zzz - sociologija kulture i umj

8/2/2019 Zzz - Sociologija Kulture i Umj

1/6

AKULTURACIJA- je vrsta kulturnih kontakata, kada dvije ili vie kultura, razliitihdrutvenih grupa, dou u meusobni dodir i utiu jedna na drugu. Taj se dijalektiki proceskulturne interakcije naziva akulturacija. Enkulturacija je rezultat kulturne interakcije koji se

ostvaruje u toku kulturnog kontakta izmeu pojedinca i drutvene grupe. Kontra-akulturacija je reakcija ili vrsta otpora kulturnim uticajima i nasilnim nametanjima vrijednosti.

ASIMILACIJA- je proces kada jedna grupa integrie ili adaptira vrijednosti, norme, obiaje,kulturu druge grupe, prilagoava se na ivot druge grupe. To podrazumjeva gubljenje velikog

stepena autonomije i identiteta. Poeljno je da marginalna grupa postane slina dominantnojkulturnoj grupi.

AUKTOTONOST- se odnosi na samonikli dio kulture ili pojedinana dobra nekog naroda,zemlje, kraja, ono to je tradicijsko u narodnoj kulturi, i kao takvo svako ga odmah

raspoznaje. Auktotonost obuhvaa samo one kulturne tvorevine koje je neki narod posvesamostalno stvorio, te je njegova samonikla kreacija.

BOSANSKI SREDNJEVJEKOVNI KULTURNI KRUGOVI - bogumilstvo, heraza, crkva

bosanska, imala je politiku ulogu. Zbog vjerskih pitanja uplela se rimska crkva i politikompretenzijom povela kriarski rat. No bonjaci nisu eljeli odbaciti svoje vrijednosti, norme,

obiaje i identitet, reakciona Bosna, Bobovac, Jajce, elitistika kultura staleki organizovanevlastele.

CIVILIZACIJA- je via faza kulturnog razvitka ovjeanstva, kada ovjek prevazilaziperiod divljatva i pronalazi pismo.

DIFUZIONISTIKA TEORIJA KULTURE- objanjava kulturne promjene direktnomposljedicom fizikog mijeanja i irenja kulturnih vrijednosti, sadraja, dvije ili vie kultura,

istiui uticaj spoljanjih faktora u kulturnim promjenama. Heliolistka kola poriemogunost mnogostrukog porjekla istih kulturnih vrijednosti u razliitim djelovima svijeta.

DINAMIKA- kultura kao promjenjiva drutvena pojava je dinamika socioloka kategorijakoja se historijski mijenja, kree se i razvija, zbog promjene drut.uslova i okolnosti. Treba

zato izuavati dinamike kult.procese a ne samo statike elemente kulture. Interakcija tih

pojedinih elemenata ini sutinu kulturne dinamike.

DISTINKCIJA- isticanje razlika npr.izmeu popularne kulture i njoj suprotne visoke kulture(obrazovanih, ili ak elite). Suprotstavljanje jedne vrste kulture drugoj, drugaijoj, za kojusmatra da nije na pravom putu.

DOKOLICA- je slobodno vrijeme u kojem je ivjek slobodan za neposredno djelatno

ostvarenje, za igru, stvaralatvo. Utie na razvitak osobnosti. Kultura slobodnog vremena.Slobodno vrijeme jedino ima smisla, ako se provodi bez prisile i ako razvija kreativnost,kritinost i zdravlje. Ako se koristi kroz konzumentski, potroaki stil, pasivno, kao bjeg od

odgovornosti ima razarajue uinke. U potroakom, masovnom drutvu preovladavapasivni, potroaki stil koritenja slobodnog vremena i u drutvu masovnih medija, to

doprinosi alijenaciji. 1


2/6

DOMINACIJA- organizovani ili prinudni oblici asimilacije izvjesnih drutava, klasa i sl. ukorist jedne grupe koja eli da promjeni kulturu manjih u cilju potinjavanja potrebamadominantne grupe radi obezbjeenja dominacije.

EKLEKTICIZAM- je uzimanje iz drugih stilova; spajanje raznorodnih stilova iliposuivanje elemenata jednog pravca u drugi.

STIL- je nain izraavanja, nain ivota svojstven nekoj grupi, klasi, pokretu. U umjetnostida bi stil bio prihvaen i prepoznatljiv mora imati unutranju i vanjsku povezanost. To su

posebni odabrani oblici i elementi i na poseban nain rasporeeni i sloeni u jednuharmoninu cjelinu. Stil epohe, nacije, drave, regiona, pojedinca, kole, pravca.

ELEMENTI I OBLICI KULTURE- elementi i komponente( simboli, jezik, vrijednosti,norme, rituali, obiaji); oblici kulture (tradicionalna, elitistika, masovna i podkulture).

EVOLUCIONIZAM- izjednaava napredak i evoluciju kulture i bioloku evoluciju, i da susve kulture prole kroz 3 faze: divljatvo, barbarstvo i civilizaciju.

FUNKCIONALISTIKA TEORIJA KULTURE- smatraju da je svaki kult.sadrajposljedica ili funkcija odgovarajue potrebe ovjeka, i da e trajati dok ih zadovoljava.

GLOBALIZACIJA KULTURE- posljedice razvoja svjetskog trita, duboko zadiru ukulturu, identitete i ivotne stilove. Globalizacija ekonomskog djelovanja prate kulturne

transformacije, procesa koji se zove kulturna globalizacija. Ujednaavanje ivotnih stilova,

kulturnih simbola i transnacionalnih oblika ponaanja. Lokalne kulture i identiteti su

iskorjenjeni i zamjenjeni univerzalnim simbolima svijeta robe uz pomo reklama i mas-medija. Briu se nacionalne i klasne granice, koristi se metod kosmopolitizacije.

IDENTITET- sve ono to ini odreenu grupu ljudi, pod uslovom da imaju iste ili slineideje, afinitete, stremljenja. On se zasniva na svijesti i saznanju o nekim zajednikimkarakteristikama (jezik, obiaji, obrasci ponaanja, vrijednosti i stila ivota).

IDEOLOGIJA- je sastavnica kulture, sustavi vrijednosti i vjerovanja jer proizilaze iz vjere ane iz iskustva. Kultura u doba globalizacije preuzima funkciju ideologijske mobilizacije, kao

sredstvo za ostvarenje politikih ciljeva. Prosvetiteljstvo zahtjeva vjeru u razum, um i

napredak preko prirodnih i empirijskih nauka.

KAFANSKA KULTURA- kafana kao javni prostor imala je vanu ulogu u uspostavljanju iodravanju grupnog identiteta. Kao ustanova ona je sastavni dio javnog ivota. Jedan je od

temelja graanskog drutva 19.st. Na irenje kafanske kulture uticao je industrijski razvoj

(kapitalizam), koji je stvorio i potroaa (radnika), i proizvod za potronju (alkohol) apsint jebio est motiv kod slikara 19.st. Kafane postaju sjecite razliitih klasa, stalea, profesija

(homogenizacija). Boemi i boemija, nastali su u kafani (pariki Latinski kvart), protivnici

malograantine, tradicije i inovnika, u kafanama su se vodile, rasprave o drutvu iumjetnosti, itala nova djela, formirali politiki pokreti (Jakobinci). 2


3/6

KI- je industrijski, masovan, serijski proizvod kapitalizma, koji crpi elemente iz visokekulture; lako dospijeva na trite kao roba uz pomo podrke mas-medija; kulturna funkcija jeustupila mjesto profitu. Kao roba zahtijeva samo pasivne oblike potronje od svoje publike sa

niskim nivoom ukusa.

KONFLIKTI U KULTURI-su sukobi i protivurijeja u kulturi. Vrste konflikata, konflikt:linosti, pojedinaca i grupe, unutar grupe, potreba, vrijednosti, motiva, uloga, interesa, ciljeva,vizija, prava, obaveza...

KULTURA- je skup svih procesa, promjena i tvorevina, koje su nastale kao posljedicamaterijalne i duhovne intervencije ljudskog drutva. Ona je materijalna i duhovna; istorijska i

dinamika, razvojna kategorija; izuava se s obzirom na vrijemenske i prostorne promjene;istie se uloga svjesnog rada. Osnovni smisao joj je da olaka odranje, produenje i napredak

ljudskog drutva. Vrste su: tradicionalna, elitistika i masovna.

KULTURALIZACIJA- je proces podizanja ope razine svega to se vezuje za kulturu(kulturalizacija politike, ekonomije...).

KULTURALIZAM- je shvaanje drutvenih pojava kao duhovno-kulturnih tvorbi. Vriodvajanje kulturnog momenta od socijalnog, smatraju da se u drutvu mogu odigrati krupnesocijalne promjene, a da se pri tom njihova kultura zbog toga ne izmjeni.

KULTUROCENTRIZAM- je shvaanje da su neka drutva kulturnu razvijenija od drugih, ida jednu kulturu treba predpostaviti svim drugim kulturama.

KURTOAZIJA-uiniti neto reda radi, jer se to od nas oekuje, ili to to nalae drutveniobiaj i jer su to neija oekivanja, otmjeno ponaanje, fino ophoenje, lana uljudnost danebi smo povrijedili oekivanja drugog.

LIKOVNA UMJETNOST PRVOROENE KULTURE- peinski crtei su prauzoricijeloj umjetnikoj i kulturnoj djelatnosti. Umjetnost kao sredstvo prakse i oruje u borbi za

ivot, gdje lovci slike koriste kao klopke za duhove divljai, pomagale su im krozmagijsku funkciju u uspjenom lovu. Ta djela su bila svrsishodna i bila dio magijskih i

ritualnih obreda kao jedna od prvih misaonih i duhovnih izraajnih potreba ovjeka, iz ega su

se razvile mnoge druge kulturne potrebe. Tako se likovna umjetnost povezuje sa drutvom,egzistencijom i potvrivanjem drutvene grupe.

ZATVORENE KULTURE- podrazumjeva ograniavanje rasprava o novim pristupima,imaju strah od promjena i uticaja s vana, insistira na tradiciji, konzervativna su i reakciona

drutva i spreavaju pozitivne i progresivne akulturacijske procese iz religioznih,

ekonomskih, politikih, ideolokih razloga.

OTVORENA KULTURA- je iva i promjenjiva, ima elju da se u pozitivnom smisluizmjene postojei drutveni i kulturni uslovi, ona je za akulturalizaciju. Dobrodole su noveideje, ljudi i rasprave su ivopisne. 3


4/6

MASOVNA KULTURA-je proizvod industrijalizacije, urbanizma ikapitalizma, irena mas-medijima obraa se masovnom potroakom drutvu svih uzrasta,klasa i sl. Ona kolonizira svijet i namee svoj niski sistem vrijednosti i normi. Informacije i

proizvodi koje alju su beskrajno umnoeni i standardizovani, te su lako dostupni i lakorazumljivi iroj publici. Simboliki sadraji se umnoavaju putem tampe, fotografije, filma,

kopije, radija, tv-a, ime omoguuju irok domet i istovremenost i koliinu, to su temelji

masovne kulture. Funkcija nastanka takve kulture je komercijalizacija, manipulacija i profit.Oni stvaraju potroaki mentalitet preko mas-medija i reklama, koristei posljedicetehnolokih promjena koje su uticale na promjenu naina koritenja slobodnog vremena, sada

ve pasivnih potroaa. Dolazi do smanjenja socijalne distance, homogenizacije i

demokratizacije kulture i umjetnosti, kia, internacionaliziranja kulturnih vrijednosti, sve se

mjea i pojednostavljuje. Poslodavci, menaderi nameu kulturne vrijednosti i stvara sekvalitativno nova publika eljna spektakla i hitova.

MIT- predstavljaju prie nastale u raznim kulturnim podrujima koje govore o porjeklu inastanku naroda, bogova, civilizacije, i svijeta. Vezani su za religiju i rituale. Prenose se sakoljena na koljeno ili usmenom predajom. Jo uvjek je prisutan u nekim izoliranim,

primitivnim drutvenim grupama, koji posjeduju kulturu sa mitovima, totemizmom imagijom.

MORAL- je historijski odreen, podlean promjenama i direktan je odraz interesa nekegrupe, klase, profesije... Uz moral se vee i pojam etike. Moral je skup ne pisanih pravila,

obiaja, pravila i normi koji su prihvaeni u ivotu neke zajednice. Moral odreuje kakvo

ljudsko djelovanje treba biti i regulie meuljudske odnose.

NASILJE - je uzurpacija slobodne volje, drutvo ga proizvodi jer ima uroen instikt i potrebuza nasiljem.

NORME- su drutvena pravila ili upute o prikladnom ponaanju u odreenim situacijama.

POLIKROMIJA- je vie nezavisnih kulturnih elemenata u okviru jedne te iste kulturnegrupe povezane u jednu harmoninu cjelinu, naprimjer u hrvatskom jeziku razliite vrsteregionalnih dijalekata.

POLITIKA KULTURA- oznaava ukupne politike stavove pojedinih lanova drutvajedne zemlje, pri emu se stavovi smatraju kao izraz sistema vrijednosti koje se odnose nasistem dravne vlasti. Od politike kulture drutva zavisi stepen i nain sudjelovanja graana

u politici, jer ona utie na odnose izmeu vlasti i naroda. Ako je npr veinastanovnitva zademokratski politiki poredak, onda se politika kultura drutva naziva demokratskom.

PONAANJA- nije neto s im se rodimo, ve to stiemo odgojem i procesom socijalizacije.Kultura ponaanja trai razliite norme i pravila ponaanja i vrijednosti zavisno od situacije.Bitan je faktor meuljudskih odnosa. To je skup pravila i normi, verbalnih i gestovnih radnji

koje se oekuju od nas kao drutveno prihvatljive. 4


5/6

POZORINA KULTURA- moe da razbije mnoge tabue; ona javno, na iluzionistiki ifiktivni nain djeluje na drutvo, a esto i oslikava lice nekog drutva. Jedan je od monihmedija promovisanja kulture i identiteta i van svoje grupe. Pojavom filma i televizije potisnut

je u trei plan, to sada rade mas-mediji i politika. Zbog pritiska kia mnoga pozorita supretvorena u cirkuse radi zarade.

PRIJEZIR I AMONIZITET- Prijezir je emocija meuljudskog odbacivanja, esto natemelju predrasuda, pri emu se osjea ili pokazuje omalovaavanje prema lanovima grupe

kojoj ne pripadamo. Ishodite prijezira je u vrijednosnom sistemu odreene kulture ili

pojedinca. On je sredstvo socijalizacije jer u sebi sadri prijetnju prema onome ko se ne dri

zadanih vrijednosti grupe. Onaj koji prezire sebe stavlja na kulturno ispravnu stranu.

Bezuvjetni prijezir je odbacivanje grupe ili pojedinca samo zato to je odreene rase,seksualnog opredjeljenja, porjekla.

PROCESI KULTURNI- su kulturne (promjene, dinamika, kontakt) i uzajamna interakcijapojedinih elemenata kulture (kulturne: osnove, fokus, model, prerada, otpor, motivi, crte...).

ROMANIZACIJA- je proces irenja latinskog jezika, rimske kulture i rimskih obiaja,asimilirajui se nasilno sa osvojenim starosjediocima koji brzo primaju latinski jezik kojipostaje dominantan. Kosmopolitsko rimsko drutvo (otvoreno za sve tradicije kulture, beznacionalnih granica) stvaralo je uslove za sintezu starih kulturnih osnova starosjedioca i

novodonesenih rimskih naela i pravila. Stapanje se primjeuje u vjerskim obiajima,arhitekturi, knjievnosti i umjetnosti.

RAZLIITOST U KULTURAMA- sistematske i kulturne razlike su individualistike ikolektivistike. Individualistike kulture su zapadne kulture, koje naglasak stavljaju na

osobne atribute. Pod kolektivistikim kulturama smatraju se istonjake kulture, koje

naglaavaju odnose i veze meu ljudima, uloge, obaveze, odgovornosti itd. Razlikuju se po

obiajima, pravnoj kulturi, etikim, moralnim vrijednostima i dravno-pravnom sistemu,

ideologijama, institucionalne razlike, razlike sloboda i jednakosti pojedinaca, razlike utradicionalnimi religijskim normama, svjetovnom moralu, u drutvenim strukturama itd.

SINKRETIZAM- odnosi se npr. na mjeanje razliitih vjerskih i kulturnih tradicija, uuslovima ne jednake drutvene moi. U religijskom kontekstu se odnosi na oboavanje jednog

boga pomou obrazaca i tradicija nekog drugog boga.. Anti-sinkretizam nastaje u situacijama

multikulturalizma gdje skupina pokuava sauvati svoj integritet i sauvati se od stranihuticaja (Npr. napori turskih emigranata da ostanu muslimani u Njemakoj).

SNOBIZAM-lano plemstvo, malograantina je drutvena pojava u kulturi masovnogdrutva, iji je smisao da se kao subjektivna komponenta ujednaavanja kulturnih vrijednosti i

drutvenog poloaja pojedinca ili grupa, iskoristi kao sredstvo drutvene promocije ili kaosredstvo za obezbjeivanje drutvene distance od ostalih slojeva drutva. Umiljaju da su

drutveno superiorniji od drugih i ele da ostvare samo linu drutvenu promociju krozlicemjerstvo, glumu, i ele da se promoviu drugaijim i boljim nego to zaista jesu.

SOCIJALIZACIJA- je proces pomou kojega se neki pojedinac ili grupa osposobljavaju daprime odreene kulturne vrijednosti i da te vrijednosti prenese na druge i da ih razvijaju. 5


6/6

STECI I OBLICI KULTURE- ostrvska umjetnost, nadgrobni spomenik, elitistiki itradicionalni mitoloka, epska, etnika, istorijska, folklorna, umjetnika i obiajni oblikkulture vlastele, narodni obiaji i plesovi, jezik, pismo, nacionalna kulturna batina,

auktotona regionalna kultura, srednjevjekovna kultura, lokalna orginalnost, kulturni fenomenregije...

SUBKULTURA- ili podkultura je skup normi, vrijednosti i obrazaca ponaanja to razlikujegrupu ljudi od ostalih lanova grupe. S obzirom na nosioce razlikujemo subkulturu: mladih,

radnika, seosku, gradsku, malograansku. Prema vremenskoj dimenziji: antika, renesansna,moderna. Prema pojedinim oblastima kulture : jezik, umjetnost, nauka, moda, sport, religija.

PROTIVKULTURA su pojave u drutvu za koje se smatra da su drutveno i kulturnodevijantne i perverzne (alkoholizam, prostitucija, kraa, sadizam). Nastaje usljed poremeaja

sistema vrijednosti ili odsustva socijalne kontrole.

SVJETONAZOR- oznaava odnos pojedinca prema okolini, u kojem zauzima odreenipogled na svijet, vienje, stavovi prema ukupnoj zbilji.

OK I NASILNA ASIMILACIJA- kulturni ok opisuje osjeaj iznaneenja, zabrinutosti,koji ljudi osjeaju kada se nau u sasvim drugaijoj drutvenoj okolini, kada naiu na neto

potpuno drugaije ne shvatljivo normama koje su stekli prilikom socijalizacije. Simptomi sudepresija, idealizacija stare kulture, gubitak identiteta, stvaranje stereotipa o novoj kulturi...

TRADICIJA I PROGRES- su komponente kulture. Tradicija podrazumjeva prenoenje vestvorenih i prihvaenih drutvenih kulturnih vrijednosti (mitoloka, epska, etnika, istorijska,

folklorna, umjetnika). Progres je komponenta kulturnog kretanja, dinamike, ija se sutinasastoji u stvaranju ili kreaciji novih vrijednosti (hunanizam, razvijanje sloboda).

UMJETNOST- je oblik drutvene svijesti (koju ima samo ljudska vrsta) koji obuhvata iizraava iroku oblast ljudskog iskustva (osjeanja, miljenja i postupke) u estetskim formama

koje se obraaju ulima, s ciljem da preko njih izazovu u nama emocionalne, intelektualne i

voljne aktivnosti i reakcije. Umjetnost je uslovljena drutvom i obrnuto. Umjetnost je osobita

ljudska djelatnost koja ukljuuje stvaralaki zanos, stvoreno djelo i doivljavanje samog djela.

URBANA KULTURA- je kultura gradova, nastala nakon industrijalizacije i urbanizma.Manifestuje se kroz razne vidove subkulture, specifine i neobine kulture ponaanja, igre i

plesove, muziku, modu, estetske ideale, a esto su na granici diletantizma.

RURALNA KULTURA- je kultura manjih mjesta koja nisu grad. Njeguju tradiciju, ljubavprema prirodnom okruenju, folklornoj kulturi i muzici, tradicionalne igra i natjecanja(koride); inters za porodicu i meu-komijske odnose, religioznost. Socijalne razlike su male;

obiaji i moral su homogeni; zamagljena je granica izmeu radnog i slobodnog vremena;institucije slobodnog vremena su krme i sajmovi.

VREDNOTE ILI VRIJEDNOSTI- su sve one tvorevine (materijalne i duhovne) koje moguda zadovolje neku ljudsku tenju a da pritom ne dovedu do osujeenja neke druge njoj sline.To su apstraktne ideje o tome ta je dobro, ispravno i poeljno. 6

zzz - sociologija kulture i umj

Documents