zahtjev za izdavanje okoliŠne

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLIŠNE

DOZVOLE

Eksploatacija i prerada dolomita i krečnjaka na

PK kamenolomu „Zukulja“ kod Mostara

Mostar, listopad 2020. god. D I R E K T O R

_____________________

Marin Udovičić, mag.stroj

Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar

Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 2

NAZIV PROJEKTA: ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLIŠNE DOZVOLE

NARUČITELJ: Majdan Kuti d.o.o.

IZRAĐIVAČ: TEHNOZAŠTITA d.o.o. Mostar

NIVO IZRADE

PROJEKTNE

DOKUMENTACIJE: Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole

VODITELJ PROJEKTA: mr.sc. Radoslav Udovičić, dipl.ing.građ.

SURADNICI: Mr.sc. Radoslav Udovičić, d.i.g. ___________________

Marin Udovičić, mr.s. ___________________

Selma Mrgan, d.i.g. ___________________

Zdravko Džeba, d.i.s ___________________

Amar Kevelj, d.i.e. ___________________

VRIJEME IZRADE: listopad, 2020.



SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OBNOVLJENE OKOLIŠNE DOZVOLE

1.Ime i adresa operatora / investitora

2.Izvod iz planskog akta odnosnog područja s ucrtanom legendom o namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetne lokacije

3.Lokaciju pogona i postrojenja

4.Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada, itd.)

5.Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje

6.Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja

7.Opis stanja lokacije pogona i postrojenja

8.Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikacije značajnih utjecaja na okoliš

9.Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja

10.Opis mjera sa spriječavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje

11.Opis ostalih mjera radi usklađivanja s osnovnim obvezama operatora, posebice mjera nakon zatvaranja postrojenja

12.Opis mjera planiranih za monitoring emisije unutar područja i /ili njihov utjecaj

13.Opis predviđenih alternativnih rješenja

14.Netehnički rezime

15.Plan upravljanja otpadom izrađen u skladu sa članom 19. i 20. Zakona o upravljanju otpadom (SN FBIH broj 33/03 i 72/09)

16.PRILOZI



POPIS PRILOGA

Popis svih priloga uz Zahtjev za izdavanje Okolišne dozvole – Majdan Kuti d.o.o. Mostar

1. Urbanistička suglasnost br.: UPI/03-23-2-226/07

2. Okolinska dozvola br.: UPI-05/2-23-11-94/13 FM

3. Izvod iz Prostornog plana

4. Kopija katastarskog plana

5. Zahtjev za izdavanje prethodne vodne suglasnosti

6. Plan upravljanja otpadom

7. Kopija uplatnice federalne takse

8. Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole



1.IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA

Naziv poduzeća: Majdan Kuti d.o.o.

Naziv postrojenja na koji se odnosi

zahtjev za Okolišnu dozvolu PK Kamenolom Zukulja

Pravni oblik Privredno društvo

Adresa Bijelo Polje bb-Potoci

88 000 Mostar

Telefon 061 148 929

Fax

Kontakt osoba Juso Husić

Identifikacijski broj poduzeća 4227382160001

Obrađivač Zahtjeva za izdavanje Okolišne dozvole: TEHNOZAŠTITA d.o.o. Mostar

Kontakt kozultanta: [email protected]

Kontakt osoba konzultanta: Mr.sc. Radoslav Udovičić, d.i.g.

tel:%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20+387-61272547



Opći podaci o izrađivaču Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole –

TEHNOZAŠTITA d.o.o. MOSTAR

Izvod iz Sudskog registra



Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma – TEHNOZAŠTITA d.o.o. Mostar



Ime i adresa operatora/investitora

Naziv investitora: Majdan Kuti d.o.o.

Adresa investitora: Bijelo Polje bb-Potoci, 88 000 Mostar

Pravni oblik: Dioničko društvo

Naziv zahvata: PK-Kamenolom Zukulja

Kontakt telefon: 061 148 929

Kontakt fax:

Kontakt osoba: Juso Husić

tel:%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20+387-61272547



2.IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA S UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE

2.1.Prostorni planovi općine Mostar - trenutno stanje prema zvanično dostupnim

podacima

Jedini važeći dokument prostornog uređenja za područje Grada Mostara je Prostorni plan

Općine Mostar za period 1986.-2000./2015., sa Odlukom o njegovom provođenju

(Službeni glasnik Opštine Mostar broj 11/90), a period za koji je napravljen već je istekao.

Na 14. sjednici, Gradsko vijeće Grada Mostara je usvojilo niz odluka kojima se pristupa

izradi Prostornog plana Grada Mostara 2011.- 2020. Ovim Prostornim planom osigurat će

se uvjeti za humani održivi razvoj, plansko korištenje, zaštitu, unapređenje i upravljanje

prostorom Grada Mostara, te život i rad stanovništva. Plansko uređenje prostora zasniva

se na principima ravnomjernog ekonomskog i društvenog razvoja područja Grada

Mostara, zaštite integralnih vrijednosti prostora, zaštite i unapređenja prostora,

usuglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Grad i

Županiju/Kanton, usuglašenost prostornog uređenja Grada sa prostornim uređenjem

Županije/Kantona, zaštite spomenika kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, javnosti i

slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje i drugim

principima.

Preduzeće „Majdan Kuti“ d.o.o. iz Mostara 07.02.2005. godine podnijelo je zahtjev o

potvrdi namjene predmetnog zemljišta Županijskom ministarstvu građenja, prostornog

uređenja i zaštite okoliša (Hercegovačko-neretvanska županija), te je od istog ministarstva

uvidom u SINTEZNU KARTU – NAMJENA POVRŠINA – PROJEKCIJA 2000. iz

Prostornog plana opštine Mostar 1986.-2000. godine, ustanovljeno da se predmetna

parcela na lokalitetu 2190 k.o.Kuti Livač II, nalazi van zone označene kao površina

specijalne namjene i većim je dijelom izvan urbanog područja, definiranog planom. Uvidom

stanja na terenu predmetna lokacija je šikara i krš.

Na slici 2.5. dat je izvod iz SINTEZNE KARTE– NAMJENA POVRŠINA-PROJEKCIJA

2000. iz Prostornog plana opštine Mostar 1986.-2000 .godine (M=1:25000), a na slici 2.6. i

izvod iz Topografske karte posmatranog područja (M=1:25000).

Stručno mišljenje, a prema zahtjevu preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o. iz Mostara, o

formiranju površinskog kopa na lokalitetu Kuti je dao i Zavod za urbanizam grada Mostara

(Rješenje broj: 36-25-308/05 od 12.12.2005. godine ) u kome se zaključuje da se ovom

zahtjevu može udovoljiti, što je nakon toga potvrdilo i Federalno ministarstvo prostornog

uređenja i okoliša.

Preduzeće „Majdan Kuti“ d.o.o. iz Mostara dobilo je pozitivno mišljenje i na zahtjev za

dobivanje koncesije na predmetnoj parceli od Ministarstva privrede HNK, Rješenjem broj:

01-20-274/12, 18.04.2012. godine.



Na predmetnoj lokaciji je uknjiženo pravo vlasništva u korist društvenog vlasništva – Erar

sa 1/1 i na predmetnoj nekretnini nema tereta. Prema podacima iz zemljišno knjižnog

izvadka predmetna nekretnina označena je kao pašnjak „Goli brijeg“.

Na slici 2.7. data je kopija iz katastarskog područja sa ucrtanim granicama istražnog polja

na predmetnoj parceli.

Slika 2.5.- Izvod iz sintezne karte - namjena površina - projekcija 2000.

M=1:25000 (Prostorni plan opštine Mostar 1988.-2000.)



Slika 2.6.- Izvod iz topografske karte M=1:25000



Slika 2.7.- Izvod iz katastarskog plana



3.LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

Ležište dolomita i krečnjaka, PK-kamenolom „Zukulja“ udaljen je oko 16 km sjeverno od

Mostara. Lokalitet je povezan makadamskim i asfaltnim putem lokalnog karaktera, za

magistralni put M -17 Mostar – Sarajevo. Nalazi se na padini koja pada ka Bijelom polju,

odnosno rijeci Neretvi. Predmetni lokalitet pripada području grada Mostara, lokalitet Kuti

Livač, gradsko područje Mostar Sjever, Grad Mostar, označen kao k.č.99/1, katastarska

općina Kutilivač i obuhvata koordinate date u tabeli 2.1.

Tabela 2.1. – Koordinate tačaka predmetnog lokaliteta k.č.99/1

Tačke X Y

A 4 804 158 6 492 472

B 4 804 102 6 492 300

C 4 803 904 6 492 300

D 4 803 807 6 491 903

E 4 804 034 6 491 782

F 4 804 260 6 492 902

G 4 804 298 6 492 617

Teren koji zahvata ležište je obraslo rijetkim grmljem. Debljina humusnog pokrivača je od

0,00 m do 0,50 m. U zoni ležišta nema izvora pitke vode i vodotoka, kao ni građevinskih

objekata za stanovanje, tako da budućom eksploatacijom neće biti ugrožen okoliš.

Na slici 2.1. dat je satalitski snimak šireg područja lokaliteta ležišta „Zukulja“.

Geografska karta šire okoline ležišta „Zukulja“ kod Mostara da ta je na slici 2.2.



PK-kamenolom „Zukulja “

Slika 2.1. – Satelitski snimak šireg područja lokaliteta ležišta „Zukulja“

Slika 2.2. - Geografska karta šireg područja ležišta „Zukulja“ kod Mostara

Na slici 2.3.vidljiva je mikrolokacija ležišta i dispozicija PK-kamenoloma „Zukulja“.



PK-kamenolom „Zukulja“

Slika 2.3. – Mikrolokacija i dispozicija PK-kamenoloma „Zukulja“ kod Mostara

Grad ima cjelovitu prostornu infrastrukturu, cestovni i željeznički promet koji se kreće od

sjevera prema jugu, kao i zračnu luku. Od Jadranskog mora je udaljen oko 60 km.

Predmetni objekt se nalazi na području Mostara, na nadmorskoj visini cca 60 m.

Morfologija terena nije izražena. Riječ je o blago zatalasanoj površini koja blaže ili strmije

pada prema rijekama koje je okružuju. Područje Mostara ima karakteristike tipičnog

submediteranskog područja. Poduzeće je izgrađeno na lokalitetu koji se nalazi pod

utjecajem izmijenjene mediteranske klime (varijanta meritimne klime) koja je rezultat

dodira mediteranske klime sa juga i kontinentalne klime sa sjevera. Osnovna obilježja

modificiranog meritimskog klimatskog tipa su vrela, sušna ljeta i blage, kišovite zime.

Prosječne temperature zraka su više u jesen nego u proljeće. Najhladniji mjesec je siječanj

sa prosječnom srednjom mjesečnom temperaturom od 5,1 ºC, a najtopliji mjesec je srpanj

sa prosječnom srednjom temperaturom od 25,0 ºC. Temperaturna variranja zraka su

evidentna u dnevnom i mjesečnom intervalu za što su osim nadmorske visine zaslužni

konfiguracija terena i oskudan vegetacijski pokrov. Amplitude između najtoplijeg i

najhladnijeg mjeseca su vrlo izražene, dok su ljetne amplitude najmanje, posebno u

kolovozu.

Za vrijeme ljeta temperature dostižu vrijednosti bliske onima u tropskim područjima na šta

utiče gola krečnjačka podloga. Topli period se proteže na osam mjeseci, dok su tri – četiri

mjeseca rezervirani za hladnije klimatske prilike. Na razvoj flore i faune područja značajnu

ulogu imaju maksimalne i minimalne godišnje temperature zraka. Maksimalna temperatura

zraka u periodu 1961.-1990. godine iznosila je 41,2ºC. Apsolutno minimalna temperatura

zraka u tridesetogodišnjem periodu (1961-1990. god.) iznosila je -10,9ºC.



Godišnja visina padalina je značajna, ali je njihov raspored nepovoljan. Padaline su

najizraženije u periodu ranog proljeća, kasne jeseni i zime dok su u ljetnim mjesecima

iznimno niske i rijetke, što za posljedicu ima pojavu suša. Najobimnije padaline su u

studenom (200 mm), dok su najniže u srpnju (43 mm). Prosječna godišnja visina padalina

za ovo područje iznosi 1.515 mm. Ovakav raspored padalina je veoma nepovoljan za

razvoj flore i faune ovog područja. Količina padalina je najveća u periodu mirovanja

vegetacije, u zimu i jesen. Krajem proljeća i tokom ljeta, kada je period intenzivnog rasta

vegetacije nastupaju suše. Ovakav raspored padalina, uz visoke ljetne temperature, je

jedan od limitirajućih faktora za pojavu bujnije i raznovrsnije flore i faune na ovom

području.

Geografski položaj, reljef i klima odredili su da se područje Mostara svrsta u zonu sa

najintenzivnijim postojećim vjetrovima na području Dinarida i Balkana.

3.1.OPIS UŽE LOKACIJE

Namjena lokacije je eksploatacija i prerada dolomitne i krečnjačke stijene na PK-

kamenolomu „Zukulja“ na lokalitetu Kuti, kao tehničko-građevinskog kamena za potrebe

Preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o. iz Mostara.Istražnim radovima otvoren je dio ležišta, a

budu ćom eksplatacijom će se postepeno mijenjati reljef mikrolokacije, jer na mjestima

dolomitnog i krečnjačkog brda nastaju tehnogene površine karakteristične za

kamenolome, sa elementima otkopanog prostora.

Odobreno istražno polje obuhvata površinu od 14,65 ha, a namjena i korištenje zemljišta

tokom rada će biti ista u narednim godinama.

Istražno polje okontureno je prelomnim tačkama sa sljedećim koordinatama:

Tačka X Y

A 4 804 090 6 492 468

B 4 804 150 6 492 910

C 4 804 000 6 493 000

D 4 803 750 6 493 000

E 4 802 750 6 492 750

F 4 803 840 6 492 670

G 4 804 000 6 492 468

Tabela 2.2. – Koordinate prelomnih točaka eksploatacionog polja



Na slici 2.4. dat je pogled na postojeće stanje ležišta „Zukulja“ tj.PK-kamenoloma „Zukulja“

kod Mostara.

Slika 2.4. – Postojeće stanje –otvoreni dio ležišta „Zukulja“

Laboratorijskim ispitivanjima fizičko-mehaničkih i hemijskih karakteristika kamena dolomita

i krečnjaka sa lokaliteta Zukulja, (Izvor podataka: „Elaboratu o klasifikaciji, kategorizaciji i

proračunu rezervi tehničko-građevinskog kamena u ležištu dolomita i krečnjaka „Zukulja“

kod Mostara“, sa stanjem 31.12.2010. godine, ispitani uzorci su pokazali da se mogu

upotrebljavati za:

· proizvodnju frakcija agregata za beton

· proizvodnju frakcija agregata za asfalt-beton

· proizvodnju mješavine agregata za tamponske slojeve

· proizvodnju dekorativnih ploča za vertikalna, unutrašnja i vanjska oblaganja,

sitne i krupne kocke i za popločavanje

· proizvodnju sirovih masivnih blokova, rezanih, klesanih, poliranih, glačanih,

štokovanih elemenata za arhitektonsko-građevinske potrebe i dr.

Na promatranom području nema objekata od kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa.



4.OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI (PLAN, TEHNIČKI OPIS RADA, ITD.)

Površinska eksploatacija tehničkog kamena dolomita i krečnjaka, na ležištu "Zukulja“ kod

Mostara, bazira se na veoma pogodnim prirodnim i stvorenim tehničko – tehnološkim i

drugim uslovima. Pogone eksploatacije i prerade tehničkog kamena dolomita i krečnjaka,

preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o. Mostar činit će PK-kamenolom „Zukulja“, na kome će se

vršiti površinska eksploatacija dolomita i krečnjaka, kao i pogon za preradu (drobljenje i

klasiranje) rovnog kamena na istoj lokaciji – utovarno transportnom platou (etaži).

Sistem površinske eksploatacije, predstavlja određeni poredak izvođenja rudarskih radova

u cilju postizanja projektovanog kapaciteta, primjenjene rudarske mehanizacije i sigurnosti

na radu.

Osnovna karakteristika sistema površinske eksploata čija je struktura kompleksne

mehanizacije, koja se ogleda u međusobnoj usklađenosti kompleksne mehanizacije sa

odabranim parametrima površinske eksploatacije.

Strukturu kompleksne mehanizacije na izvođenju rudarskih radova sačinjavaju kompleti

opreme po proizvodnim i radnim procesima.

Odlučujući utjecaj na izbor strukture mehanizacije na lokalitetu PK „Zukulja“ imaju prirodni

i tehničko - tehnološki faktori.

U prirodne faktore spadaju:

fizičko – mehaničke karakteristike dolomita i krečnjaka

oblik i dimenzije okonturenja PK-kamenoloma

topografije terena

U tehničko – tehnološke faktore spadaju:

kapacitet PK i maksimalna dimenzija ulaznog komada u drobilicu

intezitet, dinamika razvoja PK u planu i po visini

lokacija prerađivačkih kapaciteta

snabdjevanje pogonskom energijom.

Na osnovu svih utjecajnih faktora na samom eksploatacionom polju PK-kamenoloma

„Zukulja“ odabran je diskontinuirani sistem površinske eksploatacije sa kamionskim

transportom od osnovnog utovarnog platoa do drobiličnog postrojenja i bestransportnog sa

gravitacionim spuštanjem miniranog materijala niz r adnu kosinu do utovarnog platoa.

Predviđeni godišnji kapacitet i vijek PK – kamenoloma „Zukulja“

Na osnovu instalisanog kapaciteta mobilnog drobiličnog i separacijskog postrojenja,

komerecijalnih potreba za rovnim dolomitom i krečnjakom i potrebnim frakcijama na

separaciji. Investitor se opredjelio za kapacitet kamenoloma od najmanje 30.000 t/god ne

računajući jalovinu, s tim da se eksploatacija obavlja 10 mjeseci u godini sa 25 radnih



dana u mjesecu sa preraspodjelom uposlenika (rukovaoca) sa jednosmjenskom

proizvodnjom u jednom danu ili 2.000 sati rada u godini.

Izračunate rezerve u odobrenim granicama istražnog polja obezbjeđuje vijek trajanja

eksploatacije:

gdje su:

Q – ukupne geološke rezerve dolomita i krečnjaka u ležištu „Zukulja“ (A+B+C1)

Qgod.- godišnji plan proizvodnje

Kg – koeficijent gubitaka (0,95)

T - vijek (vrijeme trajanja eksploatacije)

Postoje realni izgledi za povećanje godišnjeg kapaciteta kamenoloma sa stanovišta

rezervi, te raspoložive opreme koju Investitor posjeduje, kao i zahtjeva tržišta za

povećanjem tražnje pojedinih frakcija.



Slika 2.8. –Karta istražnih radova sa ucrtanim rezervama krečnjaka i dolomita A, B i C1 kategorije (karta rezervi) na ležištu „Zukulja“



4.1. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA

4.1.1. DOBIVANJE ROVNOG DOLOMITA I KREČNJAKA - OTVARANJE I RAZVOJ PK-

KAMENOLOMA „ZUKULJA“

Pod otvaranjem i razvojem površinskog kopa ''Zukulja'' podrazumjeva se skup svih

rudarskih i drugih radova kojima se ostvaruje razvoj ovog kopa po planu i po visini pri

čemu se ostvaruje stalna transportna veza između osnovne etaže i radnih etaža za:

- nesmetano kretanje rudarske mehanizacije za izvođenje radnih procesa bušenja

minskih bušotina, te otkopavanje i transport minirane stijenske mase dolomita i krečnjaka

gravitacionim putem po radnim površinama svih radnih etaža,

- radno utovarnim platoom za utovar i transport stijenske mase dolomita i krečnjaka na

postrojenja za preradu (drobljenje, mljevenje i klasiranje).

Razrada površinskog kopa dolomita i krečnjaka je u direktnoj vezi sa sistemom

površinske eksploatacije, izabranom strukturom kompleksne mehanizacije na dobivanju i

lokacijom postrojenja za preradu (drobljenje, mljevenje i klasiranje). Rudarskim radovima

na otvaranju i razvoju površinskog kopa ''Zukulja'' potrebno je zadovoljiti slijedeće

kriterijume:

- odredbe člana 95. Pravilnika o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju

tehničkog kamena,

- minimalnu zapreminu rudarskih radova na otvaranju, izradi transportnih puteva od

osnovne etaže do radnih etaža u I fazi rudarskih radova,

- minimalnu dužinu transporta minirane stijenske mase dolomita i krečnjaka po radnoj

površini na svakoj radnoj etaži gravitacionim transportom na osnovni utovarni plato,

- skladan režim izvođenja rudarskih radova u planu i po visini površinskog kopa,

- postizanje planiranog kapaciteta površinskog kopa uz mogućnost njegovog povećanja,

- minimalne eksploatacione troškove dobivanja i prerade stijenske mase dolomita i

krečnjaka.

Analizom svih uticajnih faktora kao prioritetni pokazali su se sljedeći:

- diskontinuirani transportni sistem dolomita i krečnjaka sa gravitacionim obaranjem

minirane stijenske mase sa radnih etaža na osnovni utovarni plato,

- izabranu strukturu sistema kompleksne mehanizacije koju Investitor posjeduje,

- topografski odnosi u ograničenom površinskom kopu ''Zukulja'' i neposrednoj okolini,

- granice ograničenih rezervi dolomita i krečnjaka kategorija A, B, C1 rezervi i druge manje uticajne faktore. Prema navedenim uticajnim faktorima osnovna koncepcija razvoja površinskog kopa

krečnjaka ''Zukulja'' biće sljedeća:



- površinski kop ''Zukulja'' dijeliće se po visini na etaže h r = hz.v. = 15 metara, - minimalna širina sigurnosnih bermi u krajnjem (završnom) položaju bit će Bmin.=8 m Otvaranje etaža vršit će se sa zajedničkog pristupnog buldozerskog puta koji će biti

izgrađen u fazi eksploatacionih rudarskih radova. Osnovni parametri trase zajedničkih pristupnih buldozerskih puteva, ograničenog

površinskog kopa ''Zukulja'', biće određeni na osnovu topografije terena i prema iskustvima

sa sličnih kamenoloma iznose: - širina trase B min = 7 metara - maximalan nagib imax = 30 %

Ovi parametri trasa zajedničkih pristupnih puteva u fazi rudarskih radova na eksploataciji

dolomita i krečnjaka zadovoljavaju sa stanovišta kretanja rudarske mehanizacije (bušaće

garniture, buldozera, hidrauličnih bagera-rovokopača, utovarivača i druge neophodne

opreme koja će se koristiti na kamenolomu kao pomoćna ili glavna rudarska oprema).

Svi ovi parametri, faze razvoja kamenoloma, kao i broj radnih etaža, bit će određeni

„Glavnim rudarskim projektom eksploatacije tehničko-građevinskog kamena dolomita i

krečnjaka na PK-kamenolomu „Zukulja“, a koji je u fazi izrade.

Na osnovu tehničko - tehnoloških karakteristika opreme kojom Investitor raspolaže, a koja

će biti uključena u tehnološki proces kao i konfiguracija terena i geodetske visine naviše i

najniže izohipse terena, površinski kop bit je podjeljen na određen broj visinskih etaža čija

visina se kreće od 0 – 15 metara (u fazi otvaranja do postizanja projektovane visine etaže

od 15 m). Principijelna šema tehnološkog procesa dobivanja i prerade dolomita i krečnjaka

na PK-kamenolomu „Zukulja“, data je na slici 2.9.

Slika 2.9. – Principijelna šema tehnološkog procesa dobivanja dolomita i krečnjaka



Slika 2.10. - Situaciona karta PK-kamenoloma „Zukulja“ sa ucrtanim granicama

eksploatacionog polja

4.1.2. PROIZVODNI PROCES DOBIVANJA JALOVINE

Jalovinski pokrivač ležišta „Zukulja“ nije rasprostranjen u granicama odobrenog istražnog

polja. Jalovinski pokrivač ima veoma malu debljinu 0,00 – 0,50 m, te se neće vršiti

otkrivanje ležišta, osim sječa na prostoru obraslom grmljem i sitnim rastinjem.

4.1.3. PROIZVODNI PROCES EKSPLOATACIJE (DOBIVANJA) DOLOMITA I

KREČNJAKA

Razvoj radilišta PK-kamenoloma „Zukulja“, omogučit će sistem eksploatacije koji se sastoji

iz sljedećih faza (tehnoloških procesa) i to:



Glavne faze

Bušenje minskih bušotina

Masovno miniranje

Guranje odminiranog materijala (zaostalog na etažama) buldozerima na

osnovni utovarno transportni plato

Utovar odminiranog materijala

Transport odminiranog materijala do prihvatnog bunkera postrojenja za

drobljenje i klasiranje

Pomoćne faze

Održavanje površinskog kopa, puteva i radnog kruga

Održavanje rudarske opreme

4.1.3.1. BUŠENJE I MINIRANJE

Površinska eksploatacija dolomita i krečnjaka na PK-kamenolomu “Zukulja” izvodit će se

uz primjenu masovnih miniranja.

Na ovom kamenolomu, bušenje će se vršiti vertikalnim minskim bušotinama, koja je

sastavni dio metode miniranja pomoću „dubokih“ minskih bušotina, odnosno masovnog

primarnog miniranja. Ovo bušenje se izvodi na ravni prema liniji paralelno ivici etaže pod

uglom 70º, a na rastojanju W=3,0 m od ivice etaže, na rastojanju između bušotina cca

a=3,3 m.

Izračunati promjer (prečnik) minskih bušotina (koji će se uraditi proračunom u Glavnom

rudarskom projektu) je obično Φ 89 mm, nagib minske bušotine 70 º, a dubina minske

bušotine 17 m. Bušenje se vrši pomoću bušaće garniture za udarno-rotaciono bušenje.

S obzirom na projektovanu dinamiku razvoja rudarskih radova, kao i mogućnosti

manipulacije na etažama, potrebe na ovom kamenolomu može udovoljiti jedna bušilica

SVG -73, koja pored zadovoljavanja kapaciteta pruža velike manevarske podobnosti u fazi

razvoja etaža odnosno kopa.

Iz tog razloga predlaže se sljedeći izbor:

1. Bušilica DEMAG CK 50 HB:

- jedna bušaća garnitura, za rad na osnovnom terenu.

1. Bušilica ROC 601:

- jedna bušaća garnitura, za rad na etažama

Za normalan režim rada na bušenju, te za zadovoljavanje potreba dnevne, mjesečne i

godišnje dinamike bušenje se vrši jednom bušilicom tipa DEMAG CK 50 HB, koja

obezbijeđuje potrebnu proizvodnju pa čak i povećanje kapaciteta, a bušilica tipa, ROC 601

radi na pripremnim i pomoćnim radovima.



Slika 2.11. - Bušaća garnitura tipa DEMAG CK 50 HB

Na površinskim kopovima - kamenolomima miniranja se koriste za rastresanje stijena i

obaranje na osnovni utovarni plato, pri čemu se uvijek naglašava potreba za određenom

granulacijom odminiranog materijala, koja će omogućiti optimalizaciju tehnoloških faza

koje slijede iza miniranja.

Prilikom izbora optimalnih bušačko-minerskih parametara odlučujuću ulogu imaju fizičko-

mehaničke i akustične karakteristike radne sredine.

Primjenom energije eksploziva 50% izminiranog materijala se obara na osnovni utovarno

transportni plato, a 50% se zadržava na bermi etaže u okviru koje je vršeno miniranje, kao

i nižim etažama.

Minimalna širina etaže na kojoj se vrši miniranje i znosi 10÷12 m, ako se miniranje izvodi

sa dva reda bušotina, što će biti slučaj i na PK-kamenolomu „Zukulja“ (Slika 2.12.).

detonirajući štapin

Bušaća garnitura

Slika 2.12. - Parametri minskih bušotina



Punjenje i paljenje minskih bušotina obavlja se prema važećim propisima o miniranju pri

rudarskim radovima na površinskim kopovima čvrstih mineralnih sirovina.

Nakon izvršenog miniranja širina berme iznosi cca 4 m (Slika 2.13).

Slika 2.13. - Tehnološka šema bušenja i miniranja

Osnovno punjenje minskih bušotina:

Na osnovu geološko-fizičkih i mehaničkih svojstava dolomita i krečnjaka u radnoj sredini

ležišta „Zukulja“ primjenjuju se privredni eksplozivi koji se nalaze na listi odobrenih

eksplozivnih sredstava FBiH: Amonal i ANFO eksplozivna sredstva. Korištenjem ovih

eksplozivnih sredstava eliminiše se postojanje posebnih potencijalnih opasnosti po lica

koja manipulišu eksplozivnim sredstvima, te eventualno emitovanje produkata

eksplozivnog razlaganja tih sredstava, koji mogu predstavljati posebne potencijalne

opasnosti po radnu i životnu sredinu.

Za proračun količine eksploziva po bušotini neophodno je poznavati specifičnu potrošnju

eksploziva, dubinu i promjer bušotine, konstrukciju eksplozivnog punjenja, kao i vrstu

eksploziva i dimenzije patrone.



Minerski radovi na PK-kamenolomu „Zukulja“ imaju primaran značaj i široku primjenu,

čime se postiže velika proizvodnja u eksploataciji dolomita i krečnjaka.

Rušenje dolomitnog i krečnjačkog masiva na etaži, prilikom primarnog miniranja, nastaje

djelovanjem talasa naprezanja i ekspanzije gasova u bušotini. Talas naprezanja izaziva

nastajanje pukotina u masivu, a ekspanzija gasova održava unutrašnju energiju i

uslovljava odbacivanje miniranog materijala. Kod miniranja na PK-kamenolomu „Zukulja“ u

dolomitima i krečnjacima koji je prirodno ispucao (prirodne pukotine), dolazi do oslabljenja

talasa naprezanja i opadanje gasova u području ispred i iza pukotina. Prirodne pukotine i

prsline djelimično ili potpuno odbijaju talase naprezanja, te on djeluje samo na jedan dio

masiva. Ostali dio minirane mase se pomjera (potresa), ali se ne drobi. Na veći dio

krečnjačke mase djeluje samo statički pritisak, zbog čega dolazi do odvajanja komada

dolomita i krečnjaka, odnosno drobljenja po prirodnim pukotinama i prslinama.

Prilikom izbora optimalnih bušačko - minerskih parametara odlučujuću ulogu imaju fizičko-

mehaničke i akustične karakteristike radne sredine.

Pozitivna očekivanja radnog procesa miniranja očituju se u pretpostavci povoljne

fragmentacije izminiranog materijala, te pretpostavci povoljnog smjera odbacivanja i oblika

rasprostiranja izminiranog materijala, kao i što je moguće manje negativno djelovanje

izvršenog miniranja u pogledu potresnog djelovanja, veličine zračnog udara, kao i u

pogledu po okoliš štetnog odnosno opasnog razbacivanja izminiranog kamenja.

Sve ovo moguće je ostvariti ako su pravilno određeni parametri miniranja, vrsta eksploziva

i konstrukcije eksplozivnog punjenja, te načina iniciranja.

Prema Glavnom rudarskom projektu biće planirana kombinovana konstrukcija

eksplozivnog punjenja, i to punjenje na sljedeći način: donji dio bušotine sa plastičnim

eksplozivom (Vitezit 20 ili eksploziv sličnih minersko-tehničkih osobina-u količini od 20%

od ukupne količine eksploziva), a gornji dio praškastim eksplozivom (ANFO 1 ili eksploziv

sličnih minersko-tehničkih osobina- u količini od 80% od ukupne količine eksploziva).

4.1.3.2. UTOVAR I TRANSPORT ODMINIRANOG MATERIJALA (ROVNOG DOLOMITA I KREČNJAKA)

Utovar odminiranog materijala, u ovom slučaju rovnog dolomita i krečnjaka, vrši se

rovokopačem, a po potrebi i utovarivačima zapremine kašike 1,0 m3 u transportne

kamione, s kojim preduzeće „Majdan Kuti“ d.o.o. Mostar raspolaže.

Na PK-kamenolomu „Zukulja“ je predviđen vanjski transport od utovarnog platoa do

drobiličnog postrojenja (separacije) u industrijskom krugu preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o.

Mostar.

Radni proces transport dolomita i krečnjaka od mjesta odminiranog, odnosno obrušenog

rovnog kamena na utovarnoj etaži do drobiličnog postrojenja, obavlja se kamionima

nosivosti 10- 15 tona.

Od separacije do korisnika, mineralna sirovina se transportuje prema potrebama i zahtjevu

kupaca, pod sredstvom kooperanata ili u vlastitoj režiji.



4.2. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKA OPREMA KOJA ĆE SE KORISTI NA DOBIVANJU

DOLOMITA I KREČNJAKA NA PK-KAMENOLOMU "ZUKULJA"

Tehnološku opremu PK-kamenoloma „Zukulja“ čine pretežno mobilna oruđa za rad,

uređaji i oprema, koji imaju veome fleksibilne osobine u smislu promjene lokacije,

adaptivnosti na izmijenjene prostorne, namjenske i druge uslove.

Strukturu kompleksne mehanizacije na izvođenju rudarskih radova dobivanja dolomita i

krečnjaka čine kompleti opreme po proizvodnim procesima (Tabela 2.3.).

RADNI PROCESI RUDARSKA MEHANIZACIJA

Udarno-rotaciona bušaća garnitura: DEMAG CK 50 HB i ROC 601 ili slična – u vlasništvu trećih lica koja vrše miniranje.

Bušenje i miniranje stijenske mase u cilju pripreme stijenske mase za utovar

Guranje zaostalog materijala na etažama, pomoćni radovi, čišćenje etaža, izrada puteva

Rovokopač, utovarivač ili buldozer

Utovar miniranog rovnog krečnjaka na osnovnom, utovarno-transportnom platou u kamione

Rovokopač, zapremine kašike do 1,0 m3 ili utovarivač zapremine kašike do 2,0 m3

Utovar gotovih proizvoda-sa mobilnog drobiličnog postrojenja

Utovarivač, zapremine kašike 2,0 m3

Transport (unutrašnji) od radilišta do istresišta u drobilično postrojenje na separaciji u industrijskom krugu preduzeća Kamioni troosovinci, zapremine korpe

10-15 tona Tabela 2.3. – Struktura kompleksne mehanizacije po proizvodnim procesima

Mobilni kompresor (efektivnog kapaciteta oko 17,5 m3/min) - kompresor tipa Atlas Copco

XAMS 287, 21 m3 i 9 bara, ili kompresor sličnih tehničko radnih uslova.

4.3. PRERADA ROVNOG DOLOMITA I KREČNJAKA

Postrojenja za preradu dolomita i krečnjaka (separacija), su smještena na utovarno –

transportnom platou kamenoloma na najnižoj etaži. Godišnji kapacitet drobiličnog

postrojenja je 5000-6000 m3/god. dolomita i krečnjaka.

Mehanizovana oprema koja se koristi u tehnološkom procesu prerade dolomita i krečnjaka

sastoji se od:

1. Čeljusne drobilice

2. Klasirnice (separacije)



Za ovo postrojenje koje je potrebno za drobljenje dolomita i krečnjaka kapaciteta do 25

m3/h čine sljedeći građevinski objekti:

- primarni objekat za smještaj bunkera

- postolja za sito

- elektrokomande

- temelja za trake i kablovska kanalizacija

Slika 2.14. – Mobilna drobilična postrojenja u vlasništvu preduze ća »Majdan Kuti« d.o.o.

Mostar koja se na kamenolomu »Zukulja« koriste za drobljenje i klasiranje rovnog dolomita

i krečnjaka

4.4. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA PRERADE DOLOMITA I KREČNJAKA

Minirani materijal skuplja se buldozerom na utovarno-transportnoj etaži (platou) utovara

utovarivačem i prevozi do čeljusne drobilice na primarno drobljenje. Istresanje dolomita i

krečnjaka iz utovarivača se odvija direktno u čeljusnu drobilicu. Primjer utovara rovnog

materijala u drobilicu prikazan je na slici 2.15. Rukovanje čeljusnom drobilicom vrši se iz

kabine koja se nalazi pored drobilice.

Ispod bunkera je montirana elektromagnetna dozirna rešetka koja jednakomjerno dozira

materijal u mlin čekićar, gdje se izdrobi na granulaciju 0-30 mm. Izdrobljen materijal pada

na sekundarno vibraciono sito. Materijal 0-20 mm koji se odvoji na elektromagnetnoj

dozirnoj rešetki pada na transporter. Na situ se materijal presijava na četiri frakcije 16-32,

8-16, 4-8 i 0-4 mm koji se preko transportera transportuje u deponije.

4.5. OSTALI OBJEKTI POGONA PK-KAMENOLOMA „ZUKULJA“

Ostale objekte na pogonu PK-kamenoloma „Zukulja“ čine:

- Komandne prostorije za drobilično postrojenje,

- Trafostanica,

- Srednje i niskonaponskog uklopno postrojenje,

- Postrojenja za komprimirani zrak,

- Eko WC,

- Prostorije za proizvodno osoblje su u kontejnerskom obliku (1-2 kontejnera)

- Priručno skladište ulja i maziva



5.OPIS OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJE

KOJA SE KORISTI ILI KOJU PROIZVODI POGON I POSTROJENJE

Materijali koji se koristite u proizvodnom procesu mogu se podijeliti na prirodne i

industrijske materijale. Osnovni prirodni materijal na kome se zasniva proizvodnja na PK-

kamenolomu „Zukulja“ je dolomit i krečnjak.

Ostali materijali, neophodni u procesu proizvodnje čine: energent, ulja, maziva i privredni

eksploziv.

5.1. Osnovna proizvodna sirovina –mineralna sirovina kamen krečnjak

Bilansne geološke rezerve (A+B+C 1) dolomita i krečnjaka iznose 729.867 m3 č.m..

Godišnja proizvodnja rovne mase bi će određena prema glavnom rudarskom projektu, a

planirana je u iznosu cca 30.000 m3 č.m./god. dolomita i krečnjaka.

Federalno ministarstvo privrede/gospodarstva, Rješenjem broj: UP/I-07-04-20-124-12/11,

potvrdilo je geološke rezerve i kvalitet mineralne sirovine dolomita i krečnjaka u ležištu

„Zukulja“ kod Mostara sa stanjem 31.12.2010.godine po klasi i kategorijama (tabela 2.4).

Tabela 2.4. – Geološke rezerve mineralne sirovine dolomita i krečnjaka

Eksploatacioni Eksploatacione

Klasa rezervi Kategorija Rezerve (m ) gubici (%) rezerve (m3)

A 73 604 5 69 925

Bilansne B 369 420 5 350 950

rezerve C1 dolomita 172 755 5 164 118

C1 krečnjaka 114 088 5 108 385

UKUPNO: A+B+C1 729 867 5 693 378

Opis osnovnih sirovina

Krečnjak je sedimentna stijena sastavljena uglavnom od minerala kalcita. Osim tog

minerala sadrži i male količine drugih minerala: gline, sporogelita, dijaspora, hidrargilita,

limonita, hematita, kremena, cirkona, turmanlina i granita. Nastao je taloženjem

krečnjačkih kućica i skeleta izumrlih morskih životinja, a u manjoj količini i biljaka.Koristi se

kao građevinski materijal te kao materijal za izradu kreča.

Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-

magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju. Obično je bijele boje, ali

može biti i crvenkast, siv ili smeđ od primjesa željeza ili mangana.



Kvalitet mineralne sirovine dolomita i krečnjaka sa ovog ležišta također je potvrđen

pomenutim Rješenjem. U tabeli 2.5. date su fizičko-mehaničke karakteristike, a u tabeli

2.6. hemijski sastav dolomita i krečnjaka.

Tabela 2.5. – Fizičko – mehanička svojstva dolomita i krečnjaka na ležištu „ Zukulja“

PARAMETRI

Oznaka

VRIJEDNOST

DOLOMIT

KREČNJAK

Čvrstoća na pritisak u βp 119,23 MPa

135,95 Mpa

suhom stanju

Čvrstoća na pritisak u βvp 109,46 MPa

126,06 Mpa

vodozasićenom stanju

Zapreminska masa v 2750 kg/m3 2682 kg/m3

Upijanje vode Uv 0,76 % 0,08 %

Poroznost p 2,10 % 0,21 %

Otpornost na habanje HB 19,07 cm3/50 cm2 12,85 cm3/50 cm2

Postojanost na dejstvo M 1,69 %

0,17 %

mraza – gubitak mase

Tabela 2.6. – Hemijski sastav dolomita i kre čnjaka na ležištu „Zukulja“

KOMPONENTE DOLOMIT KREČNJAK

SiO2 0,41 % 0,28 %

Al2O3 4,11 % 2,22 %

FeO3 0,20 % 0,12 %

CaO 29,10 % 52,46 %

MgO 18,90 % 1,05 %

GŽ 43,80 % 42,74 %

K2O 0,06 % 0,13 %

Na2O 0,32 % 0,65 %



5.2 Ostale sirovine koje se koriste u procesu dobivanja dolomita i krečnjaka

Od osnovnih i pomoćnih sirovina koje će se koristit u procesu eksploatacije (dobivanja)

korisne mineralne sirovine dolomita i krečnjaka na ovom kamenolomu koristit će se:

Eksplozivna sredstva:

praškasti i plastični eksplozivi tipa ANFO,

detonirajući štapini,

rudarske kapice

usporivači

sporogoreći štapin

Nafta i naftni derivati

ulja i maziva

Električna energija

Voda

Karakteristike nafte i naftnih derivata

Nafta pripada grupi tečnih goriva čijom destilacijom se dobijaju prirodni plin, propan i

butan plin, petrolen, teška ulja za loženje itd. Opasnost od štetnog dejstva nafte i naftnih

derivata (D-2) prisutna je na sljedećim mjestima koja se ocjenjuju kao visoko rizična u

tehnološkom procesu:

mjesto proizvodnje eksplozivne materije, odnosno mobilno postrojenje,

skladišni prostor nafte ili dizel-ulja D-2 i

putevi transporta od skladišta do mobilne opreme i postrojenja separacije.

Na navedenim lokacijama postoji permanentna opasnost po radnu i životnu sredinu

direktnim ugrožavanjem štetnim uticajem ili pak štetnim produktima nastalim požarom ili

eksplozijom.

Neželjena dejstva naftnih derivata na zemljište određena su:

fizičko-hemijskim karakteristikama nafte, odnosno opasnošću koju nafta

posjeduje,

količinom nafte, odnosno dizel ulja u postrojenju separacije ili skladištu,

karakteristikama okruženja,

primjenjenim mjerama zaštite, te

karakteristikama i kvalitetom primjenjene tehnologije rada.



Tabele 2.7.- Karakteristike naftnih derivata

PARAMETAR

VELIČINA

VRIJEDNOST

JEDINICA

DIZEL ULJE D-2

Cetanski broj 51,0

Cetanski indeks 46,0

Gustina na 15oC 820 ÷ 845 kg/m 3

Policiklični aromatski ugljikovodici (PAU) max.11 % (m/m)

Sumpor max. 350 mg/kg

Temperatura paljenja Oko 55 °C

Ostatak ugljika (na 10 % destilacionog ostatka) 0,30 % (m/m)

Sadržaj pepela max. 0,01 % (m/m)

Sadržaj vode max. 200 mg/kg

Ukupna kontaminacija max. 24 mg/kg

Korozija na Cu Klasa I

Oksidaciona stabilnost max. 25 g/m3

Mazivost max. 460 m

Viskozitet 40 °C 2,00 ÷ 4,50 mm 2/s

Destilacija

% (V/V) iznad 250 °C max. < 65 % (V/V)

% (V/V) iznad 350 °C min. 85 % (V/V)

95 % (V/V) iznad 360 ° C

Dizel gorivo nije toksično, ne nagriza kožu, ne djeluje korozivno. Pare mu se ne smatraju

otrovnim ali djeluju ugušujući na ljudski organizam ako se koncentracija kisika smanji

ispod dozvoljene granice.

Snabdjevanje gorivom mehanizovane opreme obavljat će se na lokalnoj benzinskoj

stanici, te samim tim nije potrebno skladištenje u metalnim bačvama na samom lokalitetu

kamenoloma.

Ulja i maziva koja se koriste za podmazivanje mehanizovane opreme skladištiti će se u

bačvama od 200 l u priručnom skladištu koje je će biti smješteno u industrijskom krugu

preduzeća „Majdan Kuti“ na udaljenosti 1 km od kamenoloma. Skladištenje istih neće se

vršiti u krugu kamenoloma, te se samim tim ne predviđa ni instalisanje priručnog skladišta

na ovom lokalitetu.

Eksplozivne materije

Eksplozivne materije, koje će se upotrebljavati za dobivanje rovnog dolomita i krečnjaka

na kamenolomu „Zukulja“, predstavljaju mješavine amonij – nitrata i dizel ulja (AN-OL,

odnosno AN-FO eksplozivne materije i plastični eksplozivi tipa Vitezit 20), kao i

detonirajući štapini, rudarske kapisle i usporivači.



U tabeli 2.8. date su minersko – tehničke karakteristike potencijalnih eksploziva koji se

koriste na ovom PK-kamenolomu.

Tabela 2.8. - Minersko tehničke karakteristike eksploziva

Naziv Jedinica Vrsta eksploziva

karakteristike

VNB-1 ANFO 1 Amonal V 20

Strenght weight % 77 75 80

Trauzl test cm3 360 290 340-350 385

Zapremina gasova l/kg 1020 1040 986 832

Toplota eksplozije kJ/kg 3031 4082 4119 4249

Temperatura eksplozije °C 1931 2237 - 2034

Gustina u patroni kg/l 0,94 0,92 1,05-1,1 1,54

Brzina detonacije m/s 2300 3300 3900-4100 6,0

Prijenos detonacije cm 4-7 6

Prema iskustvima sa sličnih kamenoloma masa eksploziva po minskoj bušotini iznosi

cca:

Qe = 53,38 kg/bušotini

Za planirani odnos vrsta eksploziva koje se koriste na ovom PK-kamenolomu izračunata

je masa eksploziva po bušotini i to:

Za visinu etaže H = 15 m, te mase iznosit će i to:

AN – FO eksploziva : Q = 42,70 kg/bušotini

Plastični eksploziv: Qp = 10,68 kg/bušotini

Za prosječno minsko polje od cca 20 bušotina, ukupna količina eksploziva po jednom

minskom polju iznosit će, cca 1068 kg eksploziva po jednom minskom polju ili ukupno

10.676 kg eksploziva godišnje (1 miniranje mjesečno ili 10 miniranja godišnje).



Način snabdjevanja i skladištenja ekplozivnih materija

Usluge miniranja vršit će treća lica odnosno preduzeće s kojim će Investitor potpisati

Ugovor. Potrebne količine eksplozivnih materija dovozit će se od strane trećih lica na

minsko polje, te se iste neće skladištiti na lokaciji kamenoloma.

Osnovne osobine eksplozivnih sredstava

Eksplozivne materije koje se upotrebljavaju na kamenolomima predstavljaju mješavine

amonij–nitrata i dizel ulja, kao i detonirajući štapini, rudarske kapisle i usporivači.

Svojstva ANFO eksplozivne materije

Proizvodnja ANFO eksplozivne materije bazira se na sljedećim sirovinama:

amonij - nitrat, koji predstavlja oksidansa u sistemu eksplozivne materije,

dizel ulje D-2, koje predstavlja gorivu komponentu eksplozivnog sistema, te

neznatna količina čađi ili druge dozvoljene, koja daje boju eksplozivnoj

smjesi.

Amonij nitrat – NH 4NO3

Budući da je amonij-nitrat, kao oksidans osnovna sirovina koja ulazi u sastav ANFO

eksplozivne daju se najvažnije karakteristike ove sirovine:

Primjenljivost amonij-nitrata kao oksidansa u brojnim vrstama eksplozivnih

materija opće namjene, zavisi od većeg broja osobina ove hemijske materije.

Ove osobine se postavljaju kao tehnološki uslovi koje mora ispuniti amonij-

nitrat kao komponenta za određene eksplozivne materije.

Jedna od bitnih osobina amonij-nitrata u proizvodnji ANFO eksplozivnih

smjesa je sposobnost upijanja, odnosno zadržavanja uljne faz e (D-2) koja se

koristi kao gorivo. Minimalna adsorpciona sposobnost amonij-nitrata mora biti

za min. 10 % veća od receptiranog učešća uljne komponente u smjesi ANFO

eksplozivne materije. Pošto se za proizvodnju eksplozivnih materija koristi

granulirani amonij-nitrat, to je jasno da sposobnost adsorpcije zavisi od

poroznosti granula u masi.



Tabela 2.8.- Tehnički uslovi koje mora ispuniti amonij - nitrat

KARAKTERISTIKA AMONIJ - NITRATA

Gustina (g/cm3) 0,85

Brzina detonacije (m/s) 1.200 2.200

Prijenos detonacije (cm) kontakt

Bilans kisika (%) Naglašeno pozitivan

Gasna zapremina na 20oC i 101 kPa (l/kg) 1.000 ÷ 1.100

Toplota eksplozije (kJ/kg) 1.396

Temperatura raspadanja (°C) 170 190

Kritični prečnik (mm) 100

Osjetljivost na udar sa tegom mase, pri 25 °C, 2 kg (cm) 79

sadržaj NH 4NO3 min. 99,0 %

ukupni nitrogen (N) 34,8 %

amonijski nitrogen 17,4 %

nitratni nitrogen 17,4 %

vlaga max. 0,3 %

materije nerastvorive u vodi 1,3 %

sadržaj mehaničkih nečistoće 0,0 %

nasipna gustoća 0,70 ÷ 0,85 kg/dm 3

izgled bijele granule

relativna gustina u odnosu na vodu 0,9 ÷ 1,0

veličina granula 0,8 ÷ 3,5 mm

ujednačenost veličine granula 90 % gran. 1,0 ÷ 2,83 mm

apsorpciona moć > 6 %

toplota sagorijevanja 2,62 kJ/kg

energija aktiviranja 163 ÷ 167 kJ/mol

specifična zapremina plinova 980 l/kg

apsolutna gustoća granula 1,4 ÷ 1,5 kg/dm 3

temperatura sagorijevanja 1500 °C

temperatura samozapaljenja 200 °C

UN broj: 2067

Osjetljivost na vlagu Izvanredno velika

Detonacione i druge značajne karakterstike amonij-nitrata su u velikoj mjeri ovisne od

stanja u kojem se ova materija nalazi.

Ovdje se posebno ističu: temperatura mase, gustina, granulacija, sadržaj vlage, oblici

granula, jačina obloge u kojoj se nalazi materija i inicira proces gorenja itd. tako da se o

ovim karakteristikama pri manipulacijama sa amonij-nitratom mora strogo voditi računa.

Osnovna karakterstika procesa hemijskog razlaganja amonij-nitrata je u činjenici da taj

proces za posljedicu ima naglašeno pozitivan bilans kisika, odnosno pri potpunom raspadu

100 g amonij-nitrata oslobodi se 20 g kisika, što ovu materiju čini najefikasnijim

oksidansom u sastavu brojnih savremenih eksplozivnih materija opće namjene.



Dakle, karakteristike amonij-nitrata kao opasne - eksplozivne materije su promjenljive

tako da se bez pouzdane kontrole svih karakteristika, nikada ne može niti smije govoriti o

bezbjednim i pouzdanim manipulacijama sa amonij-nitratom.

Radi oslikavanja međusobnih zavisnosti osnovnih fizičkih, hemijskih, detonacionih i drugih

karakteristika amonij-nitrata važno je istaknuti sljedeće:

- brzina i pouzdanost procesa detonacije amonij-nitrata je u zavisnosti o gustini i

temperaturi eksplozivne materije. Može se istaći da se sa povećanjem temperature i

gustoće mase brzina detonacije povećava. Maksimalne brzine detonacije od 1.200 -

2.200 m/s se postižu kod gustine 0,6 - 0,7 g/cm3, pri gustini od 0,90 do 0,95 g/cm3

proces detonacije je nepotpun, a pri gustini materije bliskoj i većoj od 1,0 g/cm3

detonacija će izostati. Pri temperaturi mase do 70 °C temperaturni impuls neće

dovesti do detonacije, pri temperaturi 90 - 110 °C detonacija je nekompletna, a pri

temperaturi 120 - 140 °C temperaturni impuls će uzrokovati detonaciju amonij-

nitrata.

- Mada se ANFO eksplozivne materije svrstavaju u BA materije, odnosno u materije

koje su neosjetljive na inicijalni impuls detonatorske kapisle broj 8. (DK – 8),

ispitivanjima je dokazano da je osjetljivost čistog amonij-nitrata na udarni impuls

detonatorske kapisle veoma promjenjiva i u funkciji je od gustine materije.

- Ispitivanjima je utvrđeno da su promjene osjetljivosti na udar kod amonij-nitrata

toliko promjenljive u funkciji gustine i mase inicijalnog eksploziva u inicijatoru

eksplozije da se nikako ne smije tvrditi da se iniciranje može i smije vršiti inicijalnim

impulsom detonatora DK – 8., jer veoma često izostaje detonacija.

U pomoćne sirovine koje će se koristiti u tehnološkom procesu prerade rovnog i dolomita

i krečnjaka spadaju:

- voda i

- električna energija.

Snabdjevanje tehnološkom i pitkom vodom

Sama lokacija na kojoj se nalazi postrojenje za preradu dolomita i krečnjaka (drobilično

postrojenje) snabdjeva se tehnološkom vodom u količini koja je potrebna za obaranje

prašine na presipnim mjestima klasirnice.

Ovo privredno društvo će za potrebe polijevanja etaža i pristupnih puteva, te utovarno

transportnog platoa koristiti vodu iz cisterni, a za potrebe radnika dovozit će se flaširana

voda. Ukoliko to bude moguće Investitor će se priključiti na najbližu vodovodnu mrežu.

Pitka voda će se koristi za potrebe radnika (piće) i za sanitarne potrebe.

Ministarstvo privrede/gospodarstva, poduzetništva i poljoprivrede Hercegovačko-

neretvanskog kantona je, na osnovu zahtjeva preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o. Mostar

utvrdilo vodoprivredne uslove (Broj:07-07-27-1212-2/05), za izradu projektne

dokumentacije za objekat – kamenolom na lokalitetu označenom kao k.č. 1076/1 k.o.

Kutilivač, gradsko područje Sjever, po kojim je Investitor dužan:



izraditi odgovarajuću projektnu dokumentaciju kojom će se obuhvatiti dio vodovoda i

kanalizacije sa hidrauličkim proračunom potrebnih količina sanitarne, protivpožarne

vode, te priključenje na vlastiti vodozahvat ili javni vodovodni sistem ukoliko postoji

obezbjediti vodoprivredne uslove za eventualne otpadne vode

predvidjeti razdjelni sistem kanalizacije tj.odvojiti oborinske od sanitarnih odnosno

tehnoloških i zauljenih voda

riješiti odvodnju sanitarnih voda projektovanjem vodonepropusne septičke jame, te

omogućiti pristup autocisterni za njeno pražnjenje itd.

Snabdjevanje električnom energijom

Investitor će se priključiti na NN mrežu prema uvjetima definiranim elektroenergetskom suglasnosti koju izdaje JP EPBiH.



6.OPIS IZVORA EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA

Eksploatacija kamena dolomita i krečnjaka predstavlja tehnološki proces koji ne proizvodi

čvrsti otpad, niti drugu vrstu štetnih i opasnih materija, koje bi mogle nastati kao

nusproizvod u toku eksploatacije. Kamenolomi su izvori emisija u zrak: prašine, polutanata

iz tečnog energenta, polutanata kod miniranja i buke. Ni jedna od navedenih emisija nema

karakter kontinuiteta, u smislu automatizovane industrijske proizvodnje i ispuštanja

zagađujućih materija u zrak.

Emisije u zrak

Na kvalitet zraka utiče mineralna prašina koja se izdvaja u tehnološkom procesu

eksploatacije i prerade, gasoviti produkti razlaganja eksplozivne materije u procesu

miniranja, te sagorijevanje tečnih goriva u motorima na unutrašnje sagorijevanje.

Osnovni izvor zaprašenosti, u recirkulacionoj zoni PK-kamenoloma „Zukulja“, bit će

prašina koja se uzvitlava i širi na okoliš pri sljedećim tehnološkim proizvodnim procesima:

bušenje minskih bušotina u tehnološkom procesu rušenja stijena energijom

eksplozivnog razlaganja eksploziva,

miniranje u procesu rušenja stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva,

utovar odminiranih masa dolomita i krečnjaka,

utovar gotovih proizvoda,

utovar frakcije u kamione

transport dolomita i krečnjaka

padanje agregata sa transportera i formiranje kupa,

čišćenje površina radnih etaža i internih komunikacija,

rad mobilnog drobiličnog postrojenja,

uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih površina, saobraćajnica, deponija i slično,

djelovanjem zračnih struja (vjetra)

Iz navedenih podataka je vidljivo da su emisije agresivne mineralne prašine na PK-

kamenolomu “Zukulja“ vezane za tehnološki proces dobivanja, transporta i prerade

tehničkog kamena dolomita i krečnjaka i u tim fazama se mora vršiti rješavanje sistema

zaštite od agresivnog djelovanja prašine.



7.OPIS STANJA LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA

NASELJENOST PODRUČJA GDJE JE LOCIRAN KAMENOLOM

Ležište dolomita i kre čnjaka, PK-kamenolom „Zukulja“ udaljen je oko 16 km sjeverno od


magistralni put M -17 Mostar – Sarajevo. Predmetni lokalitet pripada području grada

Mostara, lokalitet Kuti Livač, gradsko područje Mostar. Veće naseljeno mjesto Vrapčići,

koje egzistira na ovom području nalazi se na udaljenosti 5 kilometara od Mostara i cca 5

km od ležišta „Zukulja“. Naseljeno mjesto Vrapčići je prema popisu iz 1991. godine imalo

3.464 stanovnika. Najbliže naselje Kuti udaljeno je 700 m od ležišta „Zukulja“. Kuti su

smještene 10 km sjeveroisto čno od Mostara, u "kutu" udoline koja se nalazi između

okolnih planina i brda (Pločno - 1241 m, Šljeme - 659 m, Orlinka - 594 m). Koordinate su

mu: 43°23 ′30″S 17°54 ′13″I. U selu Kuti postoje 2 periodična potoka, Sušica i Poto čina,

koji proteku samo za vrijeme jako obilnih kiša.

Slika 3.1. - Kuti (panorama) sa najbližim naseljima i objektima

Kuti-panorama (pogled s Pločna): 1.Kuti 2.Semetovac (novo naselje) 3.Kasarna "Miralem Jugo" 4.Deponija Uborak 5.Livač 6.Put prema Koritima

Od magistralnog puta do samog kamenoloma vodi asfaltni put, kao i djelom pristupni

makadamski put u ukupnoj dužini od 2-3 km.



KARAKTERISTIKE PRIRODNIH USLOVA

Na širem području ležišta „Zukulja“ do sada nije vršeno skrnjavljenje prirodnih vrijednosti

ovog područja. Radovima istraživanja na ovom ležištu započela je izmjena pejzažnih

vrijednosti ovog područja. „Elaboratom o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi

tehničkog kamena u ležištu dolomita i krečnjaka „Zukulja“ kod Mostara“ (sa stanjem

31.12.2010.godine) urađena su ispitivanja stanja lokacije i karakteristika samog ležišta.

Morfološko-hidrološke prilike šireg i užeg područja

U geomorfološkom pogledu, šire i uže područje ovog ležišta pripada zapadnim obroncima

Velež planine. Odabrana lokacija, u širem smislu, zahvata prostor između Brasinog

potoka na jugozapadu i Koritne drage na sjeveroistoku. Na udaljenosti od cca 770 m je

Sušica-suho korito potoka, kome sam naziv govori o karakteru vodotoka.

Izgled brda Orlinka podsjeća na jedan nesavršeni greben sa padom strana od oko 25 do

40 stepeni, a u nekim dijelovima i više. Nagib padina je orijentisan prema zapadu, sjeveru i

sjeverozapadu, a dobrim dijelom i prema jugozapadu. Brasinski potok nosi samo formalno

naziv potok, a praktično u njemu nema vode, osim u periodima vrlo intezivnih padavina.

Od biljaka su prisutne tipične hercegovačke vrste – jasen, grab itd. Izuzetak u

morfološkom smislu čine vertikalni otsjeci sa jasno izraženom slojevitošću na dijelu padine

okrenute ka sjeverozapadu. Nalaze se na visini između 400 i 500 m n.v. i po dijelu padine

prema Brasinskom potoku.

Apsolutne kote terena kreću se između 200 m n.v. na platou formiranom kao pozajmište

pijeska u ranijem periodu i 594 m n.v – vrh Orlike.

Područje je obraslo kržljavim drvećem i dračom.

Slika 6.1. – Mikrolokalitet PK – kamenoloma ležišta „Zukulja“



Najbliže naselje je selo Kuti koje je udaljeno cca 700 m. Dolinom Brasinog potoka

formirana je staza u kategoriji lošeg šumskog puta.

Uže područje ovog ležišta karakteriše se istim već opisanim odlikama. Nagib padine je vrlo neujednačen i iznosi 25 do 30 pa i 400. Apsolutne kote terena kreću se između 200 i 450 m n.v.

U hidrološkom pogledu područje se odlikuje tipično krškim svojstvima. Na širem

području istražnog prostora ne postoje stalni ni privremeni izvori. Sve oborinske vode brzo

poniru u podzemlje, jer teren grade krečnjačke dolomitske naslage s pukotinskom

poroznošću.

Potencijalna prirodna bogatstva u ovom dijelu općine su kamen (tehnički i arhitektonsko-

građevinski), polja i površinska i podzemna voda.

Industrijska neizgrađenost i ekstenzivna poljoprivreda ovaj dio općine karakterišu slabo

razvijenim područjem u ekonomskom smislu. Glavno zanimanje većine stanovništa u

ovom prigradskom naselju je ratarstvo i ekstenzivno stočarstvo. Drugih značajnih

industrijskih proizvodnih pogona nema.

U široj okolini nema značajnih kulturno historijskih objekata koji bi mogli biti ugroženi

radom na ovom kamenolomu.

Geološke karakteristike ležišta

U geološkoj građi terena ovog područja učestvuju karbonatne naslage gornjeg trijasa,

jure i krede, flišni sedimenti eocena te kvartalne naslage (slika 6.2.).

Samo ležište dolomita i krečnjaka „Zukulja“ predstavlja samo jedan mali dio krečnjačkog

masiva sa proslojcima dolomitičnog dolomita i krečnjaka koji izgrađuje u kontinentu veći

prostor. Korisnu supstancu masiva čine krečnjaci i dolomiti srednje jurske starosti.

Na dijelovima ležišta koji su potpuno otkriveni erozijom dolomit je pod uticajem erozionih

agenasa izbjeljen i intenzivno grusificiran. Za ležište je karakteristična intenzivna

ispucalost stijenske mase, naročito u zoni površinske dezintegracije, gdje je dolomit

dezintegrisan u sitan grus.



Slika 6.2. – Pregledna geološka karta šireg područja ležišta „Zukulja“ kod Mostara

Tektonika ležišta

Naslage krečnjaka i dolomita na ovom ležištu pripadaju tektonskoj jedinici Velež- Čabulja.

U okviru ove jedinice izdvajaju se tri bloka: Velež , Zimlje-Potoci i blok Raška Gora. Mali

dio bloka Velež izdvojen je jugoistočno od Kutilivača, a izgrađen je od gornjotrijaskih i

jurskih sedimenata.

Na otvorenim profilima istražno-eksploatacionih etaža i na pojedinim prirodnim usjecima

nisu registrovani rasjedi. Osnovni elemenat strukturnog sklopa su pukotine pravca

pružanja jugozapad – sjeveroistok i sjeverozapad – jugoistok. Ove pukotine predstavljaju

sistem pukotina.

Kao posljedica snažne tektonske aktivnosti masiv dolomita je jako ispucao da se prilikom

otkopavanja stijenske mase dobiva praktično gotov kameni agregat koji je upotrebljiv bez



prethodnog frakcionisanja, za izgradnju puteva (kao tampon), dok je za pripremu betona i

maltera u građevinarstvu potrebno frakcionisanje.

Hidrogeološke karakteristike ležišta

U dolomitskom i krečnjačkom masivu izražena je pukotinska poroznost. Podzemne vode

se u masivu nalaze u vidu pojedinačnih i međusobno povezanih pukotinskih izdani.

Orjentacija pukotina je takva da omogućava brzo prodiranje oborinskih voda i njihovo

dreniranje do površinskih voda. U zoni ležišta nema potoka. Treba reči da Brasinski potok

nosi samo formalno taj naziv, a da praktično u njemu nema vode, osim u periodima vrlo

intenzivnih padavina, koji drenira sve okolne vode, kojih u kišnim periodima ima u

znatnim količinama.

Hidrogeološki uslovi u ležištu su takvi da se eksploatacija može izvoditi nesmetano u skoro

svim vremenskim uslovima.

Inženjersko-geološke karakteristike ležišta

Ležište dolomita i kre čnjaka „Zukulja“ pripada brdovitom terenu čiji najviši vrhovi ne

prelaze visinu od 500 m. Obzirom da se radi o čvrstim stijenama sa stabilnim prirodnim

kosinama nisu uočena nikakva klizanja terena. Od drugih inženjersko-geoloških pojava

prisutni su erozioni kanali i erozioni usjeci.

Postojanje pukotinskih sistema u ležištu kao i njih ova različita orjentacija u prostoru,

nemaju značajnog uticaja na stabilnost padina. Ove pukotine u inženjersko-geološkom

pogledu znatno olakšavaju eksploataciju kamena u te hničke svrhe.

Kako se radi o području sa srednjom količinom padavina neravnomjerno raspoređenih u

toku godine i sa različitim intenzitetom, rjeđe dolazi do pojave bujičnih tokova.

Klimatske i meteorološke karakteristike

Područje oko prostora ležišta „Zukulja“ kod Mostara nalaz i se na rubu mediteranske

klimatske zone, odnosno maritimne klime, koja se odlikuje kišnim zimama i toplim, sušnim

ljetima.

Temperatura zraka

Srednje godišnje temperature kreću se, zavisno od nadmorske visine, od 120 do 150 C.

Najniža prosječna maksimalna temperatura u posmatranom periodu je iznosila 10C

(januar), a najviša prosječna mjesečna temperatura je iznosila 28,200C (juli). Apsolutna

minimalna temperatura je iznosila -10,40C, a apsolutna maksimalna temperatura 41,20C.

Ukupan broj dana sa mrazom iznosi prosječno 22 godišnje.



Slika 2.3. – Srednje mjesečne temperature zraka (0C)

Vjetar

Srednja brzina vjetra po pravcima (ruža vjetrova) najviše zavisi od lokalne orografije

terena. Na slici 2.4. data je ruža vjetrova sa meteorološke stanice Mostar.

Slika 2.4. – Prikaz čestina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra (višegodišnji niz)

Slika 2.4a. – Meteorološka stanica Mostar



Godišnja raspodjela maksimalnih brzina vjetra

Slika 2.4b. - Meteorološka stanica Mostar

Prosječan broj dana sa olujnim vjetrom po mjesecima

Padavine

Prosječna suma padavina kreće se od 1000-2300 l/m2, zavisno od nadmorske visine.

Godišnji hod padavina tipičan je za mediteransku klimu (slika 2.5.). Najveća suma

padavina je gornjim djelovima doline Neretve (u blizini planina Čvrsnice i Prenja). Najveća

suma padavina je u zimskim mjesecima, mjesečne sume kreću se od 120 l/m2 do 250 l/m2.

Najmanja suma padavina je u ljetnim mjesecima.

Slika 2.5. – Srednje mjesečne sume padavina (l/m2)

Snježne padavine su dosta rijetke. Prosje čan broj dana sa snježnim pokrivačem preko 10

cm je ispod 2. Najčešće se pojavljuju u januaru (0,8 dana).

Vlažnost zraka

Prosječna godišnja vlažnost zraka kreće se između 60 i 70%. Najveća je u zimskim

mjesecima, srednje mjesečne vrijednosti se kreću od 70 do 80%. Srednje mjesečne

vrijednosti kreću se od 50 do 70%.



Magla

Magla se javlja rijetko, prosječno 3 do 9 dana godišnje.

3.2.7. Zemljište

Na ovom području zastupljena su vrlo plitka i skeletoidna tla sirozemne (Regosol),

planinske crnice (Kalkomelanosol) i smeđa erodirana tla (Kalko kambisol) na jedrim

krečnjacima. Ovo područje uglavnom predstavlja goli karst i nepredstavlja vrijedno

zemljište, te stoga nije potrebno poduzimati posebne mjere zaštite zemljišta (slika 2.6.).

Slika 2.6. – Zemljište u području Vrapčića i lokaliteta ležišta „Zukulja“

Flora i fauna

Flora šireg područja

U južnoj Hercegovini u čijem dijelu je smješteno i ležište „Zukulja“ kod Mo stara, pretežno

je zastupljna zimzelena vegetacija.

U ovoj regiji razlikuju se eumediteranska zona zelene vegetacije (sveze Quercion ilicis),

vrlo ograničenog areala (Stefanović i sur. 1983, Kutleša i Lakušić 1964, Jasprica 2003),

dok znatno veća prostranstva zauzima submediteranska zona i mediteransko-brski pojas

listopadne vegetacije (sveze Ostryo-Carpinion). Nižu submediteransku zonu karakterizira

šumska zajednica medunca i bjelograba Querco-Carpinetum orientalis (Carpinetum

orientalis „adriaticum“ ) iz sveze Ostryo-Carpinion, rasprostranjena na plitkim vapnenačkim

zemljištima. Taj tip šume pokazuje niz geografs kih varijanti u vidu degradacijskih stadija;

od niskih šuma, preko šikara, šibljaka do suhih travnjaka i kamenjarskih pašnjaka (

Scorzonero-Chrysopogonetalia). U zoni zajednice bjelograba Querco-Carpinetum

orientalis razvijena je, ponegdje na dubljim zemljištima zajednica sladuna i cera

(Quercetum confertae adriaticum), kao i fitocenoza Fraxino orni-Quercetum cerris u

brdskom pojasu Hercegovine. U nižoj zoni šume bjelograba javlja se zajednica

makedonskog hrasta (Quercetum trojanae). U višem, mediteransko-brdskom pojasu

značajna je zajednica Seslerio-Ostryetum carpinifoliae.



Endemi Najveći dio endemične flore u mediteransko-submediteranskom području Bosne i

Hercegovine pripada ilirsko-jadranskom flornom elementu. U svrhu izrade ove studije

navodimo najznačajnije endemične i rijetke biljne vrste koje se mogu naći uzduž

predložene trase: Adiantum capilllusveneris (vlažne vapnenačke stijene), Dianthus

liburnicus (kserotermne krške svijetle šume i šumarci), D. sanguineus (suhe livade i

kamenjarski pašnjaci), Silene reichenbachii (submediteranske krške kamjenare i

kamenjarski pašnjaci), Helleborus hercegovinus (krško područje u mediteransko-

montanom pojasu i submediteranskoj zoni), Cardamine maritima (pukotine stijena u

degradiranim šumama i šikarama bjelograba), Matthiola fruticulosa (stijene i kamjenare

doline Neretve), Rhamnus orbiculatus (suhe livade i kamenjarski pašnjaci mediteransko-

submediteranskog područja), Astragalus illyricus (suhe livade, kamenjarski pašnjaci),

Genista sericea (vapnenačke i dolomitne kamenjare i kamenjarski pašnjaci), Genista

dalmatica (vapnenačke i dolomitne kamenjare i kamenjarski pašnjaci), Petteria

ramentacea (krške vapnenačke kamenjare mediteranskog i submediteranskog područja),

Seseli globiferum (pukotine stijena), Portenschlagiella ramosissima (pukotine vapnenačkih

stijena), Moltkia petraea (pukotine vapnenačkih stijena), Onosma stellulata (pukotine

stijena i kamenjare), Teucrium arduinii (pukotine stijena), Satureja subspicata (izloženi

grebeni i vrhovi na jako plitkom tlu oko 200 m n.v.), Micromeria croatica (dno kanjona u

stijenama), Edrainanthus tenuifolius (kamenjare), Prospero elisae (suhi travnjaci),

Hyacinthella dalmatica (kamenjare), Galanthus nivalis (uz Neretvu u zoni bjelograba),

Gladiolus illyricus (kamenjarski pašnjaci), Orchis tridentata (vapnenačke kamenjare i

rubovi šuma), Anacamptys pyramidalis (travnjaci, svijetle šume i šikare), i dr.

Rhamnus orbiculatus Moltkia petraea (pukotine vapnenačkih stijena), (suhe livade i kamenjarski pašnjaci) mediteransko-submediteranskog područja)

Matthiola fruticulosa Portenschlagiella ramosissima (stijene i kamjenare doline Neretve) (pukotine vapneničkih stijena)



Fauna šireg područja

Prema podacima iz literature na širem području Mostara, na kome se nalazi i ležište

„Zukulja“ obitavaju sljedeće skupine životinja: Sisavci (Mammalia) su zastupljeni s 43

vrste koje su pripadnice 16 različitih porodica (Insectivora, Soricidae, Chiroptera,

Lagomorpha, Myocastoridae, Sciuridae, Muscardinidae, Microtidae, Muridae, Canidae,

Mustelidae, Felidae, Suidae, Bovidae, Cervidae). Među njima posebno je značajna

relativno stabilna populacija velikih zvijeri vuka koje su, međutim, vrlo rijetke u većem

dijelu Europe.

Ornitofauna je vrlo brojna i zastupljena je prema nekim autorima sa 163 vrste, međutim,

navodi se i znatno veći broj vrsta ptica uključujući i migratorne vrste. Plićaci i sprudovi

značajni su za selidbu ćurlina, čigri i galebova, trščaci i vodene površine za selidbu i

zimovanje guščarica, a livade i šikare za različite ptice pjevice. Na ovom području gnijezde

i neke ugrožene vrste, kao što su bukavac i patka njorka, a trščaci su značajni za

gniježđenje kokošice i raznih vrsta štijoka i trstenjaka.

Incestivora (Evropski jež) Soric idea (miš)

Fauna gmazova (Reptilia) je relativno bogato zastupljena i broji 20 vrsta.

Spomenute vrste pripadnice su 7 porodica (Emydidae, Testudinidae, Gekkonidae,

Lacertidae, Anguidae, Colubridae, Viperidae), među kojima je najbrojnija porodica

Colubridae kojoj pripada 10 vrsta gmazova ovoga područja. Značajno je napomenuti da na

tom području obitavaju i tri endemične vrste (Lacerta oxycephala, Laurenti, Podarcis

melisellensis i Algyroides nigropunctatus).

Emydidae (kornjača) Lacirtidea ( gušter)



Najbrojnija skupina beskralješnjaka je skupina kukaca (Insecta) koja obuhvaća 47 vrsta

dvokrilaca (Diptera), 125 vrsta leptira (Lepidoptera), 57 vrsta kornjaša (Coleoptera), 206

vrsta opnokrilaca (Hymenoptera), jednu vrsta jednakokrilca (Homoptera), 6 vrsta

raznokrilaca (Heteroptera) i 31 vrstu vretenaca (Odonata).

Lepidoptera (leptir) Coleoptera (tvrdokrilci)

Osim nadzemne faune, na širem području Mostara, poseban značaj ima speleofauna kojoj

osim šišmiša pripada jedna vrsta iz skupine riba, te brojni beskralješnjaci među kojima je

determinirano 4 vrste puževa (Gastropoda, Mollusca) , 5 vrsta kukaca (Insecta) od kojih se

posebno ističu dvije reliktne i tri endemične vrste, 4 vrste stonoga (Myriapoda) od kojih je

jedna vrsta endemična, 2 vrste rakova (Crustacea) među kojima je zastupljena i jedna

reliktna vrsta, 6 reliktnih vrsta kliještara (Cheli cerata) iz rodova Neobisium,

Protoneobisium i Stalita, te jedna vrsta kolutićavca (Oligochaeta).

Gastropoda (puž) Myriapoda (stonoga)

Vegetacija

Prirodnu vegetaciju istraživanog područja čine kržljave šume i šikare listopadnog drveća.

To je vrlo siromašna vegetacija, vezana za suha ljeta, kserofitnog i termofilnog karaktera.

U doba tercijera, kada je vladala vlažni ja klima ta vegetacija je bila mnogo bujnija i

pokrivala je daleko veće površine. Tijekom vremena, utjecajem čovjeka, mediteranske

klime i karstifikacije reljefa, područje te vegetacije je ograničeno na uski pojas i male

površine. Zato su danas ovdje šume ograničene po svojoj razvijenosti, kao i po broju vrsta

njihovih predstavnika. Za ovu šumsku vegetaciju se može reći da je degradirana i

karakteristična za ovo klimatsko područje. Veći dio terena je pod šikarom, kamenjarima ili

je goli krš.



Potencijalnu (primarnu) šumsku vegetaciju čini niz šumskih fitocenoza klimatogenog

(zonalnog), ekstrazonalnog i azonalnog karaktera. Kao klimatogene šumske fitocenoze su

zastupljene šume medunca i bijelog graba (Querco pu bescentis -Carpinetum orientalis), u

nižim položajima, i šume medunca i crnog graba (Que rco – Ostryetum carpinifoliae), u

višim položajima. Unutar ovih šuma orografsko-edafski povoljniji položaji, zaravnjeniji

tereni sa relativno dubljim zemljištima, predstavljaju staništa šuma sladuna i cera

(Quercetum confertae adriaticum), ekstrazonalnog karaktera.

Ekstremna staništa rasjednih zona krečnjačkih masiva predstavljaju staništa azonalnih

šuma crnog graba (Seslerio autumnalis - Ostryetum) sa reliktnim obilježjima. Azonalnu

šumsku vegetaciju predstavljaju i fitocenoze mekih lišćara, šume topola i vrba kojima

pripada uski pojas na recentnim aluvijumima rijeka Neretve, Bune i Trebižata.

Prema ekološko-vegetacijskoj rajonizaciji Bosne i H ercegovine submediteransko područje

je diferencirano na: područje sa prisustvom zimzelenih flornih elemenata (topliji i niži

položaji) i područje bez zimzelenih flornih elemenata (hladniji i viši položaji).

Stanje primarne šumske vegetacije je dugotrajnim negativnim antropogenim utjecajima

jako izmijenjeno (neplanske sječe, krčenje šuma i uzurpacije zemljišta, paša i brst stoke,

sječa lisnika, a u posljednjih dvadesetak godina učestali šumski požari na širim

prostorima), što je, inače, karakteristično za široka submediteranska prostranstva

Dinarida. Osim obešumljavanja, šume su različito izmijenjene i pretvorene u izdanačke

šume i šikare, a znatne površine predstavljaju različite šibljačke formacije i kamenjare. Kao

posljedica ovakvih utjecaja je i velika rascjepkanost i mozaičnost različitih tipova šumskih

sastojina i njihovih regresivnih stadija odnosno heterogenost realne šumske vegetacije.

U realnoj šumskoj vegetaciji dominantno mjesto pripada šumama medunca i bijelog graba.

Iako su različito degradirane, ove šume su zadržale bogat floristički sastav vrsta

dendroflore. U njima su zastupljene vrste drveća, pored medunca i bijelog graba, crni

jasen, košćela, makljen, srebrolisna lipa, oskoruša, brekinja.

Bijeli grab (Carpinetum orientalis) Crni grab (Ostryetum carpinifoliae)



Hrast medunac (Quercus pubescens ) Jasen (Fraxinus)

Kulturno historijsko naslijeđe

Zaštićena područja

Područje zahvata odlikuje se raznolikošću ekosustava i staništa, koja se odražava i u

velikom bogatstvu flore i faune, odnosno visokom stupnju bioraznolikosti. Visoki stupanj

raznolikosti staništa, flore i faune posljedica je položaja na razmeđi nekoliko

biogeografskih područja, razvedenosti reljefa, geoloških, pedoloških, hidroloških i

klimatskih značajki, te djelomice i antropogenog utjecaja. Područje zahvata odlikuje se

visokim stepenom očuvanosti prirode.

Zaštićena područja na području uticaja

Prema dobivenim podacima, zatečenim aktima i postojećom prostorno-planskom

dokumentacijom općina, evidentirana su sljedeća značajnija zaštićena područja prirode na

širem području kojem pripada i lokalitet ležišta „Zukulja“:

OPĆINA MOSTAR

Dijelovi prirode zaštićeni aktom o zaštiti:

Vrelo Bune u Blagaju - hidrološki rezervat prirode (rješenje Zavoda br. 744/54 od

17. 6.1954) (kategorija spomenik prirode prema bivšoj Uredbi)

Vrelo Bunice s jezerom - hidrološki rezervat prirode (rješenje Zavoda br. 08-48-

1/68 od 20. 5. 1968.) (kategorija spomenik prirode prema bivšoj Uredbi)

Tok rijeke Neretve na području općine Mostar - rezervat prirodnih predjela

(rješenje Zavoda br. UP.I59/4/70 od 8. 9. 1970.) (kategorija spomenik prirode

prema bivšoj Uredbi)



Pećina “Ševrljica” u Blagaju - geomorfološki i paleontološki spomenik prirode

(rješenje Zavoda br. 08-517/1/61 od 6. 4. 1961.) (kategorija spomenik prirode

prema bivšoj Uredbi).

Bezimena pećina u Podveležju - geomorfološki spomenik prirode (rješenje

Zavoda br. 06-38/2/70 od 3. 4. 1970.) (kategorija spomenik prirode prema bivšoj

Uredbi).

Zelena pećina u Blagaju - geomorfološki spomenik prirode (rješenje Zavoda

br.08-520/1/61 od 6. 4. 1061.) (kategorija spomenik prirode prema bivšoj Uredbi).

Arheološke vrijednosti užeg područja

CRKVINA, KUTI, MOSTAR

Arheološka zona – ostaci kasnoantičke crkve i srednjovjekovni pojedinačni nalaz. Na

kamenitom tlu nalaze se ostaci neke građevine. Među ruševinama stoji veliki torkular,

nešto obrađenog kamena, ulomci rimske opeke i keramike. Na ovom prostoru otkrivena je

polukružna piscina popođena malterom. Vjerojatno vezana za ranokršćansku baziliku. U

sekundarnoj upotrebi otkrivene kamene ploče rimske provenijencije, kao i reljef s figurom u

crkvenom ornatu i s biskupskim štapom.

VRAPČIĆI, MOSTAR

Usamljeni stećak u obliku visokog sanduka, ukrašen, orjentiran Z- I.

KRALJEVINA, VRAPČIĆI, MOSTAR

6 stećaka u i oko pravoslavnog groblja u obliku ploča i križeva, orijentiranih Z – I.

Na sve gore pomenute arheološke vrijednosti eksploa tacija na kamenolomu „Zukulja“

neće imati uticaja.

Pejzažne vrijednosti

Lokalitet „Zukulja“ ne karakteriše ni jedna pejzažna vrijednost koja bi ga izdvojila u odnosu

na okolno područje.

Već otvaranjem (istražnim radovima) kamenoloma došlo je do narušavanja prirodne slike

pejzaža (šumsko područje). S obzirom na vizuelnu izloženost, zahvat ne predstavlja

problem. Naime, kamenolom „Zukulja“ nalazi se na vizuelno izolovanoj lokaciji, što znači

da nije vizuelno eksponiran.

Nakon prestanka rada kamenoloma i provedene sanacije doći će do pozitivnog uticaja na

vizuelne kvalitete pejzaža. Vegetacijski pokrov umanjit će strogost geometrije završnih

etaža i doprinijeti povećanju stepena prirodnosti na području zahvata.



8.OPIS PRIRODE I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA U OKOLIŠ (ZRAK, VODA, TLO) KAO I IDENTIFIKACIJE ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Emisije prašine usljed bušenja minskih bušotina

Tehnološki proces bušenje i miniranje (rušenje stijena eksplozivom) predstavlja dio

tehnološkog procesa sa najvećim potencijalnim opasnostima pri površinskoj eksplo ataciji

tehničkog kamena.

Pri tehnološkom procesu bušenja minskih bušotina sa porastom dubine minske bušotine

povećava se pritisak zraka, a time i koncentracija emisija agresivne mineralne prašine,

zbog čega se ne preporučuje bušenje na dubinama većim od 20 m.

Mineralna prašina promjera većeg od 150 m, po izlasku iz bušotine gubi kinetičku

energiju i taloži se uz samu bušotinu. Čestice sitnih frakcija prašine, zavisno od intenzitetu

struje vjetra, se raznose na manje ili veće udaljenosti od bušotine i tamo talože ili lebde.

Prema literaturnim podacima, pri brzini vjetra od 1 m/s, respirabilna prašina (čestice < 5

m) se taloži na udaljenostima prikazanim u tabeli 2.9. Iz tabele je vidljivo da se ukupna

mineralna prašina taloži brže i u bližem području, nego respirabilna mineralna prašina.

Prema istim izvorima, čestice agresivne i mineralne prašine promjera ispod 5 m se talože

u prečniku do 310 m udaljenosti od mjesta emisija.

Tabela 2.9. – Koncentracija prašine na odrenenim udaljenostima od mjernog mjesta

Razmak od minske KONCENTRACIJA PRAŠINE (mg/m3) bušotine do mjernog

Ukupna prašina Respirabilna prašina mjesta

1 (m) 2.390 95

5 (m) 245 64

10 (m) 56 18

Kada se uzmu u obzir podaci navedeni u tabeli 2.9, a uvažavajući udaljenost najbližih

individualnih objekata (najbliže naseljene kuće nalaze se na udaljenosti 700 m), koji

gravitiraju eksploatacionom području PK “Zukulja”, može se zaključiti da respirabilna

mineralna prašina nastala u procesu bušenja minskim bušotinama ni u kom slučaju neće

ugroziti pojedinačne – bliže individualne stambene objekte. Uticaj agresivne mineralne

prašine se može aplicirati na stanje radne sredine PK.

Disperzni sastav mineralne prašine pri suhom bušenju minskih bušotina je, prema

literarnim podacima sljedeći:

- Do 1,4 m 50–60%

- 1,4 do 4 m 20–30%

- 4 – 15 m 10–20%

- 15 – 20 m 2 - 8 % i

- iznad 50 m 1–1,5%.



Uzorak prašine za izvođenje disperzne analize, čije rezultate smo naveli, je uzet na

udaljenosti od 40 m od minskog polja u pravcu struje i vjetra, što znači u okviru

eksploatacionog polja, što je podložno znatnim promjenama na većim udaljenostima.

Uticaj eksplozivnog razlaganja eksploziva (miniranje)

Za rušenje stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva (miniranja), na PK-

kamenolomu „Zukulja“, koriste se privredni eksplozivi i to: minirajuće sredstvo tipa AN-FO

rinfuzni, te kao dopunsko punjenje (pojačnik inicijalnog impulsa-buster) plastični ili

emulzioni eksplozivi Kamniktit E1, Vitezit V-20 ili Gelatine Donarit i sl. koja se nalaze na

listi odobrenih eksplozivnih materija F BiH, a koji su izgrađeni na bazi JUS H.D8.040.

Pomenute eksplozivne materije sastoje se od 94,3% amonijum nitrata i 5,7% dizel goriva.

Umjesto detonirajućeg štapina i konektora preporučeno je Investitoru korištenje sistema

iniciranja primjenom „KNIS-a“ (Nonel, Exel) detonatora D500/15 m i „KNIS“ (Exel, Nonel)

konektori od 17 i 20 ms/s (4 m). Primjena ovih savremenih sredstava prenosa inicijalnog

impulsa po cijenama je slična klasičnim sredstvima iniciranja, a efekti miniranja su

povoljniji, kao i veći stepen sigurnosti u radu.

Uz pretpostavku i na osnovu iskustava sa drugih sličnih kamenoloma prosječna potrošnja

eksploziva za jedno miniranje iznosit će cca 1000 kg/minskom polju, što ćemo uzeti kao

pretpostavljeni podatak za izračun učešća gasovitih produkata koji se ispuštaju prilikom

miniranja.

Kada se uzme u obzir da prosječna zapremina gasovitih produkata (zapremina gasova za

ANFO 1 eksploziv-tabela 2.8.) iznosi 1040 l/kg, dolazimo do zaključka da pri

eksplozivnom razlaganju 1676 kg eksploziva godišnje (1 miniranja/mjesečno x cca 1676

kg po miniranju x 10 minranja godišnje = 16.760 k g eksploziva), ta zapremina iznosi

17.430.400 litara gasovitih produkata na godinu, a koji čine CO2, vodena para, N2 i O2,

kao i različita jedinjenja azota i kiseonika, te dimovi, što u procentualnom učeš ću, za

pomenutu zapreminu gasova iznosi približno kao što je prikazano u tabeli 2.10.

Tabela 2.10. –Učešće gasovitih produkata za zapreminu gasova od 17.430.400 l/god

KOMPONENTA SADRŽAJ (%)

UKUPNO PLINOVA

cca (litara)

CO2 17,658 3.077.860

H2O 49,536 8.634.323

N2 33,040 5.759.004

O2 -0,023 4.009

Iz tabele se vidi da cca 18% (17,658%) čini CO2, cca 50% (49,536%) gasovitih produkata

eksplozivnog razlaganja čini vodena para, a 33% azot (N2), dok u slučaju nepotpune

eksplozije i manje koncentracije jedinjenja azota i kiseonika, među kojima se nalaze i

toksični i na drugi način opasni gasovi, što je u odnosu na ukupnu zapremi nu gasovitih

produkata eksplozije beznačajno u pogledu zaštite okoliša.



Ako se uzme u obzir da se 50% gasovitih produkata resorbuje u stijeni, a ostatak

difundira u atmosferu eksploatacionog područja, može se zaključiti da oni ne predstavljaju

opasnost čak ni po radnu, a posebno ne po širu okolinu.

Prilikom aktiviranja minskih punjenja i minskih polja javlja se oblak prašine različitog

disperznog sastava, čiji je intenzitet emitovanja u fukciji specifičnog punjenja bloka stijene

eksplozivom.

Oblak prašine koji nastaje pri miniranju u roku 15 do 20 sekundi dostiže svoj maksimum

(100-130 m) nakon čega se, pod dejstvom vjetra premješta i taloži, i to pretežno u krugu

radnih površina kamenoloma. Taloženje prašine, u normalnim klimatskim prilikama, gdje

postoje uslovi vjetrovitosti u svim pravcima (ukoliko ne postoje zapreke njenom kretanju),

vrši se na maksimalnim udaljenostima od 500 m.

Emisije prašine usljed utovara i transporta dolomita i krečnjaka

Pri tehnološkom procesu utovara odminiranih masa dolomita i krečnjaka u strojeve

(rovokopač, utovarivač), do izdvajanja prašine dolazi u fazi istresanja kašike u transportno

sredstvo (kamione). Intenzitet emisije prašine raste sa porastom visine utovara, zapremine

kašike, smanjenja vlažnosti materijala itd.

Granulometrijskom analizom ove prašine (sa sličnih kamenoloma) može se zaključiti da

ukupna količina prašine koja se emituje u fazi utovara taloži unutar radnih površina PK –

kamenolomai ne ugrožava okoliš.

Intenzitet emisija prašine nastale transportom rovnog dolomita i krečnjaka na etažama

kamenoloma zavisi od stanja puteva, brzini transporta, vlažnosti habajućeg sloja puta,

odnosno godišnjem dobu i vjetrovitosti. Habajuće površine puta, koje su podložne

drobljenju, predstavljaju najveće izvore zaprašenosti u transportu.

Na PK-kamenolomu „Zukulja“ će se saobraćajnice od osnovnog platoa kamenoloma do

postrojenja za preradu po potrebi, a posebno u sušnim danima bez kiše, održavati u stanju

vlažnosti, čime će se zaprašenost smanjiti.

Emisije prašine usljed čiš ćenja radnih površina etaža na PK-kamenolomu „Zukulja“

Lebdeća prašina koja nastaje usljed čišćenja radnih etaža, korištenjem buldozera (koji će

se koristiti samo po potrebi, za čišćenje i ravnanje terena), može se pojaviti u

koncentracijama čak i do 70 mg/m3, što zavisi od stanja vjetrovitosti, prethodne pripreme

površine etaža i vlažnosti. Ovako nastala prašina je krupnija i brzo se taloži na malom

rastojanju od mjesta nastanka.

Neophodno je povremeno vršiti polijevanje radnih po vršina na PK-kamenolomu, te se na

taj način uzvitlana prašina sa eksploatacionog područja PK-kamenoloma „Zukulja“ neće

širiti u okoliš.

Uzvitlavanje prašine djelovanjem zračnih struja

Kada govorimo o djelovanju vjetra na stanje zaprašenosti, može se reći da ona zavisi od

više faktora. Najvažniji faktori uzvitlavanja prašine djelovanjem vjetra su: adhezione sile,

oblik i disperzioni sastav prašine u nataloženim slojevima, vlažnost slojeva prašine, brzina

vjetra i drugo. Povećanjem krupnoće čestica adheziona sila se smanjuje, što ukazuje da



se čestice niže frakcije bolje priljepljuju jedna za drugu, a što znatno smanjuje

uzvitlavanje prašine.

S druge strane adheziona sila se povećava s povećanjem vlažnosti, što tako ne stvara

otpor uzvitlavanju prašine. Ovo ukazuje na već pomenutu potrebu povremenog

polijevanja radnih površina kamenoloma.

Opasnost od uzvitlavanja prašine na PK-kamenolomu će se povećavati s razvojem kopa,

te će biti potrebno vršiti odgovarajuća mjerenja i praćenja stanja (monitoring

zaprašenosti).

Veoma je važno utvrditi veličinu optimalne vjetrovitosti kopa i graničnu vrijednost na kojoj

je neophodno poduzimanje mjera zaštite.

Mineralna prašina koja se izdvaja u procesu eksploatacije na PK-kamenolomu „Zukulja“ i

njeno štetno djelovanje se mora, prije svega razmatrati sa aspekta njenog agresivnog

djelovanja. Agresivno djelovanje mineralne prašine krečnjaka se bazira na sadržaju SiO2 i

njegovih modifikacija (kristobalit, trimidit).

Iz rezultata hemijske analize vidi se da se radi o dolomitu i krečnjaku sa neznatnim

primjesama SiO2 i da je njegov sadržaj 0,41 % - dolomit i 0,28% - krečnjak, što ukazuje

da u oslobođenoj mineralnoj sirovini nema visokog ili srednjeg sadržaja agresivnih

komponenti, koje bi imale značajniji uticaj na zdravlje eksponiranih ljudi.

Zagađenje zraka iz mobilnih izvora

Emisije gasovitih produkata nastaju izgaranjem pogonskog goriva u motorima sa

unutrašnjim sagorijevanjem. Mehanizaciju na dizel pogon, koja se koristi u tehnološkom

procesu dobivanja rovnog dolomita i krečnjaka su: mobilni kompresor zraka, utovarivač,

rovokopač, kompresor zraka, buša ća garnitutra i transportni kamion.

Na osnovu uvida u tehničku dokumentaciju i stanja na objektu može se zaključiti da radni

proces na PK-kamenolomu krečnjaka „ Zukulja“ ne ugrožava životnu sredinu u smislu

zagađivanja zraka prilikom tehnološkog procesa eksploatacije (dobivanja dolomita i

krečnjaka).

Izvore agresivne mineralne prašine prilikom prerade tehničkog kamena dolomita i

krečnjaka na mobilnom drobiličnom postrojenju, koji će povremeno biti stacioniran na

radnom platou PK – kamenoloma ”Zukulja” predstavljat će sljedeće tehnološke operacije:

- Doprema i istovar rovnog dolomita i krečnjaka u usipni koš

postrojenja,

- Separisanje dolomita i krečnjaka kroz tehnološke faze drobljenja,

prosijavanja i deponovanja,

- Utovar separisanog dolomita i krečnjaka u transportna vozila,

- Čišćenje radnih površina i saobraćajnica i

- Uzvitlavanje mineralne prašine djelovanjem zračnih struja (vjetra).

Prašina koja se javlja unutar recirkulacione zone postrojenja za preradu, a koja se

uzvitlava u vrijeme bez vjetrovitosti (inverzno stanje) taložit će se unutar zone, do

zaštitnih zelenih pojasa i njene imisije izvan zone su u granicama zanemarivih, a u



vrijeme veće vjetrovitosti ista se transportuje u pravcima strujanja vjetrova i taloži na

različitim udaljenostima, zavisno od njene krupnoće, vlažnosti i drugih uticajnih faktora.

Uticaj polutanata iz energenta D-2

Pri izgaranju dizel goriva D-2 stvaraju se sljedeći polutanti:

- ugljenmonoksid (CO)

- ugljikovodici (CH) – ra čunato kao metan

- oksid sumpora

- oksid azota i

- čađ.

Količine polutanata (kg/t) iz energenta D-2 predstavljene su tabeli 3.1.

Tabela 3.1. – Količine polutanata (kg/t) iz energenta D-2

Energent CO CH NOx SO2 Čađ

D-2 9,0 31,0 9,9 0,46 1,2

Emisija polutanata nastalih pri sagorijevanju energenta D-2 (literaturni podaci-tabela 3.1.),

potrebnog za redovan proces rada kamenoloma, imaju niže vrijednosti od propisanih

graničnih vrijednosti (GV datih u Pravilniku). To se može procijeniti kao mali uticaj na

kvalitet zraka, čije vrijednosti ne zahtijevaju posebne mjere ublažavanja.

Granične vrijednosti –GV kvaliteta zraka

Za procjenu kvaliteta zraka područja koje se upoređuje sa graničnim vrijednostima

kvaliteta zraka – GV, potrebno je promatrati jednog odišnji period. Prema Pravilniku o

graničnim vrijednostima kvaliteta zraka – GV u cilju zaštite zdravlja ljudi, date su u tabeli

3.2.

Tabela 3.2. - GV kvaliteta zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi

Zagađujuća Period Pr. god. vrij.

Visoka vrijed. ( g / m³) materija uzorkov. ( g / m³)

SO2 24 sata 90 240 (Nap.2)

NO2 24 sata 60 140 (Nap.2)

CO 8 sati - 10.000

LČ 10 24 sata 50 100 (Nap.2)

dim 24 sata 30 60 (Nap.2)

Pb 24 sata 2 -

Sulfati 24 sata 50 100

Na-fluorid 24 sata 100 200

Napomena 2: Ne smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil).



Emisija buke

Pod štetnom bukom podrazumijeva se svaki zvuk čiji nivo izmjeren na određenom radnom

mjestu ili prostoru prelazi dopuštene nivoe definisane kao granične nivoe buke,

posmatrano sa nekog od definisanih štetnih djelovanja buke kao što su:

štetno djelovanje buke sa aspekta oštećenja sluha eksponiranih radnika u nekom

pogonu ili u gravitirajućim pogonima,

ometajuće djelovanje buke sa obavljanja određenih djelatnosti, kao što je rad na

određenim radnim mjestima koja su uslovljena ograničenim nivoima buke.

aspekta primanja korisnih – zaštitnih zvučnih signala, kao što su zvučni signali

koji oglašavaju pokretanje rada neke mehanizovane opreme čiji rad može

ugroziti ljude i/ili imovinu,

ometajuće djelovanje buke sa aspekta primanja korisnih – zaštitnih zvučnih

signala, kao što su zvučni signali koji oglašavaju pokretanje rada neke

mehanizovane opreme čiji rad može ugroziti ljude i/ili imovinu,

ometajuće djelovanje buke sa aspekta komunikacija sredstvima kuminiciranja,

kao što su komunikacije telefonom, radio aparatima itd ili sporazumijevanje

govornim komuniciranjem,

definisanje dozvoljenog vremena izlaganja (DVI) štetnom djelovanju buke s

obrizom na spektar njenih elastičnih talasa i nivo njenog trajanja.

Buka na PK-kamenolomu „Zukulja“

Izvori buke na PK-kamenolomu „Zukulja“ proizvest će:

- zvučni efekti masovnih miniranja (povremeno) i

- mehanizovana oprema koja se koristi na kamenolomu

Zvučni efekti eksplozivnog razlaganja eksploziva pri masovnim miniranjima vezani su za

period trajanja procesa eksplozivnog razlaganja eksploziva, uvećanom za period

refleksije i odjeka elastičnih talasa. Trajanje ovog efekta je manje od 1 s. Kod masovnih

miniranja, na udaljenosti od 100 m, ova vrijednost ne prelazi 80 dB(A).

Buka potiče od rada mehanizacije na kopu i to: bušaće garniture, dizel-agregata, bušaćeg

čekića, rovokopača, utovarivača, transportnih kamiona, te mobilnog postrojenja za

preradu, a naročito drobiličnog postrojenja, mlinovi i sita. Vrijeme djelovanja buke u

funkciji je vremena angažovanja postrojenja (opreme), odnosno broja motočasova rada

godišnje ili dnevno.

Položaj ležišta i zeleni pojas u okolišu PK-kamenoloma „Zukulja“, smanjuju buku,

odnosno dovode do prigušenja iste.



Buka na PK-kamenolomu „Zukulja“ ne bi trebala preći vrijednosti preko 90 dB (A) pri radu

mehanizovane opreme i to na samom izvoru buke.

Emisija seizmičkih efekata

Obzirom da se za rastresanje stijenskog materijala nužno koriste neki od industrijskih

eksploziva, emisija manjih seizmičkih efekata je redovna prateća pojava. Na lokalitetu

„Zukulja“, miniranja se obavljaju max. 10 dana u toku godine (jedan puta mjesečno u

ukupno 10 mjeseci rada kamenoloma), sa relativno malom količinom eksploziva (oko 1000

kg/minskom polju). Ispitivanje seizmičkih efekata miniranja dati će tačne rezultate, a biti će

i obavezni dio monitoringa emisija i na ovom kamenolomu.

ANALIZA PODATAKA PLANIRANOG MONITORINGA U TOKU EKSPLOATACIJE

Za kamenolom će u toku eksploatacije biti vršen monitoring sastavnica okoliša sukladno

Okolinskoj dozvoli.

Svi navedeni izvještaji trebaju pravovremeno biti dostavljeni nadležnim tijelima: Federalno

ministarstvo okoliša i turizma, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Agencija za

vodno područje Jadranskog mora, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.

U toku rada potrebno je izvršiti monitoring buke, zraka, zemljišta i vode.

UTICAJ NA STANOVNIŠTVO

Najbliže naselje Kuti nalazi se na udaljenosti 700 m, a naselje Vrapčići 1,5 km od

pomenutog kamenoloma „Zukulja“. Uticaj rada kamenoloma na stanovništvo ovog naselja

neće imati negativne efekte. Takva procjena utemeljena je na osnovu godišnjeg obima

proizvodnje, tehničko-tehnološkog procesa rada, konfiguracije lokalnog terena i iskustva

sa drugih kamenoloma.

UTICAJ NA FLORU I FAUNU

Ljudske aktivnosti utiču na biodiverzitet i prirodu u cjelini, uzorkujući različite forme

promjena koje se ispoljavaju kroz njegovu degradaciju, devastaciju i destrukciju. Ovi

uticaji, odnosno prijetnje biodiverzitetu i geodiverzitetu, te prirodnom i kulturnom naslijeđu

se ispoljavaju kroz:

- Destrukciju staništa,

- Zagađivanje komponenti okoliša,

- Poremećaje uslova divljine koje uslovljava buka, požari, poplave, turizam,

- Nekontrolisano uništenje stranih vrsta u prirodne ekosisteme.

Efekti ovih uticaja su sljedeći:

- Gubitak biodiverziteta i geodiverziteta,

- Degradacija ekosistema i pad njihovog kapaciteta prihvata, te poremećaji

trofičkih odnosa i protoka energije u ekosistemima, kao i

- Destrukcija prirodnog i kulturnog naslijeđa.



Na ovom prostoru u fazi eksploatacije ne mogu se očekivati pojave divljači u značajnom

broju i njihovo duže zadržavanje. Na užem prostror u ležišta “Zukulja” nisu utvrđene

određene i zašti ćene prirodne vrijednosti i drugi prostori i objekti od posebnog prirodnog i

historijskog značaja.

Eksploatacija tehničkog kamena dolomita i krečnjaka na površinskom kopu "Zukulja"

neće imati bitnog uticaja na šumski ekosistem ovog područja, niti frekvenciju biljnog i

životinjskog svijeta u odnosu na cjelokupan predio.

Uticaj tehnološkog procesa eksploatacije i prerade dolomita i krečnjaka na biljni i

životinjski svijet neće biti od velikog značaja, iz razloga što je eksploatacioni prostor i

prostor u neposrednoj blizini praktično ogolio ili se na njemu nalazi nisko rastinje koje

nema neku posebnu vrijednost ni u ekološkom, ni u ekonomskom smislu. Životinjske

vrste, povremeno se nalaze na svojim kretanjima unutar prostora oko svojih staništa.

UTICAJ NA KVALITET VODA

U tehnologiji eksploatacije i prerade kamena dolomita i krečnjaka ne nastaju otpadne

tehnološke vode koje su opterećene suspendovanim česticama.

Otpadne vode koje nastaju na prostoru kamenoloma su:

- površinske atmosferske vode

- površinske atmosferske zauljene vode

Obzirom da u neposrednoj blizini kamenoloma „Zukulja“ ne postoje izvorišta koja bi mogla

i djelimično biti ugrožena od rada kamenoloma, uticaj površinskih oborinskih

(atmosferskih) voda nemože biti izražen, obzirom da je stjenska masa porozna i da će iste

apsorbovati.

U projektnoj dokumentaciji bit će riješen način i mogućnost izgradnje sistema

vodosnabdjevanja tj.eventualnog priključenja na postojeći vodovod u obližnjem naselju.

Obzirom da je sistem eksploatacije dolomita i krečnjaka suhi postupak, nije potrebno

obezbijediti velike količine tehnološke vode. Jedina potreba za vodom je voda koja će se

koristiti za mlazne prskalice na drobiličnom postrojenju i za polijevanje terena u sušnom

periodu.

Potrebe za vodom za piće su male, obzirom da će ista za potrebe radnika (sanitarna voda

i voda za piće), te se ista može obezbjediti iz privremene cisterne, koja će se puniti iz

gradskog sistema i dovoziti auto-cisternom. Rješen je prihvatanja i disponiranja sanitarnih

otpadnih voda je instalacija pokretne eko-wc kabine, čije održavanje, zavisno o uslovima

ugovora može biti obavezom za to licencirane kuće.

UTICAJ NA KVALITET ZRAKA

Na osnovu predhodno obrađenih stavki, dobijena je cjelovitija slika kompletnog stanja

lokaliteta „Zukulja“ koji je u užem lokalitetu nena seljen, brdovit, nema poljoprivrednih

površina, nema objekata za sport, kulturu, turizam ili zdravstvene namjene, što olakšava

cijelu situaciju sa aspekta procjene uticaja na kvalitet zraka.

Mogući, manji uticaji na kvalitet zraka, (o kojim je bilo govora u prethodnim tačkama ove

Studije), potencijalno su vezani za emisiju prašine, ali samo kao mogući, jer se mjerama



ublažavanja i spriječavanja emisije prašine, takvi uticaji mogu otkloniti ili u značajnoj mjeri

ublažiti.

Uticaj prašine

Tehnološki procesi eksploatacije (dobivanja) i prerade tehničko-građevinskog kamena

dolomita i krečnjaka na ovom kamenolomu izazvat će određene količine nabrojanih

emisija u okoliš.

Procjena predviđenih emisija u zrak od procesa bušenja i miniranja na osnovu iskustva sa

drugih kamenoloma, dati su u poglavlju 2.7.1.1. dok su procjene od procesa prerade na

zrak, vodu i tlo takođe opisane u prethodnim poglavljima.

Kod procjene uticaja emisije i imisije prašine, pored prirodnih i antropogenih faktora i

uslova koji doprinose emisiji ili ublažavaju ovaj problem, uloga ljudskog faktora u vođenju

tehnološkog procesa je izuzetno značajna za pojavu pojačane zaprašenosti i njene emisije

u okoliš kamenoloma.

Uticaj emisije prašine sa kamenoloma (nabrojanih u prethodnim poglavljima) na okolno

područje, mogao bi dobiti karakter značajanog uticaja, ukoliko bi potpuno izostale mjere za

ublažavanje te emisije.

Depozicija prašine na biljnom materijalu štetno djeluje na fiziološke procese same biljke.

Konzumiranje bioprodukcije, koja je zagađena deponovanom prašinom, oštećuje probavni

sistem biljojeda, što u težim slučajevima može imati fatalan ishod.

Također, prisustvo čvrstih čestica u zraku štetno djeluje i na respiratorni sistem ljudi

(zaposlenika) i njihovo zdravstveno stanje ukoliko su izloženi takvoj vrsti uticaja.

Uticaj miniranja

Emisija polutanata nastalih od eksplozivnih sredstava prilikom miniranja, po količini

upotrijebljenih sredstava, kao i učestalosti nastajanja (10 dana u godini), ne mogu imati

štetan uticaj na kvalitet zraka u zoni kamenoloma, a niti na bližoj i široj okolini

kamenoloma, posebno iz razloga što se miniranja oba vljaju svega 1 puta u toku mjeseca.

UTICAJ NA MIKROKLIMATSKE USLOVE

Klima ovog područja ima mediteranska i submediteransaka obilježja. Međutim, sezonska

raspodjela oborina i temperature ovog područja karakteriziraju dvije suprotne sezone:

umjereno toplu i padavinama jako obilnu zimsku i žarku i suhu ljetnu što klimi ovog

područja daje više aridan nego humidan karakter. Za ovakv u klimu posebni značaj imaju i

sjeverni vjetar (bura), te južni (jugo).

Bura je jak, hladan i suh vjetar, koji puše velikom brzinom u jesen, zimu i rano proljeće.

Svojom snagom, brzinom i suhoćom utječe na vrlo brzo sušenje tla i time klimu čini znatno

suvljom nego što se to izražava kišnim fakto rima.

Osim toga, snagom i brzinom puhanja odnosi velike količine najsitnijih čestica suhog tla na

velika rastojanja. Na ovom dijelu Hercegovine vrlo je izražena eolska erozija zahvaljujući

kojoj dolazi mjestimično do čitavih kompleksa gotovo ogoljene stijene. Eksploatacija i

prerada dolomita i krečnjaka na ovom kamenolomu neće imati utjecaj na promjenu

sadašnje mikroklime.



UTJECAJ NA MATERIJALNA DOBRA, KULTURNO HISTORIJSKO I ARHEOLOŠKO

NASLIJEĐE

Uticaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe (stečci u

blizini Vrapčića i Kuta), a koja su nabrojana u u ranijim poglavljima, neće biti, jer se isti ne

nalaze u užoj zoni kamenoloma.

UTICAJ NA VIZUELNI KVALITETA OKOLIŠA - PEJZAŽ

Formiranje eksploatacionog polja i svi prateći radovi i oprema na površinskom kopu imat

će izvjestan uticaj na vizuelne karakteristike (odstranjivanje prirodnih karakteristika-

promjena topografije terena, unos strogih geometrijskih formi i dr.).

Pejzažne promjene koje će nastajati sukcesivno, neće značajno uticati na umanjenu

vrijednost pejzaža obzirom da on nema posebno registriranu vrijednost, koja bi morala biti

zaštićena. Po završetku eksploatacionih radova i sa izvođenjem rekultivacije (tehničke i

biološke), tehnogene površine će biti vizuelno i pejzažno harmonizirane sa pejzažom šireg

lokaliteta.

UTICAJ TEHNOLOŠKOG PROCESA U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE

U okviru tehnološkog procesa koji se odvija na PK-kamenolomu krečnjaka „Zukulja“, pri

pravilnom rukovanju i manipulaciji, ne dolazi do povećanih emisija štetnih materija niti

drugih manifestacija tehnološkog procesa koji se emituju u radnu i životnu sredinu.

Rizik od udesa koji mogu nastupiti na PK-kamenolomu ˝Zukulja“ može se manifestovati

kroz sljedeće pojave:

pucanje i istakanje tekuće nafte iz rezervoara,

oštećenja i otkazi opreme za transport unutar objekta pri manipulaciji,

udesi u svim vrstama mehanizovane opreme, koji su obično posljedica

neefikasnog održavanja i nepropisnog rukovanja istim,

požari i eksplozije u pojedinim fazama rada sa pro pan-butan gasom itd.

Osnovne karakteristike navedenih i sličnih udesa su:

nepredvidljivost u odnosu na vrijeme, vrstu i mikrolokaciju,

specifičnost u odnosu na mogućnost nastanka, prevenciju, posljedice i način

sanacije.

Posljedice navedenih akcidentnih - udesnih situacija mogu dovesti do izlijevanja i isticanja

nafte, širenja opasnih eksplozivnih gasova usljed naglog isparavanja i upala ili eksplozija

eksplozivnih gasova i para, pojave buke većeg intenziteta itd.

Iz ovih razloga neophodno bi bilo:



obezbijediti stalnost propisnog – stručnog rukovanja oruđima za rad,

uređajima i opremom, te sistemsko održavanje njihove ispravnosti i

funkcionalnosti,

obezbijediti efikasan nadzor rada tehnoloških cjelina koji u vrlo kratkom

vremenu identifikuje svaku pojavu neregularnosti rada procesa,

blagovremeno reagovati prema unaprijed pripremljenim planovima,

organizaciji i nadležnosti,

tačno utvrditi nadležnosti organa i organizacija za preduzimanje mjera

prevencije, pripravnosti i odgovora na udes i sanacije udesa.

Pojava incidentnih situacija u smislu curenja ili prosipanja nafte iz rezervoara je moguća i

realna jedino usljed nepažnje i nesavjesnog rada zaposlenika u predmetnoj djelatnosti ali i

namjerne diverzije od strane trećih lica.

Ugrožavanje eko - sistema u ovakvim situacijama ipak ne bi bilo šireg karaktera, jer se

najveći potencijalni uzročnik ekološke nesreće – tečna nafta.

Promjene u kvalitetu podzemnih i površinskih voda u slučaju akcidenta

Nakon razlijevanja i dospijevanja tečne nafte u vodotoke i tlo, isti dijelom prodiru u porozno

tlo i nastavljaju gravitaciono kretanje u dubinu do nepropusnog sloja. Kako se radi o

materijalima slabopropusnim u plićem dijelu, dio vode sa tečnom naftom će i površinski

otjecati prema prirodnim kanalima, ako se nagibima radnih površina stvori taj uslov.

Veličina prodiranja nafte u podlogu, uglavnom, zavisi o viskoziteta nafte i propusnosti tla

na mjestu izlijevanja. Kada se izvrši penetracija, kretanje nafte u dubinu stijene nastavit će

se tako dugo dok isti ne bude sav apsorbiran od tla, zatim dok ne naiđe na nepropusne

slojeve (tehničkog kamena krečnjaka, alevritske tehničkog kamena krečnjaka i glinoviti

alevriti) ili dok ne dođe do površine podzemnih voda. Nafta koja je prodrla do podzemnih

voda šire se horizontalno, stvarajući specifični talog na površni vode. Horizontalno širenje

ima identičan smjer sa smjerom tečenja podzemne vode. Proces širenja nafte može trajati

vrlo dugo, dok se ne postigne kapacitet zasićenja tla.

Kiša koja pada na dio terena u koji se procjedila nafta ispire se i nosi prema dubljim

slojevima, na površinu podzemne ili površinske vode gdje će se pomiješati sa vodom i

kretati u istom smjeru kao i podzemna, odnosno površinska voda. Međutim, za naftu je

ipak rijetkost da, kao tekuća faza, odlaze dalje od neposrednog okoliša prosipanja, jer se

apsorpcija u radne površine vrši relativno brzo, on se miješa sa prašinom, a i jedan dio bi

ostao na površini usljed zasićavanja površine.

Jedan dio nafte prelazi u otopljenu fazu. Otopljena faza se širi jer je nosi i razrijeđuje

podzemna voda.

Time je, usljed razrijeđenja, koncentracija nafte sve manja što je veća udaljenost od

mjesta prolijevanja, zbog čega se znatno reducira opasnost od zagađenja pitke vode.

Isparljive komponente isparavaju, ostaju u porama te ne predstavljaju opasnost za pitke i

druge vode.

Mogućnost da se dogodi situacija razlijevanja značajnijih količina nafte na samom objektu

kamenoloma usljed manipulativnih radova oko pretakanja i korištenja u tehnološkom



procesu je minimalna obzirom da se pri svim tehnološkim operacijama preduzimaju vrlo

stroge zaštitne mjere da ne dođe do krupnijih incidenata.

Međutim udes je moguć usljed pojave havarije, kao što je pucanje rezervoara u kojoj se

nalazi nafta ili otkazivanje dijelova opreme unutar pogona kamenoloma.

U tom slučaju eventualno razlijevanje nafte u krugu objekta kamenoloma praktično može

izazvati nekontrolirano onečiš ćenje podzemnih i površinskih voda. Tada je neophodno

blagovremeno reagovati i postupiti prema unaprijed predviđenim planovima i aktivnostima

za slučaje udesa. Cilj svih akcija je zaustavljanje isticanja nafte, lokalizovanje ispuštenih

količina da se izbjegne šire zagađivanje, te radikalna sanacija okoliša nekim, najčešće

hemijskim postupcima, čime bi se smanjila mogućnost globalnog zagađivanja voda.

Promjene u kvalitetu tla u slučaju akcidenta

Promjene kvaliteta tla u slučaju akcidenta, odnosno ekološke nesreće, desile bi se u

manjem obimu i na manjoj površini od zagađenja voda, ali bi bile istog učinka i štete.

Naime, ako bi došlo do nekontroliranog isticanja nafte u bližem okruženju bi došlo do

stvaranja mrlje u sloju veće moćnosti. Dio prolivene nafte bi se penetrirao u tlo, a dio bi

ostao na površini. Brzom intervencijom opet prema ranije utvrđenom planu bi se mogla

lokalizovati mrlja i nekim od efikasnih načina organske supstance pokupiti i propisno

zbrinuti. Konačna eliminacija tragova nafte bi, u zavisnosti od prosute količine bila

dugotrajna, kao i učinci na zagađenje tla.

Nafta bi se adsorbovala u tlo ostavljajući štetne posljedice na kvalitetu tla, flore i faune.

Promjene u kvalitetu zraka usljed akcidenta

Kada se potpuno sagleda tehnologija rada, može se zaključiti da jedinu ekološku nesreću,

koja bi se mogla desiti, predstavlja nekontrolisano istresanje i razlijevanje nafte, nastalo

usljed pucanja i istakanja iz rezervoara.

Isparavanje nafte je pri normalnim uslovima rada u pogonu neznatno. Međutim svaki udes

bi imao znatno veću emisiju lako isparljivih organskih jedinjenja iz nafte.

Ova jedinjenja su primarni reaktanti u fotohemijskoj reakciji stvaranja jednog od najštetnije

zagađujuće supstance u zraku – troposferskog ozona, njegovo nastajanje bi bilo van

kontrole i vrlo opasno. Drugi uticaj bio bi na ljudsko zdravlje ali i na povećan rizik od

mogućnosti upale i eksplozije.

SPECIFIČNI UTICAJI RADA KAMENOLOMA UTVRĐENI PRETHODNOM PROCJENOM

Elaborat o prethodnoj procjeni uticaja na okoliš nije rađen, pa su stoga sve procjene

specifičnih uticaja rada ovog kamenoloma utvrđene na osnovu iskustava sa sličnih

kamenoloma, a na osnovu kojih su izračunati uticaji (emisije u zrak u procesu bušenja i

miniranja), te očekivana buka usljed rada planirane mehanizovane opreme koja će raditi

na ovom kamenolomu, odnosno:

- Buka je prema procjeni (iz podataka o intenzitetu buke koju proizvodi pojedina

mehanizovana oprema – buldozeri, bageri, kamioni) navedena kao beznačajna,

posebno iz razloga što je u radu mali broj mašina, koje su razmještene u

prostoru, te ne dolazi do efekta kumulativnog djelovanja buke.



- Buka od mobilnog drobiličnog postrojenja zapravo je jedini jači izvor emisije

buke. Obzirom na nenaseljenost područja, ni ova buka ne može biti

procijenjena kao značajan uticaj emisije buke na okoliš.

- Emisije prašine su izraženije u području rada postrojenja za preradu i klasiranje

krečnjaka (mobilno drobilično postrojenje), te se uz primjenu mjera za njeno

ublažavanje (postavljanje vodenih zavjesa - mlaznica) koncentracije prašine

mogu svesti na granične dozvoljene vrijednosti.

KLASIFIKACIJA UTICAJA (OPIS METODA ZA PROCJENU UTICAJA NA OKOLIŠ)

Za procjenu uticaja na okoliš rada ovog kamenoloma, korištena su višegodišnja iskustva

sa drugih sličnih postrojenja, odnosno iskustvena metoda.

Uticaji:

- Direktni: izmjena mikroreljefa,

- Indirektni: redukcija biodiverziteta na mikrolokaciji

- Sekundarni: pojačana frekvencija transporta na lokaciji Vrapčići

- Kumulativni: izmjena mikroklimatskih elemenata - vjetrovitosti

- Kratkotrajni: buka od miniranja, manji seizmički efekti

- Srednji: buka od rada mehanizacije

- Dugotrajni: stvaranje tehnoreljefa

- Stalni: eksploatacija krečnjakne stijene

- Povremeni: pojačana zaprašenost zraka,

- Negativni: promjena namjene lokacije

- Pozitivni: zapošljavanje

Štetni uticaji prisutni u površinskoj eksploataciji mineralne sirovine se mogu kategorisati po

tehnološkim fazama, ali se u praktičnim uslovima ne smije ograničavati na samo

pobrojane.

U tabeli 4.1. dat je pregled oblika zagađenja, odnosno negativnih uticaja koji se mogu javiti

kao posljedica tehnoloških procesa na eksploatacionom polju PK-kameoloma „Zukulja“ i u

području rada mobilnog drobiličnog postrojenja, kao i pregled mjera za smanjenje emisija.

Od emisija u životnu sredinu iz PK-kamenoloma „Zukulja“ i separacije, utvrđeno je da se

radi o emisiji prašine, buke i otpadnih voda.



OBLICI ZAGAĐENJA PORIJEKLO MJERE ZA SMANJENJE

EMISIJA

Nepropisno odbacivanje Odlaganje otpada u

produkovanog organskog i namjenske kontejnere,

neorganskog otpadnog propisno rukovanje naftnim

materijala, prolijevanje naftnih

Zagađenje tla derivatima, uljima, derivata, erozija zemljišta,

mazivima i eksplozivnih prosipanje eksplozivnih materija, pravilna

dispozicija materija, nepropisna dispozicija

jalovine jalovine

Tehnička neispravnost Periodični pregledi i mehanizacije, prekomjerno servisiranje mehanizacije, isušivanje materijala koji se obaranje prašine prskanjem

koristi u procesu proizvodnje ili vodom materijala i

Zagađenje zraka erozija tla pri kretanju manipulativnih površina i (prašina i buka) mehanizacije, buka i štetni transportnih puteva, kao i

izduvni plinovi iz motora prekrivanje istih betonskim transportnih vozila, rada slojem, te formiranje zelenih mobilnog drobiličnog pojaseva unutar postrojenja eksploatacionog polja

Otpadne vode sa Izgradnja taložnog bazena i

Zagađenje površinskih i manipulativnih površina, propisno odlaganje čvrstog i

podzemnih voda nekontrolisano odbacivanje tečnog otpadnih materijala

raznih otpadaka

Nepropisno odbacivanje Sakupljanje u namjenske

organskog i neorganskog kontejnere zatvorenog tipa i

otpadnog materijala (ostatci odvoz na deponiju od strane zauljene ambalaže, papir,

krpe, ovlaštene institucije

staklo, gume, plastika i dr.)

Nekontrolosano odlaganje

Propisno odlaganje na

mjesta predviđena za Otpad jalovinskog materijala iz odlaganje jalovine u cilju



kamenoloma

krajnje rekultivacije

Izgradnja namjenskog

Nekontrolisano odlaganje

objekta sa nadstrešnicom za

odlaganje ove vrste otpada

amonijum-nitratnog otpada ili posebnih kontejnera za

odlaganje istog

Tabela 4.1. – Oblici zagađenja na PK-kamenolomu „Zukulja“



9.OPIS PREDLOŽENIH MJERA,TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA SPRJEČAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE, SMANJENJE EMISIJA IZ POSTROJENJA

Analiza uticaja planirane eksploatacije i prerade dolomita i krečnjaka na okoliš je

pokazala da se, s obzirom na karakter uticaja i njihov značaj, može smatrati da planirana

aktivnost ostvaruje određeni nivo uticaja, saglasan prije svega sa postojećim

potencijalima u okviru analizirane prostorne cjeline.

S obzirom na prethodno iznesene zaključke, za određene uticaje je neophodno preduzeti

određene mjere zaštite kako bi se moguće negativne posljedice svele u prihvatljive

granice. Mjere koje se specificiraju u okviru narednih stavova obuhvataju širok dijapazon

potrebnih aktivnosti u okviru svakog od analiziranih uticaja, i to u fazi eksploatacije i

prerade dolomita i krečnjaka.

Uvažavajući prethodne napomene, podatke koji su dobijeni u okviru analize uticaja, kao i

lokalne prostorne uslove koji bitno određuju moguće akcije, mjere zaštite okoliša su u

ovoj studiji sistematizovane i obuhvataju: smanjenje emisije u zrak, zaštitu od

prekomjernog intenziteta buke, zbrinjavanje svih vrsta otpada, prikupljanje i tretman voda

sa manipulativnih površina (utovarno-transportnog platoa), kao i rekultivaciju zemljišta.

9.1.MJERE ZA ZAŠTITU OD PRAŠINE NA PK-KAMENOLOMU „ZUKULJA“

Zrak će se onečišćavati tokom cijelog procesa eksploatacije dolomita i krečnjaka na PK-

kamenolomu „Zukulja“. Prašina (lebdeće čestice PM2,5, PM30 i krupnije) će biti prisutna

svugdje u eksploataciji, preradi rovnog dolomita i krečnjaka (separacija), manipulaciji

(premještaju/pretovaru) i transportu mineralne sirovine i gotovih frakcija.

Osim toga, zrak se onečišćuje i plinskim produktima miniranja, kao i ispusnim gasovima

prisutne mehanizacije koja koristi fosilna goriva. Utvrđeno je da stepen štetnosti prašine

zavisi od više faktora vezano za fizičke i hemijske osobine prašina, od kojih su najvažnije

veličina čestica, stepen zaprašenosti i hemijski sastav prašine.

Mjere koje treba poduzeti za zaštitu zraka od prekomjernog zagađivanja proizlaze iz

odredaba važećih propisa, standarda i drugih normativa koji reguliraju zaštitu životne

okoline.

Dakle, pravilno vođenje tehnološkog procesa osigurava emisiju štetnih polutanata ispod

graničnih vrijednosti, što predstavlja najznačajniju mjeru za zaštitu zraka.

Može se zaključiti da realizacija projektovanih mjera i provođenje propisanih mjera za

ograničavanje i spriječavanje emisija štetnih polutanata obezbijeđuje uslove za očuvanje

propisanog kvaliteta zraka.



9.2. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA U ZRAKU PRILIKOM TEHNOLOŠKOG

PROCESA DOBIVANJA DOLOMITA I KREČNJAKA

Mjere koje treba poduzeti prilikom tehnološkog procesa dobivanja dolomita i krečnjaka su:

- Pri radu bušaće garniture koristiti uređaje za otprašivanje

- Manipulativne površine i transportne puteve za vrijeme sušnih dana polijevati

(prskati) vodom, kao i materijal koji se utovara

Maksimalnu brzinu kretanja svih vozila ograničiti na 10 km/h.

Za smanjenje emisija prašine prilikom miniranja odabrati takvo vrijeme retardiranja

(milisekundni usporivači) da se oslobađa samo minimalna količina prašine.

Miniranje izvoditi za vrijeme slabog vjetra (tišine ) da se oblak prašine podignut miniranjem

ne raznosi u okoliš, već da se spusti bliže mjestu miniranja.

Emisija prašine koja nastaje od kretanja kamiona i druge teške mehanizacije

eksploatacionim poljem značajno se može reducirati asfaltiranjem i redovnim održavanjem

pristupnih puteva, kao i prskanjem vodom internih puteva u kamenolomu i pogonu

separacije.

Emisije prašine koje se javljaju prilikom manipulacije i pretovara smanjuje se polijevanjem,

pravilnim odabirom lokacije za te aktivnosti i vođenjem računa o meteorološkim uslovima u

vrijeme obavljanja aktivnosti. Spriječiti prekomjerno punjenje kamiona

Prilikom transporta, emisija prašine može se reducirati pokrivanjem korpe kamiona

ceradom ili prevozom sitnih frakcija u potpuno zatvorenim sistemima, a u sušnim

periodima prskati vodom.

Potrebno je vršiti mjerenja emisija-imisija prašine pri normalnim uslovima na radilištu,

kontaktnom i širem području, te rezultate mjerenja uporediti sa MDK.

9.3. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA U ZRAKU PRILIKOM TEHNOLOŠKOG

PROCESA PRERADE DOLOMITA I KREČNJAKA

Pošto IPPC BAT dokumenti nisu tretirali postrojenja ove vrste, u cilju konkretnih

opservacija koristimo podatke iz smjernica međunarodnih agencija za zaštitu okoliša, kao i

dostupne podatke iz određenog broja studija izrađene za ista ili srodna postrojenja date

namjene. Prema tim izvorima i naučno istraživa čkoj praksi, kao jedan od pokazatelja za

smanjenje negativnog uticaja emisija prašine u zrak uzima se minimalna udaljenost

postrojenja separacije od urbanih naselja.

Po preporukama austrijske agencije za zaštitu okoli ša (EPA-Environmental Protection

Agency), zavisno od primjenjenih metoda rada i upravljanja procesima, ova udaljenost bi

trebala iznositi minimalno 100 m. Ovaj zahtjev je podložan korekcijama u smislu

modernizacije i automatizacije tehnološkog procesa i uz primjenu druge mjere za

smanjenje nastanka emisija prašine u zrak radne i životne sredine, kao i dalje disperzije

mineralne prašine i to sve dok se emisije i imisije mineralne prašine ne dovedu u

prihvatljive odnosno maksimalno dozvoljene koncentracije. Kao mjere za smanjenje

emisija mineralne prašine iz postrojenja prerade treba primijeniti sljedeće:



- Organizacija sistema ulaza-izlaza i kretanje svih vrsta vozila treba biti ostvarena uz

uvažavanje pretpostavki što manjeg stvaranja i uzvitlavanja mineralne prašine ali i

smanjenja drugih negativnih uticaja k oje nose motorna vozila kao što su; emisije prašine

emisije gasova, buka itd.

- Izvršit postavljanje saobraćajnih znakova i insistiranje na njihovom poštivanju,

kojima se vrši strogo ograničenje brzine kretanja vozila kao i nepotrebno zadržavanje

vozila u krugu separacije.

- Transporta unutar kruga separacije organizovati na način kojim se vrši

maksimalno smanjenje dužine puteva kojima se vozila kreću unutar radnog kruga.

- Radne površine, koje su asfaltirane i/ili betoniranje, redovno treba prati,

odnosno čistiti od nataložene prašine, ulja i drugih nečistoća.

- Poštivanje ove odredbe značajno doprinosi smanjenju emisija prašine u zrak

i prekomjernog raznošenja rasutih ulja ili drugih ne čistoća oborinskih voda.

- Efikasno i propisno održavanje tehnološke opreme separacije veoma

značajno doprinosi smanjenju nastanka i disperzije mineralne prašine, značajno se

smanjuje količina taloga, maziva i goriva koja dospijevaju u taložnik, a time se ukupno

doprinosi efikasnosti mjera i sistema zašti te od skrnavljenja faktora životne okoline.

- Za vozila koja imaju zaprljane pneumatike, organizovati pranje točkova na

ulazu / izlazu iz kruga separacije.

- Agregate treba vlažiti na separaciji i iste dostavljati u vlažnom stanju, a po

potrebi prije istovara agregat ovlažiti prskanjem minimalnom količinom vode, naročito u

ekstremno suhom vremenskom periodu.

- Agregat se, po potrebi, prska i u toku manipulacija u tehnološkom procesu,

sa ciljem da se smanje emisije čvrstih čestica u zrak.

- Otpadne zamuljena i druge vode na separaciji preko prelivnih taložnika i

separatora odvoditi u odvodnu hidroinstalaciju. Tretirana voda se može koristiti za

prskanje agregata.

- Sve površine na kojima se manipuliše sa vozilima treba da su pokrivene

asfaltnim postrojem ili betonom. Ova mjera ima viš eznačne efekte i to: smanjenje emisija

prašine, smanjenje buke koja se povećava pri kretanju vozila neasfaltiranim površinama

kao i smanjenja mogućnosti curenja i razlivanja naftnih derivata i zagađenja tla ili

podzemnih voda.

- Asfaltirane i/ ili betonske podloge moraju se izgraditi sa nagibom prema

sredini, odnosno prema prelivnim - sabirnim šahtovima taložn og kanala sa rešetkom.

- Po rubovima asfaltne i/ili betonirane radne površine (platoi,

saobraćajnice)

postaviti betonske ivičnjake, koji dodatno smanjuju mogućnost

nekontrolisanog oticanja tečnosti iz radnog kruga u okoliš prilikom sapiranja

tih površina ili u perioda padavina.

- Prelivne šahtove treba redovno čistiti, vodeći računa o stepenu onečišćenja,

a kontrola stanja se vrši najmanje dva puta mjesečno.



Uticaj prašine ovih postrojenja na kvalitet zraka se karakteriše kao vrlo značajan ukoliko

se ne primjenjuju sve navedene mjere ublažavanja.

Oprema za smanjenje negativnog uticaja zaprašenosti

Pomenuto postrojenje prerade tehničkog kamena krečnjaka i dolomita je otvorenog tipa i

predstavljaju značajan izvor zaprašenosti zraka u radnoj i životnoj sredini.

Zato se nameće potreba da se na ovim postrojenjima izvode sistemi adekvatne zaštite od

emisija opasne mineralne prašine i drugih štetnih m anifestacija tehnološkog procesa

separisanja krečnjaka na radnu i životnu sredinu.

Obaranje mineralne prašine potrebno je vršiti vodenim mlaznicama, postavljenim iznad

mjesta na kojima se vrši emisija prašine (drobilice, sita i presipna mjesta), a njihova

efikasnost je u funkciji oblika i veličine mlaza, sistema rasprskavanja i svakako u funkciji

uslovljenog rada mlaznica u toku čitavog toka odvijanja procesa rada separacije. Ovo je

najeftiniji i najefikasniji tehnološki postupak otprašivanja. Primjenom ove metode

otprašivanja došlo bi do spriječavanja nastajanja prašine na presipnim mjestima i

drobiličnom postrojenju odnosno do sniženja stepena zaprašenosti.

Postavljanjem mlaznica uspostavlja se sistem vodenih zavjesa, koje obaraju uzvitlanu

prašinu i vlaže ukupnu masu, odnosno sav materijal u području djelovanja vodene

zavjese.

U tom slučaju potrebno je obezbijediti rezervoar vode ili cisternu iz koje se pod pritiskom

voda dovodi cjevovodom do izvora prašine, gdje su ugrađene perforirane cijevi. Sistem se

obavezno uključuje pri svakoj pojavi prašine, kako bi se spriječilo ili ublažilo njezino

nastajanje.

Investitor će nakon izvršenih mjerenja izdvajanja prašine primarne prerade na mjernim

mjestima, te shodno dobivenim rezultatima usvojiti broj potrebnih prskalica na mjernom

mjestu.

Sistem instalacije za obaranje prašine vlaženjem nakon ugradnje treba tretirati kao dio

tehnološkog sistema drobljenja i prosijavanja dolom ita i krečnjaka.

Da bi se spriječio rad mlaznica na pojedinim mjestima, odnosno postrojenjima koja nisu u

pogonu (ukoliko se isključi jedan dio pogona prerade), te da bi se spriječili nepotrebni

gubici vode, na svakoj mlaznici se mora postaviti otvaranje protoka ili drugi automatski

uređaj za uključivanje mlaznice u rad.

Na slici 5.1. prikazan je način postavljanja mlaznica sa ručnim ventilom, a na slici 5.2.

prikazano je tehničko rješenje postavljanja automatskog ventila ispod transportne trake,

koji se uključuje u rad djelovanjem opterećenja trake i isključuje kada traka radi bez tereta.

Na slici 5.3. dat je šematski prikaz vlaženja i oba ranja prašine na presipnim mjestima

transportera.

Princip rada vodenih mlaznica

Uključivanje i isključivanje rada mlaznica vrši se pomoću ručnog ventila. Radni pritisak

vode u sistemu razvodne mreže iznosi 0,65 bara.

Specifična potrošnja vode po jednoj prskalici iznosi 4,0-6, 0 l/min. Sistem se napaja vodom

pomoću pumpe. Na slici 5.1. prikazan je način postavljanja i opremanja mlaznice sa

ručnim ventilom.



Prskalice će se postaviti samo na mjestima koja su utvrđena kao izvor stvaranja prašine.

Potrebna količina vode, a samim tim i kapacitet rezervoara zavisit će od efektivnog radnog

vremena sistema.

Na slici 5.4. dat je šematski prikaz automatske prskalice strujnog tipa koju treba postaviti

na cca 700 mm iznad mjesta koje se vlaži, jer tada jedna prskalica na visini od 200 mm od

trake, pokriva prečnik 1000 mmm.

Smanjenje emisije prašine na utovarnim mjestima-deponijama gotovih proizvoda i

transportnim koridorima, može se vršiti prskanjem materijala sa vodom iz mobilne cisterne

sa ugrađenim rasprskivačima.

9.4. ZAŠTITA OD BUKE I MINIRANJA

Buka s eksploatacionog polja pojavljuje se kao povremena detonacija – posljedica

miniranja i kao relativno stalni nivo buke - posljedica rada teške mehanizacije i postrojenja

za preradu.

Uticaj buke nemoguće je izbjeći zbog same tehnologije rada na eksploataciji dolomita i

krečnjaka. Buka nastala pri procesu eksploatacije i prerade biće privremena tokom radnog

vremena i povremena s obzirom na potrebu angažovanja radnih mašina, kao i da je

planirano vršiti miniranja jednom puta mjesečno.

Kao efikasne mjere zaštite od štetnog djelovanja buke, odnosno kao mjere za smanjenje

nivoa buke koju stvaraju tehnološki procesi i oprema angažovana u tim procesima u

urbanim ili ruralnim, odnosno djelovanje te buke u gravitirajućim životnim sredinama, može

se vršiti na više na čina od kojih se posebno mogu istaći sljedeće:

1. Miniranje na lokaciji zahvata obavljati isključivo tokom dnevnog perioda kada je

dopušteni ekvivalentni nivo buke 65 dB(A)

2. Najefikasniji način zaštite od štetnog i/ili ometajuće djelovanja buke na bilo koju

životnu sredinu je formiranje zelenih zaštitnih pojaseva.

Zeleni zaštitni pojasevi vrše apsorpciju i refrakci u elastičnih zvučnih talasa,

vrše potpunu aplifikaciju zvučnih talasa mjenjajući njihove naglašene

komponente čime se energija tih talasa transformiše i zvučni talasi poprimaju

svojstva talasa koji nemaju nikakvi štetnih ili ome ajućih osobina ili se njihove

osnovne karakteristike smanjuju do te mjere da se njihov intezitet djelovanja

dovodi ispod granice percepcije.

3. Ograničavanje brzine kretanje pokretne mehanizovane opreme u

saobraćajnicama unutrašnjeg saobraćaja i radnim površinama kamenoloma.

4. Vršiti sistematsko održavanje oruđa za rad i opremu preduzeća, posebno

izduvnih sistema kod mobilne mehanizovane opreme.

5. Vršiti sistemtsko održavanje habajućeg sloja unutašnjih saobraćajnica i radnih

površina, razmatrajući i opravdanost nanošenja asfaltnog postroja na tim

saobraćajnicama.

6. Upotrebu zvučnih signala svih vrsta u krugu preduzeća treba svesti na nužnu

mjeru. Zvučne signale sa opremom treba davati samo u izuzetnim slučajevima

jer je intenzitet zvučnih signala na ovim vozilima preko 105 dB(A).



7. Vršiti redovnu – periodičnu kontrolu nivoa komunalne buke i poduzimati

potrebne mjere.

8. Na oruđima za rad, uređajima i opremi preduzeća vršiti redovno dotezanje

raznih olimljenja (limova), koji svojim vibracijama postaju vrlo značajni izvori

buke na toj opremi.

9. Nove objekte u ugroženoj sredini graditi planski uz uvažavanje neophodnosti

odvijanja tehnologije preduzeća, ali i prava građana na nesmetano korištenje

njihovih objekata itd.

Prilikom rada pogona kamenoloma stvara se buka, koja je karakteristična za industrijske

aktivnosti. Intenzitet buke koju stvaraju transportni uređaji u pogonu kamenoloma ne

prelazi dozvoljeni nivo. Nastala buka nema utjecaja na radnike koji rukuju montiranom

opremom. Pošto su najveći proizvođači buke transportne mašine, veoma značajno je da

sistemi izduvnih plinova na istim budu ispravni.

Osim toga, mašine treba isključivati iz pogona kada je to tehnološki opravdano, zbog čega

se moraju potpuno efikasno održavati njihovi sistem i za startanje – paljenje.

Obzirom na lokaciju, vrstu i obim usvojenog tehnološkog procesa (proizvodnja tehni čkog

kamena dolomita i krečnjaka), ne očekuje se prekoračenje intenziteta buke, koja se širi u

okolinu.

9.5. ZAŠTITA POVRŠINSKIH I PODZEMNIH VODA

Mjere koje treba poduzeti za korištenje i zaštitu voda proizlaze iz propisa o vodama,

odnosno Zakona o vodama i propisa donesenih na osnovu tog Zakona.

Otpadne vode koje će sporadično nastajati u pogonu kamenoloma nisu hemijski zagađene

vode. Njihova količina neće biti značajna i bit će karakteristična samo za period sa obilnim

kišama, a ista će ponirati sistemom pukotina u stijenski masiv.

U cilju prikupljanja oborinskih zauljenih voda kamenoloma potrebno je predvidjeti izgradnju

vodonepropusne podloge, betonskog manipulativnog platoa i iste odvoditi do uređaja za

prečišćavanje (taložni bazen).

Rasutu naftu treba čistiti suhim postupkom upotrebom piljevine, koja se potom može

koristiti kao dodatak glini u određenom procentu.

Na taj način se može sprije čiti zagađivanje obližnjih izvora i podzemnih voda. Prostor na

kojem je došlo do istakanja temeljito oprati vodom.

Mjere zaštite od hemijskih onečišćenja (naftnih derivata, tehničkog ulja i masti) voda i tla

trebalo bi osigurati punjenjem transportnih sredstava gorivom i mazivom na za to

predviđenim pumpnim stanicama, te izvođenjem manjih tehničkih popravki obavljati na

vodonepropusnoj površini, koja se može čistiti samo suhim postupkom.



Slika 5.5. – Šematski prikaz vodonepropusnog platoa za pretak anje goriva i maziva

Zaštita podzemnih voda od one čišćenja sanitarno-fekalnim otpadnim vodama rješava se

prema broju zaposlenih, postavljanjem kontejnera sa sanitarnim čvorom, bez kontakta

otpadnih voda s okolišem, tj.eko-WC-om.

Vlasnici kamenoloma su u obavezi da izgrade taložni bazen. Čišćenje taložnika se vrši prema intenzitetu onečišćenja periodično, kako je definisano

ugovorom sa nadležnom firmom za ovu vrstu djelatnosti.

U slučaju bilo kakve havarije na drobiličnom postrojenju, rad na navedenim objektima se

mora obustaviti i izvršiti popravak.

Rješenjem Broj: 07-07-27-1212-2/05, Ministarstvo privrede, poduzetništva i poljoprivrede,

a na osnovu Zakona o vodama (Službene novine FBiH b roj 2/98), na zahtjev preduzeća

„Majdan Kuti“ doo Mostar za izdavanje vodoprivrednih uslova za izradu projektne

dokumentacije za kamenolom na lokalitetu označenom kao k.č.1076/1 k.o.Kuti Livač,

utvdilo je Vodoprivredne uslove za izradu pomenute dokumentacije, a za pribavljanje

vodoprivredne saglasnosti.

Vodoprivredni uslovi su:

- Investitor je dužan izraditi odgovarajuću projektnu dokumentaciju koja mora biti

usklađena sa Zakonom o rudarstvu i Zakonom o prostornom uređenju.



- Predvidjeti razdjelni sistem kanalizacije tj.odvojiti oborinske od sanitarnih odnosno

zauljenih i tehnoloških voda.

- Investitor je dužan odvodnju sanitarnih voda riješiti projektovanjem

vodonepropusne septičke jame, te istu locirati tako da je moguć pristup

autocisterni za njeno pražnjenje.

- Za slučaj projektovanja individualnih uređaja za prečišćavanje otpadnih fekalnih

voda, kvalitet otpadne vode prije disponiranja treba uskladiti sa Uredbom o

klasifikaciji voda i voda obalnog mora (Službene novine SR BiH broj: 19/80),

Uredbom o kategorizaciji vodotoka (Sl.novine SR BiH broj:42/67) i Pravilnikom o

opasnim i štetnim materijama koje se ne smiju unositi u vodu.

- Za tehnološke otpadne vode koje nastaju usljed tehnološkog procesa potrebno je

prije ispuštanja u recipijent predvidjeti taložnike odgovarajućeg kapaciteta.

9.5. ZAŠTITA TLA

Istražnim radovima, a i eksploatacijom dolomita i krečnjaka na PK-kamenolomu „Zukulja“

izvršit će skrnavljenje prirodnog stanja zemlje samo u obimu neophodnom za odvijanje

tehnološkog procesa.

Negativni uticaj na tlo uključuju onečišćenje tla otpadnim vodama, otpadom mineralne

sirovine, jalovinom, energentima, mazivima, te sabijanje tla teškom mehanizaciom, a sve

ih je moguće izbjeći ili smanjiti na najmanju moguću mjeru pravilnim planiranjem i

provedbom tehnološkog procesa.

Razlijevanje goriva i maziva po tlu se mora spriječiti na svaki način, jer je isto potpuno

neopravdano i opasno.

Zaštita tla u okolišu od djelovanja agresivne i mineralne prašine koja nastaje kao

nusprodukt primjenjene tehnologije, vršit će se planskim polijevanjem radnih površina

kopa i saobraćajnica i sakupljanjem prašine i zaštitom sakupljenih količina od rasturanja

po slobodnim prostorima.

Bez obzira što na predmetnom lokalitetu nema posebn o vrijednih biljnih vrsta, a uticaj na

tlo procjenjen kao neznatan, potrebno je primjeniti mjere za ublažavanje navedenog

uticaja. Nakon završene eksploatacije na ovom eksploatacionom području će se izvršiti

rekultivacija i revitalizacija oštećenog zemljišta i privođenje istog, a što treba definisati

Projektom rekultivacije PK-kamenoloma „Zukulja“.

9.6. MJERE ZA SMANJENJE ISPUSTA TEČNIH OTPADNIH MATERIJA

Pri akcidentalnim situacijama, kao što su curenje i li razbacivanje nafte iz ambalaže i

opasnostima od požara, dolazi do zagađenja životne sredine, odnosno čovjekova okoliša.

Tokom normalnog rada kamenoloma može doći do zagađenje životne sredine (tla i

podzemnih voda) usljed punjenja građevinskih i transportnih strojeva i vozila gorivom,

manipuliranja ili curenja zbog tehničke neispravnosti mehaničkih uređaja, odnosno nužnih

popravki, na prostoru s kojeg je moguća odvodnja.

Procjenjuje se da je mogućnost zagađenje naftnim derivatima, uljima i mazivom na

predmetnom kamenolomu neznatna, uz pridržavanje dole navedenih mjera



zaštite/ublažavanja. Mogu će onečišćenje životne sredine u slučaju akcidenta, može doći

u slučaju izlijevanja većih količina nafte i ulja.

Mjere koje treba poduzimati da bi se smanjilo izlijevanje tečnih otpadnih materija:

· Snabdjevanje gorivom i mazivom nekih mašina i uređaja vrši se pomoću autocisterne

locirane na vodonepropusnom platou, (kamioni će se snabdjevati gorivom sa interne

pumpne stanice).

· Zauljene oborinske vode sa platoa dovesti do separatora ulja i masti.

· U slučaju eventualnog prolijevanja tečnih goriva i maziva potrebno je obezbijediti

dovoljne količine inertnog materijala (piljevina i sl.) ili sredstva za suho čišćenje tla od

masnoća (EKOPOR). Ove materije se moraju namjenski koristiti za sakupljanje eventualno

prosutih radnih tečnosti ili nekih hemikalija, a njihova lokacija se definiše tako da budu u

blizini mjesta koja su naročito osjetljiva i na kojima je vjerovatnoća prosipanja veća.

· Ulja i masti skladištiti u namjenskom skladištu izgrađenom na za to predviđenom

prostoru, uz obaveznu „tankanu“ i redovni prevoz otpada.

· Ambalažu od naftnih derivata i ostalih štetnih materija obavezno odlagati i sakupljati

u namjenski kontejner.

Sva otpadna ulja i filtere za ulje kontrolisano skupljati i privremeno skladištiti u

metalnim bačvama postavljenim u betonski zaštitni bazen, koji mora imati zapreminu veću

za 10% od zapremine metalne posude u koju se skuplja ovaj otpad.

Svaku zamjenu ulja u reduktorima ili hidrauličkom sistemima moraju se vršiti stručno i

pažljivo, pri čemu se staro ulje mora skupljati u metalne posude (najbolje po 200 l)

Separator koji će se nalaziti u sistemu odvođenja otpadnih voda kontrolisati u

redovnim rokovima, a njihovo zbrinjavanje vršiti na kon što postanu neupotrebljivi.

Kod periodične obuke i provjere znanja zaposlenika iz oblasti zaštite od požara

obavezno je da se svi zaposlenici dobro upoznaju sa pravilnim postupanjem sa rasutim

materijalom.

9.7. MJERE ZAŠTITE PRI MANIPULACIJI EKSPLOZIVNIM SREDSTVIMA

Pod pojmom manipulacija sa eksplozivnim sredstvima podrazumijeva se:

- preuzimanje eksplozivnih sredstava od proizvođača,

- uskladištenje u glavno skladište, pomoćno skladište ili priru čno spremište

- čuvanje eksplozivnih sredstava

- prevoz i prenos u javnom saobraćaju i na kopu,

- istovar i manipulacija na radilištu,

- uništavanje zatajenih ili neupotrebljenih eksplo zivnih sredstava.

Mjere sigurnosti kod gore navedenih operacija moraju biti obrađene u Uputstvu tehničkog

rukovodioca i usklađene sa Propisima o mjerama zaštite pri rukovanju eksplozivnim

sredstvima i miniranju u rudarstvu.



Najvažnije mjere pri manipulaciji na koje treba obratiti izuzetnu pažnju su:

- vozilo namjenjeno za prevoz eksploziva mora se održavati u ispravnom stanju i biti

snabdjeveno svim potrebnim alatima i protupožarnim sredstvima,

- pratilac eksploziva mora biti takođe vozač, koji je obučen u rukovanju eksplozivnim

sredstvima i rukovanju sredstvima za gašenje eventualno nastalog požara na vozilu,

- vozilo opterećivati samo do 2/3 nazivne vrijednosti njegove nosivosti,

- inicijatore eksplozije ne prevoziti zajedno sa eksplozivom,

- utovar, istovar i uskladištenje mogu vršiti samo lica koja su obučena za izvođenje tih

poslova i upoznata sa svim izvorima i vrstama opasnosti koje nepravilan rad može

prouzrokovati.

Prilikom rada na minskom polju treba znati pravila, kojim se podiže sigurnost na viši nivo,

a to su:

- eksploziv za minsko polje raspoređuje se po bušotinama prema proračunatim

količinama za svaku minsku bušotinu (prema skici minskog polja),

- u slučaju nevremena i pri atmosferskom elektropražnjenju, gustoj magli, rad na

punjenju minskih bušotina ne smije se obavljati,

- rukovodilac miniranja mora tačno da definiše dužnosti svakog pojedinca u radnoj

grupi, kako bi se rad bez žurbe pravilno odvijao.

- Istovremeno mora se odrediti siguran zaklon za radnike i to van opasne zone

miniranja.

- miniranje (aktiviranje minskog polja) izvoditi po mogućnosti stalno u isto doba dana,

osim ako tehnički rukovodilac drukčije ne odredi,

- pregled radilišta poslije miniranja obavlja rukovalac miniranja ili palioc mina sa

poslovođom smjene,

- u slučaju zatajenih mina dužni su postupiti prema Uputstvu tehničkog rukovodioca za

slučajeve uništavanja neeksplodiranih minskih punjenja.

9.8. ZAŠTITA FLORE I FAUNE

Značajne izmjene vegetacijskog pokrova na širem području mijenjaju mikroklimu na

području oko lokaliteta. Na smanjenje neželjenih efekata može se uticati što ranijim

započinjanjem procesa biološke rekultivacije, unošenjem u prostor drugih pejzažnih

elemenata kojima se uticaj od promjene kompenzira (uglavnom sadnja zaštitnih pojasa

vegetacije i sl.). Uticaj na floru, zavisno o konačnoj namjeni eksploatacionog prostora,

može biti privremen ili trajan. Bez obzira je li konačna namjena vraćanje prostora u stanje

što bliže prvobitnom prirodnom stanju ili privođenje nekoj novoj namjeni, treba što prije

započeti sa biološkom rekultivacijom, u dijelu u kojem je vegetacija predviđena konačnim

rješenjem. Preporu čuje se sadnja drvenastih, žbunastih i drugih hortik ulturnih sadnica i

authotonih biljnih vrsta, ne samo zbog očuvanja prirodnog izgleda krajolika, nego i zbog

očuvanja životinjskih staništa koja su u velikoj mjeri povezana sa biljnim zajednicama.

Uticaj na floru predmetnog područja potrebno je smanjiti sljedećim mjerama zaštite:

- Odrediti puteve kojima će se kretati mehanizacija. Ti putevi moraju biti locirani na

području eksploatacionog polja i unutar industrijskog kruga.



- Za vrijeme izvođenja radova zabranjuje se svaka sječa i oštećenje stabala izvan

područja eksploatacionog polja i industrijskog kruga.

- Sve radove na sječi šume i vađenju panjeva izvoditi uz prisustvo stručne osobe, koji

će brinuti o smjeru obaranja stabala.

- Zabranjeno je paliti vatru na otvorenim površinama.

- Zabranjeno je bacanje smeća i ispuštanje tekućeg otpada, nafte i naftnih derivata.

- Oko ruba visinskog dijela površinskog kopa poželjno je postaviti zaštitnu ogradu.

9.9. MJERE ZAŠTITE PEJZAŽNIH VRIJEDNOSTI

Obzirom da je već došlo do narušavanja pejzažnih karakteristika na području zahvata,

tokom planiranog perioda korištenja doći će do dodatnih uticaja na pejzaž koji će se

pojaviti zbog značajnih promjena u reljefu, sječe vegetacije, pozicioniranja potrebne

mehanizacije, stvaranja otpada i deponiranja materijala.

Mjere zaštite vizuelnih kvaliteta prostora potrebno je provoditi kontinuirano tokom

eksploatacije i nakon njenog završetka. Ciljevi zaštite pejzažnih vrijednosti ogledaju se u

sljedećem:

- Očuvanje i revitalizacija pejzažnih vrijednosti koja se odnosi na floru i faunu.

- Očuvanje i sanacija specifične vegetacije u njegovoj neposrednoj blizini.

- Očuvanje manje izdvojenih cjelina šuma.

Iz ovoga proizilaze i konkretne mjere zaštite:

- Ograničavanje korištenja prostora za eksploataciju mineralne sirovine na što manju

površinu, a što se osigurava optimalnim projektnim rješenjem.

- Korištenje minimalno potrebnih internih transportnih puteva.

- Redovno održavanje radnih površina i saobraćajnica unutar kopa-kamenoloma

- Sadnja zaštitnog zelenila uz rubove eksploatacionog polja, kao i uz pristupne

puteve.

- Tehničku i biološku rekultivaciju/sanaciju provoditi tokom eksploatacije.

- Očuvanje i zaštita postoje ćih, te podizanje manjih šumskih cjelina uz rub kopa-

kamenoloma.

Zaštita pejzažnih vrijednosti i uticaj na njegove pozitivne promjene postiže se

funkcionalnim i permanentnim održavanjem privlačnog izgleda svih objekata i postrojenja.

To se postiže postavljanjem reklama, natpisa, ukrasnih detalja, bojenjem konstrukcija

postrojenja. Boje koje se koriste moraju se uklopiti u ambijent okoliša.



9.10. UKLANJANJE OTPADNOG MATERIJALA

Pri proizvodnji korisne mineralne sirovine javlja se izvjesna količina čvrstog otpadnog

materijala jalovine tzv. škarta. Proces proizvodnje se vodi tako da se teži da količina škarta

bude što manja, budu ći da on predstavlja čisti gubitak pri proizvodnji.

Ostali otpad - smeće i ostali otpadni materijal sakupljati na za to propisano mjesto i u

odgovarajuće kontejnere i blagovremeno odvoziti na gradsku deponiju, a prema ugovoru

angažiranjem komunalnog preduzeća.

Sva otpadna ulja maziva kontrolisano sakupljati i privremeno skladištiti u metalnim

bačvama, te odvoziti na za to predviđene deponije.

9.11. REKULTIVACIJA

S obzirom da PK-kamenolom „Zukulja“ planira eksploataciju u periodu od 23 godine,

neophodno je kontinuirano sprovoditi mjere zaštite u toku eksploatacije navedenog ležišta

dolomita i krečnjaka, u cilju smanjenja negativnih uticaja na okoliš.

Nakon završetka eksploatacije i prerade tehničkog kamena dolomita i krečnjaka

neophodno je izvršiti sanaciju eksploatacionog polja, njegove okoline i drugih radnih

površina.

Sanacija se provodi u svrhu rekultivacije tog prostora i privođenja prvobitnoj namjeni,

shodno obavezama po osnovu odredbi članova 84-86 Zakona o rudarstvu (Sl.list R BiH,

broj 24/93) i Zakona o prostornom uređenju.

Mjere po završetku eksploatacije - rekultivacija

Rekultivacija oštećenog zemljišta, obuhvatit će tri faze:

Tehničku rekultivaciju (tehničko saniranje završnih kosina)

Biološku rekultivaciju (biološko saniranje završnih kosina)

Agrotehničku rekultivaciju

9.11.1. Tehnička rekultivacija

Tehnička rekultivacija, odnosno tehničko saniranje završnih kosina kamenoloma dovode

završne kosine u stabilno stanje, bez obrušavanja i klizanja terena, te se na taj način

ostvaruju uslovi za izvođenje biološke rekultivacije, odnosno saniranje zemljišta.

Pod tehničkom rekultivacijom podrazumjeva se:

- ravnanje i nivelisanje površine planuma vanjskog i unutrašnjeg odlagališta

- nanošenje humusmog sloja

- zaštita planuma od slivnih voda

- dovođenje završnih kosina PK u nagibe koji se budu planirali iz uslova

planirane rekultivacije



Ravnanje planuma najniže etaže kopa ima za cilj eliminisanje mikrodepresija kako ne bi

došlo do pojave akumulacije i zadržavanja vode na istim (stvaranje akimulacija vode u

manjim udubljenjima terena), te da bi se postigla što ravnija površina koja se može

obrađivati odgovarajućom poljoprivrednom mehanizacijom.

Osim ovih radova potrebno je pristupiti sadnji rastinja na kosinama etaža s ciljem

stabilizacije završnih etaža kopa i spriječavanja štetnih erozionih procesa. Nakon ravnanja

i nivelisanja platoa, potrebno je pristupiti nanošenju plodnog humusnog sloja zemljišta,

debljine oko 30 cm.

Kao humusni sloj za buduću rekultivaciju treba koristiti pokriveni materijal rudnog ležišta i

to onih kvalitetnijih njegovih dijelova, koja ima povoljnu reakciju i povoljan sadržaj

humusa, a što se dokazuje hemijskim analizama zemljišta.

Zaštita planuma od slivnih voda provodi se u cilju zaštite od viška vode, izradom obodnih

kanala po rubu planuma odgovarajućih dimenzija (širina kanala na dnu 0,5 m, širina u vrhu

0,8 m i dubina kanala 0,7 m).

Površinski kopovi kao i kamenolomi u tehničkim parametrima eksploatacije i razvoja

objekta sadrže i elemente tehničke rekultivacije (elementi radnih i završnih etaža, visina,

nagib i širina etaža), koji su veoma slični terasama kod tehničkog uređenja zemljišta.

9.11.2. Agrotehnička rekultivacija

U fazi agrotehničke rekultivacije koja slijedi odmah iza tehničke faze preduzimaju se

sljedeće mjere:

- fosfatizacija i kalizacija

- humizacija i

- oranje i mješanje dubljeg sloja sa površinskim

Fosfatizacija i kalizacija preduzima se zbog niskog sadržaja fosfora, a sprovodi se

unošenjem fosfatnih gnojiva koja pored fosfora sadrže i azot. Humizacija tla povećava se

unošenjem stajnjaka i zelenog gnojiva. Količina stajnog gnojiva kojeg je potrebno unijeti u

prvoj godini rekultivacije je 2-3 vagona po jednom hektaru.

9.11.3. Biološka faza rekultivacije

Osnovni princip biološke sanacije je stvaranje supstrata koji će permanentno omogućiti

opstanak biljkama. To podrazumijeva osiguranje minimalnih vegetacijskih uslova, što

podrazumijeva osiguranje biljke vodom, vazduhom i hranjivim materijalom.

MJERE ZAŠTITE OD NEGATIVNOG UTICAJA NA LOKALNO STANOVNIŠTVO

Zaposjedanje prostora ima više okolinskih aspekata, među ostalim: uništavanje ili

značajno oštećenje zatečenih, ali i drugih, s njima povezanih eko-sistema i gubitak

zemljišta za druge privredne namjene. Konflikt u pogledu zahtjeva za korištenjem prostora,

započinje se razriješavati na relaciji zaštita prirode i zaštita okoliša.

Primjenom svih mjera zaštite vode, vazduha i tla, zaštiti će se i zdravstveno stanje

lokalnog stanovništva od svih negativnih uticaja predmetnog kamenoloma.

Provođenjem predloženih mjera za zaštitu od prašine, uzimajući broj vjetrovitih dana u

godini kada se ta prašina diže, kada ono nije zaštićeno „vodenim ogledalom“ ili navlaženo



sistemom prskanja, uticaji prašine na stanovništvo lokalnu floru i faunu, neće biti

značajnije izražen.

Nerasipanjem materijala po okolnim putevima tokom eksploatacije i upotrebom tehnički

ispravne mehanizacije minimizirat će se uticaji na lokalno stanovništvo.

Predmetni kamenolom će proizvoditi i određene psihološke uticaje na lokalno

stanovništvo. U cilju ublažavanja tih uticaja neophodno je putem različitih medijskih oblika

o djelovanju kamenoloma informisati stanovništvo na lokalnom nivou.

Takođe je potrebno osnovati informacioni centar zaštite okoliša (eko IC) u cilju

transparentnosti rada preduzeća.

Zadatak IC –a je sljedeći:

o pratiti i kontrolirati sve radnje u zaštiti okoliša,

o pohranjivati sve podatke dobivene mjerenjima i analizama ili radnjama, o izvještavati o

stanju okoliša,

o obavještavati javnost o stanju okoliša,

o vršiti edukaciju.

Imajući u vidu prethodno analizirane uticaje, kao i konkretne lokacijske uslove moguće je

izvesti sljedeće zaključke:

Eksploatacija i prerada neće značajnije uticati na: pogoršanje uslova života, fenomene

budućeg razvoja i raseljavanja zbog mogućih negativnih posljedica, zbog postojanja na

tom prostoru već eksploatisanih sličnih kamenoloma sa svojim utjecajima, lokalno

stanovništvo se već prilagodilo utjecajima ove prirode.

Imajući u vidu sve iznesene činjenice može se zaključiti da zdravstvena i socijalna

problematika neće biti značajnje izražena nad stanovništvom šireg područja.

S obzirom na prethodnu kvantifikaciju svih relevantnih uticaja (zagađenje zraka, zagađenje

vode i tla) može se konstatovati da ve će zdravstvene posljedice u odnosu na populaciju

stanovnika neće biti prisutne.

Kako na psihološki uticaj lokalnog stanovništva djeluju sve aktivnosti na području zahvata,

na temelju kvantificiranja tih uticaja ocjenjuje se da negativan uticaj na lokalno

stanovništvo neće biti značajan.



10.OPIS MJERA SA SPRIJEČAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA IZ OTPADA KOJI PRODUKUJE POSTROJENJE

Nastajanje otpada treba svesti na najmanju moguću mjeru a nastale količine zbrinjavati na

adekvatan način tako da se ne stvara dodatno opterećenje okoliša. Operator je sukladno

odredbama Zakona o zaštiti okoliša (SN F BiH broj 33/03) izradio Plan upravljanja

otpadom (Prilog 5) a tamo je i prikazan detaljan opis mjera za sprječavanje proizvodnje

otpada koje uzrokuje zahvat.

Planom upravljanja otpadom planirane su mjere koje se odnose na smanjivanje količina

otpada koji se odlaže i to u određenim vremenskim rokovima. Kako bi se umanjile količine

otpada potrebno je uraditi slijedeće:

1. Radni prostor urediti tako da se smještaj i kretanje vozila i mehanizacije odvija

strogo u funkciji same lokacije.

2. Ulja i maziva i ostale tečne tvari koje će se koristiti potrebno je čuvati u zatvorenim

posudama smještenim na sigurnom mjestu po mogućnosti u nepropusnoj posudi

koja je uz to i natkrivena. Potrebno je što preciznije planirati količine tečnosti koja će

se koristiti.

3. U slučaju nenamjernog istjecanja kontaminirano tlo će trebati ili očistiti ili skloniti na

odgovarajuću lokaciju sa koje će se pokupiti i odvesti u dalji proces. Takav otpad će

preuzeti ovlašteno poduzeće za odvoz opasnog otpada.

4. Sav građevinski otpad treba odmah prikupljati i deponirati na okolišno prihvatljiv

način prije odvoženja sa lokacije.

5. Razvrstati otpad na mjestu nastanka prilikom rada.

6. Obilježiti mjesta za trenutno/privremeno odlaganje pojedinih vrsta otpada prilikom

rada (pijesak, ostaci asfalta, drvene daske, i slično).

7. Napraviti instrukcije za postupanje sa pojedinim vrstama otpada.

8. Potpisati ugovor sa ovlaštenim poduzećem za preuzimanje i tretman opasnog

otpada.

Prilikom proizvodnje nastat će izvjesna količina čvrstog otpadnog materijala jalovine tzv. škarta.

Također je važno da odgovorna osoba uradi evidencijske liste. Na taj način će se moći

pratiti vrsta nastalog otpada, količine otpada i imat će informaciju koja je firma preuzela

određenu vrstu otpada.



11.OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAĐIVANJA S OSNOVNIM OBVEZAMA OPERATORA, POSEBICE MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA

Operator pogona i postrojenja dužan je osigurati realiziranje poslova iz oblasti zaštite

okoliša, u skladu sa potrebama koje proizlaze iz Okolišne dozvole, vodnih akata i okolišnih

propisa.

U okviru ovih poslova će se organizirati vršenje okolišnog i tehnološkog monitoringa u cilju

kontrole emisija o utjecaju na okoliš, te primjene mjera zaštite okoliša.

Na osnovu rezultata monitoringa vršit će se analize i poduzimati potrebne radnje u slučaju

prekoračenja emisija i pojave negativnih utjecaja i incidentnih situacija.

Osoba zadužena za poslove zaštite okoliša i upravljanje otpadom će provoditi slijedeće

aktivnosti:

- vršiti mjesečni nadzor u smislu kontrole primjene mjera zaštite okoliša

- organizirati izvršenje monitoring plana

- analizirati podatke dobivene okolišnim mjerenjima i po potrebi predlagati poduzimanje

korektivnih mjera

- izrađivati izvještaje za nadležna ministarstva i inspekciju te redovito izvještavati upravu

poduzeća o stanju primjene mjera zaštite okoliša

- vršiti edukaciju zaposlenika o primjeni mjera zaštite okoliša

- provoditi Plan o upravljanju otpadom

- voditi potrebne evidencije

- surađivati sa nadležnim ministarstvima i inspekcijom

Pored prethodno spomenutih mjera operator ima obvezu poduzeti i druge odgovarajuće

preventivne mjere kojima će se: umanjiti zagađenje, efikasnije koristiti energetske i

prirodne resurse, spriječiti moguće nesreće i ograničiti njihove posljedice te nakon

prestanka rada lokaciju dovesti u zadovoljavajuće stanje kako bi se izbjegla bilo kakva

zagađenja.



12.OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJE UNUTAR PODRUČJA I /ILI NJIHOV UTJECAJ

Monitoring emisija u zrak potrebno je provoditi u toku eksploatacije u skladu s odredbama

članka 13. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak i

Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (SN F BiH broj 12/05).

Monitoringom treba obuhvatiti slj.medije: buka, zrak, zemljište i voda.

Ispitivanje i ocjenjivanje kvaliteta ispuštene otpadne vode potrebno je provoditi u skladu sa

odredbama Uredbi o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav

javne kanalizacije (SN FBiH broj 101/15, 1/16).

Šira zakonska osnova za monitoring:

-Zakon o zaštititi okoliša (SN FBiH broj 33/03 i 38/09)

-Zakon o zaštiti zraka (SN FBiH broj 33/03 i 4/10)

-Zakon o Fondu za zaštitu okoliša (SN FBiH broj 33/03)

-Zakon o upravnom postupku (SN FBiH broj 2/98 i broj 48/99)

-Uredba o vrstama naknada i kriterija za obračun naknada za zagađivače zraka (SN FBiH

broj 66/11)

-Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja, te rokovima obračunavanja i plaćanja

naknada za zagađivače zraka (SN FBiH broj 79/11)

-Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih tvari u zrak (SN FBiH broj 9/14)

-Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih tvari u zrak (SN FBiH broj 12/05)

-Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (SN

FBiH broj 03/13)

-Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon

prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik (50/07)

-Pravilnik o emisiji isparivih organskih spojeva (SN FBiH broj 12/05)

-Zakon o vodama (SN FBiH broj 70/06)

-Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne

kanalizacije (SN FBiH broj 04/12)

-Zakon o zaštiti od buke (SN FBiH broj 110/12)

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/ZAKON%20O%20BUCI_bosanski_NACRT_9_2011.doc



12.1. METODOLOGIJA I VRSTE MJERENJA

Metodologija mjerenja će objediniti više vrsta mjerenja, laboratorijskih a naliza i procjena

temeljenih na mjerenjima.

Mjerenja će obuhvatiti sljedeće aspekte:

Kvalitet zraka

Emisije u zrak

Nivo buke

Kvalitet otpadnih voda

Kvalitet tla

Osnovna namjena planiranog monitoringa stanja okoliša jeste sagledavanje efekata

preventivnih i zaštitnih mjera i uvođenja neophodnih poboljšanja i ispravki. Monitoring

olakšava i omogućava adekvatno sprovođenje predloženih mjera prevencije i zaštite.

Monitoring kvaliteta zraka

Monitoring kvaliteta buke

Monitoring kvaliteta vode

Monitoring kvaliteta tla

U „Planu monitoringa“ moraju biti definirani sljedeći stavovi:

- Predmet monitoringa

- Parametar koji se posmatra

- Mjesto vršenja monitoringa

- Način vršenja monitoringa odabranog faktora/vrsta opreme za

monitoring

- Vrsta opreme za monitoring

- Vrijeme vršenja monitoringa (stalan ili privremen monitoring)

- Razlog zbog kojeg se vrši monitoring određenog parametra.

U cilju uspostavljanja kontinuiranog praćenja stanja okoliša na pogonu PK „Zukulja“, te

eventualnih negativnih uticaja koji se javljaju, potrebno je vršiti permanentan monitoring

životne sredine – okoliša, te poduzimati mjere zaštite, a sve u skladu sa odredbama

Zakona o zaštiti okoliša (Sl.novine FbiH br.33/03).

Uvođžđenjem permanentnog monitoringa, sistema izvještavanja, evidentiranja i analize

prikupljenih podataka, identifikacijom okolinskih uticaja i sprovođenjem mjera na

održavanju kvaliteta, doći će se do sistematskog upravljanja okolinskim rizicima.

12.2. MONITORING KVALITETA ZRAKA

Mjerenja emisija je potrebno vršiti najmanje za polutante koji su obavezni po Zakonu o

zaštiti zraka FBiH (Službeni list FBiH 33/03) za iz radu katastra emisija. Mjerenja kvaliteta

zraka na lokalitetu PK „Zukulja“ potrebno je uspost aviti na najmanje jednoj lokaciji uz sami

krug PK-kamenoloma i prema najbliže naseljenim kućama (naselje Kuti) i to kao kontrola



emisija, jednom u toku godine. Mjerenja treba provoditi automatskim uređajima koji imaju

mogućnost uzorkovanja velike gustine i automatske pohrane podataka.

Mjerenje kvaliteta zraka – potrebno je pratiti sljedeće parametre:

- Mjerenje koncentracije lebdećih čestica PM10 i taložne (sedimentacione) prašine.

Mjerenje meteoroloških parametara uz mjerenje kvalitete zraka:

- Smjer i brzina vjetra.

12.3. MONITORING BUKE

Ukupan broj mjernih mjesta bit će definisan tokom izvođenja mjerenja. Način mjerenja i

metodologija, moraju se prilagoditi lokaciji. Mjerenje je potrebno izvršiti samo za dnevnu

buku (pogon ne radi noću), svake treće godine.

12.4. MONITORING OTPADNE TEHNOLOŠKE VODE

Mjerenje koncentracije zagađujućih materija prema Pravilniku 50/07 treba vršiti četiri puta

godišnje metodom uzorkovanja. Mjerenja zagađenja otpadnih oborinskih voda potrebno je

vršiti uzimanjem uzorka vode prije prolaska kroz prostor eksploatacije i nakon prolaska

kroz eksploatacioni prostor. Ispitivanje voda uraditi prema Pravilniku 50/07.

Uz analitički monitoring kvaliteta tehnološke otpadne vode pot rebno je vršiti monitoring

pH, temperature, mutnoće, protoka i količine otopljenog kisika.

12.5. MONITORING KVALITETA TLA

Ispitivanje kvaliteta tla u blizini separacije treba vršiti svake tri godine metodom

uzorkovanja (uzimanje uzoraka tla-kompozita sa više mjesta oko kamenoloma).

12.6. OSTALE MJERE PLANIRANE ZA MONITORING

12.6.1. MONITORING PROIZVODNJE

Kontrola ulaznih sirovina i repromaterijala treba biti definisana procedurom preduzeća.

Preko ove procedure obezbjeđuje se nadzor nad sirovinama koje ulaze u proces

proizvodnje u skladu sa definisanim zahtjevima, kao i uspostavljanje metode kontrole.

Rezultati ovih aktivnosti se evidentiraju u Izvještajima ulazne kontrole. Provođenje ove

kontrole u nadležnosti je rukovodioca sektora, službi, odjeljenja ili pogona.

Opće mjere planirane za monitoring proizvodnje:

Obavezno je u zakonskim rokovima, obaviti redovni periodični pregled sredstava

sa aspekta primjena mjera zaštite na radu odnosno Zakona o zaštiti na radu.

Radove na proizvodnji dolomita i krečnjaka na kamenolomu raditi i

usmjeravati na osnovu rudarskog projekta, vodeći pri tome posebno računa o sigurnosti

zaposlenika, strojeva i oprema.

Svi zaposlenici moraju uz potpis biti zaduženi sa odgovarajućim upustvima za

radno mjesto na kome rade.



Svi novoprimljeni radnici prije stupanja na posao moraju biti zaduženi sa

odgovarajućim upustvima za rad i biti upoznati sa mjerama zaštite na radu i zaštite

od požara.

Sistem za obaranje prašine na postrojenju za preradu držati u ispravnom stanju i

upotrebljavati prema potrebi, a na mjestima gdje se stvara povećana zaprašenost

upotrebljavati zaštitne maske.

Obavezno obezbjediti da se u krugu radilišta nalazi najmanje jedno uredno

popunjeno sanduče prve pomoći u slučaju povrede zaposlenika.

Kod radova na miniranju primjenjivati sve propisane mjere zaštite, a posebno

obratiti pažnju na sljedeće:

- radove ne miniranju mogu obavljati samo za to osposobljeni radnici sa

položenim odgovarajućim ispitom.

- sredstva i alati koji se upotrebljavaju prilikom rada na ovim poslovima moraju

biti ispravni i sa odgovarajućim atestom ukoliko je potreban.

- shodno propisanim upustvima vršiti obezbjeđenje prilikom miniranja.

Uredno i na vrijeme voditi svu propisanu evidenciju vezanu za ovu vrstu posla.

Svi radnici koji vrše manipulacije sa eksplozivnim materijama moraju biti stručno

osposobljeni za te poslove i imati položen stručni ispit.

Obavezno vršiti redovne periodične preglede uslova radne sredine kao i

primjerene mjere tzv. zaštitu životne sredine.

U slučajevima kada je moguć kontakt sa opasnim ili štetnim materijama ili da se u

prilikom redovnih pregleda uslova radne sredine konstatuje povećan nivo buke,

prašine, vlage ili bioloških i hemijskih štetnosti, treba odrediti mjere kojima će se

određene štetnosti svesti na određenu prihvatljivu mjeru, ako se ne mogu u

potpunosti eliminisati.

Radnicima obezbjediti adekvatna sredstva za zaštitu disajnih organa, ruku,

lica, kože (zaštitne rukavice, zaštitna obuća i sl).

Preventivne mjere za zaštitu od požara podrazumjevaju obezbjeđivanje potrebnih

sredstava za početno gašenje odnosno lokakalizaciju požara, te obučavanje

radnika za stručno i bezbjedno rukovanje uređajima za gašenje požara.

Sva oprema i sredstva za gašenje požara moraju biti stalno pod kontrolom radnika

i kontrolisana od stane ovlaštenih servisa u periodima propisanih zakonom od

zaštite od požara.

Svaki eventualni akcident kao što su nekontrolisano curenje i rasipanja tekućina,

eksplozivnih materija i slične havarije, kao i požar, moraju biti odmah prijavljeni

najbližim vatrogasnim jedinicama, centru civilne zaštite, policijskoj upravi,

nadležnom inspektoru i rukovodno nadzornom osoblju preduzeća.



12.6.2. MONITORING NASTANKA OTPADA

Odvoz otpada vrše ovlaštene komunalne službe, s kojim preudzeće ima potpisan ugovor.

Za skupljanje otpada na ovom pogonu moraju se izraditi radna uputstva koja se temelje na

postupku skupljanja otpada, otpadnih ulja i masti i drugog otpada Otpad je potrebno

skupljati u za to namjenjene kontejnere (neopasni otpad) i bačve (otpadna ulja - opasni

otpad).

Namjena sistemskog postupka o upravljanju s otpadom je pravilno gospodarenje s

otpadom uz poštivanje zakonom propisanih zahtjeva za upravljanje s otpadom: Potrebno

je uspostaviti sistem za spriječavanje i smanjenje nastajanja otpada i njegovog šte tnog

uticaja na okolinu, biljni i životinjski svijet kao i prevoz, preradu otpada, uključujući kontrolu

upravljanja prema okolinskim zahtjevima. Navedeni otpad je zabranjeno odlagati i izlijevati

u površinske vode ili izlijevati na tlo.

12.6.3. MONITORING EMISIJA

Predstavnik rukovodstva preduzeća i inžinjer zaštite na radu pokreću aktivnosti na

angažovanju Institucije koja će izvršiti provjeru svih emisija u zrak, vodu i tlo.

Nakon dobivanja Izvještaja, o rezultatima mjerenja, u slučaju odstupanja od dozvoljenih

graničnih vrijednosti predstavnik rukovodstva ili inžinjer zaštite na radu izvještava o tome

generalnog direktora i s njim poduzima mjere za poboljšanje.

Predstavnik rukovodstva pokreće jedanput godišnje ili prema prijedlogu datom u ovoj

Studiji aktivnost za angažovanje Institucije koja će odrediti koliki je stepen zagađenosti

ispuštene otpadne vode tj. EBS-ekvivalentni broj stanovnika i fizičko-hemijsku analizu

otpadne vode koja se ispušta u obližnji recipijent.

Inžinjer pogona održavanja vrši analizu vrste, količine po vrstama otpada i odvoza otpada

o čemu obavještava predstavnika rukovodstva. Tako se stiče uvid za planiranje tačnog

datuma odvoza otpada od strane ovlaštene firme za odvoz svih vrsta otpada po

kategorijama.

Mjerenje buke unutar pogona je aktivnost koju poduzima i organizuje inžinjer zaštite na

radu angažovanjem odgovarajuće institucije.

Mjerenje buke van objekta po zakonskim zahtjevima organizuje predstavnik rukovodstva

preduzeća u saradnji sa inžinjerom zaštite na radu.

Na osnovu potrošnje sirovina, potrošnje energenata i goriva (nafta, ulja i masti, električne

energije) izračunava se emisija CO2 u zato pripremljenim tabelama.

Kontinuirano praćenje prašine na lokalitetu kamenoloma i separacije, a rezultati mjerenja

koncentracija dostavljaju se Federalnom ministarstvu okoliša i turizma jednom godišnje.

Svi odvodni šahtovi (taložnice) treba pregledati i kontrolisati svakih petnaest dana i po

potrebi čistiti mehaničkim putem.

U slučaju da izmjerene vrijednosti prema bilo kojoj od navedenih aktivnosti prekorače

Zakonom dozvoljene granične vrijednosti, predstavnik rukovodstva obavještava

generalnog direktora, te zajedno prave prijedlog za poduzimanje mjera kojima će

odstupanja biti eliminisana.



12.7. PRIJEDLOG MONITORING PLANA

Vrijeme i

Razlog zbog

Parametri

čega se vrši

Predmet Mjesto vršenja način

koji se monitoring ROKOVI monitoringa monitoringa vršenja

posmatraju određenog

monitoringa

parametra

U okviru i van Jednom u

granica Utvrditi stvarni

toku

Koncentracija eksploatacionog

uticaj Jednom u

kalendarske Kvalitet prašine i polja i pogona eksploatacije toku

godine po zraka štetnih prerade, te dolomita kalendarske

definisanoj polutanata najbliže i krečnjaka na godine

metodologiji naseljenog okoliš

mjerenja

objekta

Samo u Jedan

slučaju

Utvrđivanje uzorak u

Fizičko

akcidentalnih stepena i vrste toku

hemijski U blizini situacija- eventualne kalendarske

parametri eksploatacionog izlijevanja kontaminiranosti Kvalitet tla godine ako

(teški metali, polja i naftnih

zemljišta, bi došlo do

mineralna separacije derivata ili poduzimanje akcidenta

ulja)

opasnih i adekvatnih (razlijevanja

štetnih

zaštitnih mjera nafte)

materija

Fizičko Na izlazu iz Određivanje

hemijski i separatora

Jednom u uticaja efluenta Jedan biološki

toku na recipijent; uzorak u



Kvalitet parametri

Na izlazu iz kalendarske projektovanje toku

vode (osnovni „taložnog godine po sistema za kalendarske

pokazatelji bazena“ jedan uzorak tretman otpadne godine

kvaliteta vode

vode)

Na pogonima kamenoloma

Jednom

(na referentnoj

Da se utvrdi

u toku Jedno udaljenosti od stvarni uticaj

kalendarske mjerenje u Ukupni mehanizovane intenziteta buke

Nivo buke godine po toku nivo buke opreme i na radnike

definisanoj kalendarske drobiličnog eksponirane u

metodologiji godine postrojenja) i prostoru rada

mjerenja

kod najbližeg

naselja Kuti

O realiziranju monitoringa i mjerama zaštite zraka za vrijeme rada asfaltne baze mora se

voditi propisana evidencija.

12.7. IZVJEŠTAVANJE O MONITORINGU

Obveza operatera je izvještavati Federalno ministarstvo okoliša i turizma o prikupljenim

podacima na način kako je to propisano odredbama Poglavlja IV Pravilnika o registrima

postrojenja i zagađivanjima („Sl. novine Federacije BiH“, broj: 82/07). Izvještaji trebaju biti

poslani najkasnije do 30.06. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja.

Operator je dužan bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja značajno utiče na

okoliš.



13. OPIS PREDVIĐENIH ALTERNATIVNIH RJEŠENJA

Pod alternativnim rješenjima, u smislu Zakona o zaštiti okoliša FBiH (2003. godine)

podrazumijevaju se rješenja koja na isti ili sli čan način zadovoljavaju društvene i

ekonomske potrebe, kao i osnovno rješenje. Pogodno je alternativna rješenja tražiti na

principima održivog razvoja.

Za eksploataciju mineralne sirovine, nema alternativnog rješenja dislokacije postrojenja,

jer je lokacija određena samim ležištem sirovine. Najčešća potreba iznalaženja

alternativnog rješenja kod ovakvih postrojenja odnosi se na transportni koridor, kada to

zahtijevaju postojeći uslovi transporta ili značajni negativni uticaji.

Na osnovu svih prethodno datih analiza, sprovođenjem svih gore datih mjera zaštite

okoliša, može se obezbijediti odgovarajući stepen zadovoljenja potrebnih normi, propisa i

standarda vezanih za uticaje ovakvih postrojenja na okoliš.

Stoga kao jedina alternativa prihvatljivosti analiziranih zahvata u bliskom vremenskom

periodu, ostaje rješenje provođenje svih datih mjera zaštite i dovođenje uticaja

eksploatacije i prerade na PK-kamneolomu “Zukulja” na prihvatljivu mjeru za okolno

stanovništvo i okoliš.

PRIJEDLOG NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ZAHVATA S OBRAZLOŽENJEM

Način eksploatacije na predmetnom kamenolomu prilagođen je situaciji na terenu. Iz tog

razloga može se utvrditi da je opisana varijanta za hvata optimalno rješenje za planirani

zahvat.

OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA

U vezi pretpostavljenih mogućih uticaja eksploatacije i prerade dolomita i krečnjaka na

okolinu, može se utvrditi da su isti svedeni na minimum već samim odabirom lokacije

zahvata.

U blizini lokacije zahvata nisu registrirana zaštićena područja i objekti prirodne i kulturne

baštine, da u blizini nema prirodnih ili akumulacijskih jezera, rijeka ili slično. Pored

navedenog treba napomenuti da u procesu eksploatacije dolomita i krečnjake na

kamneolomu “Zukulja” ipak u određenoj mjeri dolazi do štetnog uticaja na okoliš.

Osim tekuće i trajne izmjene prirodne forme okoliša, tehnološki proces eksploatacije

stvara i prenosi dodatne štetne utjecaje na okolinu kao što su:

· uticaj na krajolik, značajno se mijenja reljef,

· uticaj na prirodu, uništava se biljni pokriv, pedološki profil, staništa životinja itd.

· uticaj na vazduh, povećava se količina prašine u vazduhu do prekograničnih

vrijednosti,

· uticaj na vodu,

· uticaj na buku,

Glavne djelatnosti s negativnim uticajem su:

rad mehanizovane opreme, miniranje, rad drobiličnog postrojenja (stvara se buka, prašina,

šire udarni seizmički talasi, odbacuje sitna frakcija kamena u okoliš), deponovanje (uređaji

stvaraju buku, prašinu, ako se koristi voda smanjeno je zaprašivanje, ali se povećava

zamuljivanje i ispiranje u podzemne tokove vode), prevoz (buka, prašina, gasovi).



Ovim Zahtjevom su sagledani mogući uticaji predmetnog postrojenja na okoliš tokom

njegove eksplotacije. Obzirom da slična postrojena funkcionišu već duži niz godina, a

svođenjem uticaja na okoliš na prihvatljivu mjeru, rad predmetnih postrojenja može da ima

razvojnu perspektivu na datom području.



14.NETEHNIČKI REZIME – PK-Kamenolom Zukulja

Ležište dolomita i krečnjaka, PK-kamenolom „Zukulja“ udaljen je oko 16 km sjeverno od


magistralni put M -17 Mostar – Sarajevo. Nalazi se na padini koja pada ka Bijelom polju,

odnosno rijeci Neretvi. Predmetni lokalitet pripada području grada Mostara, lokalitet Kuti

Livač, gradsko područje Mostar Sjever, Grad Mostar, označen kao k.č.99/1, katastarska

općina Kutilivač.

U neposrednoj blizini lokaliteta nije ustanovljeno postojanje infrastrukturnih objekata

(elektroenegetskih, vodoprivrednih, komunikacijskih i dr.), niti postojanje objekata koji bi

predstavljali materijalne ostatke eventualnog kulturno-historijskog naslijeđa. Najbliže

naselje Kuti nalazi se na udaljenosti 700 m od ležišta.

Uspostavljanje tehnološkog procesa eksploatacije i prerade tehničkog kamena krečnjaka,

na lokalitetu „Zukulja“ kod Mostara, ima tehničko-tehnološka, ekonomska, opće društvena

i ekološka opravdanja, ukoliko se blagovremeno primjene opće poznate, savremene mjera

zaštite životnog okoliša. Primjenom pomenutih mjera zaštite svi štetni uticaji mogu se

svesti u dozvoljene granice i držati pod kontrolom.

Planirana godišnja proizvodnja na PK-kamenolomu „Zukulja“ iznosi 30.000 m³ čvrste

mase. Eksploatacija dolomita i krečnjaka će se vršiti prema Glavnom rudarskom projektu.

Elaboratom o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi tehničkog građevinskog

kamena u ležištu krečnjaka i dolomita „Zukulja“ kod Mostara (sa stanjem

31.12.2010.godine), a koji je urađen u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji i kategorizaciji

rezervi čvrstih mineralnih sirovina i vođenje evidencije o njima (Sl.list R BiH br.16/93),

izvršena je klasifikacija, kategorizacija i obračun rezervi, izračunata vrijednosna ocjena

ležišta i dat prijedlog obračunatih rezervi, koje su priznate od strane Federalnog

ministarstva energetike, rudarstva i industrije u pogledu obračunatih količina,

kategorizacije, kvaliteta i mogućnosti primjene mineralne sirovine (Rješenje Up/I br oj: 07-

04-20-124-12/11.

Kamenolom će raditi cijele godine osim u izuzetno nepovoljnim zimskim vremenskim

uslovima (u prosjeku 10 mjeseci godišnje).

Eksploatacija (dobivanje) dolomita i krečnjaka će se vršiti miniranjem sa privrednim

eksplozivima. Za postizanje planiranog kapaciteta (30.000 m3 č.m) miniranja će se

obavljati 1 puta mjesečno sa cca 1676 kg eksploziva, a što je ukupno 10 miniranja tokom

godine. Miniranje će obavljati treća lica, odnosno preduzeća koja su registrirana za

izvođenje tih radova.

Prije svakog miniranja stanovništvo lokalne zajednice (najbliže kuće) mora biti

obaviješteno o namjeri izvođenja minerskih radova. Obavještavanje ide preko MZ.

U proizvodnji će se koristiti određen broj rudarske opreme, transportnih sredstava i

mobilno drobilično postrojenje za preradu i klasiranje dolomita i krečnjaka. Navedena

oprema koristit će dizel - gorivo D-2.

U blizini predmetne lokacije ne postoje izvorišta vode na koje bi eventualno radovi

eksploatacije i prerade dolomita i krečnjaka mogli imati negativan uticaj.

Rješenjem o vodoprivednim uslovima (Rješenje broj: 07-07-27-1212-2/05) naložena je

izrada Investiciono-tehničke dokumentacije kojom će se predvidjeti odgovarajuće mjere da



predmetnim radovima, za koje se utvrđuju vodoprivredni uslovi, ne dođe do štete ili

nepovoljnih posljedica za vodoprivredne interese.

Pomenutim projektima dati će se rješenje prikupljanja, odvodnje i tretmana otpadnih

površinskih (oborinskih) voda (izgradnjom taložnog bazena) koje nastaju na parking

površinama, pralištima, radnim platoima i separaciji. Prikupljanje, odvodnja i tretman

zauljenih voda sa prostora na kojima se vrši pranje i čišćenje radnih mašina, skladišta

maziva i ulja, koje su opterećene suspendovanim materijama, mastima i uljem trebaju se

odvojenim sistemom odvesti do separatora ulja i masti, odgovarajućeg kapaciteta.

Emisije mineralne prašine u radnoj i životnoj sredini nastaju prilikom bušenja, miniranja,

utovara-istovara, transporta i separisanja sa fazama drobljenja, mljevenja i prosijavanja,

kao i usljed vjetrovitosti u području kamenoloma. Trajanje procesa je u funkciji trajanja

procesa rada pojedinih tehnoloških operacija.

Određeni procenat lebdećih čestica većih dimenzija talože se u krugu eksploatacionog

polja. Nivo respirabilne i ukupne mineralne prašine, koja se eventualno izdvaja u fazi rada

tehnološkog procesa prerade može preći maksimalno dozvoljene vrijednosti koncentracija,

te je neophodno provođenje dopunskih mjera zaštite (ugradnja vodenih mlaz nica) kako bi

se iste svele u maksimalno dozvoljene koncentracije.

Emisije gasova od miniranja na PK-kamenolomu „Zukulja“, srazmjerna je količini utrošenih

eksploziva. Obzirom da su miniranja periodično (1 puta mjesečno), izdvojeni gasovi se

brzo razrijeđuju.

Koncentracije gasova, para, aerosola i prašine, nastali bušenjem i miniranjem, kao i radom

mehanizovane opreme, a uzevši u obzir projektovani kapacitet, vrstu i količinu opreme,

neće biti značajne i uglavnom će se razblaživati i svoditi ispod maksimalno dozvoljenih

koncentracija u samom eksploatacionom polju.

Buka je povremena i uglavnom u prihvatljivim okvirima, izuzev miniranja, što ne može

predstavljati ometajuću funkciju odvijanja normalnog života u okolišu, jer se miniranje

izvodi samo u toku dana u najavljeno vrijeme, te sa ograničenim količinama eksplozivne

materije.

Nivo buke koji nastaje tom prilikom potpuno se smanjuje do objekata u gravitirajućoj

urbanoj sredini, zbog udaljenosti kamenoloma od naselja.

Buka koju stvaraju postrojenja preduzeća imaju uticaj samo na zaposlene radnike, što se

može eliminisati korištenjem ličnih sredstava za zaštitu sluha radnika raspoređenih na

ugrožena radna mjesta.

Manipulacija gorivom i mazivom mora se obavljati na predviđenom nepropusnom i

natkrivenom platou.

Svako veće nekontrolisano razlijevanje nafte odgovorna osoba kamenoloma dužna je

prijaviti nadležnoj inspekciji.

Uticaj na biljni svijet vezan je uz ogolišavanje prostora eksploatacije. Uticaj na životinjski

svijet biti će mali.

U okruženju kamenoloma, odnosno u zoni štetnih uticaja, ne postoji nikakav zaštićeni

prirodni prostor, koji bi se morao čuvati na poseban način ili kojim bi se morala posvetiti

posebna pažnja u cilju zaštite od oštećenja.

Zagađivanje okoline usljed buke i prašine, kao i seizmičkih uticaja usljed miniranja,

moguće je svesti u granice propisanih dozvoljenih veličina.



I u daljem radu Investitor je dužan sprovoditi potrebna ispitivanja i monitoring (mjerenja) u

svim fazama tehnološkog procesa dobivanja i prerade krečnjaka, u cilju utvrđivanja

uticaja rada ovog preduzeća na okoliš i zaposlene radnike.

Tabela 8.1. - Pregled aktivnosti, mogući uticaji na okoliš i mjere ublažavanja

Aktivnost Mogući uticaj na okoliš

Mjere ublažavanja (mjere,

tehnologija, tehnika)

Generisanje buke u Smetanje zaposlenicima, - Korištenje prigušivača koji će

toku rada postrojenja obližnjim naseljima i fauni smanjiti buku na max. 75 dB(A)

- Korištenje hauba za prigušivanje

zvuka

- Redovno mjerenje buke unutar

postrojenja i u obližnjim

naseljima (monitoring intenziteta

buke).

- Isključivanje dodatnih izvora

buke

- Korištenje zaštitne opreme

- Zaštitni zeleni pojas u

višespratnim zasadima

Generisanje prašine i Zagađenje zraka - Korištenje prskalica na

emisija iz postrojenja presipnim mjestima drobiličnog

postrojenja.

- Vlaženje terena na utovarno

transportnom platou i platou

drobilice, natročito u sušnom

periodu.

- Korištenje novije opreme i

vozila

- Asfaltiranje makadamskih

puteva i korištenje primjerene

brzine u vožnji kamiona i

cisterni

- Mjerenje nultog stanja i redovno

mjerenje kvalitete zraka

Generisanje

Narušavanje kvaliteta

voda - Zauljene otpadne vode se vode

zauljenih voda i tla na lokaciji ispuštanja na separator

Generisanje

otpadnih

Narušavanje kvaliteta

voda - Otpadne sanitarne vode se



sanitarnih voda na lokaciji ispuštanja sakupljaju u septičkoj jami i

prema potrebi se prazne od

ovlaštenog lica

Upravljanje Narušavanje estetskog - Organizovano odvođenje putem

oborinskim vodama izgleda, sapiranje sistema za prikupljanje

materijala u vodotokove i oborinskih voda, izgradnja

prouzrokobanje erozije taložnog bazena tj. pre čiš ćavanje

putem taložnika

Generisanje otpada Narušavanje estetskog - Otpad se odlaže na određena

izgleda okoliša, mjesta

zagađivanje tla, - Komunalni otpad i bezopasni

vodotokova i podzemnih otpad se predaje ovlaštenom

voda komunalnom preduzeću

- Sav otpad koji se može ponovo

iskoristiti se reciklira unutar

postrojenja

- Zabranjeno je spaljivanje na

otvorenom

Građevinski radovi i Narušavanje estetskog - Privremeno odlaganje slojeva tla

uklanjanje slojeva tla izgleda okoliša, na određeno i zašti ćeno

zagađivanje tla, odlagalište

vodotokova i podzemnih - Ponovno korištenje slojeva tla

voda iskopanih u toku izgradnje,

posebno u procesu obnove terena

nakon zatvaranja

Generisanje

otpadnih Narušavanje kvaliteta tla, - Vozila se održavaju na

ulja i zauljenih voda podzemnih i površinskih vodonepropusnoj podlozi odakle

pri održavanju vozila voda se otpadne vode organizovano

i mašina sakupljaju i vode u separator

- Otpadna ulja se sakupljaju i

predaju ovlaštenim licima

Uništavanje flore u Narušavanje autohtone - Zabranjena je sječa van zone

toku izgradnje flore izgradnje

- Zona izgradnje ne obuhvata

zaštićena područja i/ili endemske

vrste biljaka.



PRILOZI

1. Urbanistička saglasnost



Okolinska dozvola br.: UPI-05/2-23-11-94/13 FM



Izvod iz Prostornog plana



Kopija katastarskog plana



Zahtjev za izdavanje prethodne vodne suglasnosti

zahtjev za izdavanje okoliŠne

Documents