ZDRAVSTVENA ZATITA PRI RADUZDRAVSTVENA ZATITA PRI RADUZDRAVLJE - potpuno tjelesno, duevno i drutveno blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti. Zdravlje je homeostaza (sklad svih funkcija organizma). Ljudski organizam uvijek tei homeostazi i ima izuzetne mogunosti "samoizljeenja".UZROCI BOLESTI: Nasljedne osobine.Steene osobine.Osobine okoline i drutva.STEENE OSOBINE - na nain ivljenja: sa zdravstvenim rizicima ili bez njih. ivot sa zdravstvenim rizicima vodi u bolest. ZDRAVSTVENI RIZICI: nedovoljna tjelesna aktivnost, prekomjerena tjelesna teina, neuravnoteena prehrana, poviene masnoe u krvi, povien krvni tlak, eerna bolest, stresovi, puenje, alkoholizam i dr. bolesti ovisnosti. Zdravstvene rizike godinama kompenziramo, a kada popuste sve kompenzacijske mogunosti, nastaje bolest.OSOBINE OKOLINE I DRUTVA - uvjeti zdravog ivljenja:nezagaeni zrak, nezagaena voda, nezagaena zemlja, nezagaena hrana, uvjeti kolovanja, uvjeti na raduRIZICI ZA MALIGNE BOLESTI: genetika 5-15%, puenje 30%, pogrena prehrana 20-60%, alkohol, virusi, RTG i UV zraenja, kemikalijeRADNO MJESTO - esto potencijalno opasan okoli. 30-60% zaposlenika je izloeno nepovoljnim:fizikalnim, kemijskim, biotikim imbenicima, prekomjerenom tekom fizikom radupsiholokim optereenjima radnog mjesta, NOVI PROBLEMI:nove tehnologije, starenje radnike populacije, upoljavanje posebno osjetljivih skupina:kronine bolesti, hendikepirane osobeNOVI ZAPOSLENICI:nenaviknuti na nove uvjete rada, bez radnog iskustva, bez sigurnosne izobrazbe, teko se privikavaju, to se moe odraziti na njihovo zdravstveno stanje pojava: ozljeda na radu i oboljevanja.Pri zapoljavanju novih radnika treba obratiti pozornost prilagodbi njihovih fiziolokih i psiholokih znaajki radnim uvjetima na specifinom radnom mjestu i prilagodbi radnih uvjeta znaajkama ovjeka na tom radnom mjestu.ZDRAVSTVENA ZATITA NA RADUCILJEVI:Uklanjanje potencijalno opasnih imbenika, prevencija prof. bolesti i nesrea na radu, unapreenje zdravlja radnika, poboljanje radnih uvjeta i organizacije rada , to sve treba pridonijeti: vioj razini fizikog i mentalnog stanja radnika, te odravanju njihovog radnog kapaciteta.Poslodavac je duan osigurati zaposleniku uvjete za siguran rad u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima (l.3, st.3, N.N. 38/95)Poslovi s posebnim uvjetima rada zabranjeni su za osobe mlae od 18 god.Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od prof., bolesti privremeno nesposoban za rad zbog lijeenja ili oporavka , poslodavac mu ne moe otkazati(l.73)Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja prema ovom zakonu obuhvaajuPravo na zdravstvenu zatituPravo na novene naknadePravo na zdravstvenu zatitu obuhvaa:Primarnu zdravstvenu zatitu, Specijalnu-konzilijarnu zatitu, Bolniku zdravstvenu zatitu, Pravo na koritenje lijekova koji se nalaze na listi lijekova zavoda, Pravo na stomatoloko-protetsku pomo i nadomjeske, Pravo na koritenje ortopedskih i drugih pomagala, Pravo na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvuProfesionalnom boleu smatra se bolest za koju se dokae da je posljedica djelovanja tetnosti u procesu rada i/ili, radnom okoliu, tj., bolest za koju je poznato da moe biti posljedica djelovanja tetnosti koje su u vezi s procesom rada i/ili, radnim okoliem, a intezitet tetnosti i duljina trajanja izloenosti toj tetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oteanja zdravlja.Utvruju se tjelesna oteenja nastala kao posljedica ozljede na radu ili prof., bolesti na temelju kojih se stjee pravo na naknadu kao pravo iz mirovinskog osiguranja te utvruju postoci tih oteenja.Da bi se radnik mogao koristiti svojim pravom , mora mu to pravo biti poznato. Mora znati koje je njegovo pravo i kako ga moe ostvariti,a to znai da radnik mora poznavati zakon.injenica je da se sigurnost teko prihvaa jer svi misle da znaju to rade.Sigurnost na radu je jedan od oblika ovjekove sigurnosti uope. U edukativnom smislu ljude treba podsjeati na sve to ih moe zadesiti za sluaj gubitka sigurnosti na radu. Onaj tko ima pravo koristi se njime. On je subjekt siguran, s pravom na sigurnost na radu. Pravo na socijalnu sigurnost pripada svakom graaninu bez u dravi bez obzira da li radi ili ne, bez obzira na godine ivota, zdravstvenu i radnu sposobnostPRAVO SIGURNOSTI NA RADU OBUHVAA: Pravo na prof.orijentaciju, Pravo na uvjete u procesu i tehnici rada, Pravo na radno vrijeme i odmore, Pravo za sluaj ozljede i prof.oboljenja, Pravo odbiti rad, Pravo na zatitu ivota i zdravlja, Pravo na informiranje i osposobljavanje za siguran rad, Pravo za sluaj gubitka radne sposobnosti, Pravo za sluaj invalidnosti, Pravo na plau, Pravo na nadoknadu tete za sluaj ozljede i drugih oboljenja.LJUDSKI ORGANIZAMTemeljna karakteristika ljudskog organizma je neprestana aktivnost kroz kontinuirano zbivanje : biolokih, biokemijskih i fizikalnokemijskih procesa i to na razinama: subcelularnocelularno,tkivnoMIKROSKOPSKI - tijelo ovjeka tvore mnogi organi. Svaki organ ima poseban oblik i posebnu funkciju. Nekoliko organa sa zajednikom funkcijom tvore sustav organa. SUSTAVI LJUDSKOG ORGANIZMA:sustav organa za kretanje,probavni sustav,dini sustav,mokrani sustav,sustav spolnih organa,krvoilni sustav,sredinji, periferni i vegetativni ivani sustav,sustav osjetnih organa,sustav lijezda s unutranjim luenjem,limfni sustavFunkcioniranje tijela ovisi o funkcioniranju svih sustava: ivani sustav i sustav lijezda s unutranjim luenjem koordiniraju i integriraju djelovanje ostalih sustava u organizmu.TJELESNA TEINA: tjelesne teluine 60%, stanina 40%, vanstanina 20%, bjelanevine, masti, minerali, ugljikohidratiTJELESNE TEKUINE: STANINA, VANSTANINA- muustanina,- krvna plazmaSTANICA: temeljna jedinica organizma, Okruuje je vanstanina tekuina, snabdijevanje kisikom i hranjivim tvarima, odstranjivane tetnih tvari, stabilizira stanje izvanstanine membraneKRV: krvna plazma (55%), korpuskularni dijelovi (45%), krvna tjeleca (ERITROCITI), krvne stanice (LEUKOCITI), krvne ploice (TROMBOCITI)Na kapilarama - kao mjestima neposrednog kontakta sa stanicama pojedinih tkiva - vri izmjenu tvari izmeu krvne plazme i ekstracelularne teine. Neprekidna cirkulacija. LEUKOCITI, Fagocitoza prodiranje,OBRAMBENA FUKCIJA,- tri skupine: ,+,1. granulociti,2. limfociti,3. monocitiTROMBOCITI, - sadre faktore za zgruivanje krviERITROCITIHemoglobin - sposobnost prijenosa kisika i CO2.ALERGIJSKE REAKCIJE, promijenjena aktivnost,pojaana osjetljivost na antigen stvaranjem antitijelaATOPIARI,osobe koje na svaki kontakt s alergenom odgovaraju stvaranjem reagina (antitijela) - koje oteuju tkivo.IMUNITET - sukob antigena s antitijelom - dovodi do neutralizacije reakcijeIVANI SUSTAVGlavna veza izmeu ljudskog organizma i njegove okoline. Sposobnost primanja razliitih informacija koje izvana djeluju na organizam, ali i informacija o prOcesima koji se odvijaju u samom tijelu. INFORMACIJE: zadre i percipiraju, obrade (dovode do svijesti), dovode do reakcije usklaenim motorikim odgovorima izvrnih organa. Temeljna jedinica: IVANA STANICA, NEURON NEURON: slui prijenosu podraaja i impulsa (koji prelaze s neurona na neuron), podrauju ga elektrina struja, kemijski spojevi, i mehaniki. Funkcionalno dijelimo neurone: aferentni, eferentni, interneuroni.EFERENTNI SUSTAV NEURONA:1.SOMATSKI - skeletnih miia, kontroliramo ga. VEGETITIVNI ILI AUTONOMNI IVANI SUSTAV - ne kontroliramo ga, regulira osnovne procese: rad srca, plua, krvnih ila, probavni sustav, promet tvari u organizmu, rad lijezda s unutarnjim luenjem.2.SIMPATIKI - na vanjsku okolinu. , PARASIMPATIKI - unutarnju sredinu.3.NEUROMUSKULARNI PRIJENOS - prijelaz sa zavretka neurona na miino vlakno. Acetilkolin - poveava propusnost membrane. RECEPTORI - to su ivano epitelne tvorevine: pretvaraju energiju vanjskog podraaja u proces nadraaja - ivani impuls - CS.VRSTA: mehanoreceptori, termoreceptori, kemoreceptoriREFLEKSI: reakcije organizma uvjetovane reakcijom CS.ADEKVATNI PODRAAJ; odreeni oblik energije za koji je receptor najosjetljivijiADAPTACIJA: (smanjenje osjetljivosti) na trajni podraaj konstatne jaine.KONTRAST: promjena osjetljivosti pod utjecajem prethodnog ili istovremenog nadraaja. MIINI SUTAVMiii imaju sposobnost: kontrahiranja i mlohavljenja to omoguavaju fizikalno-kemijski procesi u miinim vlaknima. PREMA GRAI I FUNKCIJI: POPRENO-PRUGASTI MIII (skeletni) - kontrahiraju nakon ivane stimulacije, pod kontrolom su volje. GLATKI MIII (trbuni organi) - vlastitu poluritmiku kontrakcijsku aktivnost.SRANI MII - poprenoprugasti, vlastita ritmika aktivnost. KONTRAKCIJE MIIA: IZOMETRIKA - statiki rad (bez znatnijeg skraenja)IZOTONINA - dinamiki rad (skrauju se miii)MIINI RAD:krvne ile se ire, protok krvi se poveava (do 30 puta), opskrba kisikom se poveava (aktivni mii 12% volumena kisika, neaktivni mii 4% volumena kisika). STATIKI RAD - umara znatno vie od dinamikog, potronja kisika manja nego kod dinamikog, potronja kisika nakon zavrenog rada vea nego po zavrenom dinamikom radu. Napeti miii komprimiraju krvne ile: smanjeni dovod kisika i dr. tvari, smanjeno odvoenje razgraenih produkata - umor i bol CS,MIINA SNAGA - je mogunost obavljanja pojedine radnje u jedinici vremena. Ovisi o kvaliteti i kvantiteti miinih vlakana, i morfolokim karakteristikama ovjeka (konstitucija ili somatski tipovi). Miina snaga ene je 80% od snage mukarca. Snaga velikih miinih skupina procjenjuje se dinamometrijom (registriranje miine snage koja se ostvaruje stezanjem, pritiskom i istezanjem). Optimalna miina snaga omoguava produeni rad - pojaan fiziki napor. MIINI RAD - je pretvaranje kem. energije u mehaniku energiju (25%). Izvor energije: ATP koji se resintetizira iz ADP. Energija za ovu rekaciju stvara se razgradnjom glukoze na vodu i CO2. Porast potronje kisika proporcionalan je utroku energije za miini rad. Kod intenzivnijeg miinog rada resinteza: ATP vri se pomou energije koja se oslobaa pri procesu hidrolize kreatin fosfata. Nakon zavrenog miinog rada troi se dopunska koliina kisika da bi se odstranila suvina mlijena kiselina. Nadoknauje zalihe ATP, ADP - "DUG KISIKA" 1.6 x > bazalne potronje kisika i 2.6 x > miini rad. Intenzivni miini rad moe se vriti samo kratko. Transport kisika ovisi o ventilaciji plua; koja se kod rada automatski poveava u fazi oporavka postepeno vraa u normalu. Kod umjerene tjelesne aktivnosti minutna ventilacija (frekvencija disanja x volumen udaha) nakon razdoblja adaptacije (2-5 min) postie stanje ravnotee do kraja rada. Pri intenzivnom tjelesnom radu kod kojeg potronja kisika prelazi mogunost donosa kisika, miii rade s dugom na kisiku, koji e biti to bre nadoknaen to je takav rad krae trajao. TERMOREGULACIJA - kada je proizvodnja topline u organizmu jednaka njezinom izdavanju - "TOPLINSKA RAVNOTEA" .STVARANJE TOPLINE: procesi bazalnog metabolizma, fizika aktivnost skeletnih miia,miini tonus,specifino dinamsko djelovanje hrane,tjelesna temperatura,ODAVANJE TOPLINE:zraenjem 70%,provodom,prijenosom,ispravanjem vode iz koe i plua 27%,izdavanjem CO2,grijanjem zraka pri disanju 2%,izluivanjem stolice i mokrae 1%KLIMA OKOLINE - kod koje tolina ostaje uravnoteena naziva se "ugodom",Tijekom rada toplina stvorena miinim kontrakcijama poveava temp. tijela. MEHANIZMI KOJE AKTIVIRA HLADNOA:drhtanje gladpojaana aktivnost poveavaju stvaranje toplinepojaano luenjenoradrenalina i adrenalinavazokonstrikcija u koistiskanje smanjuju odavanje toplinejeenjeMEHANIZMI KOJE AKTIVIRA TOPLINA vazodilatacija u koi (irenje krvnih ila)znojenje poveavaju odavanje toplinepojaano disanjegubitak apetitaapatija i inercijasmanjeno luenje TSH (titnjaa) smanjuju stvaranje toplineTermoregulacijske rekacije ne nastupaju odmah ve sa stanovitim zakanjenjem. Tijekom miinog rada povisuje se razina tjelesne temperature na kojoj se aktiviraju mehanizmi za odvanje topline.METABOLIZAMSu mijena tvari i energije u organizmu. Koliina energije potrebna za odravanje osnovnih vitalnih funkcija organizma u stanju mirovanja je "BAZALNI METABOLIZAM" . Pri fizikim aktivnostima bazalni metabolizam se poveava proporcionalno intenzitetu optereenja, a energetsku potronju koja nastaje pri tome nazivamo "RADNI METABOLIZAM". Bazalni metabolizam je u mukarca vii nego u ena. Smanjuje se ve poslije 25. god. Odavanje topline ovisi o starosti organizma, tjelesnoj aktivnosti i klimatskim uvjetima. KARDIOVASKULARNI SUSTAVsrce, krvne ile SRCEOsigurava neprekidnu cirkulaciju krvi. Desno srce - prima krv iz tijela i izbacuje u plua (mali krvotok). Lijevo srce - izbacuje svjeu aeriranu krv u sve ostale dijelove tijela (veliki krvotok). Rad srca:ritmikokontrakcija (sistola)poputanje (dijastola)Minutni volumen = koliina krvi koje srce izbaci u minuti, pri mirovanju 3-5 l krvi.Krvni tlak = 120 - 140, donji 70 - 90 Puls (bilo) = val tlaka Pojaani rad:ubrzani rad srca, poveanje minutnog volumena do 40l, poveanje sistolikog volumena.Trenirani ljudi - vei udarni volumen, manja frekvencija od netreniranih ljudi. Miini rad - poveanje udarnog volumena, manji porast frekvencije. CIRKULACIJSKI SUSTAVOpskrbljuje tkiva tvarima apsorbiranim u probavnom sustavu i kisikom. Odvodi iz tkiva ugljini dioksid i ostale produkte metabolizma. Slui prijenosu hormona i dr. tvari koje reguliraju stanine funkcije. Sudjeluje u reguliranju tjelesne temperature. DINI SUSTAVNos, drijelo, grkljan, dunik, dunice, alveoli.DISANJEVANJSKO DISANJE - izmjena plinova u pluima izmeu vanjskog (udahnutog zraka) i krviUNUTRANJE DISANJE - izmjena plinova izmeu stanica tijela i tkivne tekuine. Preko krvoilnog sustava do stanica. Omoguuju ga prsni miii. PLUNA VENTILACIJA INSPIRACIJA (udisanje zraka) - poveanje volumena prsnog koa, plua se proiruju i tlak u alveolama se smanjuje ispod razine atmosferskog tlaka, zbog ega zrak i struji u njih. EKSPIRACIJA (izdisanje zraka) - pasivan proces STATIKI VOLUMEN PLUA U mirovanju 12-15 puta /minDini volumen 500mlMinutni dini volumen 6-8 l/minREZIDUALNI VOLUMEN (RV) Volumen "mrtvog prostora"EKSPIRATORNI REZERVNI VOLUMEN (ERV) Forsirana ekspiracija DINI VOLUMEN (DV)INSPIRATORNI REZERVNI VOLUMEN (IRV)Forsirani udah KAPACITETI :Funkcionalni rezidualni kapaciteti (FRK) RV + ERVInspiratorni kapacitet (IK) DV + IRV Vitalni kapaciteti (VK) IRV + DV + ERVTotalni pluni kapacitet IRV + DV + ERV + RVVeliina plunih volumena ovisi o ivotnoj dobi, spolu, visini tijela, poloaju tijela. Dinamiki testovi ventilacijske funkcije pluamjerenje ventilacijske funkcije plua vezano uz faktor vremena FEV - forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi - izbjegava se poetni dio krivulje koji ovisi o suradnji osobe i krajnji dio krivulje izraava promjene kapaciteta. Tiftenau test - odnos FEV prema VKNormala 80%. Snien - apstruktivne probleme (astma, bronhitis). Normalan - kod restriktivno opstruktivnih smetnji. Max ekspiratorni protok i pluni volumen MEPV. IZMJENA PLINOVA U PLUIMA Udisaj - novo udahnuti zrak u alveoleKisik - potie krvnu strujuCO2 - u alveole procesom difuzije zbog razlike u parcijalnim tlakovima ALVEOLAKRVPO2100-110 mm Hg40 mm HgPCO240 - 43 mm Hg50 mm HgSNABDIJEVANJE TKIVA KISIKOM Ovisi o koliini kisika koji ulazi u plua, adekvatnosti plune izmjene plinom, protoku krvi kroz tkiva, kapacitetu krvi za prijenos kisika. Fiziko optereenje - znatno poveanje plune ventilacije do 30 l/min. Proporcionalno intenzitetu rada (potrebi za kisikom) i to:otvaranjem do tada zatvorenih plunih kapilara irenjem ve otvorenih plunih kapilara otvaranjem alveola koje su inae u mirovanju zatvorene prilagoavanjem sranoilnog sustava - poveanjem protoka krvi kroz tkivaNetrenirani - do 20 l/min, trenirani do 40 l/minOPSTRUKCIJA DINIH PUTEVASubepitelno smjeteni receptori za iritaciju i receptori za kaalj. Podraaj dovodi do bronhokonstrikcije. Izravno djelovanje : mehanikim, kem. stimulansom, farmakoloki, medijatori i posrednici LOKALNA BRONHOKONSTRIKCIJA Vee estice nadrauju receptore za kaalj u velikim dinim putevima. Manje estice nadrauju receptore za iritaciju u malim dinim putevima. BROHNALNA HIPERAKTIVNOST U osoba s astmom ili bronhitisom razvija bronhokonstrikciju kod znatno niih koncentracija tetnih aerosola. Poveani otpor strujanju zraka glavno je funkcionalno oteenje u terminalnim malim di. putevima. OBRAMBENI MEHANIZMI DINOG SUSTAVAZatita plua od infekcije i tetnog djelovanja estica prisutnih u atmosferi Vlanost i dobra prokrvljenost sluznice nosa > 7 .Absorpcija kojom se odstranjuju velikim dijelom topljivi plinovi. Grijanje i vlaenje, odn. hlaenje i suenje udahnutog zraka. U nosnoj upljini - receptori za miris. Graa nosa: turbulentno strujanje zraka - deponiranje veih estica - iznad 10 . Alveoli - estice manje od 5 . Nain disanja :inercijalna impakcija - brzoalveolarna depozicija - duboko, polagano Ulazak plinova - ovisi o topivosti u vodi. Jako topivi u gornjim dinim putovima. Manje topivi u donjim dinim putovima. MEHANIZAM ODSTRANJENJA ESTICAMUKOCILIJARNI TRANSPORT 2-10 .manji od 2 . - mukocilijarni transport, limfni sustav, krvna struja, vana uloga u sprijeavanju plunig bolesti, mehanizam kalja isti dine puteve. OKO Omoguuju funkciju vida. Normalna otrina vida i uoavanje 2 toke koje se nalaze pod vidnim kutom od 1 minute. Normalan balans onih miia. Dubinski vid. Vidno polje. Adaptacija na tamu. Raspoznavanje boja. Akomodacija i konvergencija (predmeti udaljeni 34 - 40 cm). Reakcija zjenica na svjetlost. Prozirnost (ronice, lee i staklovine). Vidni ivac. CS. Vidljivost predmeta ovisi o veliini predmeta, kontrastu predmeta i okoline i osvjetljenosti. Ljudsko oko osjetljivo je samo na uski dio elektromagnetskog spektra od 400-760 nm = svjetlosni spektarVienje boja ovisi o jaini osvjetljenja. Predmeti u pokretu moraju biti jae osvjetljeni od predmeta u mirovanju. Vrijeme vidne percepcije od 1/100 do 3/10 sek. (okomito due, vodoravno krae). Akomodacija za rad na blizinu iznosi 0,4 - 0,5 sek, otputanje krae Zamor produuje vrijeme akomodacije. Mladi ljudi akomodiraju bre. Vrijeme reakcije oka ovisi o odnosu osvjetljenosti (sjajnost predmeta i sjajnost pozadine, poloaju predmeta u vidnom polju.)Vid je dinamian proces sa stalnim mijenjanjem akomodacije, adaptacije i muskulatorne ravnotee onih miia. Nepovoljan kontrast izmeu predmeta i pozadine, slabo osvjetljenje - pribliavanje predmeta oku - zamor akomodacije i konvergencije. Bljetanje - posljedica previe jakog intenziteta svjetla i kontrasta u vidnom polju. Zabljetenje - intenzivno, naglo, trenutno bljetanje : direktno i indirektno. Mogu dovesti do smanjenja vida s ispadima u vidnom polju., neugodnih osjeaja. STROBOSKOPSKI UINAK - mrenica nemoe prihvatiti novi podraaj ukoliko je prethodni bio 1/5 sekunde ranije. Ispitivanje vidnih funkcija : vid na daljinu, vid na blizinu, ispitivanje adaptacije na tamu, ispitivanje kolornog vida, irina vidnog polja, stereoskopski vid (oba oka)PROSTORNA PERCEPCIJA: 15 funkcija CS - moe postojati i kod jednookih, a ispituju je psiholoki.SLUH Uho objedinjuje sposobnosti sluanja i odravanja ravnotee. SLUH Provodni aparat, vanjsko i srednje uho, perceptivni aparat, unutranje uho, sluni ivac, akustini centri mozga, zvuk se prenosi preko vanjskog i srednjeg uha zrakom, ali i putem kosti ( mora imati mnogo veu energiju). Srednje uho ima i zatitnu ulogu - amortizira dio zvune energije koja bi mogla otetiti unutranje uho. Razdoblje latencije od 100 msek i slabija amortizacija visokih frekvencija, zamor poslije 20 msek, pokazuje da nije potpuno uspjean. INTENZITET I GLASNOA ZVUKA Sposobnost razlikovanja najmanjih varijacija u frekvenciji i intenzitetu pojedinih tonova. Granica ujnosti - prag sluha, razliit za razliite frekvencije 0dB. Tonovi koji izazivaju bol - prag bola, konstantan - 110-130 dB. ujni raspon - 16 - 20000 Hz (ograniava sluno polje). Intenzitet tona - u dB. Frekvencija u treptajima u sekunci - Hz. Nivo glasnoe - fonSluno polje ima upadljivo razliitu irinu u pogledu intenziteta i kod potpuno normalnog sluha - najira izmeu 1000-3000 Hz i iznosi 130 dB s time da se na obje strane suava (samo na 1000 Hz, FON = dB).Izofone krivuljeispitivanje sluha audiometrijom, ispitivanje praga sluha na standardnim frekvencijama putem zrane i kotane provodljivosti. RAVNOTEAPri statici i dinamici ovjek odrava na osnovi podataka koje dobije s periferije i svrsihodnih pokreta pojedinih dijelova organizma, tako da se teite uvijek odrava u poloaju da ukupne sile prolaze kroz oslonac. ODRAVANJE RAVNOTEEvestibularni aparat unutranjeg uhavid duboki senzibilitet 2 moraju funkcionirati da bi odravali ravnoteu. Poremeaj ravnotee i ako samo 1 od parnih organa ne funkcionira normalno. Poremeaji ravnotee nisu uvijek ispoljeni, ve se javljaju kada mehanizmi kompenzacije zataje. FIZIKALNI IMBENICI RADNE OKOLINETOPLINSKA OKOLINA U organizmu ovjeka neprestano se odvijaju egzotermni metaboliki procesi. Proizvodnja topline u organizmu naglo se poveava s poveanjem fizike aktivnosti. Kada ne bi bilo topline izmeu tijela i okoline, tjelesna temperatura bi se pri mirovanju povisila za 1.2 C / 1h.4 imbenika toplinske okoline:1. temperatura zraka (tz)2. vlanost zraka (pz)3. brzina strujanja zraka (v)4. srednja temperatura zraenja (tr)U radnim prostorijama susreu se u velikom broju kombinacije: mnoge kombinacije izazivaju jednak osjeaj topline - termoekvivalentni uvjeti.TOPLINSKI INDEKSIKoriste se za ocjenjivanje toplinskih uvjeta. Za razliite stupnjeve fizike aktivnosti - preporuene granice vrijednosti toplinskih indeksa u "zone komfora". Sprijeava prekomjereno toplinsko optereenje radnika. Odrava njihov max radni kapacitet. Sprijeava i negativno djelovanje toplinskog optereenja na zdravlje ovjeka. TOPLINSKA ISCRPLJENOSTPoremeaj termoregulacije pri kojem dominiraju znakovi zatajivanja cirkulacije - max periferna vazodilatacija (irenje krvnih ila) radi oslobaanja vie topline iz tijela SS - nedovoljno opskrbljen krvljuZnakovi: vrtoglavica, umor, glavobolja, munina, kolaps (gubitak svijesti) , tjelesna temp. pada, koa vlana, pada tlak, puls raste. TOPLINSKI GREVIZbog velikog gubitka tekuine znojenjem i istodobnim gubitkom elektrolita. Znakovi: nagli grevi najoptereenijih miia (1-3 min traju), ponavljanje greva nakon kratke pauze, vrlo su bolni.TOPLINSKI UDARZnak potpunog zatajivanja termoregulacije. Znakovi: visoka tjelesna temperatura 40-43 C, ubrzani puls, ubrzano disanje, koa suha i vrua, znojenje prestaje, glavobolja, munina, povraanje. Teki: konfuzija, psihoza, toniko-kloniki grevi, koma (due od 3h), smrt. HLADNOAtetno djeluje na reumatske bolesti, upalne bolesti ivaca, bolesti perifernih krvnih ila s tendencijom suavanja.PREVENCIJA TOPLINSKIH OTEENJAKorekcije radnih uvjeta, pravilan izbor radnika prije zaposlenja, davanje napitaka s dovoljno minerala, periodiki zdr. pregledi, adekvatna radna i zatitna odjea, obua, pokrivalo za glavu, rukavice. POVIENI I SNIENI ATMOSFERSKI TLAK POVIENI ATMOSFERSKI TLAKOzljede uha: probijanje bubnjia, krvarenje. Bol u sinusima (ako su zaepljeni).Opijenost - narkoza duikom u dub. 30 m.Poveano otapanje duika u krv u tkivima. Naglo izranjanje - otopljeni duik se oslobaa u krvi u obliku mjehuria - zrana embolija - dekompresijska bolest. Znakovi: bolovi u zglobovima, miiima, kostima, svrbe i crvenilo koe, zaduha, vrtoglavice, oteenje ivaca i oduzetosti, embolija plua. Kasni: aseptika nekroza kosti (gubitak kotane strukture nakon 3-4 mjeseca), natkoljenica i potkoljenica (to je raspadanje kosti bez uzroka). SNIENI ATMOSFERSKI TLAKNa veim visinama uz snien atm. tlak, snien je parcijalni tlak kisika. Na visinama 1700-3000 m - ubrzano disanje, ubrzani puls, povien krvni tlak. > 3000 m - VISINSKA BOLEST. Znakovi: umor, glavobolja, pospanost, munina, povraanje, krvarenje iz uiju i nosa, poremeaj koordinacije, grevi u miiima, gubitak svijesti. Prevencija: najstroi izbor zdravih osoba uz prilagodbu na snieni atm. tlak, periodiki zdr. pregledi. ENERGIJA ZRAENJAEnergija koju prenose elektromagnetski valovi brzinom svjetlosti. Elektromagnetska zraenja razlikuju se prema valnim duljinama:MIKROVALOVIINFRACRVENE750 nm - 1 mSVJETLOSNE380 - 750 nmULTRALJUBIASTE10 - 380 nmRENDGENSKE< 10 nmGAMA ZRAKE< 0,01 mIzazivaju oteenja ljudskog organizma.ELEKTROMAGNETSKA ZRAENJAMikrovalno zraenje.Izvori: radari, mikrovalne pei, medicinski ureaji za fizikalnu terapiju. Max apsorpcija kod frekvencija 25-26.Izvori u ind. 10 - 40.Oteenja organizma posljedica su toplinskog uinka. Znakovi: glavobolja, umor, gubitak teka, pojaano znojenje, osjetljivost koe. Kasni: sranoilni poremeaji, zamuenje lee. INFRACRVENO ZRAENJEIzvori: materijali ugrijani na visoku temp. - metalurgija, ind. stakla.Oteenja: toplinskog uinka su toplinski udar, profesionalno zamuenje lee (katarakta) = kod dugotrajne izloenosti.Prevencija: prethodni pregled, periodiki pregled, noenje osobnih zatitnih naoala. ULTRALJUBIASTO ZRAENJEIzvori: zavarivaki radovi, metalurgija, UV lampe u medicini. Oteenja: konjuktive i ronice oka, jako suzenje, peenje, smetanje svijetla, opekline na koi, aktiniki uinak - keratoza (oronjenje) i rak 8karcinom) koe. Prevencija - kao i Infracr.zr.IONIZACIJSKO ZRAENJE < 10nmIma sposobnost prodiranja u tkivo gdje izaziva ionizaciju ive tvari i dovodi do: somatskih i genetskih oteenja. Izvori: zdr. ureaji, industrija (proizvodnja elektrine energije) Uinci: pojedini dijelovi tijela (lokalni) , itavo tijelo (opi), akutna i kronina. LOKALNA - koa: akutno visoke doze : opekline, kronina - nie doze :crvenilo, atrofija koe (stanjenje), bradaviaste izrasline, pucanje koe, rane (ulcera) - ne zarastaju, rak koe. OPA AKUTNA: visoke doze; akutni radijacijski sindrom. Bolest zraenja - 4 stadija:umor, slabost, munina, povraanjelatencija (bez simptoma)jasni znakovi nestajanja krvnih stanica to ima za posljedicu infekcije, krvarenja i anemijuoporavak ili smrt.Ve nakon nekoliko sati nestaju limfociti, 1-3 dana granulociti pa trombociti i na kraju eritrociti. Ubzo je oteeno stvaranje spermija, limfni vorovi i sluznica crijeva zahvaeni. KRONINO - niske doze.Krv i krvni organi - aplastina anemija (nemamo stanica, mali broj eritrocita) i lekukemija. Tumori drugih organa. Mutacije gena. Zamuenje lee. Preventiva: OZS, prethodni i periodiki pregledi (svake god.)SVJETLOST 380 -750 nmOsvjetljenje je potrebno za obavljanje praktiki svih radnih zadataka. Psihodinamogeno djelovanje na radni uinak. Porastom osvjetljenja raste brzina opaanja. Smanjuje se vrijeme psihomotorike reakcije. Time se povoljno utjee na sprijeavanje profesionalnog traumatizma. STANJE RASVJETEOuvanje normalnog vida radnika. Smanjenje broja nesrea na radu. Poboljava produktivnost pri radu i kvalitetu produkata. Uklanja nepotrebno zamaranje radnika. Olakava odravanje istoe u prostoriji. OSVJETLJENOSTJe vana pri ocjenjivanju kvalitete rasvjete u industriji. To je omjer izmeu svjetlosnog fluksa i povrine koju jednolino osvjetljujemo. SVJETLOSNI FLUKSJe vidljiva energija koju izvor svjetla zrai u 1 sek. u odreeni prostorni kut. Osvjetljenost treba mjeriti i na samom radnom mjestu i u okolini radnog mjesta. SKUPINE VIDNIH ZAHTJEVAVrlo mali, mali, srednji, veliki, vrlo veliki, izvanredno veliki. BLJETANJESmanjuje kvalitetu vienja. BUKAPosljedica sve brih tehnolokih procesa u industriji. Broj izloenih radnika je sve vei. Ocjenjivanje opasnosti od buke:Subjektivna ocjena - ako se ne moe komunicirati normalnim tonom na udaljenosti od 1-2 metra. Mjerenje razine ukupne buke: brzina zvuka iznad 10 dB kroz 8h uzrokuje oteenje sluha. Tada treba skratiti vrijeme izloenosti.Analiza buke po oktavama: opasnost buke ovisi i o akustinom spektru. Ako stupanj buke u bilo kojoj oktavi prelazi MDK - buka je opasna za izloenost tijekom pune radne smjene. Oteenja izazvana bukom:Djelovanje na organ sluha moe dovesti do prof. nagluhosti i gluhoe, oteenje sluha polagano zapoinje na 4000 Hz to je izvan govorne zone pa radnik nema smetnji. Kako se trauma iri zahvaa i govorno podruje. Obostrani procesDjelovanje na ivani sustav: neuroza, glavobolje, opa nelagosnost, lako zamaranje, poremeaj sna, gubitak teka, lupanje srca, vrtoglavice praene gubitkom ravnoteeStresni imbenik - pojaava tonus simpatikusa, poveanje krvnog tlaka, ubrzan rad srca, ubrzano disanje, naglo stiskanje pojedinih miinih skupina. Jakost buke se smanjuje s kvadratom udaljenosti. Smanjenje buke u radnoj okolini:smanjenje buke izvora - zamjena bunih kompnenata manje bunim, izoliranje vibracija, redukcija rezonancije, promjene nekih dijelova strojeva, uravnoteenost pokretnih masa, odravanje strojeva, montiranje strojeva na elastine podloge.sprijeavanje irenja buke - oklopljivanje bunih dijelova ili cijelih izvora, akustinom obradom prostorije smanjuje refleksiju, zasloni i kabine, udaljavanje ovjeka od izvora, ozs, prethodni periodiki pregledi.Zakon od zatiti od buke.VIBRACIJEOrua na komprimirani zrak i s rotirajuim dijelovima. Oteuju: meka tkiva i kosti. Meka tkiva: ivci na rukama - atrofija miia, upale tetiva, oteenja krvnih ila, vazoneurola ili Raynaudov fenomen ; 3 stadijavazomotorni (poveana osjetljivost na hladnou)vazospastiki (sniena je temp. prstiju i ake)vazoparalitiki (bolovi u prstima, bijeli prsti)Najopasnije frekvencije : 40 - 150 Hz - progresijaKosti: aka, lakat, rame - razrijeivanje. Prevencija: zamjena orua, odravanje orua, ozs, prethodni i periodiki preglediOZLJEDE NA RADUimbenici koji sudjeluju pri pojavi ozljeda na radu:LJUDSKI - ivotna dob, spol = ene - manje nesrea na radu, sposobnost za zvanje (psihomotorna, funkc. osjetilnih organa, inteligencija, stav prema radu), nedostatak prof. znanja, akutne i kronine bolesti, emotivna svojstva radnika - staloeni (manje nesrea), alkohol i droge: djelovanje na koordinaciju pokreta.IMBENICI OKOLINE - fizikalna (osvjetljenje, toplinski uvjeti, buka), psiholoka (meuljudski odnosi, nesuglasice - poremeaj emoc. ravnoteeORGANIZACIJA RADA - radno vrijeme i umor, odmor, tehnika org. rada.SOCIJALNO EKONOMSKI IMBENICI - ivotni standard, stanovanje, obiteljske prilike, NKV radnici s niskim ivotnim standardom imaju ee ozljede na radu (dugo putuju, slaba zarada).ee su nesree ponedjeljkom, srijeda - najmanje, etvrtak, petak - raste broj nesrea.SPRIJEAVANJE OZLJEDA NA RADUprofesionalna orijentacija i selekcija, profesionalno obrazovenje - izobrazba za siguran rad, organizacija radne okoline, briga za radnikov socijalno-ekonomski poloaj, tehnika zatita (kolektivna i osobna), zdr. odgoj (vanost odravanja vlastitog zdravlja), stimuliranje (usporeivanje s firmama koje imaju manji broj nezgoda), evidencija svih nezgoda i istraivanje uzroka (puno siznih ozljeda moe voditi do velike ozljede)ZAKON O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTIPROFESIONALNE BOLESTIBolesti uzrokovane:olovom, ivom, arsenom, kromom, niklom, kobaltom, manganom, kadmijem, berilijem, vanadijem, selenom, talijem, bakrom, kositrom, cinkom, fosforom, helogenima, pesticidima, alif. ugljikov. i njihovim otrovnim spojevima....OPASNOST: svojstvo ili sposobnost nekog radnog uvjeta da uzrokuje oteenje zdravlja. RIZIK: vjerojatnost da se u radnom procesu prisutna potencijalna opasnost ostvari kao ozljeda na radu ili prof. bolest. Razina rizika proizlazi iz vjerojatnosti da opasnost uzrokuje oteenje zdravlja i teine posljedinog oteenja zdravlja. RIZIK = TEINA TETE x VJEROJATNOST NASTANKA TETEPROCJENA RIZIKA - proces kojim se uzimajui u obzir sve vidove rada i radnih uvjeta, odreuje rizik oteenja zdravlja, vjerojatnost nastanka ozljeda na radu, prof. bolesti, bolesti vezanih uz rad.METODA ANALIZE RIZIKA -postupak odreivanja nastanka tetnog dogaaja.PREOSTALI RIZIK - rizik od nastanka ozljede na radu, prof. bolesti i poremeaja u procesu rada preostao nakon primjene osnovnih prvila znr.PROCJENA OPASNOSTI - postupak kojim se utvruje razina rizika nastanka ozljede na radu, prof. bolesti, bolesti u svezi s radom, te poremaaja u procesu rada koji bi mogao izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. MJESTO RADA I RADNI OKOLI - sva mjesta i prostori pod neposrednim i posrednim nadzorom poslodavca na kojima se zaposlenici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti tijekom rada. RADNO MJESTO - skup poslova koje obavlja zaposlenik na temelju ugovora o radu.OPASNE RADNE TVARI - su po zdravlje tetne, zapaljive i eksplozivne tvari. TEMELJNI SADRAJI PROCJENE OPASNOSTIOpe podatke - o poslodavcuPodatke o postojeem stanju - ope podatke o poslodavcu, poetak rada poslodavca, djelatnost koju obavlja, ukupan br. zaposlenika.Opis glavnog tehn. procesa po lokacijama, ukljuujui i transport, pogone odravanja i postupke pri odravanju s naznakom opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika koje proistjeu iz procesa i nazivom radnih mjesta koja se u dotinom dijelu procesa nalaze. Popis opasnih radnih tvari. Za svako radno mjesto: nazi, broj zaposlenika, koliko ena, mldei, invalida, da li se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, da li je sta osiguranja s uveanim trajanjem, raspored radnog vremena, izloenost opasnostima. Podaci za razdoblje za zadnjih 5 god.: za svaku god; broj smrtnih, skupnih i tekih ozljeda, broj ozljeda na 1000 zaposlenika, broj sluajeva prof. bolesti, broj sluajeva prof. bolesti na 10000 zaposlenika, broj poremeaja u procesu rada koji su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, broj ozljeda na 1000 zaposlenika u odnosu na stanje u djelatnosti, broj sluaja prof. bolesti na 10000 zaposlenika u odnosu na stanje u djelatnosti. Analizu i procjenu prikupljenih podataka - usklaenost sa zahtjevima kojima moraju udovoljiti sredstva rada, analizu primjene posebnih pravila znr, analizu svih smrtnih, skupnih i tekih ozljeda na radu glede izvora, uzroka, naina nastanka, vrste i ozlijedeenog dijela, usporedbu broja ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na dotinu djelatnost, analizu svih sluajeva prof. bolesti, analizu svih sluajeva poremeaja u procesu rada koji su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, analizu podataka kako bi se procijenio preostali rizik da doe do ozljede na radu, sluaja prof. bolesti ili poremaaja u procesu rada koristei odgovarajue metode analize rizika, iz analize i procjene opasnosti moraju biti vidljivi propusti u primjeni osnovnih i posebnih pravila znr, te drugih mjera koji su doveli do navedenih tetnih dogaaja te da li su ve primjenjene ili tek treba primjeniti mjere da se takvi dogaaji ne ponove, odn. smanje na najmanju moguu mjeru. Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti, primjena osnovnih i posebnih pravila znr, rokove i ovlatene odgovorne osobe za provedbu mjera, te nain kontrole nad provedbom mjera, izrauje se za tehnoloke cjeline, priloge.Prilozi - popis poslova za koje je potrebno osposobljavanje i rad na siguran nain, popis poslova s posebnim uvjetima rada , popis opasnih kem. tvari s naznakom MDK i KDK, popis strojeva i ureaja s poveanim opasnostima, popis radnih prostorija i radnih prostora za koje postoji obveza ispitivanja radnog okolia, popis poslova na kojima se moraju nositi ozs. SVRHA PROCJENE OPASNOSTI:Omoguiti poslodavcu da poduzme uinkovite mjere potrebne za sig. i zdravlje radnika i da istovremeno ispuni svoju zakonsku obvezu da se brine za sig. i zdravlje radnika u svim vidovima vezanim za rad, ouvanje zdravlja zaposlenika i provoenjem mjera znr, omoguiti svakom zaposleniku rad na siguran nain. "AUVA" METODA - kvalitativna analiza opasnosti (da li postoje opasnosti).Opasnosti: mehanike, padovi i ruenja, elektr. struja, kem. tetnosti, bioloke tetnosti, poar i eksplozija, vrue i hladne tvari, buka, praina, vibracije, zraenja, klimatski uvjeti, rasvjeta, praenje i rukovanje, fiziki napori, psih. i organiz. napori, posebne opasnostiRAZINE OPASNOSTI:RIZIK RAZINE 1: prihvatljiv ostatak rizikaRIZIK RAZINE 2: potrebno provoenje mjera u srednjeronom razdobljuRIZIK RAZINE 3: potrebno provoenje mjera u kratkoronom razdobljuRIZIK RAZINE 4: odmah potrebno provoenje mjeraRIZIK RAZINE 5: odmah prekinuti rad u opasnom podrujuPROFESIONALNE KONE BOLESTIUbrajaju se meu najee prof. bolesti i oteenja.Uzroci: kemijski agensi, fizikalni imbenici (toplina, hladnoa, razliite vrste zraenja), biotiki imbenici ivotinjskog - insekti, gljivice, virusi, bakterije, biljnog - smole, praine drvea,cvijee).GLAVNI KRITERIJInedvojbeno ustanovljena prof. etiologijada se radi o konoj promjeni za koju je poznato da moe biti uzrokovana takvim agensomda je lokalizacija kone promjene identina s lokalizacijom max izloenostida je iskljuena neprofesionalna izloenost istom agensuOblici: toksini kontaktni dermatitis, alergijski kontaktni dermatitis. Uzronici: ulja i masti, tehnika otapala, kiseline i luine, soli tekih metala, plastine mase, voskovi, sastojci guma, neki lijekovi.PREVENTIVA: prethodni, periodiki, ozs, poduzimanje higijenskih mjera, zabraniti uporabu razliitih otapala za ienje koe. PROFESIONALNI MALIGNI TUMORI - po svojoj klinikoj slici odgovaraju u potpunosti tumorima koji nisu izazvani prof. agensima. 3 su najvanije lokalizacije zloudnih tumora: koa, dini sustav, mokrani sustav.U pravilu bolest nastaje na onim mjestima gdje odreeni kancerogen ima najdui i najintenzivniji kontakt s tkivom. MALIGNI TUMORI KOE - Lokacija - vjee, obrazi, na vratu, rukama, bedrima. TVARI-UZRONICI: smola, katran, razliita teka ulja, bitumen i asfalt, radij, ultraljubiasto i razliita ionizirajua zraenja.Za razvoj vana fotosenzibilizacija koju izazivaju razliiti produkti destilacije kamenog ugljena i nafte MALIGNI TUMORI DINIH ORGANA - uzronici: vlaknasti azbest, arsen, katran, spojevi kroma, spojevi nikla, radona, berilija, praina drveta. MALIGNI TUMORI MOKRANOG SUSTAVA - uzronici: aromatski amini, naftilamin, naftilamin - benzidin.MALIGNI TUMORI OSTALIH ORGANA - arsen, vinilklorid, radioaktivni element, radioaktivne tvari, berilij, benzen, radioaktivno zraenjeBOLESTI POVEZANE S RADOM - pripadaju skupini nespecifinih bolesti rada, ee se pojavljuju u odreenoj radnoj populaciji, to su bolesti uzrokovane s vie imbenika - pri emu je radno mjesto jedan od moguih uzronika, no ti e zdr. poremeaji nastati samo u onih osoba koje ve imaju predispoziciju. PRIMJERI:RAVNA STOPALAstojei posloviPROIRENE VENEkirurg, konobar, potar, frizerKRONINI BRONHITISudisanje praina, plinova, paraREUMATOIDNE BOLESTIPOVIEN KRVNI TLAKpsihiki stresSINDROM BOLNIH LEA I RAMENAergonomski imbenici i traumaELUANI DUDENALNI ULKUS PSIHIKE TEGOBEstresELEKTRINA STRUJASvugdje gdje postoje elektrini ureaji i instalacije.Oteenje je posljedica djelovanja same struje (UDAR), i uinka struje pretvorene u toplinu (OPEKLINA).Teina oteenja ovisi o jakosti i tipu struje, otporu tijela na mjestu kontakta, putu kroz tijelo, trajanju kontakta. Elek. impulsi izmjenine struje uzrokuju greve miia i ne doputaju rtvi da se oslobodi iz strujnog kruga (prividna smrt). Mogua i naknadna smrt zbog treperenja sranih klijetki. Najopasnija je izmjenina struja 40-60 Hz jer pogaa centar za disanje - najrairenija u ind. i kuanstvu (opekotine). Prevencija: tehn. ispravnost , pravilno izvoenje radnih operacija, ozs, prethodni i periodiki pregledi. BIOTIKI IMBENICI RADNE OKOLINEUzrokuju bolesti. Zarazne bolesti - prouzroene ivim uzronicima ili njihovim otrovnim produktom, smatraju se prof. bolestima ako je njihov nastanak povezan uz radni proces koji ovjek obavlja. Ugroeni: lijenici, veterinari, medic. i pomono osoblje u zdr. ustanovama, i osobe na uzgoju laboratorijskih ivotinja i na obradi krzna. ZOONOKE - bolesti koje se prenose sa ivotinja na ljude. DJELOVANJE TETNIH TVARI NA LJUDSKI ORGANIZAMKljune rijeitetna tvar, apsorpcija, metabolizam, tetno djelovanjetetne tvari su tvari koje mogu radi nekih svojih svojstava ugroziti zdravlje.Da li e neka tvar djelovati tetno, ovisi o njezinim fizikalnim, kemijskim, i toksikolokim svojstvima. tetni uinak ovisi o trajanju i intezitetu izvrgnutosti, putu ulaska u organizam, osobnoj osjetljivosti pojedinog organizma.Toksiki uinak:Akutni - jedna ili malobrojna izvrgnutostLokalni - neki dio tijelaKronian - dugotrajna ili viekratna izvrgnutostSustavan - na vie organskih sustavaPutevi ulaska u organizamUdisanjem putem pluaApsorpcijom kroz kouProbavni trakt nakon gutanjaUDISANJEKoliina tvari koja ue u organizam udisanjem ovisi o njezinoj koncentraciji u okoliu i o intezitetu disanja. Udisanjem se mogu unijeti dimovi, pare, praine i plinovi u organizam.APSORPCIJA KROZ KOUDodir koe s pojedinim tetnim tvarima moe rezultirati njhovom apsorpcijom, a koliina koja prodire kroz kou ovisi o svojstvima tvari te o stanju i otpornosti koe.Via temperatura i jae znojenje poveavaju apsorpciju tvari kroz kou.Pri dodiru s koom tetne tvari mogu djelovati na samu kou kao ciljni organ, kao to je sluaj s iritansima, korozivima, alergenima.Poznati iritansi su kiseline i luine(imaju svojstvo odmaivanja)Koa je najotpornija na dlanovima i podlakticama.GUTANJEJavlja se u akcidentima i kad se nepotivaju higijenske mjere na radnom mjestu(puenje, nepranje ruku, grinja noktiju)PRETVORBA U ORGANIZMUOrganizam je sposoban raznim mehanizmima braniti se od djelovanja tetnih tvari. Primarna su nam obrana prepreke koje spreavaju ulazak tetnih tvariu organizam(koa, ciljani aparat dinog sustava).U sekundarnu obranu ubraja se fagocitoza, tj., unitavanje tetne tvari od specijaliziranih makrofaga, stvaranje protutijela kao imunog odgovora na ponovljeni kontakt s antigenom , upala kao reakcija tkiva na djelovanje tetnih tvari.METABOLIZAMKemijski procesi kojima organizam nastoji detoksicirati tetnu tvar.Pojedine tetne tvari toksino djeluju na mjesto taloenja.DJELOVANJE TETNIH TVARIMogu djelovati na mjestu dodira(koa, sluznica, oko, dini i probavni sustav) ili na nekom drugom mjestu u organizmu. To su lokalni uinci.Otrovne tvariUzrokuju akutna i kronina jae i slabije izraena oteenja tkiva i organa 2) Podraajne tvariIzazivaju podraaj i upalu tkiva ali ne i razaranje 3) Korozivne tvariRazaraju tkiva 4) Senzibilirajue tvariPotiu razvoj preosjetljivosti 5) Fibrogene tvariPotiu razvoj vezivnog tkiva 6) Zaguljive tvariUzrokuju nedostatak kisika 7) Kancoregene tvariUzrokuju poremeaj rasta stanica, tj., razvoj raka 8) Tetragene tvariTijekom trudnoe uzrokuju kogenitalne defekte fetusa 9) Mutagene tvariDjeluju na genetski materijal i poveavaju rizik nasljednih defekataZATITA ZDRAVLJAOdvodnja tetnih tvari iz radnog prostoraPeriodiki pregledi zdravlja radnikaPregledi radnika prije zaposlenjaOsobe sa smetnjama ne smiju se zaposliti u tehnolokom procesu gdje ima tetnih tvari koje mogu poboljati bolestMedicina rada + Z/R, moraju meusobno suraivati.PUTEVI ULASKA TETNIH TVARI U ORGANIZAMPROFESIONALNA OTROVANJA METALIMA1. OLOVOUzrokuje saturnizam. Izvori: talionice olovne rudae, tvornice akumulatora, tvornice boja, primjena spojeva - olovni tetraetil (dodaje se benzinu radi poveanja oktanskog broja goriva).Kumulativni otrov - nakuplja se preteno u kostima. Djelovanje: krvotvorne organe, ivani sustav, bubrezi. Kliniki izraeno djelovanje moe se spojiti u 4 oblika:GASTROINTESTINALNI - munina, gubitak teka, grevi sa zatvorom, anemija.NEUROMUSKULATORNI - slabost i paraliza ivaca koji '''' miie za ispruivanje (podlaktica)ENCEFALOPATSKI - glavobolje, vrtoglavica, nesanica, promjene refleksa, koma, konvulzije, smrtMIJEANI TIP - kombinacijaOLOVNI TETREATIL - udisanjem, putem koe, znakovi ve nekoliko sati nakon izloenosti (mipotomija, hipotermija), SS - jako uzbuenje, manijakalna stanja, esti smrt. EDTA (etilen - diamin - tetraacetat) - blaa glavobolja, psihike smetnje, gubitak sna, teki snovi, drhtanje, proljev, slinjenje, poremeaji funkcije bubrega. Lijeenje: primjena kelata EDTA koji se spajaju s olovom i izluuju preko bubrega. 2. IVAUzrokuje merkurijalizam. Put ulaska: udisanje para i praina. Izvori: rudnici ivine rudae, topionice ive, izrada mjernog i laboratorijskog pribora, proizvodnja arulja, rasvjetnih tijela, TV i radio aparata, ivinih organskih spojeva (fungicidi). Djelovanje - koenje enzimskih sustava, org. spojevi ive opasni su zbog polaganog izluivanja iz tijela i nakupljanja u mozgu. Profesionalna trovanja:KRONINA : opi znakovi: gubitak teka, glavobolja, vrtoglavica, umor, upala desni, pojaano slinjenje i ispadanje zubi, SS - tremor, eretizam (uzbuenje i razdraljivost), svadljivost, gubitak kontrole nad ponaanjem, ispadi bijesa. AKUTNA: udisanje para, upala plua i bronha, izluivanje mokraom - oteenje bubrega. LIJEENJE : simptomatsko. MANGANUzrokuje manganizam. Izvori: rudnici, ljevaonice, proizvodnja stakla, keramike, umjetnih gnojiva, boje.Put ulaska: udisanjem dima ili praine. Djelovanje: dini sustav, SS. Znakovi: sklonost infekcijama dinog sustava, Parkinsonizam - razdraljivost, tremor, tekoe u hodanju (pijetlov hod), nejasan govor, lice poput maske, psihike smetnje. Lijeenje : kelirajue sredstvo. KADMIJU rudnicima olova i cinka. Proizvodnja slitina, baterija, boja, arulja. Znakovi:AKUTNI: pluni edem s visokom smrtnou ili razvojem fibroze. KRONINI - jaki umor, zaduha, oteenje bubrega, gubitak kalcija, anemija, povienje tlaka, poveana opasnost od raka prostate i plua. Lijeenje: simptomatsko.KROMIzvori: legure, galvanizacijski postupakm vatrostalni materijali, tavljenje koe, proizvodnja pigmenta, cement. Djelovanje: esterovalentni spojevi: koa, sluznice. Znakovi: na koi ekcemi i radne, upale nosa sa stvaranjem otvora u septumu, zbuna caklina, donji dini putevi (bronhalna astma i rak plua). Lijeenje: koa i nosne sluznice s kelatom NIKALIzvori: galvanizacija, izrada elektronikih aparata, novca, baterija, legure eljeza, emaila, boja. Djelovanje na kou i sluznice. Na koi alerg. dermatitis, iritacija sluznice, rak sinusa i plua. KOBALTIzvori: metalurgija, katalizator u kem. spojevima. Djelovanje: alergijsko, promjene na pluima. Znakovi:AKUTNO: asmatske smetnjeKRONINO: fibroza, kaalj, zaduha, sviranje u prsima. Bronhopneumopatija uzrokovana tvrdima metalom. Krom, nikal, kobalt - unakrsna senzibilizacijaCINK I BAKARDjelovanje: antigeno. Znakovi: ljevaka ili metalna groznica. Nadraaj sluznice gornjih dinih puteva, slatkast okus u ustima, pritisak u prsima, suh kaalj, opa slabost s povienom temperaturom.PROFESIONALNA OTROVANJA PESTICIDIMAPesticidi su kem. sredstva za unitavanje biljnih i iv. tetnosti (insekticidi, fungicidi). Prema akutnoj toksinosti :krajnje opasni i znatno opasniumjereno opasnineznatno opasniIZVORI: priozvodnja, transport, rukovanje i primjena u poljop. ind., komunalne djelatnosti. Put ulaska: koa, dini sustav, probavni sustav (neiste ruke, hrana, voda)INSEKTICIDIA) KLORIRANI UGLJIKOVODICIOpasni zbog topljivosti u mastima gdje se modu odlagati u velikim konc. bez uoljivih posljedica. U uvjetima naglog metabolikog iskoritenja tjelesnih masti, deponirani spojevi mogu izazvati spojeve akutnog trovanja. Djelovanje: SS - munina, povraanje, glavobolja, vrtoglavica, proljev, pojaano slinjenje, grevi, paraliza centra za disanje - smrt.Kronino: jetra, bubrezi, djelovanje na plod.B) ORGANOFOSFORNI SPOJEVIDjelovanje: zakouju. Znakovi: stiskanje dinih miia, pojaano slinjenje, suzenje ili znojenje. Presimptomatsko. Antidot - acetilkolina -atropin.C) KARBAMATIInhibitori kolinesteraze. Znakovi: pojaano slinjenje, znojenje, grevi, premorenost. D) ARSENKumulativni otrov. Znakovi: nadraaj koe, sluznice, godnjih dinih puteva, oiju, povraanje, proljev, esto mokrenje, gubitak svijesti, grevi - smrt. E) NIKOTINDjelovanje: glavobolja, vrtoglavica, munina. Terapija: parpanit.F) Na-cijanid - kao CIJANOVODIKG) SUMPOROVODIK Jak otrov - CS - izaziva konvulzije - paraliza disanja - smrt. Kronino: neuritis, paralize, smetnje vida, probavne smetenje. anemije.RODENCITIDjelovanje - protiv zgruavanja krvi - jaka krvarenja, anemija. Spojevi barija, talija, fosfora, oteenje jetre, bubrega, srca i CS.AKARCITI - insekticidi i fungicidiFUNGICIDI: sredstva na bazu Cu, S, organskih spojeva i Hg.HERBICIDI: dinitrospojevi, Na-arsenat, Na i K cijanid, otrovanja mogu biti uzrokovana i otapalima i razrjeivaima za herbicide. ZNR S PESTICIDIMA:OZS - odijela, obua, rukavice, respiratori, zat. kape, naoale. Osiguranje uvjeta za osobnu higijenu, obavezno pranje ruku prije uzimanja hrane i puenja. Dobro informiranje o toksinim osobinama preparata i opasnostima pri rukovanju. Osposobljavanje za pruanje prve pomoi. Opskrbljenost ormaria prve pomoi s antidotima. Prethodni i periodiki pregledi.PROFESIONALNA OTROVANJA PLINOVIMANADRALJIVCI (iritansi)Pogaaju sluznice gornjih i donjih dinih puteva. Lako topivi, otapaju se odmah u kontaktu sa sluznicom gornjih dinih puteva - podraajni simptomi, obrambene reakcije: suzenje, kihanje i kaalj. Amonijak, klor, spojevi, fluor, suzavci, aldehidi i ketoni, sumporni dioksid. Teko topivi uzrokuju blage simptome koji omoguavaju udisanje i otapanje u najdubljim dinim putovima. Znakovi nakon latencije: bol iza grudne kosti, lupanje srca, teko disanje, gubitak glasa. Prva pomo - potpuno mirovanje. ZAGULJIVCI Jednostavni ili inertni, smanjuju parcijalni tlak kisika. CO2, H, N, metan, etan butan. Znakovi: posljedica nedostatka O2 - produbljivanje disanja, ubrzavanje impulsa, poremeena koordinacija, munina, povraanje, konfuzivno stanje, gubitak svijesti, smrt.KEMIJSKI ZAGULJIVCIImaju jaki afinitet fermentima disanja koje blokiraju CO - vee se na hemoglobin stvarajui karboksihemoglobin (koji nemoe prenostiti O2). Visoke koncentracije dovode do smrti nakon 1-2 min. Nie koncentracije uzrokuju zujanje u uima, vidni poremeaji, konfuzivno ponaanje, miina slabost, koma, smrt zbog paralize centra za disanje. Kronino uzrokuju glavobolje, vrtoglavice, opa slabost, brzo zamaranje. Oporavak brz, ali mogue posljedice SS. CIJAN I SPOJEVI - miris gorkih badema, najopasniji je cijanovodik, blokira oksidaciju u tkivima. Visoke doze dovode do smrti. Nie koncentracije uzrokuju nadraaj sluznice oka, gornjih dinih puteva, vrtoglavice, glavobolja, teko disanje, grevi, poremeaj disanja, gubitak svijesti.SUMPOROVODIK - miris trulih jaja, blokira stanino disanje, ali je i nadraljivac. Male koncentracije uzrokuju oeenje SS, sini sustav, sluznice oka. Vee koncentracije - gubitak njuha, blokada staninog disanja.OPOJNI PLINOVI - narkotici i anestetici, otapanje masti i mastima slinih tvari, tetno djelovanje i na parenhinatozne organe (jetra, bubrezi, srce, kotana sr). Benzin, halogeni derivati alifatskih ugljikovodika, alkohol, aromatski ugljikovodici. BENZIN: Dermatitis, anestetik - vrtoglavice, lupanje srca, ubrzano disanje, gubitak svijesti. Kronino: konjuktivitis.HALOGENI DERIVATI UGLJIKOVODIKA - klor, fluor, oteuju SS, jetru, bubrege, vinil-klorid monomer: akutno - narkotik, jaki otrov jetre, kronino - bolest krvnih ila prstiju, kancerogen. ALKOHOLI - metilni alkohol, narkotici, metaboliki uinak - latencija 16-24 h. Munina, povraanje, grevi, sueno vidno polje. AROMATSKI UGLJIKOVODICI - benzin, toulen, ksilen. Akutno narkotiko djelovanje (zatezanje miia). Kronino - oteenja kotane sri (anemija, leukopenija, trombopenija, leukemija, smrt). Monoaminobenzen - vee se na Fe u hemoglobinu. Parafenilendijamin - frizerska boja, methemoglobinemija, alergije koe i dinog sustava. Mogu uzrokovati rak mokranog mjehura. Slabost, drhtavica, gubitak svijesti, munina, povraanje, nepravilno disanje i puls, pad tlaka. PROFESIONALNE BOLESTI PLUA UZROKOVANE AEROSOLIMAUdisanje estice praine ima za posljedicu iritaciju. PNEUMOKONIOZAKarakterizira tkivna reakcija na taloenje aerosola vrstih anorganskih estica. Silikoza - praina s visokim postotkom slobodnog silicijevog dioksida.3 stupnja:- zaduha kod napora, kaalj- zaduha oteava rad- zaduha u mirovanjuPneumokonioza kopaa ugljena: kombinirano djelovanje ugljene praine i slobodnog Si dioksida, praena znakovima kroninog bronhitisa uz ponekad promjene na zglobovima. Azbestoza - taloenje vlakana azbesta , rak plua i bronha, napreduju i nakon prestanka izloenosti. BRONHOPNEUMOPATIJEPosljedice djelovanja praine organskog podrijetla. Profesionalna bronhalna astma je opstruktivna pluna bolest - alergijski mehanizmi.Bisinoza - posljedica udisanja praine vegetabilnog podrijetla. Pamuk, lan, konoplja. 3 stupnja:suhi kaaljstalne smetnjekronina opstruktivna bolest pluaAlergijski alveolitis - posljedica udisanja organskih aerosola vrlo malog promjera. Reakcija preosjetljivosti praine sa sporama plijesni. Farmerska plua, kaalj, oteano disanje uz povienu temperaturu, zimicu, slabost, gubitak teine - proizvodnja piva, uzgajivai gljiva, uzgajivai ptica i peradi. Senzibilizatori (alergogene tvari) - tvari koje nakon viekratnog dodira sa sluznicom i/ili koom induciraju razvoj imunog odgovora organizma. est u svakodnevnom ivotu i gospodarskim djelatnostima. Najvaniji alergeni: epoxidne smole, izocijanati, parafenildiamin, metali(platina, krom, kobalt, nikal), organska praina drveta, tekstila, brana, formaldehid - sintetske smole. Djeluju na kou i sluznicu. Znakovi su dermatitis i astma. ZATITA ZDRAVLJAUklanjenje izvora oneienja iz radne prostorije, hermetizacija procesa, oklapanje izvora, odvoenje oneiivaa (ventilacija), vlaenje postupka (praine), zamjena toksine tvari manje toksinom, opa i osobna zatita, zdr. kontrola prije zapoljavanja i periodini pregledi, osposobljavanje za pruanje prve pomoi, obavljanje poslova na siguran nain. Pravilnik o pruanju prve pomoi radnicima na radu NN 56/93propisuje postupak s ozljeenim i oboljelim osobama na radu, do njihove predaje na lijeenje. prva pomo je brza i neposredna pomo u sluajevima ozljeda ili naglih bolesti, sa svrhom da se spasi ivot, sprijei i smanji teta po zdravlje. Pruanje prve pomoi mora biti brzo, pravilno i po odreenom redoslijedu. UZROCI OZLJEDA NA RADU:Mehaniki, elektrina struja, fizikalni (tetna zraenja, prekomjerena buka, vibracije), kemijski (zapaljive tvari, nagrizajue tvari, otrovne tvari), bioloki (bakterije, virusi, gljivice) mikro-makro klimatski (visoke i niske temp., nagle promjene temp., toplina, hladnoa, vlanost zraka), nefizioloki uvjeti rada (prisilni poloaj tijela, optereenje lokomotornog sustava). Potrebno je:ustanoviti okolnosti,ispitati stanje na radnom mjestuodmah pogledati poloaj tijela, stanje ozlijeenog ili oboljelog, ustanoviti vrstu i opseg ozljeda, opasnost po ivotraskopati ili razrezati sve to stee ozljeenog, a skinuti samo odjeu ili obuu neophodnu za pruanje prve pomoi (prvo s neozlijeene strane tijela).izvriti procjenu stanja oboljelog na osnovi vrste ozljede ili bolesti, stabilnosti vitalnih znakova.5 NEPOSREDNIH OPASNOSTI PO IVOT:prestanak disanja - rada srcajako krvarenjeoknaglo otrovanjegubitak svijeti - guenjePruatelj prve pomoi treba promatrati:svijestdisanjerad srcaizraz i boju licatemp. tijelamogunosti povraanjakrvni tlakizluivanje mokraeProcjena ivotnih znakova:STANJE SVIJESTI - orijentiranosti u prostoru, vremenu, ope ponaanjeRAD SRCA - PULSA - brzina, ritam srca, normalan puls = pravilan, dobro punjen 60-80 otkucaja DISANJE - brzina, dubina, ritam, trajanje pojedinih faza, oblik, normalno disanje = pravilno, dublje, 12-13 udisaja u min, ene vie diu grudnim koem a mukarci trbuhom. TJELESNA TEMPERATURA - poviena (upale, zarazne bolesti, sunanica i toplotni udar), sniena ( teki ok, krvarenje, trovanje, pothlaivanje tijela), normalna = 36,5 C.KRVNI TLAK - normalne vrijednosti 120-140 mm Hg - sistoliki, 70-90 mm Hg - dijastoliki. Hitna intervencija: ako je sistoliki >200 mm Hg, dijastoliki < 130 mm Hg, pad sistolikog 120/min), bolesnik je nemiran (najtei apatija do nesvjestica), subjektivno: slabost, umor, e, zamagljen vid, zvonjava u uima, osjeaj nesvjestice, strah. Postupci prve pomoi: digitalna kompresija (rukom), kompresivni zavoj, podizanje extremiteta, Esmarehov zavoj - vrsto stegne kraj i zaustavljano krvarenje (zaustavlja potupuno cirkulaciju), do 30 min, popustiti. Ako je krvarenje iz nosa - u sjedei poloaj, hladan oblog na potiljak, pritiskanje nosnica, ne smije se ispirati krv iz nosnica. Ako je krvarenje iz uha - pokrivanje sterilnom gazom i previjanje, ne smije se ispirati krv iz uha. Ako je krvarenje iz usta, sjedei poloaj, glava naprijed, disanje kroz nos, ne smije se ispirati usta, davati lijekove koji se uzimaju gutanjem. Krvarenje iz zuba - stavljanje sterilnog tampona, sjedei poloaj, NE SMIJU SE ispirati usta. OTEENJA KOSTI Simpotmi: bolovi na mjestu prijeloma, neupotrebljivost prlomljenog dijela, oteklina, promjena oblika, nenormalna gibljivost, kripanje. opasnosti: ok (bolovi, krvarenja), ozljede krvnih ila, ivaca, miia, gubitak svijesti (embolije).Postupak: odstranjivanje odjee i obue po avovima, ukruivanje (imobilizacija) u zateenom poloaju, NE SMIJE SE vriti namjetanje kostiju, kod oteenja grudnog koa, kraljenice i kosti ruku - primjeniti indirektnu metodu. OZLJEDE GLAVEZatvorene: potres mozga, nagnjeenje mozga, prijeloim lubanje.Otvorene: prijelom lubanje uz ozljeivanje tvrde i meke ovojnice, prijelom baze lubanje. Prva pomo: utvrditi stupanj svijesti, postaviti u pravilan poloaj, zaustaviti krvarenje, kod otvorenog prijeloma postaviti sterilnu gazu i lagano previti, imobilizacija vrata ovratnicom, oivljavanje (ako je potrebno); hitni prijevoz. OZLJEDE OKAPostavljanje u sjedei poloaj s glavom prema natrag, ispiranje istom gazom i stavljanje zavojaNE SMIJE SE : za odstranjivanje stranog tijela koristiti nita osim vode i u oko ne stavljati lijekove. OZLJEDE GRUDNOG KOAPostavljanje u polusjedei poloaj, kod otvorenih ozljeda pneumotoraksa - stavljanje sterilne gaze sa plastinim materijalom na gornjem dijelu. Previjanje izmeu udisaja i izdisaja. Kod prostrijelih ozljeda - zbrinuti ulazni i izlazni otvor.NE SMIJE SE: davati prva pomo za prestanak disanja runom metodom. OZLJEDE TRBUHAU leei poloaj s povienim uzglavljem i polusavijenim nogama u koljenu. Previti sterilnom gazom. NE SMIJE SE: davati prva pomo za prestanak disanja runom metodom. OZLJEDE TRBUHAU leei poloaj s povienim uzglavljem i polusavijenim nogama u koljenu.NE SMIJE SE: nasilno vraati trbune organe izale van, kod tupih udara mogue je unutarnje krvarenje.OPEKLINEIzazivaju: veliki gubitak tekuine, oteenja vitalnih organa.Stanje procjenjujemo prema:A) DUBINI PRODIRANJA U TKIVO1. stupanj: koa - napeta, crvena, bolna, oteena2. stupanj: koa - ruiasta, s mjehuriima, vlana, osjetljiva na dodir3. stupanj: koa - tamnosmea ili crna, prozirna s vidljivo spaljenim venama ili sedefasto bijela, suha, neelastina, bezbolna.4. stupanj - pougljenje.ZAHVAENOJ POVRINI: "pravilo devetke"glava i vrat 9%ruke 9%prednja povrina trupa 2 x 9 %stranja povrina trupa 2 x 9%povrina nogu 2 x 9%spolni organi i meica 1% ili veliina dlana 1%OPEM STANJUmale opekline 15% tijelasrednje opekline 15 - 20 % tijelavelike opekline > 25% povrineUkljuujui i funkcionalno vane dijelove tijela (lice, oi, ake, meica, stopalo), dini sustav; viestruke ozljede, opekline u djece i starijih osoba, znaajno smanjena tjelesna otpornost, opekline strujom.Prva pomo: skidanje odjee, osim ako je priljepljena - onda omatanje vlanom tkaninom. OTEENJA UZROKOVANA KISELINAMA I LUINAMAZnakovi: lokalno : nagrizajue do narkoze, ope: okPut ulaska: koni, inhalacijom, gutanjemSimpotmi: kone promjene, kod gutanja - oteenje sluznice, peenje i bol u ustima, drijelu i ispod prsne kosti, munina, povraanje, slinjenje, guenje, poremeaj disanja i ok. Udisanje - nadraajni kaalj, guenje. Prva pomo: odstraniti natopljenu odjeu, ienje dijelova tijela - oko: ispiranje vodom, fiz. otopinama, usta i nos: ispiranje bikarbonatom, koa: ispiranje vodom (kiselina: otopina Na - bikarbonat, alkalna mineralna voda ili mlijeko, luina: limunov sok, razrijeena octena kiselina). Pokrivanje oteene koe sterilnom gazom i zavojem. Kod gutanja: kiselina - dati razrijeenu lunatu otopinu ( alkalna mineralna voda, mlijeko), luina - dati razrijeenu kis. otopinu (octena kis., limunov sok).NE SMIJE SE: dati sredstvo za ispiranje eluca ni piti otopina natrijevog bikarbonata. SMRZNUA I SMRZOTINEOTEENJE : ope pothlaivanje. Ogranieno (stopalo, prsti na nogama, ake, ui...)DUBINA:STUPANJ: koa modrasta, crvenaSTUPANJ: plikovi, jaka sjevajua bol, osjeaj hladnoe do neosjetljivostiSTUPANJ: propadanje koe, miia, kostiSTUPANJ: gangrena (otpadaju sa tijela)Prva pomo: prenoenje u prostor s temp. 15C, skidanje vlane ili zamrznute odjee (uroni u toplu vodu prije skidanja), zagrijavanje mlakom kupkom, osim kad su na koi mjehuri, pokriti sterilnom gazom, povijanje, imobilizacija (ruke-noge), zagrijati toplim pokrivaem i lagano masirati neoteene dijelove, davanje toplih bezalkoholnih napitaka, primjena umjetnog disanja (ako je ptorebno)ROVOVSKO STOPALO - hladna voda, blato dulje od 12 h, stopalo ili aka - hladno i neosjetljivo. pviena temp. uz osjeaj peenja, bljedoa i plaviasta koa, otok, crvenilo, krvarenje ili gangrena. Hipotermija - pad unutarnje tjelesne temperature ispod 35 C, slabljenje cirkulacije, opa klonulost, apatinost, optike halucinacije, pospanost, gubitak svijesti, cirkulacijski i dini poremeaji dovode do prestanka srane mase. Prva pomo: oivaljavanje, utopljavanje "Hiblerov toplinski omota" - 4 deke se sloe djelomino jedna preko druge - plahta umoena u vruu vodu - na trbuh i prsni ko preko odjee - aluminijska folija, slobodne ruke - cijelo tijelo umotamo u deke., paljiva nadoknada tekuine, hitni prijevoz uz mirovanje.NE SMIJE SE: buiti mjehuri na koi, masirati i dodirivati oteeni dijelovi, davati alkoholna pia.OTROVANJAOtrovi su tijelu strane tvari razliitog kemijskog sastava koji uneseni u organizam u odreenim koliinama i jaini, izazovu poremeaj funkcija i grae stanica. Prva pomo: iznoenje otrovanog iz okoline u kojoj je nastalao trovanje, skidanje odjee natopljene otrovom. Ispiranje oiju: istom vodom (etilni, metilni alkohol, organoklorni insekticidi, tetraetilolovo) i otopinom Na bikarbonata (ugljini, disulf., organofosforni insekticidi, karbonati).Ispiranje usta vodom ili otopinom Na bikarbonata - fluorovodina kiselina, organofosforni insekticidi, karbamat.Odstranjivanje otrova s koe: istom vodom ili sapunom = cijanovodik, organska otapala, metilni alkohol, karbamat, organofosforni insekticidi. Davanje odgovarajueg lijeka:tekuina za ispiranje eluca (topla voda, otopina Na-bik. - kod gutanja organoklornih i organofosfornih ins. i karbamata.inhalacija sastojaka 3-4 ampule amilnitrata - cijanovodik, cijanidi.toplog mlijeka, Na-bik. - etilni alkoholobine zemlje, dijatomejske zemlje - parakvattekuina za ispiranje eluca ili 100 ml etilnog alkohola ili 25 ml jakog alkoholnog pia razrijeenog u vodi 1:4 - metilni alk., etilen.glikolsredstva za neutralizacijuumjetno disanje ( klor, amonijak, fluorovodina kis., duikovi oksidi, fosgen, ozon, cijanovodik..)davanje O2 i osiguranje potpunog mirovanja - CO2, sumporovodik, organska otapala, derivati benzena, ugljuni disulfid, fogen, ozoni...)NE SMIJE SE- davati alk. pia, mlijeko, ricinusovo ulje, amino i nitro derivati benzena, primjeniti umjetno disanje runom metodom - Cl, duikovi oksidi, fosgen, ozon.ORGANOFOSFORNI PESTICIDI - KARBAMATIStimulacija svih lijezda - znojenje, slinjenje, suzenje, pojaana sekrecija bronha i na probavnim sluznicama. Nikotinski uinci: miini trzajevi, nekontrolirani trzajevi malih skupina miinih vlakana, smetnje akomodacije oka, Centralni uinak: tremor, smetnje u disanju i radu srca. Osjeaj slabosti, umor, glavobolja, munina, proljev, povraanje. Prva pomo: skidanje odjee i obue, ispiranje oiju otopinom Na-bikar., odstranjivanje otrova s koe - vodom i sapunom, davanje lijekova - ispiranje eluca toplom vodom i Na bikarb., umjetno disanje, potpuno mirovanje.TOPLOTNI UDAR ILI SUNANICAU uvjetima poviene vlage i topline. Simptomi: poviena temperatura, glavobolja, bezvoljnost, grevi cijelog tijela, suha i crvena koa, povrno i brzo disanje, brz i slab puls, nesvjestica. Prva pomo: prijenos na hladnije, leei poloaj, rashlaivanje - skidanje odjee, polijevanje hladnom vodom (ledom), hladni oblozi, hladna pia (voda, limunada, lagani aj), hitni prijevoz u bolnicu. NE SMIJE SE : davati kava i alkoholna pia. TOPLINSKA SLABOST: posljedica prekomjerenog gubitka vode i soli zbog jakog znojenja. SIMPOTMI: glavobolja, slabost, vrtoglavica, umor, povraanje, e, brz rad srca, nesvjestica. Prva pomo: prijenos na hladno, leei poloaj, tekuina, kod nesvjestice - prijevoz u bolnicu.TOPLINSKI GREVI - posljedica tekog fizikog rada u uvjetima poviene temperature - gubitak vode i soli.Prva pomo: na hladno, mirovanje, nadoknada tekuine ( 2 ice soli u 500 ml vode)UDAR ELEKTRINOM STRUJOMTeina oteenja ovisi o jakosti i tipu struje, otporu tijela na mjestu kontakta, putu kroz tijelo i trajanju kontakta, putu kroz tijelo i trajanju kontakta.Prva pomo: iskljuenje iz strujnog kruga, umjetno disanje, vanjska masaa srca, nakon povratka svijesti zagrijavanje i davanje osvjeavajuih napitaka, hitan prijevoz u bolnicu - kod svakog sluaja potreban je lijeniki pregled zbog mogueg poremeaja rada srca. Onesvijetenog smatrati samo prirodno mrtvim. Opekotine - sterilna gaza i prekriti zavojem.BOLEST DEKOMPRESIJE I BAROTRAUMATSKA PLINSKA EMBOLIJAPosljedica su plinskih embolija nastalih uslijed neadekvatne dekompresije. Prva pomo: podvrgavanje poveanom atm. tlaku i njegovoj postepenoj dekompresiji u komori za dekompresiju. OTEENJA UZROKOVANA IONIZIRAJUIM ZRAENJEMAKUTNA RADIJACIJSKA BOLESTfaza: iza 2 dana - munina, povraanje, bol u trbuhu, proljev, slinjenjefaza: nekoliko dana do nekoliko tjedana - bez simptomafaza: 2 - 5 tjedana - proljev, munina, bolovi u trbuhufaza - oporavak, smrtKRONINA RADIJACIJSKA BOLESTPromjene na oima i koi, maligne bolesti, oteenja bubrega, sterilitet.Prva pomo: hitna evakuacija, odstranjivanje odjee i obue, ispiranje koe velikom koliinom vode ili otopinom sapunice ili posebnom otopinom (EDTA), stavljanje sterilne gaze i omatanje zavojem kontaminirane rane, kod uzimanja na usta - izazvati povraanje i isprati eludac., hitan prijevoz u bolnicu. UTAPLJANJEPosljedica ulaska vode u plua i nemogunost disanja, to uzrokuje zastoj srca i smrt. Prva pomo: brzo i oprezno vaenje iz vode uz davanje umjetnog disanja "usta na usta" i "usta na nos". Procijeniti stanje - primjeniti umjetno disanje i vanjsku masau srca. Odravanje prohodnosti dinih putova, oistiti nos i usta, prebaciti utopljenika preko koljena s pritiskom na trbuh ???? postavljenog u boni poloaj, odravati umjetno disanje i rad srca, hitno u bolnicu.Smatrati prividno mrtvim. NE SMIJE SE: gubiti vrijeme na uzaludne pokuaje izbacivanja vode iz plua.PRIVIDNA SMRT - stanje kada se osoba odgovarajuom pomoi moe vratiti u ivot.Kod: udara elektrine struje, utapljanja, zatrpavanja, naglo otrovanje, mehaniko guenje (vjeanje, zapadanje jezika u drijelo, zaepljen grkljan), oticanje glasnica, potpuna iscrpljenost, pothlaivanje, bolesti srca - odmah poeti s oivljavanjem!ZNACI SMRTI - prestanak disanja i rada srca, nepostojanje reakcije na jake podraaje (ubod, tipanje), mrtvako bljedilo, proirene zjenice (ne ragiraju na svjetlo), mlitavi udovi, hladna koa. Kasni znaci: mrtvake pjege, ukoenost, raspadanje tkiva.NAGLI PRESTANAK DISANJA I RADA SRCAOIVLJAVANJE - pruanje prve pomoi kod prirodne smrti, vrijeme proteklo od prestanka disanja i rada srca odluujue je za uspjeh oivljavanja. 2 glavna naina: umjetno disanje i masaa srca.POSTUPAK: polaganje na ravnu podlogu u leei poloaj na lea - glava zabaena natrag - raskopavanje odjee . odstranjivanje sadraja iz usne upljine - davanje umjetnog disanja - vanjska masaa - hitan prijevoz u bolnicu.davanje umjetnog disanja + vanjska masaa1 x 5 - 2 osobe2 x 15 - 1 osobaOK = stanje kad poputa krvotok, a s njime i sve ivotne funkcije. Kod: teih povreda (vanjsko i unutarnje krvarenje), teih sranih bolesti i alergijskih reakcija. Simpotmi: uplaenost, nemir, potpuna ravnodunost, blijedopepeljasta, hladna, vlana koa, uke i vidljive sluznice plaviaste, nizak tlak < 90 mmHg, slabi puls, ubrzano i povrno disanje, e, pomanjkanje zraka, smanjeno luenje mokrae, pritiskom na nokte sporo se vraa ruiasta boja.Prva pomo: u leei poloaj uz podizanje ruku i nogu ako je izraeno blijedilo lica, potpuno mirovanje, zagrijavanje pokrivaima, davanje toplih bezalkoholnih pia, u sluaju prijeloma - imobilizacija, nadzirati znakove ivota, primjeniti oivljavanje, hitan prijevoz u bolnicu. NE SMIJE SE: davati napitke kod ozljede trbune upljine GUENJEUzrokuju: zapreke u dinim putevima, nedostatak O2 u zraku, oteenje centra za disanje - otrovanje CO, krvarenje u mozgu, ozljede mozga. Simpotmi: uznemirenost, strah, plavilo lica i prstiju, isprekidano i teko disanje, nabrekle krvne ile, nepravilan i brz puls, ire zjenice, oi izbuljene, nesvjestica, ponekad grevi, prestanak disanja - rada srca. Prva pomo: odstranjivanje krvi i stranih tijela iz usta, postavljanje u odgovarajui poloaj; ako je u nesvjesti - boni, pri svijesti - sjedei s glavom oslonjenom na dlanove i laktovima uprtih u koljena. Kod guenja zalogajem hrane - HEIMLICHOV ZAHVATNAPADAJ EPILEPSIJE (PADAVICE)Simpotmi velikog napadaja:srui se uz krikduboko nesvjesno stanjeblijedo i plaviasto liceoi okrenute prema gore, zjenice irokekrgutanje, pjena na usta, grevi glave, ruku, nogugrevi iskrivljuju lice i zaustavljaju disanjeubrzan pulspo prestanku ne zna to se dogodilopri padu nastaju teke ozljede neki osjeaju kad e imati napadajprekid razgovora, nerazumljivo buncaPrva pomo: leei poloaj s glavom na mekanom, pridravanje udova radi sprijeavanje ozljeda, otkapanje odjee oko vrata, postavljanje mekog predmeta izmeu zubi, davanje osvjeavajuih napitaka nakon napadaja, ako grevi ne prestanu, hitna terapija na mjestu ili u bolnici. OTROVANJE HRANOMSimpotmi: kratkotrajna inkubacija, proljev, povraanje, bol u trbunoj upljini, poviena temperatura.Prva pomo: ukliniti otrovanu hranu povraanjem,mirovanje.NE SMIJE SE: izazvati povraanje kod otrovanja kiselinom ili luinom.UGRIZ OTROVNIH KUKACASimpotmi: bol, crvenilo koe, otok. U teim sluajevima: munina, povraanje, glavobolja, nesvjestica, grevi, ok.Prva pomo: ako postoji alac - paljivo ga izvui iz koe, ruke i noge na povieni poloaj, hladni oblog, u sluaju jake reakcije - u bolnicu.UGRIZ OTROVNIH ZMIJASimpotmi: na mjestu ugriza - bol, otok, potkono krvarenje, vrtoglavica, munina, povraanje, slabost, ok.Prva pomo: povezivanje udova 10 cm iznad ugriza - kad e primjena seruma biti kasnija od 30 min da se zaustavi venska i limfna cirkulacija., imobilizacija, izazivati krvarenje rasjecanjem koe u obliku kria, isisati otrov (samo zdrava usna upljina), slani oblog, dovoljno tekuine, nikako alkohol!!!SANITETSKI MATERIJAL ZA PRVU POMO Na svakom mjestu gdje istovremeno obavlja poslove i radne zadatke do 20 radnika, za davanje prve pomoi mora se osigurati osnovni sanitetski materijal:10 sterilnih prvih zavoja4 kaliko zavoja duine 5m, a irine 8 cm2 komada flasterskog zavoja2 omota vate po 25g1 paket stanievine za oblaganje udlaga2 trokutaste marame i 4 sigurnosne igle4 elastina zavoja za fiksaciju udlaga4 vatvane udlage razliitih veliina za imobilizaciju prijeloma kostiju ili odgovarajui broj pneumatskih udlaga6 komada naprstaka od koe u 3 veliine1 anatomska pinceta1 kare obine i 1 za rezanje zavoja sa zavrnutom glavicom2 boice derola 250 g natrijevog bikarbonat, 100 h soli, paraf. ulje, aktivni ugljen, 500 g 70% alkohola - na svakih daljnjih 50 radnika mora se osigurati dodatni osnovni sanitetski materijal u koliini i vrstama ovisno o uestalosti i vrsti ozljeda. Osim osnovnog sanitetskog materijala, na mjestu rada gdje istovremeno obavlja poslove i radne zadatke do 20 radnika, mora biti osiguran i dodatni materijal:gdje mogu nastati tee povrede, bolesti ili otrovanja: nosila, 5 komada velikih gaza (mogue otrovne povrede trbuha i prsnog koa, velike opekotine, smrznua i smrzotine)pri ronilakim radovima i radovima u kesonima - komora za dekompresijugdje postoji izloenost kloru, fosgenu, duinim oksidima, ozonu - 1 aparat s komprimiranim O2 i ambu respiratorgdje postoji izloenost cijanovodiku i cijanidima - ampule amilnitrata, ampule 25% natrijevog tiosulfata, ampule 3% otopine natrijevog nitrita. gdje postoji izloenost organofosfornim insekticidima i karbamatima - ampule atropin sulfata 1mg, 2% otopina natrijevog-bikarbonata, ampule pralidoksinagdje postoji izloenost kiselinama i luinama - 2% otopina kalijevog - bikarbonata, 2% otopine borne kiseline, otopine Na-sulfata i suspenzija magnezijevog oksidagdje postoji mogunost ugriza otrovnih kukaca i zmija - amonija (100g), serum, antialerg. masaPRAVILNIK O IZRADI PROCJENE OPASNOSTI , NN 48/92l 2., 3.,