9školskenovine

Kako bi uvođenje dualnog obrazo-vanja, za koje se zalaže već gotovo tri godine, bilo što bezbolnije, Hrvatska gospodarska komora

pokrenula je projekt Cap4App sufinanciran novcem Europske unije Erasmus+, a kojim žele pomoći malim i srednjim tvrtkama koje primaju učenike na naukovanje da se za taj, po mnogima težak i složen posao, o kojem će na kraju ovisiti razina vještina i kompetencija učenika, što bolje pripreme.

– Namjera nam je zajedno s partnerima, između ostalih Austrijskom gospodarskom komorom i Sveučilištem u Zadru, te HOK-om Zagreb, SEECEL-om i Zavodom za zapo-šljavanje pomoći malim i srednjim tvrtkama kako bi bile što spremnije za naukovanje učenika i kako bi željele ući u krug tvrtki koje to rade. Prvu smo radionicu imali u Beču u okviru studijskog putovanja u kojem je deset djelatnika županijskih komora zajedno s par-tnerima boravilo u Austriji i obilazilo tvrtke, škole i komore te se upoznali s načinom na koji to kod njih funkcionira – objašnjava Božo Pavičin, samostalni savjetnik u HGK-u i voditelj projekta Cap4App.

Studijski boravak u Austriji omogućio im je da se upoznaju s drugačijom organizacijom naukovanja.

– Naučili smo, a to je po mom mišljenju iznimno važno, da je u Austriji gospodarska komora ne neizostavan partner, nego možda ima ključnu ulogu u strukovnom obrazovanju. Bez gospodarske komore u Austriji strukovno obrazovanje kakvo imaju sada ne bi postojalo. U strukovnom obrazovanju Gospodarska ko-mora Austrije zadužena je za sve od programa do mentora, njihova certificiranja i nadgleda-vanja njihova rada pa do ispita koji se polažu u Gospodarskoj komori. Sličan sustav kod nas postojao je u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Po-čeo je 1995. godine, pa je zbog niza problema, prvenstveno zbog malih kapaciteta za nauko-vanje učenika, ali i loše organiziranog prak-tičnog rada, 2004. godine pretvoren u JMOI model, koji imamo i danas, ponešto izmijenjen 2013. godine – podsjeća Pavičin i dodaje:

– Dakle, imamo model sličan austrijskom, samo se u znatno manjoj mjeri primjenjuje onako kako bi se trebao primjenjivati.

Ističe da je priprema za uvođenje dualnog obrazovanja nužna:

– Ovaj je projekt jačanje naših kapaciteta da bi se mogao provesti projekt dualnog obrazo-vanja, da bi mi, kad jednom i ako preuzmemo sličnu ili istu ulogu koju ima austrijska komora, bili spremni za taj posao. Posebno je važno da u potpunosti za to budu pripravne naše

Mora se vratiti povjerenje izMeđu

poslodavaca i škola

Hrvatska gospodarska koMora projektoM cap4app poMaže tvrtkaMa da priMaju učenike na naukovanje

u odnosu na 2008. godinu, broj učenika upisaniH u jMo

prograMe Manji je za čak 14 tisuća i s 24 tisuće pao

je na 10 tisuća upisaniH. to su zabrinjavajući podatci

te je krajnje vrijeMe da svi zajedno počneMo

poduziMati ključne korake kako bisMo taj negativni

trend preokrenuli. pri toMe preokretanje

trenda ne sMije nikako biti zadaća saMo Ministarstva

obrazovanja ili agencija za strukovno obrazovanja.

proMocija strukovniH zaniManja treba biti

zadaća sviju, gospodarskiH udruženja, poslodavaca i

obrazovniH institucija

10 broj 39 • Zagreb • 12. prosinca 2017.školskenovine

županijske komore koje će na terenu izravno pomagati tvrtkama. A da bi to mogle, moraju proći postupak edukacije i pripreme. Iako je HGK ušao u konkretne projekte pripreme za dualno obrazovanje, zakonska regulativa još nije promijenje-na da bi to u potpunosti omogućila, a i Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao da ima zadršku prema tome.

– Dugo razgovaramo i htjeli smo približiti taj austrijski model našem kroz izmjene zakona o strukovnom obrazo-vanju. Donekle smo to napravili. Uspjeli smo dobiti sustav mentorstva, odnosno nadležnost za sustav mentorstva, tj. da se mentori educiraju i polažu ispite u županijskim komorama. Zato je s nama i rektorica zadarskoga sveučilišta Dijana Vican, koja je najkompetentnija za izradu takvog programa za edukaciju mentora – kazao je savjetnik Božo Pa-vičin nakon radionice za predstavnike županijskih komora.

Program za mentoreNa toj je radionici prof. dr. sc. Dijana Vican predstavila program mentorstva u gospodarstvu, koji će, ističe Pavičin, HGK predložiti Ministarstvu gospodar-stva koje, nakon suglasnosti ministrice obrazovanja, konačno treba reći je li taj program prihvatljiv.

A da bi se mentori, koji osim volje da rade s učenicima moraju imati i mnogo znanja, osim stručnog i psihološkog te pedagoškog, mogli osposobiti trebalo je izraditi program njihove edukacije i polaganja ispita. Za to se pobrinula rektorica Vican. Motiv da se uključe u projekt želja je da se što prije riješi pro-blem strukovnog obrazovanja.

– Moje se sveučilište bavi i obrazova-njem nastavnika, a obrazovanje mentora jedan je segment iz ovoga projekta tako da je to izravan interes i doprinos Sve-učilišta dualnom obrazovanju. Najveća je manjkavost strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj u tome što se desetljećima samo reformira osnovna škola, strukov-nim se obrazovanjem nitko nije ozbiljno bavio, a ono proizvodi stručnjake koji osiguravaju vlastitu egzistenciju. Istodob-no su i kotač zamašnjak gospodarstva svake države pa bi tako trebali biti i kod nas. Puno je prigovora učenika i njihovih roditelja koji su na naukovanju u nekoj tvrtki umjesto učenja struke morali kuhati kave ili čistiti radni prostor. To nije ni naukovanje niti praktični rad. Ako se naukovanje odrađuje profesionalno,

onakvo kakvo je specifično za dualno ob-razovanje, ono ima svoja jasna pravila i zato je potrebno osposobiti ljude da zna-ju kako biti mentor u stjecanju određene kvalifikacije. A kad je riječ o uzorima iz drugih zemalja, temeljna je razlika iz-

među Austrije i Hrvatske u tome što naš četrnaestogodišnjak, kad završi osnov-nu školu, kuca na vrata srdnje škole, a njegov vršnjak u Austriji na poslodav-čeva vrata. To je moguće i kod nas, ali treba razgovarati i vidjeti što je najbolje za Hrvatsku. Ne možemo transplanti-rati model strukovnog obrazovanja ni iz jedne države nego trebamo napraviti svoj. Kad spominjemo Austriju, zaista ne smijemo zaboraviti ono što sam već rekla – na čija vrata kuca njihov učenik kad završi osnovnu školu. Na poslodavčeva

vrata koji u svojoj tvrtki već ima struč-njaka koji je zapravo i mentor učenicima. Mentoriranje je skup kompetencija koje, onaj tko će se time baviti, mora svladati. U dualnom obrazovanju mentor je sre-dište obrazovnog procesa. Onaj tko će to raditi mora biti u potpunosti osposobljen za to i ako se ide tim smjerom i program za mentore ima smisao. Predstavljeni program za mentore dobra je podloga za raspravu u sektoru gospodarstva – nagla-šava rektorica Vican.

Pad od 50 PostoDodaje da program koji je izradio njezino sveučilište nije nikakav dekret već samo rad ozbiljnih ljudi koji žele pripomoći tome da taj novi sustav strukovnog obra-zovanja zaživi. Rektorica Vican upozo-rava da je za sada još sve samo na razini projekta, kojem zeleno svjetlo tek treba dati Ministarstvo obrazovanja. Dodaje također da je naš problem što nitko do sada nikada nije rekao, primjerice, koja će zanimanja za deset godina Hrvatska trebati.

Nakon radionice održane u Zagrebu 4. i 5. prosinca, svi su sudionici postali sa-vjetnici za naukovanje, od kojih se, ističe savjetnik u HGK-u Božo Pavičin, očeku-je da budu posrednici između obrazov-nog sektora i gospodarstva te da svojim radom i zalaganjem vrate izgubljeno povjerenje između škole i poslodavca.

– To je posebno bitno jer je trenutno najveći izazov, ne samo za HGK, već za sve uključene u ovaj proces, promovi-ranje upisa u deficitarna zanimanja. Svi su podatci o upisima i interesu učenika za upise u zanimanja za vezane obrte u jedinstveni model obrazovanja, takozva-ni JMO sustav, poražavajući. U odnosu na 2008. godinu, broj učenika upisanih u JMO programe manji je za čak 14 tisuća i s 24 tisuće pao je na 10 tisuća upisanih. To su zabrinjavajući podatci te je krajnje vrijeme da svi zajedno počnemo podu-zimati ključne korake kako bismo taj negativni trend preokrenuli. Pri tome preokretanje trenda ne smije nikako biti zadaća samo Ministarstva obrazovanja ili Agencija za strukovno obrazovanja. Promocija strukovnih zanimanja treba biti zadaća sviju, gospodarskih udruže-nja, poslodavaca, obrazovnih institucija ali i medija. Postojeći sustav ne funkcio-nira, gotovo dvije trećine JMO zanimanja imaju pad upisa veći od 50 posto. To je dovelo do ozbiljnih poremećaja na tržištu rada. Zanimanja kod kojih bilježimo naj-veći pad – zanimanja u turizmu, građevi-ni i metalurgiji –upravo su ona za kojima postoji najveća potražnja na tržištu rada – upozorava Pavičin.

Pomoć na terenuObjašnjava da županijske gospodarske komore svim svojim članicama mogu omogućiti brzo, jednostavno i finan-cijski prihvatljivo uključivanje u sustav mentorstva i naukovanja:

– Za to je Komora već osigurala znat-na sredstva iz fondova EU u okviru pro-grama Erasmus+ kroz projekt Cap4App.

Da su županijske komore spremne ponijeti teret posredovanja između stru-kovnih škola i učenika s jedne strane te poslodavaca odnosno tvrtki kod kojih će obaviti naukovanje s druge potvrdilo nam je i nekoliko predstavnika županij-skih komora. Tomislav Tekić iz Županij-ske komore Slavonski Brod svjestan je stanja u svom području.

– Brodsko-posavska županija po svim je ekonomskim pokazateljima među najslabijima, a i demografski podatci su poražavajući, jer puno ljudi, nakon

Ne možemo traNsplaNtirati model strukovNog obrazovaNja Ni iz jedNe države Nego trebamo Napraviti svoj.

kad spomiNjemo austriju, zaista Ne smijemo zaboraviti da Njihov učeNik kad završi osNovNu školu kuca Na

poslodavčeva vrata koji u svojoj tvrtki već ima stručNjaka koji je zapravo i meNtor učeNicima. meNtoriraNje je

skup kompeteNcija koje, oNaj tko će se time baviti, mora svladati. u dualNom

obrazovaNju meNtor je središte obrazovNog procesa

dualNost skuplja dvije Najbolje stvari, a to su dostupNost teorijskog modela koji producira škola i dostupNost tehNološkog modela koji daje gospodarstvoEfka Heder, ravnateljica SEECEL-a

Prof. dr. sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru

11školskenovine

što završe obrazovanje kod nas, odlazi u inozemstvo. U razgovorima s poslo-davcima ispostavilo se da imaju veliki interes za našim učenicima i da su im posebno potrebni kadrovi metalopre-rađivačkog sektora. Imamo jako dobre odnose sa srednjim školama i u većini smo partneri u nekim projektima. Bili smo partneri Industrijskoj, Ekonom-skoj i Poljoprivrednoj školi na njihovim projektima. Ovo je jako dobar potez i mislim da će pridonijeti povećanju interesa učenika za određene struke, budući da se većina njih sada upisuje u gimnazije, a ne u obrtnička zanimanja. Dogodilo se da se ove godine čak jedan razred tesara u Obrtničkoj školi ugasio, jer nije bilo nikakvog interesa učenika za taj program. Tu vidimo svoju priliku da kroz razgovore s ravnateljima poma-knemo stvar s mrtve točke – kaže Tekić, vjerujući da gospodarstvo s njegova područja može financijski podnijeti plaćanje prakse učenicima.

pokriveni troškoviPavičin dodaje da će tvrtke moći dobiti 80 posto troška za učenika, za mentora mogu dobiti dio plaće i mogu dobiti ukupan iznos za certificiranje tvrtke za primanje učenika na praksu. Čak 80 posto tvrtki spremno je uključiti se u programe takvog načina obrazovanja, gdje bi učenik pola vremena boravio kod njih ako bi im se na neki način kompenzirali troškovi obrazovanja. Ministarstvo gospodarstva tvrtkama bi davalo dio novca kao potpore upravo za tu namjenu, za naknade učenicima, dio plaće mentora i ukupan trošak za certificiranje, naglašava Pavičin.

Prošlog je ljeta cijeli Jadran vapio za turističkim radnicima, konobarima, kuharima, slastičarima. Radne je snage nedostajalo, a što se konkretno može učiniti kako bi se učenike na obalnom području potaknulo da se obrazuju za strukovna zanimanja potrebna turizmu upitali smo Antoniju Bašić iz Županij-ske komore Split.

– Preko škola smo imali doticaj sa CISOK-om, koji provodi projekt Izaberi deficitarno, izaberi pametno i tu po-tičemo učenike na izbor deficitarnih zanimanja među kojima su najviše strukovna zanimanja – ističe i dodaje da tvrtke moraju biti potpora učenicima koji će izabrati deficitarna zanimanja:

– Treba okrenuti logiku razmišljanja, jer tvrtka mora shvatiti da je to ulaganje

u njezinu budućnost. Kao što će uložiti u marketing, tako će uložiti i u svog budućeg radnika koji će biti zaintere-siran tu ostati, zatim dobrim uvjetima rada, dobrim plaćama – upozorava

Bašić, naglašavajući da i Komora radi na privlačenju učenika u strukovne škole.

I kolikogod bili okrenuti budućnosti i idejama kako strukovno obrazovanje učiniti atraktivnijim i učinkovitijim, u HGK-u su svjesni demografske provalije u koju je Hrvatska upala, ali isto tako i činjenice da su kod učenika i njihovih roditelja prisutne predrasude prema stru-kovnim školama, odnosno zanimanjima.

– Jedan su problem učenici kojih je sve manje u JMO programu odnosno u naukovanjima. I broj im se prepolovio u posljednjih deset godina, što je strašno. U strukovnom obrazovanju također

pada broj učenika, jer danas je 66 posto učenika upisano u strukovne škole, a nekad ih je bilo više od 70 posto. Danas imamo situaciju da se u Istri daju stipendije za turistička zanimanja, ali se

sve stipendije ne iskoriste. U porečkoj Ugostiteljskoj školi, primjerice, prošle godine nijedan učenik nije upisan u program za konobara. Moramo biti svjesni da dualno obrazovanje mnogim učenicima nije prvi izbor, pa ni drugi i nisu motivirani pa je pitanje kako da ih mentor kod poslodavca motivira da ne bi ispali iz sustava, odnosno da zavole struku za koju se obrazuju te da budu pozitivan primjer svojim vršnjacima u izboru zanimanja. Plaće u strukov-nim zanimanjima više nisu tako male kao nekada, a i brže se zapošljavaju od mnogih drugih zanimanja tako da ni to

više nije argument protiv izbora stru-kovne škole. Osim toga, učenici će već za vrijeme školovanja dobivati novčanu naknadu i ta zanimanja ne bi trebala biti društveno manje vrijedna. Pri-

mjerice, u Austriji u brojnim tvrtkama glavni menadžeri imaju završenu samo srednju školu. To se kod nas ne može preko noći promijeniti, ali se sustav-nim radom i uvođenjem novih oblika obrazovanja ipak postupno nešto može učiniti. Stvorena je negativna slika o strukovnom obrazovanju zbog neodgo-vornih poslodavaca kojima su učenici na naukovanju nosili kavu, sendviče i čistili prostorije umjesto da svladavaju struku i na to reagiraju i učenici, njihovi roditelji i prosvjetni djelatnici. To se događa kad nema kontrole u sustavu, ali sad je ovo korak prema uređenom sustavu u kojem će sve biti definirano, znat će se tko kako i što radi, a trebao bi postojati i učinkovit sustav kontrole. Znamo da moramo vratiti povjerenje između učenika i poslodavaca – zaklju-čuje Pavičin.

plivati u olujnoj vodiZa Efku Heder, ravnateljicu Regional-nog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne europe (SEECEL), pitanje što će hr-vatskom gospodarstvu trebati za pet ili deset godina jest deplasirano.

– Hrvatsko gospodarstvo nije vodeće nego prateće i stoga mora biti spremno plivati u svakoj olujnoj vodi. I kad se govori o dualnom obrazovanju, nije dualnost s obzirom na program nego s obzirom na ishodište najnaprednijeg znanja. Dualnost skuplja dvije najbolje stvari, a to su dostupnost teorijskog modela koji producira škola i dostu-pnost tehnološkog modela koji daje gospodarstvo. U svim razvijenim drža-vama tehnološki su modeli puno jači u gospodarstvu nego u školama i presku-po je strojeve kupovati školama, kad sve to postoji u tvrtkama gdje učenici mogu sve naučiti. Hoćemo li kupovati skupe strojeve školama ili davati gospodar-sku injekciju gospodarstvu koje će to bolje iskoristiti za obrazovanje budućih kadrova? Svjedočimo strateškom preo-kretu, jer su dvije komore stale zajedno i voljne su i spremne, imaju želju imati odgovornu ulogu u kvaliteti obrazo-vanja mladoga kadra, rekle su da im je to važno i da žele uložiti svoje resurse. Drugo, stale su iza tvrtki koje nemaju kapaciteta, jer pitanje je zašto bi netko tko jedva preživljava na tržištu odvajao vrijeme da bi pridonio općem dobru odnosno obrazovanju. S ovim progra-mom Komora kaže da je cijela poslovna zajednica u Hrvatskoj voljna pridonijeti razvoju gospodarstva i učiti djecu, jačati njihove kapacitete, sudjelovati u tržišnoj utakmici, surađivati u jačanju kapacite-ta. I te je procese Komora voljna i koor-dinirati i podržati postojeće kapacitete u cijeloj državi. Postoji bojazan kod gos-podarstvenika da im obrazovani ljudi odu u inozemstvo, ali kad gospodarstvo i država ulože u nečije obrazovanje onda stavlja i određeni benefit, jer onda taj netko mora vratiti ono što je u njega uloženo obrazovanjem. I to je društveno odgovorno ponašanje. Biti poduzetnik nije lako, ali moramo kao društvo raditi tako da se mladim ljudima pomogne i da sva relevantna ministarstva rade kao jedno, a ne da svako vuče na svoju stranu – zaključuje Heder.

Predstavnik austrijske komore Philip Gregorić bio je zadovoljan onime što je čuo i vidio u Zagrebu.

– Potencijal vam je veliki i možete sve ili i više nego mi u Austriji. Sad imate priliku mijenjati se i prilagođavati – poručio je.

Irena Kustura, Marijan Šimeg

NegativNu sliku o strukovNom obrazovaNju stvorili su NeodgovorNi

poslodavci kojima su učeNici Na NaukovaNju Nosili kavu, seNdviče i čistili

prostorije umjesto da svladavaju struku i Na to reagiraju i učeNici, Njihovi

roditelji i prosvjetNi djelatNici

Antonija Bašić, Split Philip Gregorić, Komora Austrije Tomislav Tekić, Slavonski Brod

Božo Pavičin, samostalni savjetnik HGK