7/25/2019 ivot i Djelo Vlatka Pavletia

1/5

577

ivot i djelo Vlatka Pavletia(U SPOMEN PISCU)

2. prosinca 1930. 19. rujna 2007.

Dana 19. rujna 2007. u Zagrebu je umro Vlatko Pavleti, neumorni kulturnipregalac, knjievnik i knjievni znanstvenik (teoretiar i kritiar), sveuilini profesorna Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu (od docenta 1960. godine napredujesve do titule redovitog profesora predajui knjievnosti jugoslavenskih naroda,zatim velika djela svjetske knjievnosti i semiotiku knjievnosti), vrstan esejist,

antologiar, svestrani urednik, direktor Drame HNK, predsjednik i tajnik DKH,direktor Jadran filma, od 1990. politiar i dravnik (najprije ministar prosvjete,kulture, tehnike kulture i porta, zatim potpredsjednik Odbora za obrazovanje,znanost i kulturu, od 1995. do 1999. predsjednik Hrvatskog dravnog sabora,od 1995. do 2000. lan Predsjednitva HDZ-a, dva mjeseca 1999. privremenipredsjednik Republike Hrvatske, od 2000. potpredsjednik je Hrvatskog sabora, aod 2004. odlazi u mirovinu).

Roen je u Zagrebu (2. prosinca 1930.) gdje zavrava puku kolu (1937.1941.),gimnaziju (1941.1949.), te studij hrvatskog jezika i knjievnosti na Filozofskomfakultetu u Zagrebu 1955. godine, a obranivi disertaciju Stablo Ujevieve poezije,doktorirao je 1975. Bio je ne samo lan nego i dua Matice hrvatske, lan PEN-kluba, a od 1987. postat e i lan HAZU gdje e biti tri godine tajnik Razreda za

knjievnost, a potom i potpredsjednik est godina. Dobitnik je poasne diplomeBugarske akademije znanosti. Tekstovi su mu prevoeni na vie stranih jezikakao to su ruski, poljski, eki, bugarski, francuski i engleski. Kao lan Gradskogkomiteta SK Zagreb (1965.1967.) izbaen je iz SKJ pod optubom da je jedan odsastavljaa Deklaracije o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika. Pogotovoe nastradati 1972. godine s nekoliko dunosnika Matice hrvatske bivajui uhieni osuen kao nacionalist na kaznu od godinu i pol strogog zatvora "zbog pokuajaruenja i promjene dravnog ureenja".

Kao javni radnik, u iroku zamahu razliitih interesa i poslova (od kulture,prosvjete, znanosti, politike itd.), ostvario je velika postignua za to je dobio i niznagrada i odlikovanja.

Znanstvenoknjievni rad Vlatka Pavletia obuhvaa oko trideset

knjievnokritikih i knjievnoteorijskih djela.U djela monografske naravi, gdje se on bavi znaajnim hrvatskim knjievnicima

20. st., spadaju: Kako su stvarali knjievnici, Goran njim samim, Ujevi u rajusvoga pakla, Muki ivot, Klopka za narataje(o poeziji Slavka Mihalia),O poezijiVeselka Koromana i razgovor s njim o poeziji i dr.

Knjievnopovijesne interese pokazuje poglavito u knjizi koju je uredio, dijelomnapisao i priredio pod naslovom Panorama hrvatske knjievnosti 20. st. gdjepregledno, dopadljivo, struno, a opet esejistiki lepravo govori o piscima i djelimate stilovima i razdobljima.

7/25/2019 ivot i Djelo Vlatka Pavletia

2/5

578

1Usp. Stama, A. "Knjievnoznanstveni sustav Vlatka Pavletia (nacrt studije)", u: Zbornik Sedamdesetiroendan Vlatka Pavletia,Zagreb, 2004, str. 172Stama, A., "Knjievnoznanstveni sustav Vlatka Pavletia (nacrt studije)", u: Zbornik Sedamdesetiroendan Vlatka Pavletia,Zagreb, 2004, str. 18.

Probleme interpretacije, izraajnog itanja i poimanja knjievnog teksta obraujeu djelima: Kako itati poeziju(priredio), Kako razumjeti poeziju,Analiza bez kojese ne moe, Poetizacija ivotnih obinostii dr.

Knjige knjievnih studija, eseja i kritika: Sudbina automata, Ivan Cankar,Drame Iva Vojnovia, Tin Ujevi, Protivljenja, Protiv barbarokracije, Djelo u zbilji,Obuzdani gnjev, Svjedok apokalipse, Eseji i kritike, Klju za modernu poeziju,Zagonetka bez odgonetke, Kritiki medaljoni.

Sastavio je i priredio brojne antologije i hrestomatije: Hrvatski knjievnikritiari I i II, Hrvatska moderna, ivot pod reflektorima (antologija suvremenehrvatske drame), Sto djela knjievnosti jugoslavenskih naroda(kritika panoramai antologija), Zlatna knjiga hrvatskog pjesnitva, Sto romana knjievnostijugoslavenskih naroda.

Prema miljenju veine povjesniara nae knjievnosti Pavleti, ne naputajuidobre strane pozitivizma 19. st., slijedi bitna postignua domaih i stranihknjievnokritikih i knjievnoteorijskih autoriteta kao i relevantne esejistike domete.Poavi od Matoeve impresionistike kole, uenja Bhlera i Jakobsona i njihovihnastavljaa, kako veli akademik Ante Stama1, prolazi kroz new criticismpedesetihgodina, zatim novelle critique kao poseban francuski smjer fenomenologije (a iinae s velikim ugledanjem na francuske teoretiare), pa strukturalizam, navlastitosedamdesetih godina 20. st. koji i dominira u njegovim tumaenjima u knjizi Ujeviu raju svoga pakla te dodirujui i semiotike postupke u znanstvenoknjievnimprosudbama.

Istina, koristi on na svoj nain i po svojoj mjeri sva spomenuta, ali i druga uenja

i postupke nekih znanstvenika, dakako, preuzimajui umnogo njihovo pojmovljei terminologiju, metode zakljuivanja i sl., ali uvijek drei se supstancije, tj.ishodinog predmeta od kojega polazi kritika, a to je knjievni tekst. Sve u svemu:

Pavletievo je svekoliko knjievnokritiko, kulturoloko i znanstveniko bavljenjepoput neke goleme istraivake platforme to istrauje bogato a neistraeno podmorje,stoji na stupovlju, na estokrakoj teorijskoj nadmorskoj i podmorskoj zgradi, kojapredvodi ravnopravnu, a duhovno djelatnu, zastupljenost: autora ili poiljatelja, itateljaili primatelja, svijeta djela ili kojega modela zbilje, samoga djela odnosno poetske zgrade,kontakta ili komuniciranja knjigom, te jezika, jezinog koda, hrvatskoga jezika kaostandardne realizacije sustava, za koju se uvijek, pa i po cijenu velikih ivotnih nevolja,zduno zalagao.2

Pavleti je od mladosti obuzet "strau itanja s olovkom" pa se, zapostavljajuipovremeno svoje knjievno, znanstvenoknjievno i esejistiko stvaralatvo, intelektualno

i senzibilno pripremljen, formirao u vrsna urednika. A pravi urednici moraju pomnoiitavati tue tekstove, moraju procjenjivati i ocjenjivati, pa i podupirati malodune, astrpljivo "odbijati nasrtljivce";

Moraju znati razgovarati sa suradnicima tako da ih vezuju za svoj program, ali sjasnom svijeu da taj razgovor ne postane kamen oko vrata, da zajedno ne potonu, nego

7/25/2019 ivot i Djelo Vlatka Pavletia

3/5

579

da svi plivaju prema cilju dobroj knjievnosti u asopisima, zbornicima, antologijamai posebnim knjigama ...

A poetak je esto puta bezazlen: zapoinje se od akih listova, svojih i tuihpjesmuljaka, kritika i osvrta i krug se zanimanja iri bre nego krugovi nakon baenogkamena na ogledalo mirne vode ... Strast biti u sreditu zbivanja, biti onaj kamen baenu mirnou i jalovost u kojem se odraava visoko i nezainteresirano nebo, da bi seprouzroila ivost, da bi nastao stvaralaki kaos iz kojega se ostvaruje klima stvaralatva,i u kojoj svatko ima svoj udio posla te u kojoj su manje potrebni gledaoci a vie stvaraoci to je zadatak pravoga urednika.3

Bio je urednik i nekih asopisa koji su se do 1950. godine nakratko pojavljivalii odmah gasili, ali nakon toga kao dvadesetogodinjak ulazi u redakciju Izvorazajedno sa Slobodanom Novakom i urom najderom da bi na odreen nainpokazali u to vrijeme "omekavanje dogmatizma" socrealistikog postupka. On

e 1952. sa istomiljenicima svoga narataja pokrenuti asopis Krugovi. Njegovareenica, koja je i naslov uvodnoga eseja Neka bude ivostpoprimit e snagu geslapa i literarnog programa, a sam asopis Krugovi,nakon izlaenja u est godina,postat e opeprihvatljiv periodizacijski kriterij u povijesti hrvatske knjievnosti.Ve idue, 1953. godine, u redakciji jeRepublike, koja je tada kvalitetno situiranai u financijskom i u institucionalnom pogledu. Od 1957. do 1959. Pavleti je uurednitvu Literature, da bi jedno vrijeme i ureivao taj asopis s MarijanomMatkoviem, a nakon toga s Nikolom Milieviem i Tomislavom Sabljakom.Bit e urednik asopisa Matice hrvatske Kolo (koje se pojavilo 1963., u prvihpet brojeva) i Kritike, dvomjesenika za kritiku, umjetnost i kulturno-politikapitanja, to e pored knjievno-kulturnih prinosa odigrati vrlo vanu ulogu i udrutvenopolitikom ivotu, poglavito u nacionalnom pokretu Hrvatsko proljee.Da je kao urednik ovih asopisa Pavleti snaio modernu koncepciju knjievnogpostupka i tako u estetskom smislu profilirao jedan literarni narataj (krugovai), aposebno jaao smisao asopisa kao "autonomna knjievnog anra", zakljuujemosukladno miljenju brojnih prouavatelja njegova djela.

Osim asopisa bio je urednik kulturnih rubrika u novinama - Vjesniku, zatimVjesniku u srijedui Telegramu. Pavleti je urednik niza posebnih knjiga kao i nizaedicija. Pored brojnih hrestomatija i antologija koje e on ureivati i prireivati sasuradnicima i u kojima e otkrivati zabranjivana i preuivana imena (LjubomirMarakovi, Albert Haler u Panorami hrvatske knjievnosti 20. st., 1965., te LjuboWiesner i Nikola op u Hrvatski pjesnici izmeu dva svjetska rata, 1963.), on ekao urednik prirediti i Sto djela knjievnosti jugoslavenskih naroda(1969.) te Storomana knjievnosti jugoslavenskih naroda (1982.), kao i neka druga izdanja,najee sa suradnicima.

Doavi na slubu 1964. u Maticu hrvatsku, na funkciju glavnog urednikanetom utemeljena Nakladnog zavoda, Pavleti otpoinje svoje najvanije urednikorazdoblje. Edicija "Pet stoljea hrvatske knjievnosti" poinje 1962., a Pavleti unjoj nije samo lan urednikog odbora, nego i samostalno ureuje i prireuje vieknjiga. Poznato je takoer da je objavljena tu i njegova knjiga (Vlatko Pavleti,Eseji i kritike, priredio Ivo Frange, 1982.).

3Bratuli, J., "Pohvala uredniku", u: Zbornik Sedamdeseti roendan Vlatka Pavletia,Zagreb, 2004,str. 8.

7/25/2019 ivot i Djelo Vlatka Pavletia

4/5

580

Kao urednik u Nakladnom zavodu pokrenuo je i svojevrsnu knjinicu lirike podnazivom "Arion". Tu se objavljuju knjige izbori iz pjesnikih djela, koje su bogateilustracijama i likovnom dokumentacijom, a svaka u prilogu ima i gramofonsku plou(Cesari, Ujevi, Tadijanovi, Mato itd.). Osim knjinice "Arion", on e pokrenutii vrlo poznatu biblioteku "Zlatna knjiga". Zapravo, sam je priredio Zlatnu knjiguhrvatskog pjesnitva od poetka do danas (1970.) koja e imati vie izdanja. Tu susvakako i druge "zlatne knjige" te biblioteke: svjetske ljubavne poezije, narodnelirike, panjolske i maarske poezije, svjetske poezije za djecu itd.

U svojstvu glavnog urednika Nakladnog zavoda MH pokrenut e i poznatuKnjinicu temeljnih djela o civilizaciji, kulturi i umjetnosti "Prometej". Tu suobjavljene knjige koje postaju osnova prouavanja teorije i povijesti knjievnosti, istrane i domae (D. S. d Amico, E. R. Curtius, R. Katii itd.)

Zalaui se za slobodu stvaralatva u knjievnosti i ne prihvaajui beutnuneutralnost i pasivizaciju, kao i svaki vid netolerancije, bilo mu je strano svakodogmatsko i uskogrudno oslanjanje na ekskluzivni program, jer se kritiki duhafirmira kroz neprestano suoavanje s problemima. Drei se takve misli i djelujuipo njoj, nakon zabrane Matice hrvatske, s drugim vienijim lanovima te ustanove,bit e osumnjien, optuen i osuen kao politiki nepodobna osoba.

Poslije sloma Hrvatskog proljea ime urednika Vlatka Pavletia ne stoji viena knjigama edicija koje je on pokrenuo radei u Matici hrvatskoj. On e se javititek nakon demokratskih promjena (1990.) s urednikog mjesta pokreui Matiinizdavaki program knjinicom "Stoljea hrvatske knjievnosti" u kojoj je objavljenoniz djela. Tada postaje i glavni urednik "Vrhova svjetske knjievnosti", knjinicezajednice hrvatskih izdavaa.

Pored izrazitih literarnih sklonosti i velikih prinosa u kulturi, nakladnitvu,knjievnosti i knjievnoj znanosti, ve od pokretanja Krugovalako e se primijetitii istanan politiki senzibilitet Vlatka Pavletia. Njegova poduzetnost u urednikojdjelatnosti ope je poznata, a politika hrabrost u objavljivanju prava je rijetkost,to se vidi u nizu izdanih knjiga u vrijeme Hrvatskog proljea, tog zlatnog dobanaeg izdavatva (I. Metrovi, Uspomene na politike ljude i dogaaje, V. Holjevac,Hrvati izvan domovine, F. Tuman, Velike ideje i mali narodi, P. egedin, Svi smoodgovorni itd.). Ta i takva djela kao i neki asopisi, poglavito Kritika, donosetekstove koji, prije svega, mladei pokazuju politiku prolost i povijesnu sudbinuHrvatske. Zapravo, ti su lanci i knjige predstavljali opomenu i putokaz posebicemladim ljudima. Pavleti je takoer i autor, pored ostalih, ali i najvrjedniji promotorDeklaracije o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika koji e ponajvie

pridonijeti da ona bude prihvaena od kulturnih i znanstvenih ustanova kao iveine hrvatskog naroda, pa i znatna dijela politikog vodstva tadanje Hrvatske(tada je Pavleti predsjednik DKH i lan Gradskog komiteta SK Zagreba). Zbogsvega toga, kako je i spomenuto, Pavleti e nakon Hrvatskog proljea biti osueni utamnien sa svojim kolegama 11. sijenja 1972. Ali nikada nije sustao i klonuo,niti se pokolebao u svojim nazorima.

Uspostavom demokratske i neovisne Hrvatske 1990. godine Pavleti stupa nadunost ministra prosvjete i kulture. A kako je u poetku i reeno, bio je i lanZastupnikog doma Sabora RH, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i

7/25/2019 ivot i Djelo Vlatka Pavletia

5/5

581

kulturu, potpredsjednik HAZU, predsjednik Hrvatskog dravnog sabora, privremenipredsjednik Republike Hrvatske i potpredsjednik Hrvatskog sabora. Dakako, bitnoje spomenuti i njegove kulturno-politike dunosti: umjetniki direktor Jadran filma,direktor Drame HNK, zamjenik predsjednika Vijea za telekomunikacije i sl.

Od 1995. lan je Predsjednitva HDZ-a sve do 2000. godine. Za svoj kulturni,znanstveni i politiki rad vie puta je nagraivan, a nagradu "Zlatni grb" dobiva2003. godine za zasluge u razvijanju parlamentarne demokracije i tolerancije.

U prigodi izbora za predsjednika Sabora 7. prosinca 1995. u svom nastupnomgovoru rei e:

Nije dovoljno zaklinjati se u toleranciju, a svim postupcima i istupima iritinetrpeljivost. Zalaem se za trpeljivost koja trpi suprotnika i potuje njegovo pravo damisli drukije, dok netrpeljivost potie proces kojem je teko sagledati kraj: naime, na

grudu snijega odgovara se kamenom, a za kamenom slijedi, metaforiki metak. Lijepoje braniti i zastupati pluralizam, no valja ga ozbiljiti ...

I doista, Pavleti je svojom milju, rijeima i postupcima u duhu tolerancije,dakle trpeljivou, snoljivou i uvaavanjem prava na razliitost, najozbiljnijeozbiljavao nau politiku i kulturnu zbilju.

Poevi od njegova pokretakog, utemeljiteljskog i suradnikog rada u nizuasopisa i novina, zatim prireenih i ureenih antologija i hrestomatija, zbornika ikritikih panorama, pa do velikih i poznatih izdavakih edicija, u kojima je estoi urednik i prireiva, Pavleti je objavio i sljedea djela: Zvekir u ruci (pj., s N.Milieviem i S. Novakom), Zagreb, 1953; Sudbina automata(eseji), Zagreb, 1955;Kako su stvarali knjievnici(studija), Zagreb, 1956, 1959; Hrvatski knjievni kritiariI, II (kritika), Zagreb, 1958; Trenutak sadanjosti (hr. i fr.), Zagreb, 1960; IvanCankar (studija), Skopje, 1961; Analiza bez koje se ne moe, Zagreb, 1961; DrameIve Vojnovia (studija), Zagreb, 1962; Goran njim samim(monografija), Beograd,1963; Tin Ujevi (studija), Beograd, 1966; Protivljenja (eseji i polemike), Zagreb,1970; Protiv barbarokracije (polemike), Split, 1971; Djelo u zbilji(studije), Zagreb,1971; Ujevi u raju svoga pakla (monografska studija), Zagreb, 1978; Obuzdanignjev (studija), Zagreb, 1978; Eseji i kritike, Zagreb, 1982; Svjedok Apokalipse(studija o Dragi Ivanieviu), Zagreb, 1983; Klju za modernu poeziju (eseji), Zagreb,1986; Klopka za narataje (studija o poeziji Slavka Mihalia), Zagreb, 1987; Mukiivot(hermeneutiko itanje Matka Peia), Zagreb, 1987; Zagonetka bez odgonetke(eseji), Zagreb, 1987; Kako itati poeziju, Zagreb, 1987; O poeziji Veselka Koromanai razgovor s njim o poeziji, Sarajevo, 1987; Poetizacija ivotnih obinosti, Zagreb,1991; Baudelairovi cvjetovi zla (monografska studija), Zagreb, 1993; Kako razumjeti

poeziju, Zagreb, 1995; Tajna radne sobe (razgovori s knjievnicima), Zagreb,1995; Misaono osjeanje mjesta(razgovori s knjievnicima), Zagreb, 1995; Kritikimedaljoni,Zagreb, 1996; Otvorena poetika Tina Ujevia, Zagreb, 1998; Kurlanskibijesni vor, Zagreb, 2006, Prisjeanja o sebi i drugima, Zagreb, 2006.

imun Musa