Zoran Malenica NEJEDNAKOSTI U OBRAZO-

VANJU Zagreb, 26. svibnja 2014.

- govoreći načelno, u modernim društvima

OBRAZOVANJE je glavni i “normalni” ka-

nal uzlazne društvene pokretljivosti;

- stjecajem povijesnih i političkih okolnosti,

u hrvatskom društvu u posljednjih dvadese-

tak godina na djelu su bili i netipični kanali

društ. pokretljivosti (politički i ratni);

- obrazovanje može biti glavni kanal društ. pokretljivosti pod uvjetom da “jednakost obrazovnih šansi ne uključuje samo formal- nu jednakost,... nego i identificiranje i ukla- njanje svih društvenih čimbenika koji dovo- de do nejednakog pristupa obrazovanju i nejednakih obrazovnih rezultata, čimbenika koji su rezultat socijalnih razlika ili svjesnog društvenog zatvaranja koje putem pribavljanja ...

...obrazovnih kvalifikacija reproducira društ.

nejednakosti na nelegitiman način.”(Citat

iz članka Ž.Pavića i K.Vukelića: Socijalno

podrijetlo i obrazovne nejednakosti:istraživa

nje na primjeru osječkih studenata i srednjo

školaca, REVIJA ZA SOCIOLOGIJU, (40),

broj 1-2/2009; str.58-59.)

- dosadašnja empirijska i druga istraživanja (više ih je bilo u razvijenim zapa-

dnim društvima nego kod nas) obrazovnih sustava pokazuju da postoji niz društvenih čimbenika koji dovode do nejednakog pristupa obrazovanju i do ne- jednakih obrazovnih rezultata;

- u nastavku ovog izlaganja navest ću najvažnije oblike nejednakosti ne ula- zeći pri tome u pojedinosti s obzirom na ograničeno vrijeme za izlaganje;

I. Na razini osnovnoškolskog obrazovanja možemo uočiti nekoliko vrsta neje- dnakosti: 1. velike razlike u kvaliteti i opremljenosti školskih zgrada (starost, kabineti za prirodoslovne predmete, sportske dvorane, informatička opremljenost, razli- ke u broju učenika, rad u dvije ili čak tri smjene ...);

2. problemi s uključivanjem djece romske etničke pripadnosti u osnovne ško-

le (neprihvaćanje miješanih odjeljenja, prikriveni rasizam ...);

3. najava MZOS-a o ukidanju škola s malim brojem učenika; neki kritičari su

takvu namjeru dovodili u vezu s nejednakošću;

4. privatne škole – javne škole; s obzirom na to da imamo malen broj priva-

tnih škola te da one postoje relativno kratko vrijeme, kao i to da nemamo

komparativnih istraživanja o kvaliteti privatnih i javnih škola, ne možemo

meritorno govoriti o eventualnim nejednakostima koje stvara ovo dvojstvo

(javno – privatno);

II. Na razini srednjoškolskog obrazovanja možemo zapaziti nekoliko pojava koje utječu na nejednakost obrazovnih šansi:

1. do sada su postojali dodatni bodovi koje su dobivali učenici (učenice) prili- kom upisa u srednje škole ukoliko su u osnovnoj školi učili dva ili tri strana jezika odnosno pohađali glazbenu školu; Ustavni sud je, razmatrajući ustavnu tužbu u vezi s tim pitanjem, nedavno presudio da se radilo o diskri minaciji većeg broja učenika i naložilo MZOS-u da ukine dosadašnji pravil- nik o upisima u srednje škole; MZOS je to već učinilo;

2. porast “ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja”; koliko se malo pridaje važnosti ovoj pojavi pokazuje i to da ne postoje niti precizni podaci o njihovom broju kod nas;

- u okviru SOCIOLOGIJE OBRAZOVANJA (više strane nego naše) postoji

obimna literatura o uzrocima ove pojave; ovdje navodim najrecentniji članak

troje mlađih sociologa o toj temi: D. Baturina – G. Berc – M. Majdak: Nevi-

dljiv problem – stvarni rizik: ispadanje učenika iz srednjoškolskog obrazova-

nja, REVIJA ZA SOCIJALNU POLITIKU, (21), broj 1/2014, str. 43 – 67.

- jedan od razloga većeg zanimanja znanstvenika za ovu pojavu jest da je

ona daleko proširenija SAD-u i većini zemalja Europske Unije (vidi Tablicu 2);

Tablica 1 – Postotak ispadanja učenika iz srednjoškolskog

obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2009. do 2012.godine

Godina %

2009. 3,9

2010. 3,7

2011 4,1

2012 4,2

Izvor podataka: EUROSTAT

Tablica 2 – Postotak ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja u

nekoliko država EU-e za 2010. i 2012.godinu Država Godina 2010. 2012. Sve članice EU-a 15% 12,8% Češka 5% Slovačka 5% Slovenija 5% Rumunjska 18,4% Italija 18,8% Malta 24,8% 22,6% Španjolska 28% 24,9%

Portugal 28,7% 20,8%

- pored niza sociokulturnih i psiholoških razloga ispadanja učenika kod nas

treba naglasiti i čisto financijske razloge – obitelj ne može platiti sve troško-

ve školovanja svog djeteta (udžbenici, prijevoz od mjesta življenja do škole,

troškovi marende ...);

- Kako su hrvatske vlade pokušale riješiti ovaj problem ?

- prema nekim parcijalnim istraživanjima (među njima je već spomenuti čla-

nak Ž. Pavića i K. Vukelića), pokazuje se da je uspjeh učenika u srednjim

školama povezan sa stupnjem obrazovanja roditelja kao i materijalnim sta-

tusom obitelji;

III. Na razini veleučilišnog i sveučilišnog obrazovanja također imamo nekoliko pojava koje utječu na nejednakost obrazovnih šansi:

1. do 2012.godine postojale su tri kategorije studenata prilikom upisa na

fakultete:

a) one studente koji su imali besplatan upis; njega su ostvarili na osnovi

dobrog uspjeha u srednjoj školi i na prijemnom ispitu (ako je postojao

na dotičnom fakultetu);

b) oni koji su imali status redovitih studenata, ali su plaćali studij (7000,

10 000 i 12 000 kuna) i

c) izvanredni studenti ili tzv. studij uz rad, koji su također morali plaćati

studij;

- aktualna vlada je 2012.godine ukinula kategoriju pod b); ta skupina studena

ta ne bi trebala plaćati studij uz obavezu da redovito polaže ispite i prelazi

iz godine u godinu; ne raspolažemo podacima o uspjehu ovih dviju genera-

cija, koje su se upisale na studij pod tim uvjetima, ali sumnjamo u to da ih je

više od 40 posto generacije zadovoljilo taj uvjet; oni studenti koji nisu u to-

me uspjeli moraju plaćati određeni iznos novca;

2. formiranje novih fakulteta, akademija, sveučilišta i veleučilišta (ovih poslje-

dnjih pretežno u manjim gradovima) možda je približilo mogućnost studira-

nja, ali je ugrozilo kvalitetu studija; o tome svjedoče nedavni članci u Jutar-

njem listu – 21. svibnja 2014., str. 12-13 i 23.svibnja 2014., str. 12-13, u

kojima se prenose neki nalazi o evaluaciji privatnih visokih škola i (javnih)...

...fakulteta u Republici Hrvatskoj;

3. rezultati jednog empirijskog istraživanja na uzorku od 200 učenika završnih

razreda osječkih srednjih škola i 200 studenata završnih godina osječkih

fakulteta potvrdili su hipotezu da su obrazovne ambicije (namjera nastavka

školovanja) i ostvareni obrazovni rezultat (dolazak do posljednje godine stu-

dija) povezani s obrazovanjem roditelja; ovo istraživanje je pokazalo da ro-

ditelji studenata u daleko većem postotku imaju fakultetsko obrazovanje u

odnosu na sve pripadnike generacije kojoj oni pripadaju (vidjeti već spome-

nuti članak Ž.Pavića i K. Vukelića u Reviji za sociologiju, (40), broj 1-2/2009, str. 53-70.)

- nema sumnje da bi slična istraživanja koja bi analizirala utjecaj obiteljskih

prihoda i profesionalnog statusa roditelja na obrazovni uspjeh njihova djeteta

dala slične rezultate; problem je u tome što takvih istraživanja zadnjih nekoli-

ko godina nemamo, a nismo ih imali mnogo ni ranije;

4. Cijene poslijediplomskih specijalističkih i doktorskih studija su za naše prilike

(pre)visoke što može imati i negativne posljedice na buduću selekciju novih

znanstvenika;