UILITE IZVOR

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ZAGREB, Zinke Kunc 2/Lastovska 2a/II

UPUTE ZA IZRADBU I OBRANU ZAVRNOG RADA

Zagreb, 2012.

1

Izradba i obrana zavrnog rada obavlja se na temelju Pravilnika o izradbi i obrani zavrnog rada1.

I. OPE UPUTE

1. Zavrni rad polaznikov je uradak ijom se izradbom i obranom provjeravaju, vrjednuju i ocjenjuju polaznikove strukovne kompetencije odreene razine sukladno razini kvalifikacije koju stjee.

2. Cilj je izradbe i obrane zavrnoga rada provjera, vrjednovanje i ocjenjivanje postignutih strukovnih kompetencija polaznika, steenih obrazovanjem prema propisanim struno-teorijskim i praktinim dijelovima nastavnih planova i programa, ime stjeu zavrnost u upisanome obrazovnom programu te uvjete za ukljuivanje na trite rada.

3. Zavrni rad predstavlja polaznikovu samostalnu strunu obradu izabrane teme.

II. IZRADBA ZAVRNOG RADA

4. Zavrni rad sastoji se od izradbe zavrnog rada (u daljnjem tekstu:Izradba) i obrane zavrnog rada (u daljnjem tekstu: Obrana). Izradbom i obranom zavrnog rada polaznik pokazuje stupanj usvojenosti teorijskog i praktinog znanja, samostalnost u radu i sposobnost sluenja strunom literaturom i elektronikim izvorima podataka.

5. Temu Zavrnog rada polaznik izabire u dogovoru s predmetnim nastavnikom struke koji e tijekom Izradbe i Obrane biti njegov mentor. Polaznik je duan pisani dio Izradbe, koju je prihvatio mentor, predati u urudbeni zapisnik ustanove najkasnije 10 dana prije Obrane.

1 Pravilnik o izradbi i obrani zavrnog rada (Narodne novine, broj 118/2009.).

2

6. Izradba se sastoji od uratka koji moe biti: - projekt, - pokus s elaboratom, - praktini rad s elaboratom, - sloeniji ispitni zadatak, - ili slian uradak usklaen s nastavnim programom.

7. Nakon izbora teme, polaznik na konzultacijama predlae mentoru nacrt ili strukturu Zavrnog rada. Na prvim konzultacijama treba navesti popis literature i druge izvore podataka koje namjerava koristiti pri izradbi Zavrnog rada.

8. Mentor zajedno s polaznikom, definira precizan sadraj i strukturu Zavrnog rada te daje detaljne informacije polazniku o postupku izradbe i obrane rada. Tijekom Izradbe, u vrijeme dogovorenih konzultacija, mentor stoji na raspolaganju za pomo u sluaju eventualnih nejasnoa te daje savjete oko pisanja rada i dodatnih izvora literature.

9. Zavrni rad polaznik izrauje samostalno, ali ima pravo i obvezu pohaati redovite konzultacije s mentorom. Mentor prati rad polaznika i pomae mu savjetima, a moe zahtijevati doradu, izmjenu ili dopunu Zavrnog rada. Polaznik je duan postupiti prema mentorovim uputama i primjedbama.

10. Pisani dio Izradbe rada se pie na raunalu i ispisuje na bijelom papiru A4 formata.

11. Pisani dio Izradbe sadri od 12 do 20 stranica, s time da naslovna stranica, tekst zadatka, sadraj, prilozi i dodatci ne ulaze u ovaj broj.

III. OBRANA ZAVRNOG RADA

12. Obrani Zavrnog rada moe pristupiti polaznik: koji je uspjeno zavrio zadnju obrazovnu godinu strukovnoga obrazovnog

programa i iju je Izradbu mentor prihvatio i za nju predloio pozitivnu ocjenu.

3

13. Dva primjerka pisanog dijela Izradbe koju je prihvatio mentor (s potpisom mentora na zadnjoj stranici), polaznik je duan predati u urudbeni zapisnik ustanove najkasnije deset dana prije obrane rada. Zavrni rad se predaje u mekom ili spiralnom uvezu. Jedan primjerak dobiva mentor, koji se nakon usmene obrane uva u dosjeu polaznika. Drugi primjerak zadrava polaznik za sebe i donosi ga na Obranu rada.

14. Polaznik prezentira zavrni rad u obliku obrane ili javnoga nastupa pred povjerenstvom za obranu zavrnoga rada. Obrana, u pravilu, traje do 30 minuta, a sadri usmenu prezentaciju ili prezentaciju u programu Power Point. Nakon obrane, prezentaciju snimljenu na CD-u uenik ostavlja mentoru.

Prijava Obrane

15. Polaznik prijavljuje Obranu ustanovi, prijavnicom za Obranu.

16. Obrana Zavrnog rada se odvija pred trolanim povjerenstvom, iji je jedan lan polaznikov mentor.

17. Tijekom Obrane vodi se zapisnik o Zavrnom radu kojeg potpisuju predsjednik i svi lanovi povjerenstva.

Ocjena zavrnoga rada

18. Izradba, Obrana te opi uspjeh iz izradbe i obrane zavrnoga rada ocjenjuju se ocjenama:

- odlian (5), - vrlo dobar (4), - dobar (3), - dovoljan (2) - i nedovoljan (1).

4

19. Polaznik je s uspjehom izradio i obranio zavrni rad kada je i iz Izradbe i iz Obrane ocijenjen prolaznom ocjenom.

20. Opi uspjeh iz izradbe i obrane zavrnoga rada aritmetika je sredina ocjena Izradbe i Obrane.

Svjedodba o zavrnome radu

21. Polazniku koji je obranio zavrni rad izdaje se svjedodba o zavrnome radu.

22. Svjedodba o zavrnome radu je isprava kojom se potvruju steene strukovne kompetencije i zavretak srednjega obrazovanja u strukovnome programu.

23. Svjedodbu o zavrnome radu izdaje ustanova, a potpisuje ju ravnatelj ustanove.

IV. STRUKTURA I DIJELOVI ZAVRNOG RADA

Struktura Zavrnog rada predstavlja logino rasporeivanje tema u manje cjeline (glave, poglavlja, dijelove ) ovisno o opsegu rada.

Dijelovi zavrnog rada

1. Naslovna stranica 2. Tema/tekst zadatka 3. Sadraj 4. Uvod 5. Razrada teme 6. Zakljuak 7. Literatura 8. Prilozi

5

Naslovna stranica

- sadri osnovne podatke (o ustanovi, naslovu zavrnog rada, nazivu predmeta, nazivu teme, mentoru, polazniku, mjestu i godini),

- mora biti odgovarajue oblikovana i nikad se ne numerira, - naslov oznaava temu pa treba biti to precizniji, informativniji i to krai - oblikovanu naslovnu stranicu vidjeti u prilogu 1.

Sadraj

- ine naslovi i podnaslovi rada, njime se itatelju prezentira struktura rada i hijerarhijski odnos pojedinih dijelova rada te omoguuje provjeru loginosti izlaganja,

- stavlja se na poetku, ne numerira se, - oblikuje se kako je prikazano u prilogu 2.

Uvod

- upuuje u temu koja e u radu biti obraena, - istaknuti o emu e se u radu pisati, - naznaiti plan i organizaciju izradbe rada, npr. od koliko se dijelova rad sastoji,

koje vrste informacija sadri (tekstualne, grafike i sl. ), - izraziti vlastiti stav prema temi i iznijeti razlog za izbor odreene teme.

Razrada teme

- temeljito se i dokumentirano obrazlau i pojanjavaju opi i teorijski temeljni principi rada, elementi, materijali za izradu dijelova, tehnike karakteristike i pojanjenja zadane teme,

Zakljuak

- ukratko treba prikazati rezultate i spoznaje do kojih se dolo u radu,

6

- poeljno je iznijeti stav o istraenom problemu, te istaknuti vlastita miljenja i prijedloge,

- bilo bi dobro ukazati na eventualne nepodudarnosti teorije i prakse.

V. LITERATURA

- slijedi nakon zakljuka, a prije eventualnih priloga i dodataka, - izvori podataka se niu abecednim redom prema prezimenu autora, - ne postoji li autor ili urednik, nizanje se vri prema prvoj rijei iz naslova, - za knjige i udbenike se najprije navodi prezime autora koje se odvaja

zarezom od inicijala imena, zatim se pie naslov knjige, ime izdavake kue, sjedite izdavake kue ili mjesto gdje je knjiga izdana te godina izdavanja,

- lanci koriteni u radu navode se ovako: najprije se pie autor, zatim naslov lanka te asopis u kojem je lanak objavljen, broj asopisa, godina izdanja navedenoga broja, te stranice na kojima je lanak tiskan

- za internetske stranice s kojih je podatak preuzet, navodi se cijelo ime stranice, a u zagradi se navodi datum posjeta stranici,

- primjere navoenja literature vidjeti u prilogu 3.

VI. PRILOZI

- stavljaju se na kraj rada nakon zakljuka, - naslov se pie na samostalnoj stranici koja ostaje prazna, - ovdje se stavljaju crtei, sheme, slike, tablice, grafikoni i sl., koji zauzimaju cijelu

stranicu, - numeriraju se na vrhu stranice (Prilog 1, Prilog 2 ...) i takvi se vode u sadraju, - stranice na kojima se nalaze prilozi se ne numeriraju.

Na kraju priloga obvezno se umee stranica za ocjenu izradbe i obrane zavrnog rada, prilog 4. Primjer zavrnog rada dan je u prilogu 5.

7

VII. UPUTE ZA OBLIKOVANJE STRANICA, TEKSTA I ODLOMAKA

Postavljanje margina stranica

- gornju, donju i desnu marginu postaviti na 2,5 cm, a lijevu na 3 cm (zbog uveza),

- za zaglavlje ostaviti 0,5 cm. Umetanje brojeva stranica

- brojevi stranica zavrnog rada umeu se automatski u donji desni kut podnoja - s numeriranjem se zapoinje od Uvoda, ali se broje sve prethodne stranice.

Prijelaz na novu stranicu

- svako poglavlje treba zapoeti pisati na novu stranicu (koristiti prijelom stranice).

Veliina slova i vrsta pisma

- standardna veliina slova za cijeli tekst je 12 (naslovi cjelina 14), a izuzetak je naslovnica koju treba pisati kako je prikazano u prilogu 1,

- vrsta pisma (font) treba biti Arial, a mora se primjenjivati na cijeli tekst zavrnog rada,

- stil fonta (podebljano, kurziv i podcrtano) se ne primjenjuje na cijeli tekst ve samo na pojedine rijei ili dijelove reenica koje se eli posebno istaknuti. Ne treba ga koristiti preesto jer e rad izgledati neuredno.

Poravnanje i prored

- tekst treba obostrano poravnati (naslovi se naknadno oblikuju), a standardni prored za zavrni rad je 1,5 redak,

- naslove poglavlja treba poravnati s lijevim rubom, pisati ih velikim slovima i podebljati ih.

8

Slike, crtei, tablice, grafikoni

- izmeu teksta se mogu umetnuti slike, crtei, tablice i grafikoni, - svakoj slici, crteu, tablici, grafikonu potrebno je dodati redni broj i naziv koji se

piu odmah ispod slike (bez reda razmaka), - svaka vrsta ilustracije tvori poseban skup tablice 1,2,3 , slike 1,2,3 ;

dijagram 1,2,3 - ilustracija i naziv ilustracije se centriraju, - po jedan red razmaka stavlja se prije ilustracije i poslije naziva.

Oznaavanje literature

- izvore literature oznaiti brojevima u uglatim zagradama na kraju teksta zavrnog rada,

- u tekstu se poziva samo na broj izvora , npr. [ 4 ].

Neki korisni savjeti kojih se treba pridravati pri pisanju

- rijei se odvajaju samo jednim razmakom, - interpunkcijski znakovi (. , ? ! : ; ) piu se zajedno s rijeju iza koje slijede,

nakon toga obvezno slijedi jedan razmak, - navodnici i zagrade piu se zajedno s rijeju ispred i iza koje se nalaze, - crtica se pie zajedno s rijeima izmeu kojih stoji ako se radi o sloenici (npr.

voza-mehaniar), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu, - reenicu nikada ne valja zapoinjati brojkom, - tekst treba pisati u odlomcima (odlomak je dio teksta koji se zakljuuje tipkom

), - poetak odlomka mora biti uvuen --> tipka ili moe biti razmaknut od

prethodnog odlomka za 6 pt, - prijelaz u novi red bez prijelaza u novi odlomak obavlja se istovremenim

pritiskom tipki Shift i Enter.

9

Prilog 1.

UILITE IZVOR

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ZAGREB, Zinke Kunc 2 / Lastovska 2a/II

ZAVRNI RAD

ZANIMANJE: VOZA MOTORNOG VOZILA

Predmet: PRIJEVOZ TERETA

Tema: PRIJEVOZ NAMJETAJA

Mentor: Polaznik:

Dr. sc. Sinan Alispahi Mato Pajtak

Zagreb, 2012.

10

Prilog 2.

SADRAJ

stranica

1. UVOD ......................................................................................... 1

2. PODACI O PODUZEU, TERETU I VOZILU ............................. 2 2.1. Podaci o poduzeu 2.2. Podaci o teretu 2.3. Podaci o vozilu

3. PRJEVOZNI PROCES .............................

4. DOKUMENTI 4.1. Dokumenti vozila ............. 4.2. Dokumenti vozaa ................. 4.3. Dokumenti tereta ..................

5. ZAKLJUAK ..................................

6. LITERATURA ................................

7. PRILOZI .........................................

11

Prilog 3.

LITERATURA

1. Golac, B.: Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu, kola za cestovni promet, Zagreb, 1989.

2. Banelli, M., Kolak, A., Vukadinovi, D.: Prirunik za meunarodni cestovni prijevoz, Banelli d.o.o., Zagreb, 2009.

3. Grupa autora: Meunarodni cestovni prijevoz, Prirunik, Zagreb, 1993. 4. Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima

za biljeenje u cestovnom prometu ( NN, 60/2008; 124/2010.). 5. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN, 178/2004; 111/2006; 63/2008;

124/2009; 91/2010; 112/2010.). 6. Zakon o sigurnosti cestovnog prometa (NN, 67/2008; 48/2010; 74/2011.). 7. Pravilnik o tehnikim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN, 51/2010.). 8. Pravilnik o tahografima i ograniivau brzine (NN, 89/2008., 48/2009.). 9. www.minago.hr 10. www.cvh.hr 11. www.mmpi.hr

12

Prilog 4.

OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRNOG RADA

Datum predaje pisanog djela rada: _____________________________

Potpis mentora: _____________________________

Ocjena izradbe zavrnog rada: _____________________________

Ocjena obrane zavrnog rada: _____________________________

Opi uspjeh iz izradbe i obrane zavrnog rada:

______________________________

Povjerenstvo: 1. ________________________________ 2. ________________________________ 3. ________________________________

Napomena:

Mentor: Predsjednik povjerenstva:

13

Prilog 5.

UILITE IZVOR

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ZAGREB, Zinke Kunc 2 / Lastovska 2a/II

ZAVRNI RAD

ZANIMANJE: VOZA MOTORNOG VOZILA

Predmet: PRIJEVOZ TERETA

Tema: PRIJEVOZ PALETIZIRANE ROBE

Mentor: Polaznik:

Dr. sc. Sinan Alispahi Saa Batina

Zagreb, studeni 2012.

14

SADRAJ stranica

1. UVOD .................................................................................................................................. 3

2. PODACI O PODUZEU, TERETU I VOZILU ............................................................. 4 2.1. Podaci o poduzeu ............................................................................................................. 4 2.2. Podaci o teretu ................................................................................................................... 5 2.3. Podaci o vozilu .................................................................................................................. 9

3. PRIJEVOZNI PROCES ................................................................................................... 12

4. RADNO VRIJEME VOZAA ......................................................................................... 17

5. DOKUMENTI .................................................................................................................... 19 5.1. Dokumenti vozila ............................................................................................................. 19 5.2. Dokumenti vozaa ............................................................................................................ 20 5.3. Dokumenti tereta .............................................................................................................. 21

6. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 23

7. LITERATURA .................................................................................................................. 24

15

1. UVOD

Prijevoz tereta je jedna od grana gospodarstva koja datira daleko u prolost. S vremenom, prijevoz tereta se modernizirao stoga danas koristimo suvremena prijevozna sredstva i tehnologiju. Ipak, glavni faktor u razvoju gospodarstva, pa tako i ove grane, jest ovjek. Stoga je nuno prvenstveno razvijati ljudske potencijale. Svjestan ove injenice, i sam sam se upustio u ovo struno osposobljavanje. Ipak, istraivanja pokazuju da u upravljanju ljudskim potencijalima u prijevozu tereta nije u potpunosti koriten suvremen pristup organizacije.

Posljedice toga su: nedovoljno koritenje suvremenih tehnologija, nedovoljno poznavanje zakonitosti trita, ekonomije i pravnih aspekata, neodgovarajui pristup upravljanja ljudskim resursima, nedovoljna profesionalna osposobljenost menadera, nepovoljna struna i starosna struktura voznog osoblja, nekonzistentnost i stihijnost u profesionalnom osposobljavanju voznog i drugog

osoblja.

Kako bi dao doprinos u smanjenju ovih negativnih posljedice, upustio sam se u struno osposobljavanje za tehniara cestovnog prometa. U okviru ove edukacije potrebno je nainiti zavrni rad. U ovom radu biti e prikazan prijevoz paletizirane robe za tvrtku Lagermax d.o.o. od dana 11. listopada 2012. godine. Toga dana teret se prevozio u teretnom vozilu marke MAN u vlasnitvu Obrta za prijevoz Premui, na podruju grada Zagreba. Detaljnije o navedenom radnom danu i nainu prijevoza tereta slijedi u nastavku.

16

2. PODACI O PODUZEU, TERETU I VOZILU

2.1. Podaci o poduzeu

Lagermax je osnovan davne 1920. godine. Tvrtka je svoje poslovanje zapoela u skladitu (Lager) u Maxglanu, gradskoj etvrti Salzburga, iz ega proizlazi ime Lagermax.

Slika 1. Staro skladite Lagermaxa i stari kamion, te logo.

Lagermax je ubrzo prerastao u vodeu tvrtku na podruju pedicije, transporta i logistike u Salzburgu. Uz osnovne djelatnosti organizira ekspresne, paketne i sistemske dostave u sklopu programa DPD, AED i FASHIONET. Svojim motom "Together in motion" naglaava zajednitvo sa svim klijentima u svakodnevnoj poslovnoj dinamici. Tvrtka djeluje u 11 europskih drava, na 30 lokacija. Iz sjedita u Salzburgu godinama se iri prema srednjoj i istonoj Europi, to je rezultiralo podrunicama u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, ekoj, Hrvatskoj, Makedoniji, Maarskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji.

U meunarodnom prometu Lagermax svake godine preveze 820.000 tona robe, Lagermax Autotransporti prevezu oko 700.000 vozila, AED sustav otpremi 550.000 poiljaka.

Slika 2. Logo Lagermaxa.

17

2.2. Podaci o teretu

Teret je svaka stvar, tvar, biljka ili ivotinja koja se prevozi s jednog mjesta na drugo. Predstavlja iri pojam od robe koja se prevozi. Roba je sve ono to ima uporabnu vrijednost i razmjenjuje se na tritu.

Teret dijelimo prema : 1. Stupnju iskoritenja korisne nosivosti vozila

normalni ija je gustoa 1,0 ili blizu, laki male gustoe i velikog volumena,

teki velike gustoe.

2. Vrijednosti manje vrijedni, srednje vrijedni, skupni,

specijalni. 3. Pakiranju

s ambalaom,

bez ambalae. 4. Uvjetima prijevoza

svakodnevni,

specifini,

opasni.

5. Dimenzijama gabaritni,

negabaritni,

dugi tereti. 6. Koliini i jednovrsnosti:

u rasutom stanju, koji nisu upakirani, tekui.

7. Teini i veliini

paketni,

18

komadni,

kolske poiljke.

Karakteristike tereta :

1. Fizike (obujam, masa, dimenzije, boja, gustoa), 2. Kemijske (kemijski sastav vozila, kemijska otpornost), 3. Tehnoloke (na koji nain je neto napravljeno - varenje, lemljenje), 4. Mehanike (tvrdoa, vrstoa, elastinost, ilavost).

Taj dan na rasporedu smo imali tri utovara i tri istovara.

Slika 3. Prazan kamion

Prvi utovar imao je 4.340 kg, a sadravao je: 4 euro palete firme Croatia airlines (catering butelje vina) teine 1.635 kg 3 euro palete, 1 vangabaritna paleta, 3 kutije i 1 sanduk za firmu DHL, Zrana luka

Pleso (roba za izvoz) teine 2.705 kg

19

Slika 4. Prvi utovar robe na skladitu Lagermaxa za Zranu luku Pleso

Drugi utovar imao je 2.400 kg, a sadravao je: 1 euro paletu firme Sutla MJ d.o.o.(kompot od vianja) - teine 600 kg 4 euro palete firme C.I.A.K. d.o.o. (akumulatori) teine 1.000 kg 2 euro palete firme Dalekovod Velika Gorica (elektrode) teine 800 kg

20

Slika 5. Drugi utovar robe na skladitu Lagermaxa za Veliku Goricu

Trei utovar imao je 750 kg, a sadravao je: 24 kolete koje su bile sloene na dvije vangabaritne palete firme GRAND AUTO

d.o.o. (auto dijelovi) - teine 750 kg

Slika 6. Trei utovar robe u Grand Autu d.o.o. za skladite Lagermaxa

21

2.3. Podaci o vozilu

Vozila cestovnog prometa trebaju biti tako izraena kako bi osigurala to efikasnije iskoritavanje pogonske energije u svladavanju prostora i vremena. Ona trebaju imati slijedea svojstva:

Tehnika svojstva: sigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elastinost; Tehniko eksploatacijska svojstva vozila su: vuna podobnost, elastinost,

stabilnost, trajnost, lakoa pristupa pojedinim dijelovima i promjer kretanja; Prijevozna svojstva su: nosivost, teretni volumen, mogunost uvanja robe prilikom

prijevoza, prilagodljivost teretnog sanduka specifinostima robe, mogunost brzog utovara i istovara i mogunost poduzimanja sanitarnotehnikih mjera;

Svojstvo ekonominosti su: minimalna potronja goriva vozila, ulja i maziva u odnosu na koliinu robe koju treba prevesti;

Svojstva koja vozau omoguavaju normalne uvjete rada su: lakoa upravljanja i elastinost kretanja.

Dnevni pregled je vrlo vaan jer se tada moe utvrditi da li je vozilo spremno za obavljanje radnog zadataka. Dnevni pregledi sadre: pregled motornog ulja, pregled svjetla, pregled guma, pregled tekuine za hlaenje, pregled antifriza, tehniki pregled i registracija i preventivni pregled.

Vozilo koriteno u ovom radu je marke M.A.N. Tvrtka M.A.N., jedna od najveih europskih proizvoaa gospodarskih vozila (kamiona i autobusa) i dieselskih motora za sve namjene, osnovana je 1898. godine kada su se tvrtke Maschinenbau AG Nrnberg i Maschinenfabrik Augsburg AG ujedinile u tvrtku pod imenom Vereinigte Maschinenfabrik Augsburg und Maschinenbaugesellschaft Nrnberg A.G sa sjeditem u Augsburgu. Godine 1908. tvrtka mijenja ime u Maschinenfabrik Augsburg-Nrnberg AG (M.A.N.). Godine 1915. MAN proizvodi prvi upotrebljivi kamion pogonjen diesel motorom.

22

Ve 1923. godine tvrtka proizvodi prvi komercijalno iskoristiv sustav direktnog ubrizgavanja goriva u diesel motor, a 1924. tritu predstavlja prve kamione i autobuse s takvim motorima.

U nastavku je prikazano vozilo kojim je vren prijevoz dana 11. listopada 2012. godine.

Slika 7. Kamion kojim je vren prijevoz

23

Podaci o koritenom vozilu:

Vrsta vozila: N2 TERETNI AUTOMOBIL Marka vozila: MAN

Tip vozila: 12.224

Boja: BIJELA Br. asije: WMAL 71ZZZ1YO75523 Oblik karoserije: OTVORENI SA CERADOM I DODATNIM UREAJEM Proizvoa: MAN

Drava proizvodnje: NJEMAKA Godina proizvodnje: 2001. Mjesta za sjedenje: 2 Mjesto za leanje: 1 Doputena nosivost: 5975 kg Masa praznog vozila: 6015 kg Najvea doputena masa: 11990 kg Dopu. nosivost na osovini: 4.200 kg (prednja)

8.000 kg (stranja) Duina vozila: 9,350 m irina vozila: 2,550 m Visina vozila: 3,500 m Vrsta motora: DIESEL-EURO III

Snaga motora: 162 Kw Veliina guma: 245/75 R 17,5 Vrsta konica: dvokruna zrana + ABS

24

3. PRIJEVOZNI PROCES

Cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 59/96 proieni tekst), nainjen je Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa (Narodne novine, broj 110/01). Sukladno navedenom Pravilniku mreu javnih cesta, ovisno o njihovom drutvenom i gospodarskom znaenju, ine :

dravne,

upanijske i lokalne ceste.

Pravilnik dalje kae da su javne ceste, prema vrsti prometa: ceste za promet motornih vozila - koje se dijele na:

o autoceste i

o ceste rezervirane za promet motornih vozila (brze ceste), ceste za mjeoviti promet.

Na osnovi karakteristika ceste, odabiru se ceste prema slijedeim kriterijima: najkraa udaljenost u kilometrima, najkraa putna ili prosjena brzina puta, najvea sigurnost, povojni klimatski uvjeti mogunostima prijevoza specijalnih tereta.

Da bi se organizirao prijevoz potrebno je ovladati prostorom i prijevoznim sredstvima u cilju prijevoza tereta s jednog mjesta na drugo. Zato je jedna od glavnih zadaa prijevoznog procesa da se:

teret preda u onom stanju u kakvom je primljen, teret preveze uz to nie prijevozne trokove, prijevozna sredstva to racionalnije i bolje uvaju, prijevoz ne bude sam sebi svrhom.

U svakom prijevoznom procesu izdvajaju se tri osnovne faze rada i to su:

25

1. Pripremna faza u ovu fazu spadaju slijedei poslovi: davanje i primanje uputa o mogunosti prijevoza, stupanje u kontakt s poslovnim partnerima radi sklapanja ugovora o

prijevozu, sklapanje ugovora o prijevozu, izbor ljudi, sredstava,mehanizacije i itinerera, izdavanje potrebne dokumentacije.

2. Faza prijevoza u ovu fazu spada: javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar tereta, preuzimanje dokumentacije tereta, utovar i slaganje tereta, uvrivanje i zatita tereta na vozilu, pokusna vonja, prijevoz, prijava o prispijeu tereta primatelju, istovar tereta prema zahtjevu primatelja, preuzimanje tereta potvrivanjem prijevozne dokumentacije.

3. Faza okonanja ovdje spadaju slijedei poslovi: predaja prijevozne dokumentacije o obavljenom prijevozu u fakturni,

raunovodstveni odjel prijevoznika, analiza i obraun trokova prijevoza, pisanje rauna za prijevoz, naplata za prijevoznu uslugu.

U nastavku u prikazati mjesta utovara i istovara, prijeenu kilometraa i put kojim je vren prijevoz dana 11. listopada 2012. godine. U 7 ujutro dolazimo na skladite Lagermaxa gdje se voza javlja disponentu. Disponent mu daje svu potrebnu dokumentaciju i alje ga na utovarnu rampu 2 gdje e se izvriti utovar robe.

26

Slika 8. Utovarno istovarne rampe na Lagermaxovom skladitu

Nakon utovara potrebno je osloboditi utovarnu rampu kako bi se drugi kamioni mogli utovariti, te ispuniti teretni list. Kada je teretni list ispunjen voza se javlja disponentu i kree sa skladita Lagermaxa koje se nalazi u ulici Franje Luia 23, Zagreb. Toga dana krenuo sam prvo u Zranu luku Pleso. Na ulazu Jankomir prikljuio sam se na Zagrebaku obilaznicu, njome sam se kretao u pravcu Slavonskog Broda. Na izlazu za Buzin sam izaao sa obilaznice i nastavio se kretati do Zrane luke.

1. utovar: skladite Lagermaxa, Frane Luia 23,10 000 Zagreb istovar: Zrana luka Pleso, Velika Gorica cargo skladite prijeeno: 33 km

Slika 9. Karta puta 1. prijevoza tereta

27

Nakon istovara u Zranoj luci, uzeo sam pauzu od 15 minuta, te nakon pauze vratio sam se natrag na skladite Lagermaxa na idui utovar. Procedura je bila jednaka kao i za prvi utovar, samo sam sada imao nekoliko adresa za istovar u Velikoj Gorici.

2. utovar: skladite Lagermaxa, Frane Luia 23, 10000 Zagreb istovar: 3 adrese u Velikoj Gorici prijeeno: 35 km

Slika 10. Karta puta 2. prijevoza tereta

Pri povratku iz Velike Gorice napravio sam ponovno pauzu koja je trajala otprilike pola sata obzirom da tako i nalae Zakonu o radu i obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu, koji kae da pauza mora trajati minimalno 45 minuta. Nakon pauze, disponent (osoba koja organizira, tj. rasporeuje ljude, vozila i ostala sredstva za obavljanje zadae prijevoza) mi je telefonski dao nalog za utovar u Grand Auto d.o.o. u Jankomiru za skladite Lagermaxa. Tamo sam utovario auto dijelove koji e se sa skladitu Lagermaxa distribuirati po Fordovim autokuama po Hrvatskoj.

3. utovar: Grand Auto d.o.o., Jankomir istovar: skladite Lagermaxa, Frane Luia 23, 10000 Zagreb prijeeno: 3 km

28

Slika 11. Karta puta 3. prijevoza tereta

Nakon istovara predao sam potpisane otpremnice i razduio papire vezane za robu koju sam vozio, potom parkirao vozilo, te zakljuio radni dan.

29

4. RADNO VRIJEME VOZAA

Na poetku ovog poglavlja prvo moram spomenuti neke vane termine: Voza osoba koja upravlja vozilom, makar i kratko vrijeme, kao i oni koji putuju u vozilu spremni da u sluaju potrebe upravljaju vozilom. Radno vrijeme vozaa vrijeme vonje zajedno s ostalim radom koji nije vonja. Dnevni odmor bilo koji period vremena od najmanje 11 uzastopnih sati tokom kojih voza moe raditi i kretati se po svom nahoenju. Vonja kada je voza za upravljaem vozila u svrhu kontrole kretanja, bez obzira da li se vozilo kree ili miruje s motorom u radu. Odmor svaki neprekidni period tokom kojeg voza slobodno raspolae svojim vremenom. Moe biti dnevni ili tjedni.

Prema Zakonu o radu i obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu tono je odreeno vrijeme trajanja upravljanja vozilom, pa tako Zakon kae da je:

VRIJEME VONJE - zabiljeeno trajanje aktivnosti vonje koje neprekidno ne smije trajati due od 4,5 sata, te ne smije biti dulje od 9 sati dnevno. Iznimno, moe se produljiti na najvie 10 sati, ali ne vie od dva puta tjedno. Ukupno vrijeme vonje tijekom jednog tjedna ne smije biti due od 56 sati, a dva uzastopna tjedna ne smije biti dulje od 90 sati.

PREKID VONJE (PAUZA) mora se napraviti nakon 4,5 sata vonje i mora trajati minimalno 45 minuta. Moemo je podijeliti na dva puta (15 + 30 min) u 4,5 sata.

DNEVNO VRIJEME VONJE sveukupno vrijeme vonje izmeu kraja jednog dnevnog odmora i tjednog odmora, kao i izmeu tjednog odmora i dnevnog odmora (dnevni minimalno 11 sati, a tjedni 45 sati bez prekida).

Vrijeme vonje, vrijeme rada i odmora i sve ostalo se kontrolira tahografom sukladno Zakonu o radu i obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu. Tahograf je vaan dokument svakog mobilnog radnika, te se mora uvati 28 dana kod vozaa, a 2 godine u poduzeu. Tahograf moe biti analogni ili digitalni. Sva nova vozila koja se registriraju u Republici Hrvatskoj od 01.01.2009. godine moraju ugraditi digitalne tahografe, te se time analogni tahografi pomalo stavljaju izvan koritenja.

30

U nastavku je prikazan listi tahografa od dana 11. listopada 2012. godine koji prikazuje moje vrijeme vonje, vrijeme rada i vrijeme odmora.

Slika 12. Listi analognog tahografa i kartica vozaa digitalnog tahografa

31

5. DOKUMENTI

5.1. Dokumenti vozila

Slika 13. Kartica za periodini pregled, izvod licencije i prometna dozvola kamiona

32

5.2. Dokumenti vozaa

Slika 14. Vozaka dozvola vozaa

Slika 15. Ugovor o radu, sklopljen izmeu vozaa i vlasnika vozila

33

5.3. Dokumenti tereta

Slika 16. Prijevozni teretni list

34

Slika 17. Prijevozni list i otpremnica

Slika 18. Potpisana i ovjerena prijevoznica kojom stranka potvruje primitak robe

35

6. ZAKLJUAK

Tvrtka Lagermax je skup od vie autoprijevoznika koji se bavi prijevozom razne robe. Prevoze robu za vee duane (tekstil, automobile, motorno ulje, autodijelove, pneumatike za vulkanizerske radnje, kupaonski pribor i namjetaj...) i vre prijevoz robe na privatne adrese. U ovom radu prikazao sam jedan radni dan na vozilu koje nije linijsko, nego dostavlja po potrebi. Tvrtka Lagermax ima i vie linijskih vozila koji prometuju svaki dan na istim rutama, te veinom prevoze isti teret svakodnevno. Prikazao sam kako izgleda teret koji se prijevozi, vozilo koje slui za prijevoz, prijevozni put i koja je potrebna dokumentacija da bi se roba dostavila, te kako radi dispeerski centar.

Prijevoz tereta teretnim vozilima od kljune je vanosti za sveukupni prijevoz robe. Glavne prednosti prijevoza tereta teretnim vozilima je u postojeoj infrastrukturi koja omoguava prijevoz robe do velikog broja destinacija. Prema poretku prijevoznog procesa glavni zadaci su da se teret preda u onom stanju kojem je pripremljen, da se preveze uz to manje prijevozne trokove u to kraem vremenu i da se prijevozna sredstva to bolje iskoriste. Postojei vozni park cestovnih prijevoznih sredstava potrebno je sustavno obnavljati u cilju dostizanja visokih ekolokih zahtjeva.

U skladu s ovim radom moemo zakljuiti da su za kvalitetan prijevoz robe u cestovnom prometu najvaniji kompetentni zaposlenici koji su obrazovani za svoj posao, te sigurna vozila koja slue u prijevozu tereta. Da bi se to postiglo potrebne su kontinuirane edukacije zaposlenika i potovanje Zakon o prijevozu u cestovnom prometu i Zakon o radu i obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu.

36

7. LITERATURA

Golac B.: Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu, kola za cestovni promet, Zagreb, 1989. Banelli M., Kolak A., Vukadinovi D. : Prirunik za meunarodni cestovni prijevoz, Banelli d.o.o., Zagreb, 2009. Grupa autora : Meunarodni cestovni prijevoz, prirunik, Zagreb, 1993. Tahograf: Prirunik o voenju evidencije rada i odmora profesionalnih vozaa, Zagreb, 2009. Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u cestovnom prometu (NN, 60/2008; 124/2010) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN, 178/2004; 111/2006; 63/2008; 124/2009; 91/2010; 112/2010) Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN, 67/2008; 48/2010; 74/2011) Pravilnik o tehnikim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN, 51/2010) Pravilnik o tahografima i ograniivau brzine (NN, 89/2008; 48/2009) Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa (NN, 110/2001) www. wikipedia.org http://www.lagermax.hr/ http://map.hak.hr/

37

OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRNOG RADA

Datum predaje pisanog djela rada: ___________________________

Potpis mentora: ___________________________________________

Ocjena izradbe zavrnog rada: ______________________________

Ocjena obrane zavrnog rada: _______________________________

Opi uspjeh iz izradbe i obrane zavrnog rada:

____________________________

Povjerenstvo: 4. ________________________________ 5. ________________________________ 6. ________________________________

Napomena:

Mentor: Predsjednik povjerenstva: