAVLJE

EKONOMIJA

OKOLI2. zdravstvena ekologija

1. ekonomika

okolia

3. ekonomika

zdravlja

1. stanje okolia neke drave ovisi o njenom ekonomskom razvitku imogunostima ulaganja u zatitu okolia

2. posljedino, stanje okolia utjee na zdravlje populacije3. zdravija populacija doprinosi ekonomskom razvoju


50/69

ekonomski razvoj ne znai nuno i vie zagaenja

ulaganje u zatitu okolia ovisi o fazi industrijskog razvitka

npr. od 1970. godine u zapadnim ekonomijama porast ekonomije 60%

emisije CO2 i NO ostale su iste emisije SOx smanjene su za 40%

problematini prostori danas:Zemlje treeg svijeta (tamo se premjeta sva prljavaindustrija Zapadnih zemalja) Kine i Indije (ubrzani ekonomski razvoj, bez ulaganja uzatitu okolia)


51/69

INVESTICIJE U OKOLIUKOJE NAJVIE

PRIDONOSEOUVANJU ZDRAVLJA

kvalitetnaopskrba vodom

kvalitetansanitarni sustav

kontrolakvalitete

namirnica

stalna kontrolakvalitete

vode i zraka


52/69

Slika 9. Ovisnost BDP-a i oekivanog trajnja ivota

u zemljama Europe


53/69

Slika 10. smrtnost novoroenadi upojedinim europskim dravama


54/69

Slika 11. Uzroci smrtnosti novoroenadi u europskim dravama

k ji l i d j j ib lj k li i ij i


55/69

koji su razlozi dueg trajanja ibolje kvalitete ivota u razvijenimzemljama?


56/69

proprorcionalno s porastom BDP-a raste i udio stanovnitva koje imaadekvatnu opskrbu vodom i adekvatnu sanaciju proporcionalno s porastom BDP-a raste i kvaliteta zraka proporcionalno s BDP-om rastu emisije CO2/staklenikih plinova(globalno zagrijavanje) te stvaranje otpada

zdravlje populacije osim o ekonomskim imbenicima ovisi i o nekimsociolokim kategorijama (stil ivota, navike itd.)npr. puenje, konzumacija alkohola, prehrambene navike, kretanje bitni su

imbenici okolia koji utjeu na zdravlje populacije


57/69

Slika 12. Postotak

puaa u razliitimeuropskim dravama


58/69

Slika 13. Prosjenagodinja konzumacijaalkohola 1970-1990) u

Europi


59/69

Struktura mortaliteta u Europskoj regiji 1989/1990


60/69

3. ZDRAVSTVENA

EKOLOGIJA U HRVATSKOJ

zdravstvena ekologija u irem smislu: javno zdravstvo
http://www.hzjz.hr/http://www.hzjz.hr/http://www.hzjz.hr/


61/69

zdravstvena ekologija u irem smislu: javno zdravstvo


62/69


63/69


64/69

praenje i unapreenje prehrane:


65/69

medicina rada:


66/69


67/69


68/69

zdravstvena ekologija u uem smislu (provjeravanje sekundarnih


69/69

g j (p j jstandarda)

1. uvod u zdravstvenu ekologiju.ppt

Documents