zi Nauna teorija kulture i druge studije.

Institucionalizam porie postojanje o- bjektivnih ekonomskih zakona: institucije tj. navike i obiaji gospodare subjektom, obavljaju funkcije, zadovoljavajui pri tome neku od elementarnih biolokih potreba ovjeka. Funkcionalno povezivanje razliitih kulturnih tipova, kao ekonomskih, pravnih, odgojnih, naunih i religijskih, odgovara biolokim potrebama. Time se upravo pokazuje bioloka determiniranost same koncepcije.

I dalje, prema rijeima Z. Pei-Go- lubovi, Malinovski se razlikuje od ostalih funkcionalista, jer je ivi ivot predmet antropologije koju razvija Malinovski, a to pretpostavlja: 1. da je terensko istraivanje istraivanje u sredini gdje se ivot dogaa, conditio' sine qua non razumijevanja ivota naroda koji se ispituje, 2. da drutvene i kulturne pojave koje se ispituju ne mogu biti razmatrane kao predmeti, kao beivotne stvari, istrgnute iz kulturnog konteksta, tj. iz sistema znaenja i funkcija koje imaju u ivotu naroda, 3. da se o funkcijama kulturnih elemenata i pojava moe zakljuivati samo ako ih promatramo u okviru datog kulturnog sistema kao cjeline, s jedne strane, a s druge strane ako uspostavimo vezu izmeu ljudskih potreba i pojave koja se ispituje, jer se ivot naroda ne moe mjeriti bez potreba koje motiviraju njegove lanove na akciju, ali se ni sistem kulture ne moe shvatiti ako se ne protumai njegova instrumentalna uloga u zadovoljavanju ljudskih potreba.

Knjiga ima tri dijela: Prvi je Magij ja, nauka i religija i mit u psihologiji primitivnih naroda. U tom dijelu autor tretira problem mita mitologije, i to mit primitivnog ovjeka a kroz to i mit kulture. Mit, prema autorovim rijeima vri znaajnu funkciju: mit, kao opis iskonske stvarnosti, koja jo uvijek ivi u dananjem ivotu, daje retros- pektivni uzor moralnih vrednota, drutvenog poretka i vjerovanja. Mit je prema tome sastavni dio svih kultura. Svaka povijesna promjena, kae autor, stvara svoju mitologiju, koja je, meutim, samo indirektno povezana s povijesnom injenicom. Mit je stalni uzgredni proizvod ive vjere kojoj su potrebna uda, drutvenog statusa kome je potreban presedan, moralnih pravila kojima je potrebna potvrda.

Drugi dio predstavlja studije Seks i potiskivanje u primitivnom drutvu. U ovom dijelu autor, kroz kritiki pristup psihoanalize, iznosi dva osnovna problema. Prvi problem odnosi se na porodicu, porodini ivot i drutvo. Autor postavlja pitanje, da li konflikti, strasti i privrenosti u okviru porodice variraju zavisno od njenog sklopa, ili ostaju isti za cijeli ljudski rod. Drugi problem prema rijeima autora, odnosi se na utjecaj porodinog kompleksa na formiranje mita, legende i bajke.

Trei je dio Nauna teorija kulture. On je, prema autorovim rijeima, najvaniji a i najsporniji. To je prvi pokuaj da se vri istraivanje odnosa izmeu nauke o ovjeku i nauke o ivotinjama. Funkcionalna teorija je osnova za analizu odnosa izmeu biolokog i kulturnog determinizma, ona je preduvjet za istraivanje na terenu i za komparativnu analizu pojava u raznim kulturama, i upravo funkcionalizam prua antrapologu vaan kriterij identificiranja kulture.

Vladimir Kuan

Predrag RadenoviPRAKTIKUM IZ SOCIOLOGIJE RADA

Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Srbije, 1972.

Ova knjiga je namijenjena prvenstveno studentima Tehnolokog fakulteta u Beogradu, a moe posluiti i studentima ostalih fakulteta, visokih i viih kola, u kojima se ui odgovarajua materija. Knjiga ima isto praktinu primjenu, pomae studentima i nastavniku za to bolje i temeljitije izvoenje seminara i vjebi.

Knjiga ima dva dijela s 12 tema: 1. Predmet i metod sociologije rada; 2. Rad

socioloki aspekti; 3. Rad sistem drutvenih odnosa, pojam i klasifikacija drutvenim odnosa; 4. Revolucija u odnosima mainaovek; 5. Tehnologija i humanizam; 6. Proizvodnja i nauna organizacija rada; 7. Socijalna organizacija rada (preduzea) generalni pristup; 8. Naunotehnoloka revolucija;9. Radnik i slobodno vreme; 10. Problemi strukture radne snage i zaposlenosti u savremenim uslovima rada; 11. Profesije u savremenim uslovima proiz-

134

vonje; 12. Teorija i praksa samoupravne organizacije rada u Jugoslaviji.

Za svaku temu dana je obavezna i ira literatura, koja obuhvaa vrlo iroko podruje; iz te literature izvren je izbor odabranih tekstvova, to daje knjizi onu ve spomenutu praktinu vrijednost u nastavi i seminarskom radu.

Sadrajem knjige dominiraju dva bitna kompleksna problema u sociologiji rada: 1. podruje sociologije rada, jer tu postoje oigledni nesporazumi i neslaganja i 2. tokovi i orijentacije u suvremenoj socijologiji rada u uvjetima proizvodnje, rada suvremenog drutva.

to se prvog problema tie,n e navodi se nigdje u knjizi, koji to nesporazumi i neslaganja postoje i od koga dolaze. Vjerojatno se problem vie odnosi na naslov, nego na sadraj. Problem se moda oituje u tome da li u naoj nauci prihvatiti naslov Sociologija rada ili Industrijska sociologija, ili jedno i drago. Autor upotrebljava i termin Sociologija industrije (str. 16) za koju kae da je to zbir svakodnevnih istraivanja vrenih sa sociolokih aspekta, a koja se tiu nekog iseka iz industrijske problematike, uglavnom sociologija industrije je ua i nauna oblast u odnosu na sociologiju rada.

Industrijska sociologija kao i svaka druga nauna disciplina odreena je predmetom i adekvatnim metodama. No, jo uvijek se vode rasprave o naj- aekvatnijem nazivu te socioloke nauke, kojoj je osnovni zadatak da otkriva i utvruje zakonitosti pojava socijalnih odnosa u radnoj sredini. R. Supek, M. Perovi i drugi zastupaju miljenje da nema potrebe nazivom isticati posebno podruje kojim se bavi pojedina grana sociologije, nego da se moe govoriti o primjenjenoj sociologiji ili, u alternaciji, o sociolokom istraivanju industrije. Zapadna praksa i teorija prihvatila je postojanje i nominiranje pojedinih podruja kojima se bavi sociologija, i to ne opa nego tzv. mikrosocio- logija. No, esto se i tu javljaju razlike u nazivu socioloke nauke, koja se zanima radom i njime uvjetovanim drutvenim strukturama.

Prema Stanojiu (Naa stvarnost 11/62. str. 168.), sociologija rada ima svoje korijene u filozofij|i, politikoj ekonomiji, te u opoj i industrijskoj so ciologiji. Stanoji sociologiju rada definira kao naunu teoriju o opim zakonitostima razvoja ljudskog rada i

njima determiniranim drutvenim strukturama. Sociologija rada jest drugo, nego li industrijska sociologija, jest neto kompleksni ja nauka to proizlazi iz njene geneze, odnosno industrijska sociologija prerasta u svom razvoju u stalnom irenju svog predmeta u sociologiju rada. Meutim, medij i uvjeti u kojima se odvija rad veoma se razlikuju, a neosporno je da industrijska sredina, odnosno rad u uvjetima industrijske proizvodnje izaziva drugaije socioloke fenomene, nego li rad u poljoprivredi. Takoer je vaan globalni socijalni okvir, tj. drutveno-ekonomski kva- litet, koji uvjetuje osebujne pojave unutar proizvodnih jedinica odnosno organizacija. Naziv ne ograniava predmet i sam naziv ne otkriva identitet problema, kojima se inae bave razliiti autori.

Vladimir Kuan

Dinko Stary (ur.)BIBLIOGRAFIJA

publiciranih radova iz psihologije lanova Drutava psihologa u Jugo

slaviji do 1970. godine

Zagreb: Drutvo psihologa SR Hrvatske,1973.

Bibliografije redovito donose vie ko- nego slave svojim sastavljaima i risti svojim itaocima i korisnicima, urednicima. Znajui to, moramo tim marljivim poslenicima odati priznanje ak i ondak ad njihovo djelo nije bez nedostataka. Meutim, Dinku Staryju, sakupljau i uredniku Bibliografije publiciranih radova iz psihologije . . . nije potrebno takvo priznanje s utjehom. On, dodue, nije stvorio (a nije na to ni aspirirao) kompletnu psihologijsku bibliografiju na jezicima jugoslavenskih naroda i narodnosti, ali je uspjeno realizirao svoju osnovnu intenciju: uiniti prvi ozbiljniji korak u tom pravcu. Mo gli bismo rei da ova bibliografija ima, u stvari, dvostruku namjenu: na jednom mjestu skupiti osnovne informacije o svemu to su jugoslavenski psiholozi publicirali na razliitim mjestima (i time olakati pregled nad podrujima kojima se jugoslavenska psihologija do sada bavila), i, s druge strane, na izvjestan nain pridonijeti afirmaciji te (jo uvijek) mlade struke i nauke i onih koji se njome bave.

135