Životinja - -špoljar... · pdf file• nutritivna znanstvenih istraživanja u...

PREHRANA LABORATORIJSKIH ŽIVOTINJA

Dr.sc. Jadranka Bubić Špoljar, DMV CroLASA/GENERA d.d.

[email protected]

• PREHRAMBENE NAVIKE • LABORATORIJSKI MIŠEVI /MUS MUSCULUS/

• LABORATORIJSKI ŠTAKOR /RATTUS NORVEGICUS/

• KUNIĆ /RABBIT /

• HRČAK / MESOCRICETUS AURATUS/


• Nutritivna znanstvenih istraživanja u 20. stoljeću pokazala su da je prehrana

moćan alat za zaštitu okoliša sposoban promijeniti fenotip životinje • Sada već sa sigurnošću znamo da izbor određenih prehrambenih navika može

povećati ili smanjiti vjerojatnost razvoja određenih bolesti

• Hrana za laboratorijske životinje mora biti posebnih zahtjeva u recepturi, ukusna, svježe pripravljena, zadovoljavajućih prehrambenih potreba adaptirana za određenu vrstu laboratorijske životinje te u skladu sa posebnim zahtjevima dobre proizvođačke prakse


• Izuzetno je važno da je proces izrade hrane za laboratorijske životinje praćen kontrolom kvalitete kao i da je gotova hrana prošla procese analitičkih kemijskih i mikrobioloških kontrola uzoraka kako bi se izbjegle kontaminiranosti toksinima iz ugrađenih sirovina


• Postoji nekoliko vrsta dijeta klasificiranih prema stupnju

profinjenosti njihovih sastojaka

• Prirodni sastojci hrane za laboratorijske životinje su formulirani poljoprivrednim proizvodima i nusproizvodima te su komercijalno dostupni za sve vrste laboratorijskih životinja


• Iako nije značajan čimbenik u većini slučajeva, sastav hranjivih sastojaka varira u postocima, te može sadržavati niske udjele prirodnih ili umjetnih kontaminenata


• OBLICI PELETA


• POTREBE ZA HRANJIVIM TVARIMA

• BJELANČEVINE • UGLJIKOHIDRATI • MASTI • VITAMINI (A, D, E, K, B kompl. Folna kiselina, kolin, H (biotin), C) • MINERALI (Ca, P, Na, K, Cl, Mg, Fe, Cu, Mn, Zn, J, Se, Co)


• BJELANČEVINE (PROTEINI) • Unos je neophodan zbog unosa esencijalnih aminokiselina

(arginina, leucina, lizina, triptofana i dr) koje pojedini životinjski organizmi ne mogu sintetizirati nego ih moraju unositi prehranom


• Esencijalne aminokiseline • osnova su za održavanje životnih funkcija, učestvuju u sintezi

hormona koji reguliraju životne funkcije pa sve do sinteze protutijela važnih za imunosni/obrambeni sustav organizma


UGLJIKOHIDRATI • jesu naj važniji nositelji energije u organizmu (suvišak se prevodi u

masno tkivo) • Ugljikohidrati se uglavnom nalaze u žitaricama i mahunarkama • Količina ugljikohidrata povečava količinu izlučivanja fecesa iz

organizma


MASTI

• Mast je kao sastavni dio hrane važan nositelj energije • Masti su bogate esencijalnim masnim kiselinama i imaju važnu

ulogu u liposolubilnim vitaminima (A, D, E, K)


VITAMINI • Su neophodni dio svake prehrane i od iznimne je važnosti pravilan

unos i dobar balans • Hipo i hiper vitaminoza opasne za organizam • Literaturni navodi opisuju teške slučajeve hipervitaminoze;

nepovratna i teška oštećenja organskih sustava uslijed unosa pre velike količine pojedinih vitamina


• Organizam se zna obrniti od manjka vitamina (posegne za rezervama) ali se ne zna braniti od viška, oprezno s unosom vitamina


Osvrt na prehrambene navike laboratorijskih

• MIŠEVA • ŠTAKORA • HRČAKA • KUNIĆA


PROGRAM HRANIDBE MIŠEVA I ŠTAKORA

• Prehrambene navike se razlikuju prvenstveno u samoj građi probavnog sustava te i u hranidbenim potrebama

• Osnovna podjela laboratorijskih životinja jest prema vrsti hrane koju životinje za svoj opstanak trebaju:

• Biljojedi • Mesojedi • Svejedi


• Miševi, štakori i hrčci su svejedi ; njihove se prehrambene potrebe prvenstveno zasnivaju na Žitaricama

• Znamo da se u prirodi ti mali glodavci hrane prvenstveno

žitaricama a također i kukcima i mesom


Osobitosti u probavnom sustavu • Štakor nema žučni mjehur, ima podijeljeni želudac i veliko slijepo

crijevo

• Ova skupina malih laboratorijskih glodavaca potrebuje komercijalnu potpunu peletiranu krmnu smjesu za svoj pravilan rast i razvoj


• Preporučena hrana za miševe i štakore sadrži: 12-18% sirovih bjelančevina (90% suhe tvari), 4-5% sirove masti

• Tijekom graviditete potrebe ženki su: • min. 15% sirovih bjelančevina (a znatno manje za uzdržne

potrebe ) te oko 5 % masti • Obavezno je kroz hranu uzimati višu razinu vlakana kako bi

smanjili učestalost probavnih problema

• Obavezno je ograničiti masnoće u hrani!


MIŠEVI I ŠTAKORI MOGU JESTI HRANU ZA HRČKE • Nocturnal odnosno miševi, štakori i hrčci su noćene životinje i uglavnom se

hrane noću • Ad libitum • Nedostatna prehrana dovodi do: • alopecija • kaheksija i kržljavosti • pobaćaja ženki • uginuća mladih u leglu što je nepovoljno za životinje koje se podvrgavaju

pokusu


• Točno propisane dnevne potrebe za esencijalnim aminokiselinama i bjelančevinama

FIZIOLOGIJA MIŠA • Životni vijek miševa je 2-3 godine • Tjelesna masa odrasle životinje je 20-30 gr, ovisno o soju • Tjelesna temperatura im je: 36,5-38°C • Dnevno konzumiraju 12-18 g/100 gr (5 gr) • Dnevna im je potreba za oko 3-4 ml vode • Broj udisaja je 80-230 udisaja/min • Bilo je 500-600 otkucaja/min


FIZIOLOGIJA ŠTAKORA • Životni vijek štakora je 26-40 mjeseci • Komercijalni uzgoj: 1 godina • Tjelesna masa odrasle životinje: 270-500 gr, ovisno o soju • Tjelesna temperatura im je: 37,7ºC svim štakorima • Dnevno konzumiraju 15-20 gr hrane • Dnevna im je potreba za oko 22-33 ml vode • Broj udisaja: 80-230 udisaja/min


FIZIOLOGIJA ŠTAKORA

• Bilo je 300 - 500 otkucaja/min • Gestacijski period: 21-23 dana ovisno o soju • Ženka ima 12 sisa • Porođajna težina štakora: 4-6 gr • Brojnost legla: 6-13 (18) • Oči otvaraju 14-15 dan života • Odbiće od sise: 21 dan


FIZIOLOGIJA ŠTAKORA

• Spolna zrelost nastupa sa 4-5 tjedana starosti, (životinje su rano spolno zrele) • Dužina spolnog ciklusa odnoso estrusni ciklus ženke je 4-5 dana • Poliestrične su životinje • Pubertet nastupa: 40-60 dana života • Ženke su najbolje za rasplod s navršenih 2,5 mjeseca života • Ovulacija je spontana


FIZIOLOGIJA I ZNAČAJKE VRSTE HRČAK • Znanstveni naziv: Mesocricetus auratus • Potencijalni životni vijek: 2-3 godine • Tjelesna težina odrasle jedinke: 100-150 grama (ženke su neznatno veće od

mužjaka) • Preporučljiva temperatura u nastambi: 18-24°C • Ciklus svjetla/tame 12h-12h • Preporučljiva relativna vlažnost zraka: 40-70% • Preporučljiva starosna dob za reprodukciju: mužjaci: 10-14 tjedana • Ženke: 6-10 tjedana


FIZIOLOGIJA I ZNAČAJKE VRSTE HRČAK

• Duljina estrusnog ciklusa: 94 sata • Gestacija (period gravidnosti): 15 1/2-16 dana (imaju najkraći period trudnoće

u svijetu sisavaca) • Brojnost u leglu: 5-10 mladunaca (17) • Ženka se pari svaka 4 dana • Starost pri odbiću od sise: 3 tjedna • Prehrana: svejedi


AKTIVNOSTI I SMJEŠTAJ • HRČAK • Danju spavaju a noću su aktivni (nocturnal) • Na temperaturama ispod 5°C ulaze u hibernaciju i temperatura tijela im se

znatno snizi a broj otkucaja srca s 400 u minuti padne na 4 • Borci su, te ukoliko se osjećaju ugroženi u svom staništu, zlatni hrčci će se za

teritorij boriti do smrti, pa je tako uvriježeno pravilo za zlatnog hrčka: 'jedan hrčak-jedan kavez'


SMJEŠTAJ I FIZIOLOGIJA HRČAK • Smještaju se u kaveze propisanih dimenzija s čvrstim pokrovom na sijenu ili

stelji • Kako su vješti u penjanju, zavlačenju i bježanju, potrebno je osigurati

adekvatan kavez čvrstog pokrova te životinji osigurati adekvatno stanište • Hrana i voda poslužuju se ad libitum • Karakteristika hrčaka je da imaju želudac u dvije pregrade: žljezdani dio u

pilorusnoj regiji i kutanu sluznicu (kao preživači) u kardijačnoj regiji


• PRIKAZ RECEPTURE • MOUSE DIET


• PROGRAM HRANIDBE KUNIĆA • Građa probavnog sustava • Hranidbene potrebe koje proizlaze iz prehrambenih navika u

prirodi


• Kunići su isključivi biljojedi, • u prirodi se divlji kunići hrane travom, korjenjem biljaka, poljoprivrednim

kulturama, korom drveta i gomoljima

• KUNIĆI su koprofagi odnosno cekotrofi • Cekotrofe (sadržaj slijepog crijeva) izlučuju noću i rano ujutro u obliku

grozdastih nakupina i životinje ih konzumiraju ravno iz anusa


• Večina ostalih glodavaca su koprofagi

• Mladi glodavci unose u organizam feces majke i time inokuliraju svoj probavni sustav specifičnom mikroflorom

• Komercijalna uravnotežena smjesa za kuniće propisane recapture je preporuka


• Općenito svi glodavci trebaju peletiraju hranu kako bi trošili zube koji dnevno rastu (tvrdoća petete).

• PRIKAZ RECEPTURE: • HARLAN


• Osigurane su sve dnevne hranidbene potrebe životinja za vitaminima mineralima i energijom

• Posebna stanja: graviditet i laktacija • Preporuka: puno žitarica i vlakana te zelena krmiva kao nadopuna

za bjelančevine

• Kunići pojedu oko 120 gr peletirane hrane/na dan


• Kao biljojedi, imaju dug probavni sustav i potrebuju puno vlaknine • Komercijalne smjese sadrže 16-20% sirovih bjelančevina, 2-5%

sirovih masti, 15-35% sirove vlaknine • Dnevno konzumiraju 5,5 gr/100 gr tjelesne mase • Pravilna prehrana pogoduje razvoju probavnih enzima kod mladih

jedinki kada počinju samostalno jesti (odbiće od sise)


• Kunić rano samostalno počinje jesti • Promjena hrane nosi opasnosti u poremećaju probavnih enzima

pa je obavezno postupno uvođenje hrane izmijenjene recapture odnosno drugog proizvođača

• Ad libitum


• Rijetko dolazi do avitominoza; • Nedostatna prehrana uzrokuje: • opadanje dlake • čupanje • kanibalizam • slab okot • ženke kote i odmah pogaze leglo, slab prirast, kržljavost • Takve životinje nemaju svoju pravu svrhu, nepoželjne su u

pokusu!!


VODA • Je izvor života i spada u hranidbene potrebe svakog živog organizma • Podjednaka je važnost potrebe za vodom kao i za hranom; • bez hrane životinje mogu preživjeti do nekoliko tjedana a bez vode se

preživljavanje broji u danima / satima • Organizam je u velikom udjelu sastavljen od vode


• Voda kao glavni sastojak krvi omogućuje prijenos kisika i hranjivih tvari u tkiva

• Pridonosi regulaciji tjelesne temperature

• Probavni se enzimi izlučuju uz pomoć vode u otopinu kako bi se bolje raspršili u hranjivim tvarima


• GUBITAK VODE IZ ORGANIZMA

• voda se iz organizma gubi: • izdisanjem zraka, fecesom, urinom, znojem, dojenjem • od bolesnih stanja: povraćanja, krvarenja, proljeva, visokih

tjelesnih temperatura


• Takozvani zagađivači hrane kao što su ostaci pesticida iz biljaka,

teških metala, toksina i fitoestrogeni mogu biti na razinama koje utjeću na zdravstveno stanje laboratorijskih životinja a time izazivaju i suptilne učinke na životinje koje su podrvrgnute eksperimentu

• Pravovaljanost rezultata eksperimenata je u takvim slučajevima

upitna


• Certificirana hrana koristi se u odabir studija kao što su predklinička toksikologija, provedena u skladu s FDA načelima dobre laboratorijske prakse (GLP certfikat) te u kontrolinarim uvjetima smještaja životinja


• Purificirana odnosno pročišćena hrana jest rafinirana tako da svaki sastojak sadrži pojedinu hranjivu tvar ili hranjivu tvar iz klase te stoga takva hrana nema varijabilnost u kemijskim kontaminacijama


• Kemijski definirana hrana sadrži najviše sastojaka elementarnog u sastavu kao što su pojedine aminokiseline i specifični šećeri

• Takve vrste hrane za laboratorijske životinje se ciljano koristite za

određene vrste studija u glodavaca, ali obično rijetko zbog visoke cijene koštanja i kratkog roka trajanja hrane


• Posebni zahtjevi za recepturom: • Dijabetični modeli • Imunodeficijenti životinjski modeli


• Tijekom nabave hrane za laboratorijske životinje neophodno je voditi brigu o:

• proizvođaču stočne hrane (odobreni certificirani objekti za proizvodnju hrane za životinje)

• o odgovarajučem transportu od/do skladišta, pohrani i daljnjem rukovanju hranom kako bi se smanjilo uvođenje bolesti, parazita i potencijalnih vektora bolesti (npr. insekata i drugih štetočina), te kemijskih kontaminenata u životinjskim kolonijama


• Uzorkovanje hrane za laboratorijske životinje; treba prakticirati laboratorije za analizu hrane

• Glodavcima se hrana poslužuje ad libitum • ANALIZA hrane je obavezna: • Fizikalne • Kemijske • Mikrobiološke • Toksikološke metode analiziranja uzoraka hrane


ŠTAKORI • Različiti sojevi štakora će jesti različite količine hrane, ovisno o

njihovom genetskom porijeklu

• Većina sojeva štakora će jesti do 30 grama peletirane hrane na dan

• Manje sojevi će jesti do 15 grama dnevno


MIŠEVI • odrasle jedinke miševa će jesti do 5 grama peletirane hrane u

ukupnom dnevnom obroku iznimno, veči sojevi mogu konzumirati i do 8 grama hrane dnevno po životinji

• hrčci - odrasle jedinke će jesti do 14 grama hrane dnevno


• Hrana za laboratorijske životinje pušta se u promet kao roba široke potrošnje temeljem Pravilnika o korištenju i stavljanju na tržište hrane za životinje

• HR regulative i propisa


• SKLADIŠTA • Prostorije za smještaj i pohranu hrane trebaju biti čvrste

građevine, čiste i dobro zaštićene od pristupa glodavaca i insekata


• Skladišni uvjeti smještaja moraju udovoljavati mikroklimatskim parametrima propisanim Pravilnicima za smještaj i skladištenje hrane: temperature, vlage i broj izmjena zraka/sat te adekvatna osvjetljenost skladišta (GLP skladišta)


• Izloženost hrane ekstremno visokim/niskim temperaturama te krajnosti u odstupanju relativne vlage zraka, nehigijenskim uvjetima, insekata i drugih štetočina nepovoljno utječe na kvalitetu sastava hrane


SKLADIŠTA HRANE • Pohrana je idealna u uvjetima • Temperature: 10-150C • RVZ: 50+-10% • osvjetljenost skladišta: 800Lxa • Broj izmjena zraka/sat: 5-8


• Zalihe hrane treba pohranjivati na paletama, stalcima, ili kolicima na način koji olakšava manipulaciju unutar skladišta

Otvorene vreće hrane trebaju biti pohranjene u posebne kontejnere za smještaj hrane kako bi se smanjila mogućnost kontaminacije


• Većina prirodnih sastojaka iz hrane za laboratorijske životinje kao što su žitarice ugrađene u hranu, propisno je iskoristiti unutar 6 mjeseci od datuma proizvodnje

• Pojedine komponente ugrađene u hranu kao npr. nestabilizirani

vitamin C, uglavnom ima rok trajanja od samo 3 mjeseca odnosno potrebno je prihvatiti preporuku proizvođača


• HR Zakonodavstvo na području hrane • Zakon o hrani NN 55/11 • Pravilnik o stavljanju na tržište i korištenju hrane za

životinje NN 72/11


• Pravilnici: • 1. Pravilnik o higijeni hrane za životinje (»Narodne novine« broj: 41/08, 28/09); • 2. Pravilnik o registraciji i odobravanju objekata u kojima posluju subjekti u poslovanju s

hranom za životinje (»Narodne novine« broj: 72/08); • 3. Pravilnik o registraciji primarnih proizvođača hrane za životinje (»Narodne novine«

broj: 153/11); • 4. Pravilnik o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje (»Narodne novine« broj:

72/11); • 5. Pravilnik o Katalogu krmiva (»Narodne novine« broj: 76/12); • 6. Pravilnik o dodacima hrani za životinje (»Narodne novine« broj: 86/11); • 7. Pravilnik o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (»Narodne novine« broj: 80/10);


• 8. Pravilnik o popisu predviđenih namjena korištenja hrane za životinje za posebne hranidbene namjene (»Narodne novine« broj: 61/10, 68/12);

• 9. Pravilnik o uvjetima za odobravanje u skladu s pravilnikom o higijeni hrane za životinje • objekata za proizvodnju ili stavljanje na tržište dodataka hrani za životinje kategorije • kocidiostatici i histomonostatici (»Narodne novine« broj: 55/10); • 10. Pravilnik o ljekovitoj hrani za životinje (»Narodne novine« broj: 120/11); • 11. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o veterinarsko-medicinskim proizvodima • (»Narodne novine« broj: 32/11); • 12. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe u obavljanju djelatnosti prometa • na veliko i malo veterinarskim lijekovima, ljekovitim dodacima i veterinarsko-medicinskim • proizvodima (»Narodne novine« broj: 73/99); • 13. Pravilnik za sprečavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih • spongiformnih encefalopatija (»Narodne novine« broj: 85/09, 120/11); • 14. Pravilnik o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (»Narodne • novine« broj: 87/09);


• 15. Pravilnik o upotrebi mlijeka, mliječnih proizvoda i proizvoda na bazi mlijeka koji se smatraju • nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi materijala kategorije 3 • 16. Pravilnik o uvjetima i postupku izdavanja dopuštenja za stavljanje genetski modificirane hrane • ili genetski modificirane hrane za životinje prvi puta na tržište Republike Hrvatske i zahtjevima • koji se odnose na sljedivost, posebno označavanje genetski modificirane hrane i gentski • modificirane hrane za životinje (»Narodne novine« broj: 110/08, 72/12); • 17. Pravilnik o sadržaju prijave i tehničke dokumentacije za stavljanje na tržište genetski • modificiranih organizama ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski • modificiranih orgnizama te o uvjetima označavanja i pakiranja genetski modificiranih • organizama ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih • orgnizama (»Narodne novine« broj: 106/08); • 18. Pravilnik o uvjetima monitoringa utjecaja genetski modificiranih organizama ili proizvoda koji • sadržri i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih orgnizama i njihove uporabe • (»Narodne novine« broj: 110/08, 41/10); • 19. Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani i hrani za životinje biljnog i • životinjskog podrijetla (»Narodne novine« broj: 148/08, 49/09, 118/09, 36/10, 26/11);


• 20. Pravilnik o metodama uzorkovanja i analitičkim metodama za provedbu službenih kontrola • hrane za životinje (»Narodne novine« broj: 146/10); • 21. Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s • odredbma propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja (»Narodne • novine« broj: 99/07, 74/08); • 22. Popis službenih laboratorija u području provedbe veterinarske djelatnosti (»Narodne novine« • broj: 123/11), • 23. Popis referentnih laboratorija u području provedbe veterinarske djelatnosti(»Narodne novine« • broj: 145/11)


• Pročišćene i kemijski definirane hrane za laboratorijske životinje su često manje stabilne od hrana koje sadrže prirodne sastojke i trajnost je obično kraća od 6 mjeseci te je također preporuka pohrane na 15 °C


• IRADIRANA hrana

• Ozračena i termički obrađena autoklavirana hrana je komercijalno dostupna a njena primjena uvelike nalazi mjesto kod germ free, mikrobiološki definiranih glodavaca (SPF, SOPF), immunodeficientnih i nude miševa


• Tehnologija priprave iradirane vakumirane i autoklavirane hrane osigurava da sadržaj termo labilanih vitamina nije ugrožen parom i / ili toplinom

• Datum sterilizacije treba biti vidno istaknut na kutiji


• Tehnički detalji: • Hranilice trebaju biti projektirane i odgovarajuće

smještene kako bi se omogućio jednostavan pristup hrani te smanjila kontaminacija urinom i izmetom

• Higijena pranja i održavanja hranilica propisuje se uputama unutar jedinice za smještaj laboratorijskih životinja


• Kakvoća materijala od kojega su hranilice izrađene propisana je guide-ovima za male laboratorijske glodavce

• Kod grupnog smještanja životinja kao što je kavezni sistem smještaja sa po 10 jedinki glodavaca, potrebno je dizajnirati hranilice kako bi svima bio dostupan pristup hrani

• Redovitim čišćenjem i dezinfekcijom izbjegavamo rizike od kontaminacije

• Neiskorištenu hranu trajno ukloniti


• Postoje točno propisani standardi unosa kalorija prihvaćeni u praksi kod laboratorijskih glodavaca, kunića, čovjekolikih majmuna i nekih primata

• Prednosti umjerenog unosa kalorija ograničenjem u nekih vrsta

mogu uključivati povećane dugovječnosti i reprodukciju, i smanjenje pretilosti, smanjenje stope spontanih malignih oboljenja unutar kolonije kao i neuroregenerativih poremećaja


• Kako prehrana treba biti nutricionistički uravnotežena, kod pojedinih životinjskih vrsta, primjerice čovjekolikih primata, različito nutritivno uravnotežena hrana uključuje i dodavanje svježeg voća i povrća

• Prehranom također možemo mijenjati metabolizam, kao i razine

cirkulirajućih čimbenika (hormona, lipida, itd.) koji mogu biti biljezi za rizik određenih bolesti


• Nagle promjene i odstupanja u recepturi za prehranu laboratorijskih životinja treba izbjegavati jer oni mogu dovesti do probavnih i metaboličkih poremećaja

• PRIKAZ RECEPTURE:


ZAHVLJUJEM VAM NA POZORNOSTI


ZAHVLJUJEM VAM NA POZORNOSTI

Životinja - -špoljar... · pdf file• nutritivna znanstvenih istraživanja u...

Documents