zagreb, 15. prosinca 2018. broj 485/486 · modela su socijalna i radnička prava, sustav socijalne...

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. prosinca 2018. • Broj 485/486

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Str. 16. – 17.

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected] [email protected]

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Savez samostalnih sindikat Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Godina na izmaku prilika je ne samo osvrnuti se na proteklih 12 mjeseci već i na nešto više

od pola mandata aktualne Vlade RH, naravno, s aspekta radnika, odnosno članova sindikata.

Područje minimalne plaće jedno je od rijetkih u kojemu je zabilježen odre-đeni pozitivni pomak. Tako je iznos minimalne plaće rastao po 5 posto za 2017. i 2018., te 9 posto za 2019. godinu. No, sa sadašnjih 44,1 posto, minimalna plaća je još uvijek daleko od željenih 50 posto udjela u prosječnoj plaći. Također, fiskalna olakšica za poslodavce (snižena osnovica za obračun i uplatu doprinosa) i u 2019. ostaje 50 posto minimalne plaće, snižava se na 25 posto 2020. a tek nakon toga ukida – stoga će to i dalje stimu-lirati poslodavce da radnike „drže“ na minimalnoj plaći. Zakonska definicija minimalne plaće na naš je dugogodišnji zahtjev konačno popravljena, te se izrije-kom navodi kako u minimalnu plaću ne ulaze prava radnika na povećanu plaću u određenim slučajevima (iz ZOR-a) već se na nju dodaju. Međutim, svi dodaci ugovoreni kolektivnim ugovorom još uvijek nisu navedeni kao obveza dodava-nja na minimalnu plaću, a inspektori rada i nadalje ne nadziru isplatu plaća prema proširenim kolektivnim ugovorima već samo isplatu minimalne plaće.

Donošenjem novog Zakona o zdrav-stvenoj zaštiti otvoren je put privatizaciji primarne zdravstvene zaštite tako što će u javnom zdravstvu, čijih 90 posto troškova financiramo doprinosom na plaću, djelo-vati privatne ordinacije bez da njihovi vlasnici snose rizik tržišta. Ordinacije čak neće morati ostajati u domovima zdravlja tako da u narednim godinama možemo očekivati novo, i teritorijalno i cjenovno, smanjenje pristupa radnika i građana zdravstvenim uslugama.

U području zaštite na radu, temeljem Akcijskoga plana rasterećenja gospodar-stva, smanjena su prava radnika i njihovih predstavnika, te su, temeljem zaključka Vlade RH o ukidanju niza pravnih subje-kata (agencija, zavoda ...), a bez prethod-nog savjetovanja sa socijalnim partne-

rima, ukinuta oba zavoda koja su dosad djelovala.

U sustavu socijalne sigurnosti radnici su izgubili doprinos za nezaposlenost (osiguranje za slučaj nezaposlenosti), te postaju ovisnici o Proračunu i o dobroj volji narednih vlada - kada je riječ o visini naknada i dužini njezina primanja. S ovom promjenom u Zakonu o dopri-nosima morali su se horizontalno uskla-diti određeni zakoni, te je u Hrvatskome saboru upravo na usvajanju novi Zakon o tržištu rada koji će zamijeniti Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Zakon o poti-canju zapošljavanja.

U dva kruga porezne reforme 66 posto radnika koji imaju plaću do prosječne, nisu dobili ništa. Porezna reforma je provedena prema načelu „onome tko ima, daj još više“. Prema istom načelu rađena je, i u Hrvatskome saboru upravo usvojena, tzv. mirovin-ska reforma: rad do 67. godine života za sve već od 2033. (a ne od 2038.), pove-ćanje penalizacije i to onima koji imaju više staža, podizanje dobi dugogodišnjeg osiguranika (60 godina života/41 godina staža) na 61 od 2027., te im se već od 2019. ukida stimulacija za duži ostanak u svijetu rada od 0,15 posto za svaki mjesec dužeg ostanka dok se zadržava i raste na 0,34 posto mjesečno onima starijim od 65 godina (to su oni koji i sada ostaju raditi poslije 65. godine života: fakultet-ski profesori, liječnici ... čije će relativno visoke mirovine biti još više, primjerice za 20,4 posto za pet godina dužeg rada). Učinak rada umirovljenika - koji će ići u prijevremenu mirovinu, zadržavati miro-vinu i vraćati se raditi za „džeparac“ - po tržište rada, odnosno cijenu rada (niže plaće) radnika čije obitelji žive od njiho-vih plaća – tek će se vidjeti.

Sve navedeno značajno potko-pava položaj radnika u Hrvatskoj, te će provedba novoga Programa rada SSSH 2018.-2022. „Za rad po mjeri čovjeka“ biti izazov koji traži nove strategije i zajed-nički akcijski odgovor SSSH i udruženih sindikata.

Glavna urednica

Pola mandata

Događaji

Pod motom „ZA rad po mjeri čovjeka“ od 22. do 24. studenoga 2018. godine, u Opatiji je održan

Osmi kongres SSSH. Dosadašnji pred-sjednik Mladen Novosel dobio je povje-renje za obavljanje predsjedničke funkcije sljedeće četiri godine. Kongres je izabrao i novu Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor, te usvojio Statut SSSH, kao i Program rada za razdoblje 2018. – 2022.

Prioritet u djelovanju će biti koncept SSSH Rad po mjeri čovjeka koji u svim dimenzijama kvalitete radnoga mjesta vodi računa o dobrobiti radnika, te demo-kratičnoj organizaciji svijeta rada i radne okoline.

Na tome tragu, Kongres je donio i Deklaraciju o četvrtoj industrijskoj revo-luciji i radu po mjeri čovjeka u buduć-nosti, Deklaraciju o razvoju industrij-skih odnosa, Deklaraciju o sindikalnim integracijama, te Deklaraciju o položaju mladih na radnome mjestu i u sindikatu.

Sukladno odredbama Statuta SSSH, izabrani su i novi članovi Vijeća SSSH za mandatno razdoblje 2018.-2022.

Osmi kongres SSSH činilo je 115 zastupnica i zastupnika izabranih u udru-ženim sindikatima, te aktivnim intere-snim skupinama SSSH - Sekciji mladih SSSH i Ženskoj sekciji SSSH. Temeljem predanih verifikacijskih listića te uvidom u popis zastupnika, Verifikacijska komi-

sija je utvrdila kako je tijekom prvoga dana Kongresu prisustvovao 101 zastu-pnik, a tijekom drugoga dana njih 105.

Sukladno Poslovniku, Kongres je odlučivao javnim glasovanjem, natpo-lovičnom većinom glasova od ukupnog broja zastupnika, osim pri izboru pred-sjednika SSSH, te članova Statutarne komisije i Nadzornog odbora SSSH za koje se provodilo tajno glasovanje.

U radu Kongresa sudjelovao je i sam vrh europskoga sindikalnoga pokreta, uključujući glavnoga tajnika Europske konfederacije sindikata (ETUC) Lucu Visentinija i predsjednicu Radničke grupe Europskoga gospodarskoga soci-jalnog odbora (EGSO) Gabriele Bischof, kao i predstavnici sindikalnih središnjica iz desetak europskih zemalja.

Osmi kongres SSSH

ZA rad po mjeri čovjeka

U svečanome dijelu Kongresa, kraći glazbeni program izveo je Stanislav Kovačić na cellu, uz vokalnu prat-nju Melite Lovričević.

Radno predsjedništvo Osmo- ga kongresa SSSH činili su predsjednici udruženih sindikata sa statusom zastu-pnika. Njegov sastav mije-njao se tijekom dva dana u tri postave. Članovi Radnoga predsjedništva izabrali su između sebe Božicu Žilić (SOMK) za predsjednicu Radnoga predsjedništva.

sindikalna akcija | 3

Događaji

Glavni tajnik ETUC-a usredotočio se na ukazivanje potrebe za drukčijim ekonomskim modelom koji će biti u službi radnika. Kako reče:

- Trebaju nam kvalitetna radna mjesta koja podrazumijevaju pristojne plaće, socijalnu zaštitu, ravnotežu privat-nog i poslovnog života, mogućnost obrazovanja i usavršavanja… Moramo se suočiti i s transformacijama koje se događaju u ekonomiji poput klimatskih promjena, digitalizacijom… koje dovode do gubitaka dijela radnih mjesta i mogu uništiti povjerenje radnika u budućnost. Stoga moramo pronaći model koji može zaštititi radnike u tim transformacijama. Plaće su također bitan dio toga modela, koje nisu samo pitanje socijalne pravde, već i pitanje ekonomske pravde. Nedopu-stivo je da radnici stvaraju dobit, a potom profit ide samo poslodavcima. Skanda-lozan je i neprihvatljiv jaz između plaća radnika u zemljama zapadne i istočne Europe. Posljednji element traženog modela su socijalna i radnička prava, sustav socijalne zaštite i jednaki tretman svih radnika. Na izgradnji modela s tim elementima moramo raditi zajednički.

Glavna tajnica Međunarodne konfe-deracije sindikata Sharan Burrow u posljednji je tren otkazala dolazak zbog neodgodivih obveza, no poslala je video poruku podrške. U potpunosti je podržala koncept SSSH Za rad po mjeri čovjeka, te sindikalnu borbu za temeljna demo-kratska prava i slobode za članove, za sve radnike. U prilog opravdanosti koncepta ide i podatak, koji je navela, kako u svijetu troje od petero radnika radi u nesigurnim oblicima rada. Napadnuta su dosadašnja postignuća sindikata, uključujući miro-vinski sustav i dob za starosno umirov-ljenje. Radnike se gura u potpunu službu kapitala i profita, umjesto da u središte budu stavljeni ljudi, dostojanstveni rad.

Gabriele Bischof, ganuta, na otvara-nju Kongresa izvedenom, Odom radosti, himnom Europske unije, napomenula je kako je ta skladba simbol zajedništva kojeg imamo u Europi, a na koji zabo-ravljamo tijekom raznih kriza s kojima se suočavamo.

- Cijeli europski projekt je u pove-zivanju ljudi, ne država. To ne smijemo zaboraviti, te stoga moramo staviti ljude u srce Europe, poručila je.

Terje Olsson, konfederalni tajnik Konfederacije norveških sindikata LO, podsjetio je na novonastale prilike s kojima se danas suočavamo – rasizam, naciona-lizam, govor mržnje, ali i migracije koje su poprimile nove norme, što predstavlja nove izazove za sindikalni pokret, dok je Zoran Stojiljković, predsjednik UGS-a Nezavisnost, Srbija, koji se prisutnima obratio u ime Regionalnog sindikalnog vijeća Solidarnost, podsjetio na potrebne vrijednosti i pretpostavke uspješnog sindi-kalnog djelovanja – povjerenje i identitet.

Kolega Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, poslao je poruku jedinstva i povezanosti, dok je,

Uvodno se obraćajući Kongresu, predsjednik SSSH Mladen Novosel osvrnuo se na politički kontekst u kojemu je SSSH provodio aktivno-sti u protekle četiri godine: – Bilo je jasno već prvih dana formiranja Vlade u kojem će smjeru ići njezino djelovanje, jer su prve smjernice išle u smjeru napo-minjanja da je ovoj Vladi važan, isključivo, kapital, da su važni poslodavci.

Izvršni tajnici SSSH Ana Milićević Pezelj i Darko Šeperić podnijeli su Izvještaj o radu SSSH tijekom prote-kle četiri godine, s glavnim naglas-cima na gospodarska, socijalna, te politička kretanja, industrijske odnose i socijalni dijalog, SSSH i javne politike, kampanje, prosvjede i akcije, izgradnju snage sindikata, te razvoj organizacije. Nastavno je Kongres usvojio Izvještaj o radu SSSH za razdoblje 2014. – 2018.

4 | sindikalna akcija

Događaji

Kongresu prisutan, predsjednik Nezavi-snih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poručio kako se sindikalne reprezenta-tivne središnjice trebaju, zajedno s europ-skim sindikatima i susjedima, pomaknuti iz polja navika u kojima su se kretale, vidjeti kako će privući nove članove, posebice mlade, u uvjetima krajnje nesi-gurnih oblika rada, internetskim plat-

formama…, ali i poslati poruke prema hrvatskim vlastima i poslodavcima da će im se zajednički odupirati.

Prisutne je pozdravio i gradonačelnik grada Opatije Ivo Dujmić, konstatirajući kako je upravo Opatija grad po mjeri njezinih građana i to zbog raznih demo-grafskih i inih potpora koje dodjeljuje.

Od državnoga vrha nitko se nije odazvao pozivu za prisustvovanje Kongresu, a i Hrvatska udruga posloda-vaca se zahvalila na pozivu.

Ispred Hrvatske gospodarske komore, koja predstavlja sve gospodar-ske subjekte, poduzeća, njihove vlasnike, menadžere i radnike, Kongresu je prisu-stvovao i prigodnim se riječima obra-tio Josip Zaher, potpredsjednik HGK

za trgovinu i financije. Kako reče, tema Kongresa se u potpunosti podudara s vrijednostima koje i GHK zagovara. Sve to kako bismo u svojoj domovini mogli dostojanstveno živjeti, te da i drugi požele u nju doći, a ne da naši iz nje odlaze.

STATUTARNA KOMISIJA SSSH: Snježana Vrančić, Ankica Štefančić, Luka Mišić, Roberto Erman i Vesna Percan.

NADZORNI ODBOR SSSH: Berislav Bossak, Željko Bušljeta, Marinko Prgomet, Željko Rihtarić i Ingrid Stanić.

Marijana Tomić

Izvršna tajnica SSSH Dijana Šobota predstavila je Program rada SSSH za razdoblje 2018. – 2022, te dekla-racije o četvrtoj industrijskoj revoluciji i radu po mjeri čovjeka u budućnosti, o razvoju industrij-skih odnosa, te o sindikalnim inte-gracijama. Deklaraciju o položaju mladih na radnome mjestu i u sindikatu predstavio je predsjednik Sekcije mladih SSSH Ivan Juričević.

„ Rad po mjeri čovjeka je realan cilj i temeljno pravo svakoga čovjeka. No, u Hrvatskoj se neće ostvariti sam od sebe. Za Rad po mjeri čovjeka moramo se izboriti, zajedno - utjecajem na zakone i javne politike, ali i sindikalnim radom na razini poslodavca. Svaki put kada zaštitimo prava samo jednog člana sindikata, kada u pregovorima izborimo novi kolek-tivni ugovor ili nastojimo utjecati na promjenu nekog zakona, radimo kako bismo se približili našem cilju, boljim radnim mjestima i praved-nijem svijetu rada u Hrvatskoj.“

Mladen Novosel


Događaji

Program rada SSSH za sljedeće četiri godine na središnje mjesto stav-lja borbu za poboljšanje uvjeta

rada. Nakon što su protekle dvije godine bile obilježene kampanjom za povećanje plaća, koja je uključivala prosvjede, javne akcije, zagovaračke napore i kolektivno pregovaranje, vrijeme je da se ekonomski oporavak konačno prelije u poboljšanje opće kvalitete radnih mjesta. SSSH će intenzivirati sindikalnu borbu za bolje uvjete rada, koja se svakodnevno vodi na svim razinama sindikalnog organiziranja, ali ju i proširiti, radeći zajedno sa svima koji vjeruju da Hrvatska zaslužuje i treba bolja radna mjesta.

Program rada rezultat je polugo-dišnjeg rada, koji je uključivao analizu zakona i kolektivnih ugovora, ranijih programskih dokumenata i problema uočenih u praksi ali, što je posebno važno, i niz rasprava s udruženim sindikatima i sindikalnim povjerenicima.

Među njima je posebno važnu ulogu odigrao niz skupova povjerenika održanih tijekom lipnja i srpnja 2018. g. u 12 gradova diljem cijele Hrvatske. Na tim skupovima, kojima je prisustvovalo ukupno 238 sudi-onika, provedena je strukturirana rasprava

o mnoštvu različitih tema i pitanja, a rezul-tati tih rasprava ugrađeni su u Program rada SSSH 2018.-2022., kao i zaključci proljetnih i jesenskih škola SSSH održanih tijekom protekle dvije godine.

Šest dimenzija kvalitete radnoga mjestaSredišnji dio programa čini koncept Rad po mjeri čovjeka, odnosno precizne defi-nicije šest različitih dimenzija o kojima ovisi kvaliteta radnoga mjesta: dobra plaća, zaštita zdravlja, mogućnost učenja i napredovanja, sigurnost, glas na radnome mjestu i radno vrijeme. Za svaku od njih, program sadrži i niz konkretnih zahtjeva prema poslodavcima i Vladi, na čijem će ostvarenju SSSH raditi na različi-tim područjima i različitim metodama, uključujući javno zagovaranje, kolektivno pregovaranje, ali i rad s članovima.

Koncept Rad po mjeri čovjeka stoga predstavlja vodič za akciju, kako SSSH tako i udruženim sindikatima i sindi-kalnim povjerenicima, odnosno okvir za razmišljanje i podsjetnik na sve ono što čini dobro radno mjesto i o čemu moramo voditi računa u svakodnevnom sindikalnom radu.

Izgradnja snage sindikataIzgradnja snažnoga sindikalnoga pokreta, sposobnog odgovoriti izazovima promjena u svijetu rada, ostaje prvim i najvažnijim ciljem SSSH, bez čijeg ostva-renja nije moguće ostvariti ni Rad po mjeri čovjeka. Promjene u svijetu rada, uključujući digitalizaciju, sve su brže i zahtijevaju sve veću i bržu sposobnost prilagodbe sindikata. Istovremeno, broj članova sindikata i dalje opada, u najvećoj mjeri zbog odlaska u mirovinu.

Stoga SSSH mora usmjeriti posebne napore prema izgradnji istinski uključi-voga sindikalnoga pokreta, sposobnoga sindikalno organizirati sve radnike, uklju-čujući mlade i prekarne radnike. To je moguće samo kroz aktivnije uključivanje članova u sindikalni rad na svim razi-nama i područjima, te poticanje otvorene i pluralističke rasprave unutar sindikata.

Istovremeno, sindikati moraju raditi na jačanju svoje akcijske i borbene sposob-nosti, jer o njima ovisi i pregovaračka moć.

Program rada, među ostalim, posebnu važnost pridaje daljnjem inten-ziviranju i prilagodbi aktivnosti vezanih uz sindikalno organiziranje, unapre-đenju informiranja i komuniciranja u sindikatu i nastavku razvoja sindikalnog osposobljavanja. Na području kolek-tivnoga pregovaranja posebno se ističe važnost boljeg uređenja prava na štrajk, ali i jačanja štrajkaške sposobnosti, kao i bolje koordinacije kolektivnoga prego-varanja među udruženim sindikatima. SSSH će nastaviti raditi i na pronalasku održivoga rješenja za problem (ne)razli-kovanja članova i ne-članova vezano uz primjenu kolektivnih ugovora.

Javne politikePosljednji dio Programa rada definira najvažnije stavove i ciljeve za koje će se SSSH zalagati na mnogim područjima javnih politika, uključujući rad i zapo-šljavanje, ekonomsku i socijalnu politiku, zaštitu na radu, obrazovanje, jednakost i nediskriminaciju, digitalizaciju i politike na razini Europske unije.

Na području tržišta rada, SSSH namjerava još aktivnije nego do sada

Program rada SSSH 2018.-2022.

Za rad po mjeri čovjeka

Božica Žilić, predsjednica SOMK-a:- U SSSH postoji prostor za među-sobna udruživanja sindikata istih ili srodnih djelatnosti. Svjesna sam da je to težak posao i da ćemo naila-ziti na različite prepreke, ali to je realnost s kojom se moramo znati nositi, jer jedino tako možemo odgovoriti sve većim očekivanjima koja iskazuju naši članovi. Udruži-vanju sindikata nema alternative, jer će sve suprotno tome biti velika prepreka jačanju sindikata i njegove sposobnosti zastupanja članova. Samo ujedinjeni možemo odgovo-riti svim izazovima u javnim politi-kama, socijalnom dijalogu, ali i biti korektiv društva.

Bojana Percan, izvršna tajnica STH:- Digitalizacija brzo i značajno mijenja svijet rada oko nas, te dovodi do fragmentacije i preka-rizacije rada. Nema posla, niti procesa rada, koji u svemu tome ostaje nepromijenjen. Dio tradicio-nalnih fizičkih poslova nepovratno nestaje. Drugi dio poslova dopu-njava se tehnološkim inovacijama koje traže nove vještine i znanja od radnika. Usvajanje vještina i znanja, potrebnih za obavljanje poslova na nove, digitalne načine, radniku može osigurati veću sigur-nost na tržištu rada. Stvaraju se i brojni novi poslovi na digitalnim tržištima rada, a digitalni radnici trebaju digitalne sindikate. Prilago-diti se ovim okolnostima ne znači samo pratiti ih, nego i znati i moći na njih aktivno utjecati.


Događajiraditi na zaustavljanju trenda deregula-cije radnih odnosa i snižavanja socijalnih prava, i preokretanju njegova smjera. To posebno uključuje zaustavljanje trenda rasta udjela atipičnih oblika ugovora o radu i još prekarnijih oblika radnog anga-žmana, po kojima je Hrvatska postala predvodnikom među članicama EU.

Na području ekonomske politike, uz nastavak zagovaranja promjene koncepcije društveno-ekonomskoga razvoja zemlje, SSSH će posebnu pažnju posvetiti borbi za rast realnih neto plaća. SSSH će nastaviti zagovarati socijalnu politiku koja aktivno radi na smanjivanju društvenih nejedna-kosti i pravednijoj raspodjeli novostvorene vrijednosti. Važni ciljevi ostaju i borba za snažan i efikasan sustav javnoga zdravstva i javnoga mirovinskog osiguranja.

Deklaracija o sindikalnim integracijamaPrva od četiri deklaracije usvojene na Osmome kongresu SSSH posvećena je sindikalnim integracijama. Polazeći od činjenice kako je razjedinjenost sindi-kalnoga pokreta u Hrvatskoj ključna prepreka njegovu razvoju i jačanju, Kongres je potvrdio spremnost SSSH i udruženih sindikata na udruživanje

srodnih sindikata unutar SSSH, kao i na rad na ujedinjavanju sindikalne scene, te posebno na promicanju važnosti udruži-vanja sindikata u središnjice.

Svi procesi udruživanja sindikata pritom moraju biti vođeni isključivo inte-resima članova, odnosno nastojanjem da član za članarinu koju plaća dobije što više. S obzirom na to da se pitanja sindi-kalnih integracija tiču svih članova, koji o njima moraju i donijeti konačnu odluku, deklaracija poziva sindikate da od samoga početka aktivno uključe članove u procese sindikalnih integracija, uključujući kvali-tetno informiranje, omogućavanje iznoše-nja mišljenja i sudjelovanje u donošenju konačnih odluka.

Deklaracija o razvoju industrijskih odnosaDeklaracija o razvoju industrijskih odnosa potvrđuje i dodatno razrađuje ciljeve i aktivnosti na ovome području koji su zacrtani usvojenim Programom rada. Unatoč važnosti stvaranja poticajnoga zakonodavnog okvira, deklaracija utvr-đuje kako je jačanje akcijske sposobno-sti SSSH i udruženih sindikata temeljeni preduvjet jačanju sposobnosti i snage na području kolektivnoga pregovaranja. Stoga će SSSH u svojemu radu i među udruženim sindikatima promicati model organizirajućega sindikata, koji prepo-znaje i odgovara na istinske potrebe svojih članova, ali čija snaga ovisi o aktivnoj ulozi članova i njihovu preuzimanju dijela odgovornosti za rad i uspjehe sindikata.

Deklaracija o četvrtoj industrijskoj revolucijiDanašnje vrijeme već je snažno obilježeno procesima četvrte industrijske revolucije, posebice digitalizacijom i umjetnom inte-

ligencijom, koji već sada snažno utječu na promjene na tržištu rada, te predstavljaju ogroman izazov na sindikate. Deklaracija o četvrtoj industrijskoj revoluciji pozdravlja pozitivnu ulogu digitalizacije i automatiza-cije, koje mogu dovesti do povećanja auto-nomije radnika i oslobađanja od teških i ponavljajućih poslova. No jednako tako ističe važnost odgovora na negativne posljedice digizalizacije, koje se prije svega odnose na gubitak radnih mjesta i rast prekarnog rada, te nestajanje granica imeđu privatnog i poslovnog života.

Glavna je svrha ove deklaracije postaviti pitanja digizalizacije visoko na listu prioriteta rada SSSH u predstoje-ćem razdoblju, jer bez aktivnog bavljenja tim problemima, i pronalaska sindikalnih odgovora i rješenja, nije moguće sačuvati postojeću, niti povećati kvalitetu radnih mjesta u budućnosti.

Deklaracija o položaju mladih na radnome mjestu i u sindikatuBez ulaganja novih i snažnijih napora u približavanje sindikata mladima i sindi-kalno organiziranje mladih nemoguće je održati, a kamoli povećati, snagu sindi-kalnoga pokreta u Hrvatskoj. Deklaracija potvrđuje odlučnost SSSH da nastavi raditi na aktivnijem uključivanju mladih u sindikalni rad na svim razinama, uklju-čujući i izbore za sindikalne i radničke predstavnike, te tijela odlučivanja sindi-kata. Osnivanje i omogućavanje rada formalnim strukturama mladih unutar sindikata važan je korak u tome smjeru, ali nikako nije jedini niti dovoljan. Dekla-racija stoga sadrži i niz drugih konkretnih ciljeva i koraka na kojima će SSSH i udru-ženi sindikati raditi u narednom razdoblju.

Darko Šeperić

Siniša Kosić, predsjednik SMH-IS-a:- Nažalost, moramo priznati da u prevelikom broju podružnica nemamo snagu organizirati štrajk ili druge sindikalne akcije zbog toga što poslodavac odbija sklopiti kolek-tivni ugovor. Postoje primjeri gdje to možemo, ali nema ih dovoljno. S pravom očekujemo od Vlade da stvori zakonski okvir koji će poticati poslodavce na sklapanje kolektivnih ugovora, što sada nije slučaj, ali smo isto tako svjesni da moramo raditi na jačanju svoje akcijske snage, a to znači i sposobnosti organiziranja interesnoga štrajka. To je teško, ali nema alternative jer naša snaga, bez obzira radi li se o kolektivnom prego-varanju ili utjecaju na zakone, uvijek ovisi o tome jesu li članovi spremni stati iza zahtjeva koje postavljamo za pregovaračkim stolom.

Nediljka Buklijaš, stručna suradnica SSSH za edukaciju i mlade:SSSH je tijekom protekle godine već intenzivirao napore koji idu ka većem aktivizmu i angažiranosti mladih u sindikatu i društvu. Među ostalim, poja-čali smo suradnju s Mrežom mladih Hrvatske s kojom zajedno organiziramo Sindikalno-aktivistički vikend za mlade koji će se održati od 18. do 20. siječnja 2019. u Stubičkim Toplicama. Cilj toga vikenda je edukacija mladih u sindikatu, ali i njihovo umrežavanje s mladima koji djeluju kroz organizacije civilnoga društva. Kroz vikend-program želimo povezivati mlade aktiviste iz udruženih sindikata, te ih educirati o radničkim pravima i njihovim povredama, kao i promjenama na tržištu rada.


Događaji

SSSH već tradicionalno uoči održa-vanja kongresa organizira tematske konferencije koje se podrobnije bave

temom koja je i u središtu kongresnih rasprava. Uoči Osmoga kongresa „ZA rad po mjeri čovjeka“, SSSH je tako u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta – regio-nalnim uredom u Bratislavi, 22. studenoga 2018. u Opatiji organizirao međunarodnu panel raspravu „Rad po mjeri čovjeka: Sindikalni odgovor na doba digitalizacije“.

Panel rasprava okupila je neke od najznačajnijih osoba europskoga sindikal-noga pokreta, a to su : glavni tajnik Europ-ske konfederacije sindikata (ETUC), Luca Visentini, predsjednica Radničke skupine Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), Gabriele Bischoff, te izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politike, Ana Milićević Pezelj. Raspravu je otvorio predsjednik SSSH Mladen Novosel, a moderirali su je izvršni tajnici Darko Šeperić i Dijana Šobota. U raspravi je sudjelovalo stotinjak sindika-lista iz udruženih sindikata u SSSH i iz brojnih europskih sindikata koji su ujedno bili i gosti na Osmome kongresu SSSH.

U središtu rasprave bilo je pitanje trenutnog stanja kvalitete radnih mjesta u Hrvatskoj i Europi, te načini kako tu kvalitetu povećati i zašto je kvaliteta radnih mjesta osobito bitna u kontekstu digitalizacije ekonomije i novoga svijeta rada. Ta je tema i strateški prioritet SSSH, naše programsko usmjerenje za naredno mandatno razdoblje, ali je to pitanje i strateški prioritet ukupnoga sindikalnoga pokreta na europskoj i međunarodnoj razini, a Osmi kongres usvojio je i posebnu deklaraciju o digitalizaciji i njezinim utje-cajima na kvalitetu radnih mjesta.

Kvaliteta radnih mjesta jedno je od ključnih pitanja za Hrvatsku danas, budući da ona nastavlja opadati upravo u vrijeme ekonomskog oporavka. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je uvjerljivo vodeća među članicama EU-a po udjelu prekar-nog rada. Uz to, pri samom smo vrhu EU

po udjelu zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnoj zaposlenosti. Istodobno, poslo-davcima je teže no ikada popuniti slobodna radna mjesta, čemu je u velikoj mjeri uzrok iseljavanje. Više istraživanja pritom je poka-zalo kako je upravo potraga za dobrim, a ne za bilo kakvim poslom, vodeći razlog iseljavanja iz Hrvatske. Osim toga, Hrvat-ska je među najugroženijim zemljama kad je riječ o rizicima koje nosi digitalizacija i automatizacija za radna mjesta.

Panel rasprava pokušala je dati dopri-nos definiranju odgovora na pitanje kako se izboriti za rad po mjeri čovjeka danas i u budućnosti, koji bi trebali biti sindikalni prioriteti, koja je uloga različitih razina sindikalnoga djelovanja, te kakva je buduć-nost sindikata s obzirom na promjene na tržištu rada i kako se sindikati trebaju mije-njati s obzirom na utjecaj digitalizacije na radništvo. Bogata rasprava usredotočila se na utjecaje digitalizacije na različite dimen-zije rada po mjeri čovjeka, učinke digitali-zacije na uvjete rada i definiciju radnika općenito, te primjere dobrih praksi, poput indeksa mjerenja „Dobrog rada“ njemač-koga DGB-a, kojim je u velikoj mjeri inspiriran i koncept SSSH „Rad po mjeri čovjeka“. U fokusu rasprave bila su dva ključna fenomena: disruptivni učinak na postojeće poslove i tradicionalne sektore, te nastanak novih i atipičnih poslova i radnih mjesta u digitalnoj ekonomiji.

Prioritet sindikalnoga djelovanja jest osigurati stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, pri čemu su iznimno bitne i privatne i javne investicije, te prije svega tripartitni socijalni dijalog s jedne strane, i kolektivno pregovaranje s druge. Osobito su važna nastojana sindikata na europskoj razini kako bi se osigurao pravni okvir koji će na nacionalnoj razini radnicima omogućiti ponajprije priznanje statusa radnika, a posljedično i pravo na kolek-tivno pregovaranje, sindikalno organizi-ranje, te adekvatnu socijalnu zaštitu. U tom kontekstu važna je direktiva o tran-sparentnim i predvidljivim uvjetima rada,

čije bi donošenje predstavljalo svojevrsnu revoluciju jer bi po prvi puta postavila minimalne uvjete i definicije i za prekarne radnike, osigurala im socijalnu zaštitu i pravo na dostojanstvenu plaću i socijalnu sigurnost. Prioritet sindikata u predstoje-ćem razdoblju bit će osigurati donošenje te direktive i njezinu konkretnu provedbu na nacionalnoj razini, kao i općenito Europ-skoga stupa socijalnih prava.

Važan element rasprave bilo je pita-nje boljeg sinkroniziranja različitih razina sindikalnoga rada kako bi se bolje zastupali interesi radnika, te prilagodio sindikalni rad, posebno kolektivno pregovaranje i sindikalno organiziranje, kako bi postalo primjereno i učinkovito za digitalno doba, te kako bi bolje upravljali i oblikovali promjene i trendove digitalizacije i tran-sformacije svijeta rada.

Sudionici panel rasprave složili su se kako je jedno od ključnih pitanja za radnike i sindikate možemo li osigurati da ljudi još uvijek imaju poštene i dobre uvjete rada, dobru kvalitetu života. Za ostvarivanje rada po mjeri čovjeka bit će nam potrebna široka koalicija saveznika, bolja koordinacija i povezivanje sindi-kata na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini, zajedničke sindikalne strategije za izazove s kojima se suočavaju naši članovi i radnici. Dosadašnja iskustva pokazuju kako možemo uspjeti ako uspijevamo organizirati i biti inovativni, ako smo snažni i ako ustrajemo u borbi.

Dijana Šobota

Panel rasprava

Rad po mjeri čovjeka kao sindikalni odgovor na doba digitalizacije


Postkongresni intervju

Prioritet djelovanja SSSH u mandat-nome razdoblju 2018. – 2022. bit će koncept Rad po mjeri čovjeka koji

u svim dimenzijama kvalitete radnoga mjesta vodi računa o dobrobiti radnika. Vodeći se time, postavili smo nekoliko postkongresnih pitanja novoizabranome predsjedniku SSSH Mladenu Novoselu.

Rad po mjeri čovjeka, među ostalim, znači dobru plaću koja omogućuje zado-voljavanje egzistencijalnih, ali i drugih ljudskih potreba radnika i njegove obitelji. Što reći 37.000 radnika koji primaju mini-malnu plaću? Što je s potrebom priznava-nja dostojanstva svakoga ljudskoga rada, te njegova pravednoga vrednovanja?

U Hrvatskoj je previše radnika koji primaju samo minimalnu plaću. Nije pravedno da mnogi radnici koji rade poslove različite složenosti primaju isti, najniži iznos plaće. Daljnje ostajanje na snazi tzv. kompenzacijskih mjera kojima je poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće uvedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto zasigurno će uzrokovati daljnje povećanje te brojke. Poslodavcima koji su dosada isplaćivali plaće koju kunu višu od minimalne, bit će isplativije isplaćivati minimalni iznos, jer će ih država za to nagraditi. Istodobno će, zahvaljujući najnovijim poreznim izmje-nama, dio plaće koju su dosada isplaćivali na crno, moći isplaćivati na legalan način – neoporezivo do 5.000 godišnje. Poslje-dice će biti pogubne za mirovinski fond i zdravstveni sustav!

Sva radna mjesta trebala bi biti siste-matizirana prema složenosti poslova i kvalifikacijskoj strukturi radnika, a mini-malna plaća bi trebala biti samo polazna plaća. Tu je ključna uloga sindikata da kroz kolektivne pregovore utvrde mini-malnu plaću kao osnovicu za utvrđivanje svih ostalih plaća.

Nužna je i uspostava učinkovitoga sustava nadzora primjene kolektivnih ugovora s proširenom primjenom, pose-bice u dijelu isplata plaća u ugovorenim iznosima, kao i mogućnost sankcioniranja poslodavaca koji ne obračunavaju i ne ispla-ćuju plaće propisane takvim kolektivnim

ugovorima. Naime, nadzor nad primjenom Zakona o minimalnoj plaći vrše središnja tijela državne uprave koja su po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u vezi s radom i zapošljavanjem. U situaciji kada je kolektivni ugovor proširen, on poprima učinak zakona, ali njegova se primjena ne nadzire. To dovodi do situacije da se u praksi vrši isključivo nadzor primjene Zakona o minimalnoj plaći, neovisno o tome što je radniku plaća povoljnije ugovo-rena proširenim kolektivnim ugovorom.

Spomenuli ste najnovije porezne izmjene. Hoće li one pridonijeti pobolj-šanju standarda i zadovoljstva radnika?

Pravilnikom o izmjenama i dopu-nama Pravilnika o porezu na dohodak uvodi se mogućnost isplate neoporezive nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika. Iznos koji poslodavac može u kalendarskoj godini neoporezivo isplatiti radniku je 5.000 kuna. Kao i dosada, poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti i prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.). Postoji mogućnost zloupo-trebe tih poreznih izmjena kod isplate minimalne plaće, no istodobno one su i šansa sindikatima da se kroz kolektivne pregovore izbore za radne dodatke radni-cima po bilo kojoj osnovi.

SSSH je, u kontekstu osiguranja zdrav-lja radnika i povećanja produktivnosti, što je korak dalje k boljim, kvalitetnijim radnim mjestima i zadovoljnijim radni-cima, predlagao da se prehrana radnika na teret poslodavca smatra neoporezivim primitkom i to svih, a ne samo sezonskih radnika, kako je bilo propisano dosadaš-njim Pravilnikom o porezu na dohodak. Mjere neoporezivanja prehrane i smještaja sezonskih radnika proizvele su pozitivne učinke, kako za sezonske radnike u djelat-nosti ugostiteljstva i turizma, tako i za poslodavce. Ista je mjera prijeko potrebna i za sve ostale radnike u Hrvatskoj, jer su u protivnom oni stavljeni u nepovoljniji položaj. Imamo radnike na istim poslo-vima, ali u nejednakim uvjetima, jer im poslodavci ne žele osigurati besplatnu prehranu na koju moraju plaćati porez.

U tome je cilju, SSSH predložio i niz drugih izmjena. SSSH je posebice nagla-sio promjene vezane uz isplatu terenskog dodatka, gdje su propisana dva uvjeta, tj. da radnik radi 30 km od mjesta prebivališta i 30 km od sjedišta poslodavca - taj drugi uvjet treba brisati, jer dovodi do apsurdnih situacija u gospodarskim djelatnostima, te poslodavac zbog tog drugog uvjeta, ako nije ispunjen, ne želi i ne može isplatiti dnevnicu. SSSH je predlagao i da dodatak za otežane uvjete rada bude neoporeziv u iznosu 500 kuna mjesečno. No, nažalost, prijedlozi nisu prihvaćeni.

Izmjene mirovinskih zakona su usvojene, bez uvažavanja argumenata o njihovoj štetnosti. No, sindikalna borba nije gotova, tek počinje?

Nakon svih naših pokušaja za stolom da Vlada RH promijeni svoje stavove, organiziranog velikog prosvjeda na zagre-bačkome Europskome trgu, pritisaka putem podnesenih amandmana koje smo vršili na zastupnike u Hrvatskome saboru, saborska većina je, ipak, usvo-jila paket mirovinskih zakona, kreiranih prema preporukama Europske komisije (osim preporuke o racionalizaciji mirovina prema posebnim propisima, koju sustavno ignorira). Kako bismo te pogubne zakone učinili pravednijim za buduće generacije, pokušat ćemo ih promijeniti prikuplja-njem potpisa za raspisivanje referenduma o zakonskim izmjenama. Ovih će dana sindikalni i vanjski stručnjaci utvrditi pitanje o kojemu će se birači za nekoliko mjeseci izjašnjavati o potrebi raspisivanja referenduma. Uvjeren sam u uspjeh!

Razgovarala: Marijana Tomić

Mladen Novosel, predsjednik SSSH

Nužna uspostava učinkovitog sustava nadzora primjene kolektivnih ugovora s proširenom primjenom


uDruženi sinDikati

SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA U KOMUNALNIM I SRODNIM DJELATNOSTIMA HRVATSKEKolektivnim ugovorom u društvu ČVOR-KOVAC iz Dalja, sklopljenim na dvije godine, osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu ukupnog radnoga staža za 0,5 posto; dodatak na osnovnu plaću za rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom je 50 posto; dodatak na osnovnu plaću za rad nedjeljom 50 posto; dodatak na osnovnu plaću za prekovremeni rad 30 posto, dodatak na osnovnu plaću za rad noću 30 posto; naknada za pripravnost pet posto.

U osječkome društvu za komunalno gospodarstvo UNIKOM kolektivni ugovor je sklopljen na tri godine, odno-sno do 31. prosinca 2021. godine. Kao i u Čvorkovcu, osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu radnoga staža za 0,5 posto; dogovoreno je pove-ćanje osnovne plaće za rad u dane blag-dana i neradne dane 50 posto; povećanje osnovne plaće za rad nedjeljom 35 posto; povećanje osnovne plaće za prekovre-meni rad 50 posto, za rad noću 30 posto; za rad subotom 10 posto; za rad u drugoj smjeni 10 posto.

U društvu KOMUNALAC KOPRI- VNICA kolektivni ugovor sklopljen je na neodređeno vrijeme. Među ostalim, dogo-voren je drukčiji način isplate putnih troš-kova, povoljniji za radnika; za 27 radnih mjesta definirani su koeficijenti otežanih uvjeta rada; dogovoreno je povećanje osnovice plaće u iznosu 100,00 kuna za prve tri grupe radnika (koeficijenti plaća od 1,00 do 1,70), što obuhvaća stoti-njak radnika. Dogovoreno je i dodatno osiguranje radnika od strane poslodavca, posebnim Općim uvjetima zdravstvenog osiguranja, Dopunskim uvjetima za osigu-ranje osnovnog programa specijalističkih pregleda i obrade (NORMA). Dogovo-reno je da se svakih šest mjeseci razmatra o materijalnom položaju radnika u smislu povećanja plaće.

SINDIKAT METALACA HRVATSKE - INDUSTRIJSKI SINDIKATU šibenskome IMPOL-TLM-u, u kojemu je poslodavac iz Slovenije, potpisan je prvi kolektivni ugovor s inkorporiranim hrvatskim propisima. Početak primjene je 1. siječnja 2019. godine.

Nakon dvogodišnjega pregovaranja prvi Kolektivni ugovor o pravima i obve-zama radnika i poslodavca potpisan je i u ĐURI ĐAKOVIć INDUSTRIJSKIM RJEŠENJIMA. Industrijska rješenja nastala su pripajanjem bivšega društva Proizvodnja opreme i bivšega društva Elektromont Inženjering, te se isti Kolek-tivni ugovor primjenjivao na sve radnike. Kako društvo preuzimatelj nije imalo proi-zvodnih radnika, pristupilo se izradi novog kolektivnog ugovora. Plaća je povećana dva do osam posto. Kolektivni ugovor je potpi-san na razdoblje od tri godine, s početkom primjene od 1. rujna 2018. godine.

Kolektivni ugovori potpisani su i u društvima KM ALATI i KM KOVNICA PISAROVINA. Kolektivni ugovor KM Alati sklopljen je na razdoblje od jedne godine, dok je kolektivni ugovor KM Kovnica sklopljen na razdoblje od dvije godine. Oba su stupila na snagu 1. srpnja 2018. godine. Ako niti jedna strana ne pokrene pregovore do dogovorenoga roka, oba će se kolektivna ugovora nasta-viti primjenjivati.

SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKEDana 22. studenoga 2018. potpisan je i s primjenom počeo Aneks IX. Kolektiv-

nom ugovoru za PLAVU LAGUNU D.d. Poreč kojim je, među ostalim, dogovoreno da će radniku kojemu će temeljem rada u 2018. godini radni odnos trajati 12 mjeseci ili dulje biti isplaćena božićnica u visini 2.500,00 kuna (neto), a radniku kojemu će temeljem rada u 2018. godini radni odnos trajati manje od 12 mjeseci, ali najmanje dva mjeseca, biti isplaćena božićnica u razmjer-nom dijelu iznosa prigodne nagrade.

Za radnike porečkoga VALAMARA ispregovarano je da će se dar u naravi za 2018. godinu povećati s 400 na 600 kuna (isplata u vidu poklon- bona). Značajno je što će čak 283 stalna sezonca u 2019. godini dobiti ugovore o radu na neodre-đeno, na čemu je STUH stalno inzisti-rao. Početkom 2019. godine započet će i pregovori o povećanju osnovne plaće.

SINDIKAT OBRAZOVANJA, MEDIJA I KULTURE HRVATSKEDvije godine nakon početka pregovora SOMK je potpisao I. izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Velika Gorica. Pregovori su bili dugotrajni i naporni. Otvoren je i kolektivni radni spor, te su se tek u postupku mirenja približila stajališta. Nakon što je 2014. godine izjednačena bruto osnovica svih proračunskih korisnika, cilj je ovih prego-vora bilo ujednačavanje koeficijenata zaposlenih u dječjim vrtićima s koefici-jentima zaposlenih u gradskoj upravi.

- Za pojedina radna mjesta uspjeli smo zbog složenosti poslova i otežanih uvjeta rada povećati koeficijente u odnosu na gradsku upravu, u nekima smo se približili, a za odgojno-obrazovne radnike ostalo je prostora za napredak kroz iduće pregovore. Dogovorena je dinamika uskla-đivanja kroz razdoblje od tri godine. Pove-ćanje kreće od 1. siječnja 2019. godine i ono se kreće od 6,8 do 13,6 posto, ovisno o radnome mjestu, rekla je Božica Žilić, predsjednica SOMK-a.

Poznati rezultati kolektivnih pregovora srpanj - studeni 2018.


uDruženi sinDikati

Sindikat policije Hrvatske u SSSHSSSH bogatiji je za još jedan udruženi sindikat. Sporazum o ulasku Sindikata policije Hrvatske (SPH) u SSSH sklo-pili su 19. studenoga predsjednik SPH Dubravko Jagić i predsjednik SSSH Mladen Novosel. Zamolili smo predsjed-nika Jagića da ukratko predstavi Sindikat policije Hrvatske:

Koliko dugo djeluje SPH?Sindikat policije Hrvatske osnovan

je 24. kolovoza 1999. godine u Zagrebu u prostorijama V. Policijske postaje Medve-ščak. Dakle, ove godine obilježili smo 19 godina djelovanja.

Zašto ste odabrali SSSH?U prošlosti smo bili članovi nekoliko

sindikalnih središnjica te smo, sukladno našim potrebama, uvjerenjima i vjeri u nužnost sindikalnog udruživanja, u ovom trenutku prepoznali SSSH kao sindikalnu središnjicu s jasnom vizijom, a u razgo-voru s rukovodstvom Saveza dobili smo informaciju kako su neki problemi koji su postojali u prošlosti prevladani, te da je sama organizacija u proteklom razdoblju značajno unaprijeđena.

Koga sve okupljate?Sindikat policije Hrvatske (SPH)

je nezavisna, samostalna, dobrovoljna, interesna i nestranačka udruga i jedan od tri reprezentativna sindikata državnih službi. U pravilu, okupljamo zaposlenike Ministarstva unutarnjih poslova (policij-ske službenike/ce i državne službenike namještenike), te zaposlenike ostalih državnih tijela, ponajprije Ministarstva pravosuđa (pravosudni policajci, proba-cijski službenici i dr.).

Što biste istakli kao njihove najveće probleme?

- Nedovoljan broj zaposlenih u MUP-u, niske plaće, loši uvjeti rada;

- Loša opremljenost balističkim prslucima i ostalom opremom - prioritet je sigurnosti policijskih službenika;

- Potplaćenost - osnovna plaća poli-cajca koji tek počinje raditi treba se uskla-diti s rastom prosječne plaće u RH, čime bi se povećala atraktivnost policijskog posla i omogućio normalniji život poli-cijskim službenicima;

- Policijskim službenicima potrebno je vratiti beneficirani radni staž na uvjete koji su postojali prije 2013. godine, kad je dijelu njih oduzeto to pravo zbog teške ekonomske situacije u državi;

- Praksa kojom se policijskim službe-nicima izmjenjuje raspored unutar tjedan dana suprotno odredbama Kolektivnog ugovora, pod izlikom navodne hitne potrebe za prekovremenim radom koja stvarno ne postoji;

- Objekti u kojima rade policijski službenici, kao i oni u kojima su smje-šteni većinom su u izuzetno lošem stanju i potrebno ih je obnoviti;

- Nedostatak sustava praćenja i plani-ranja kadrovske problematike u MUP-u zbog kojeg se javljaju problemi u vezi s prijemom djelatnika na rad u sustav MUP-a ili npr. odlaskom u mirovinu;

- Slaba kaznenopravna zaštita policij-skih službenika - zastarjeli pravni propisi koji su se pokazali kao loši ili neučinko-viti, prije svega ZKP (ponajprije u odnosu na supsidijarnog tužitelja, te položaj policije u kaznenom postupku), Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (kojem je propisana kazna od 100

njemačkih maraka za omalovažavanje ili vrijeđanje policijskih službenika) i dr.;

- Nepravilnosti i nelogičnosti u ustroju MUP-a;

- Loš sustav zdravstvene i psihosoci-jalne zaštite.

Ima li nešto posebno iz Vašeg djelo-kruga što je aktualno?

Reforma plaća sustava državnih službi, povrat oštećenih prava poput beneficija policijskih službenika, pobolj-šanje materijalnog položaja istih, izazovi koje nosi migrantska kriza, kolektivno pregovaranje, stalne reforme bez ikakvog obrazloženja zašto bi se provodile …

Što je, prema Vašemu mišljenju, rješenje?

Provođenje kvalitetnih analiza pred-nosti, SWOT analiza, komparativno praćenje iskustava u naprednim europ-skim zemljama i načina na koji su rije-šile probleme slične našima, te izvlačenje onih najboljih rješenja, uz ulaganje našeg domaćeg znanja u rješenjima koja primje-njujemo u našim okolnostima, uvjetima i mogućnostima, ili nova rješenja primje-rena našim uvjetima.


Sindikat prometa i veza Hrvatske

Tražimo izradu nacionalnih standarda za promet i veze

Sindikat prometa i veza Hrvat-ske, u suradnji sa sindikatima i udrugama koji se bave organizi-

ranjem radnika u segmentu prometa, pokreće inicijativu izrade standarda kvalitete za sektor prometa i veza, koji će prezentirati nadležnim tijelima

kao osnovu za potpisivanje, a potom i nacionalno proširenje kolektivnog ugovora za zaposlene u segmentu prometa i veza.

- Cilj je ovoga nacionalnog ugovora izrada i povećavanje standarda sigur-nosti, te kvalitete poslovanja kako za

putnike tako i za zaposlene u segmentu primarno cestovnoga promet. Taj bi se proces trebao proširiti na ostale dionike i radnike, te poslodavce u segmentu prometa i veza, komentirao je Stjepan Lisičak, predsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske.


raZgovor s PovoDom

Na Desetoj skupštini Sindikata graditeljstva Hrvatske dosadaš-nja predsjednica SGH Jasenka

Vukšić ponovno je izabrana na tu funk-ciju. Povod za razgovor…

Skupština SGH je usvojila Deklara-ciju o radnome vremenu, sukladno kojoj se SGH obvezao poduzimati niz akcija vezanih uz uređivanje radnoga vremena u sektoru. Što je ključno i kako to postići?

Ključ je u tome da dosadašnji način nezakonitoga korištenja radnoga vremena u građevinarstvu koji uključuje znatno veći broj sati nezakonitoga prekovremenoga rada od dopuštenoga (i do 80 sati tjedno), nezakonite nejednake rasporede radnoga vremena, nezakonite preraspodjele radnoga vremena, treba prestati. Drugim riječima, radno vrijeme treba, u interesu očuvanja zdravlja radnika, smanjivanja broja nezgoda na radu, kao i usklađivanja njihova radnog i privatnog života svesti u zakonske i kolektiv-nim ugovorima dogovorene okvire s našim socijalnim partnerima na svim razinama, pratiti taj rad i adekvatno plaćati svaki odra-đeni sat. Ako poslodavac ne dopušta organi-ziranje sindikata ne može koristiti dulji broj sati rada koji se dopušta samo kroz kolek-tivne ugovore. Na taj će način SGH imati neposredniji utjecaj u korištenje radnoga vremena. Pravi efekti provedbe zakona i kolektivnih ugovora mogu se postići jedino uz pomoć inspekcija rada koje se trebaju znatno ozbiljnije uključiti u te nadzore. Pri tome nam nije cilj kažnjavanje nego preod-goj poslodavaca koji to ne poštuju.

U graditeljstvu nije samo problema-tično uređenje radnoga vremena, već i kontrola proširene primjene granskog kolektivnog ugovora, posebice u dijelu plaća. Kako tu možemo doći do rješenja?

Izlaz vidimo u uvođenju pravnog okvira za intenzivno provođenje kontrole primjene granskog kolektivnog ugovora od strane inspekcije rada ili porezne uprave na sve poslodavce (strane i domaće) koji rade u RH, sve radnike, uključujući strance, jer stranci ne smiju nelojalno konkurirati hrvat-

skim radnicima i snižavati cijenu rada. To je interes i svih društveno odgovornih posloda-vaca. Stoga veoma cijenimo zalaganje našeg socijalnog partnera HUP -Udruge posloda-vaca za graditeljstvo koji, zajedno s nama, nastupaju prema resornim ministarstvima u cilju rješavanja ovoga problema. Osim toga, značajna je i podrška samoga HUP-a, koju je SSSH nedavno dobio za svoj prijedlog dopune Konačnog prijedloga novog Zakona o državnom inspektoratu u dijelu nadlež-nosti inspektorata s kontrolom kolektivnih ugovora s proširenom primjenom.

U graditeljstvu ima dosta radnika upućenih na rad u druge države, u EU kao i izvan nje. Imate li informacija o poštivanju primjene kolektivnog ugovora za graditelj-stvo na njih, kao i propisa ili kolektivnih ugovora zemlje rada? Uloga SGH?

U sređenim zemljama zapadne Europe i Skandinavije naše veće tvrtke u kojima smo organizirani, uglavnom poštuju propise i kolektivne ugovore zemlje u kojoj rade. Pojavljuju se slučajevi izbjegavanja plaćanja doprinosa u visini koja pripada radniku prema poslovima koje je obavljao u RH, nego se plaća primjerice na niže osnovice, čak i na minimalnu plaću. To je opet povezano s kontrolom primjene kolektivnog ugovora itd. Preko individual-nih slučajeva saznajemo da, u pravilu, male tvrtke i razne agencije za zapošljavanje ozbiljnije krše prava radnika. Ti radnici nisu dovoljno informirani i ne učlanjuju se u sindikat. O sindikatu počinju razmišljati tek kada su izigrani.

SGH surađuje s granskim sindikatima pojedinih zemalja radi što bolje zaštite tih radnika. Usporedno, s međunarodnom suradnjom dobivamo nova saznanja o funk-cioniranju bipartitnog socijalnog dijaloga u praksi u pojedinim zemljama, kao i o funk-cioniranju državnih institucija.

SGH je na razini trgovačkih društava u proteklome razdoblju sklapao i kolektivne ugovore u kojima su, u pravilu, ugovarane veće plaće i veća materijalna plaća. Koliko su poslodavci u sektoru skloni daljnjem

povećanju plaća i zadržavanju kvalitetnih domaćih radnika?

Na granskoj razini ugovorili smo znatno povećanje plaće u 2018. godini, posebice za proizvodne radnike, a početkom iduće godine idemo u novu inicijativu za veće plaće i veća pojedina materijalna prava. Kolektivno pregovaranje na kućnoj razini je također intenzivirano, a sve radi većih plaća i mate-rijalnih prava. Pri tome mislim na povećanje plaća svih grupa složenosti ili svih radnih mjesta, a ne samo najniže osnovne plaće. Većinom su poslodavci svjesni nedostatka radne snage. Neki samoinicijativno podižu plaće i to uglavnom proizvodnim radnicima. Sada znatno intenzivnije pregovaramo, sve češće uz podršku članstva i, u pravilu, lakše dolazimo do cilja nego godinu-dvije ranije.

U kojoj je mjeri graditeljstvu u RH osigurana budućnost?

Svaka zemlja treba građevinare. Žalo-sno je da naša vlast još uvijek ne prepoznaje važnost dugoročno održivoga građevinskog sektora i gotovo sve prepušta stihiji, što je pogubno za takvu radno intenzivnu djelat-nost. U proteklih desetak godina svjedočili smo ponašanju naručitelja i izvoditelja radova koje je dovelo do samouništenja gotovo svih većih eminentnih građevinskih tvrtki. Budućnost graditeljstva se može osigurati dobrom strategijom i postavljanjem pravila igre na tržištu, koja bi trebala zaustaviti nelo-jalnu konkurenciju, sivu ekonomiju i rad na crno. Segment rada u građevinskom sektoru vrlo je važan i samo cjelovito podizanje kvali-tete radnih mjesta, koje je puno kompleksnije od samoga povećanja plaće, može vratiti radnike u građevinski sektor, a mlade u stru-kovne škole za građevinska zanimanja.


Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske

Samo cjelovito podizanje kvalitete radnih mjesta može vratiti radnike u građevinski sektor


raZgovor s PovoDom

Ponovno povjerenje za obavljanje predsjedničke funkcije u mandat-nome razdoblju 2018. - 2022 dobila

je i Zlatica Štulić. Predsjednicu Sindikata trgovine Hrvatske pitali smo o slobod-noj nedjelji, granskome kolektivnome ugovoru, sindikalnome organiziranju radnika u sektoru…

Skupština je održana pod motom Sindikat za slobodnu nedjelju. Molim Vas, komentirajte, u tome kontekstu, razmišljanje glavnog direktora Emme-zete Slobodana Školnika, izrečeno na jednoj televiziji: „… Ovisno o proizvodu, nedjelja iznosi 14 posto tjedne trgovinske realizacije. Ako to odrežete preko noći imat ćete direktne posljedice na ekono-miju ...“

Nikako se ne slažem s izjavom g. Škol-nika kako ćemo biti siromašni, ako trgo-vine ne budu radile nedjeljom. Trgovina nije djelatnost koja mora raditi nedjeljom. Ovdje je riječ o praksi koja je u Hrvatskoj nastala, potpuno zanemarujući radnike u trgovini. Radilo se samo o zagovaranju i promicanju interesa poslodavaca, koji su htjeli zarađivati, i o komociji, koja je na taj način stvorena za kupce.

Stručnjaci kažu da će se promet koji je inače najmanji od svih dana u tjednu (podaci Porezne uprave) preraspodijeliti u druge radne dane, jer građani ionako troše koliko su namijenili za potrošnju. Tako je to u zemljama za koje često želimo da nam budu uzori i na koje se pozivamo u rješa-vanju drugih situacija u zemlji, u Austriji, Njemačkoj ... Osim toga, po tradiciji u Hrvatskoj je nedjelja dan tjednog odmora.

Rad trgovaca ne možemo uspo-ređivati s radom medicinskog osoblja, hitnih službi, vozača, vatrogasaca, policajaca,vojnika, jer je svima jasno da je njihov posao specifičan i da rade kako bi štitili zdravlje, sigurnost građana i države, te da bi građani mogli putovati.

Inače, g. Školnika i njegov stav ne podržavaju mnogi trgovci u HUP-u ali i izvan njega. Mnogi trgovci, poslodavci iz trgovine, veliki i mali, su za neradnu nedjelju i blagdane, ali da rješenje bude

jednako za sve. Tu su nas javno podržali Pevec, NTL, Lonia, te mnogi manji poslo-davci i obrti, te njihova udruženja. Mnogi u kontaktima s nama ističu podršku, ali zbog određenih razloga ne mogu to javno iskazati. To je posebice intenzivi-rano nakon sklapanja Saveza za slobodnu nedjelju, u travnju ove godine. Svakod-nevno dobivamo potporu od mnogih trgo-vaca. Javljaju nam se i oni koji predlažu drukčije rješenje, ali su načelno protiv rada nedjeljom (neki predlažu ograničenje da radnici ne smiju raditi više od određenog broja nedjelja). Radno vrijeme u trgovini u Hrvatskoj je neregulirano i trgovac-poslo-davac može raditi od 0 do 24 sata svih 364 dana u godini. Ne poštuju se ni blagdani, niti nedjelje, a radi se do iznemoglosti. To je nedopustivo i jako loše.

STH smatra da Hrvatska mora regu-lirati radno vrijeme u trgovini, kako bi radnici mogli svoj život planirati, te uskladiti svoj rad i privatni život. Nedjelje i blagdani trebaju biti slobodni za radnike u trgovini.

Regulaciji radnoga vremena zasi-gurno bi pridonijelo i donošenje kolek-tivnog ugovora za djelatnost trgovine o kojemu s HUP-Udrugom trgovine pregovarate već nekoliko godina? Koje su sporne točke?

Radno vrijeme jest bila tema o kojoj se nismo dogovorili s poslodavcima u pregovorima. Nisu prihvaćali ograniče-nja za rad radnika nedjeljom i smatrali su kako je plaćanje rada nedjeljom 30 posto više dostatno. Ali ova godina je sve poslodavce suočila s problemom ozbiljnog nedostatka radne snage, odnosno odla-skom radnika iz djelatnosti u bolje plaćena zanimanja, u druge države.

Pregovori s Udrugom trgovine su u prekidu. Udruga je ostala bez pregova-račkog odbora, jer su gotovo svi članovi napustili društva koja su zastupali. Sada čekamo da nadležna tijela poslodavačke udruge provedu potrebnu proceduru kako bismo nastavili pregovore.

Plaća jest sigurno točka u pregovo-rima oko koje se nismo složili. Pritisak

za ukidanjem radnoga staža, tj. prava na dodatak za minuli rad, jest nešto što poslo-davci u trgovini stalno ističu, posebice multinacionalne kompanije. Međutim, vidimo da će poslodavci morati povećati plaće, jer će problem s radnom snagom biti još izraženiji u 2019. Ove godine se mnoge trgovine u sezoni nisu otvorile, jer nije imao tko raditi. Stoga i pitanje radnoga vremena postaje značajnije. Iduću sezonu treba kvalitetno pripremiti, jer je najvećim trgovcima ona vrlo važna za ukupni rezultat poslovanja.

U strukturi potpisanih kolektivnih ugovora prevladavaju velika trgovačka društva. Kakva je situacija u malim trgo-vačkim društvima? Na kojoj je razini sindikalna organiziranost u sektoru? Budućnost?

Mnogi poslodavci nisu sretni s našim inicijativama za kolektivno pregovaranje. Zbog toga smatram kako nam je vrlo bitno sklopiti granski kolektivi ugovor, koji će biti proširen i obvezujući za sve koji se bave trgovinom.

Kao sindikat sustavno radimo na učlanjivanju novih članova. Svakodnevno kroz kontakt s ljudima i pristupom radni-cima, na radnome mjestu, želimo uvjeriti radnike kako je nužno da postanu članovi STH, reprezentativnoga sindikata koji svojom organizacijom na terenu i centrali može pružiti članovima ostvarenje njiho-vih prava, utvrđenih Statutom, donesenim na Skupštini u Đurđevcu. To je okruženje u kojemu moramo raditi i pokušavamo snažiti radnike da se, bez straha, priključe sindikatu. Tu očekujemo i pomoć SSSH.


Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske

Nedjelje i blagdani trebaju biti slobodni za radnike u trgovini

Foto: suvremena.hr


Događaji

Prema hrvatskom zakonodav-stvu minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji

radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Na nju imaju pravo svi radnici koji rade u Republici Hrvat-skoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca. U Hrvatskoj je uvedena 2008. godine Zakonom o minimalnoj plaći. Izmjenama i dopunama s početka 2018. godine, na zahtjev SSSH precizirano je da u iznos minimalne plaće ne ulaze pove-ćanja koja radniku pripadaju za preko-vremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Takva izmjena otklonila je diskriminaciju u praksi i omogućila radnicima s mini-malnom plaćom da i oni ostvaruju pravo na povećanu plaću, a prema navodima ministra to je povećalo plaću za 3,3 posto. Minimalnu plaću u Hrvatskoj trenutno prima 37.000 radnika, što je oko 3 posto.

Kako se minimalna plaća određuje?Prvim zakonom 2008. godine određeno je da će minimalna plaća iznositi 39 posto prosječne bruto plaće, a da će se taj posto-tak svake godine uvećavati za postotak realnog rasta BDP-a u prošloj godini. (Između 2000. i 2008. godine prosječna stopa rasta BDP-a iznosila je 4,8 posto.) Kako ubrzo nakon donošenja zakona u Hrvatskoj počinje ekonomsko-financij-ska kriza, iznos minimalne plaće stagnira, a smanjuje se i udio minimalne plaće u

prosječnoj. Godine 2013. donosi se novi zakon kojim je promijenjena metodologija izračuna. Formula za izračun minimalne plaće za 2013. godinu temeljila se na fakto-rima praga rizika od siromaštva i indeksa potrošačkih cijena, a za 2014. godinu nadalje određeno je da minimalnu plaću određuje Vlada uredbom, na prijedlog ministra rada. Ministar rada predlaže iznos nakon konzultacije sa socijalnim partnerima, imajući na umu povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći. Pritom iznos minimalne plaće koji se predlaže ne može biti niži od iznosa koji je propisan u prethodnoj godini. Zakon predviđa i mogućnost iznimnog ugova-ranja i niže minimalne plaće temeljem kolektivnog ugovora, no ona ne može biti niža od 95 posto iznosa propisanog uredbom. Najnoviji prijedlog izmjena, trenutno u saborskoj proceduri, pred-viđa da bi se ministar rada pri prijedlogu iznosa trebao voditi parametrima infla-cije, kretanja plaća, kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti, demografskih kretanja, te ukupnog stanja gospodarstva s posebnim naglaskom na djelatnost s niskim plaćama i ugrožene skupine zaposlenih. U tu svrhu predviđeno je i osnivanje stručnog povje-renstva kao savjetodavnog tijela koje će kontinuirano pratiti i analizirati kretanja minimalne plaće i plaća općenito.

Koji je trenutni iznos? Uredbom za 2019. godinu Vlada je odredila iznos minimalne plaće na 3.750 kuna bruto, odnosno 3.000 kuna

neto, što je 44 posto prosječne hrvat-ske bruto plaće (u protuvrijednosti 507 eura bruto, 405 eura neto). U odnosu na 2018. godinu, radi se o povećanju od 248 kuna, odnosno 9 posto, što je nasta-vak trenda od 5 posto koji je bio vidljiv u 2017. i 2018. godini. Tim povećanjem Hrvatska je prestigla i Slovačku, Poljsku i Estoniju. No, možda je indikativniji primjer Slovenije gdje je minimalna plaća u 2018. godini iznosila 842 eura bruto.

Prva minimalna plaća 2008. godine iznosila je 2.747 kuna u bruto iznosu.

Koji su stavovi SSSH? 1. Potreban je model automatskog uskla-

đivanja prema udjelu minimalne u prosječnoj plaći. Iznos treba definirati već u zakonu udjelom minimalne i to na način da u 2019. on iznosi 46 posto, a u 2020. godini 50 posto iznosa prosječne bruto plaće ispla-ćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine.

2. Protivimo se tzv. kompenzacijskim mjerama za poslodavce. Naime, teme-ljem povećanja od 5 posto u 2017. godini hrvatski poslodavci tražili su da im se uvede porezna olakšica kako bi lakše isplaćivali minimalnu plaću. Tako je izmjenama i dopunama iz 2017. propi-sano da poslodavci koji isplaćuju mini-malnu plaću imaju pravo na umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto. Radi se o stimulaciji isplate mini-malne plaće, što je implicitno priznao i zakonodavac, konstatiravši da su mjere stvorile ravnoteže i nisu ostvarile očeki-vane rezultate. Nažalost, kod kompenza-cijskih mjera se i dalje ostaje, ali u nenor-mativnom obliku za 2019. i 2020. godinu.

3. Tražimo da se u iznos minimalne plaće ne računaju ni dodaci s osnove oteža-nih uvjeta rada niti dodaci ugovoreni kolektivnim ugovorom, jer se radi o dodacima na plaću.

4. Tražimo uvođenje ovlasti Inspektorata rada za nadziranje obračuna i isplate plaća ugovorenih kolektivnim ugovo-rom čija je primjena proširena odlu-kom ministarstva nadležnog za rad, a koje u Zakonu moraju biti definirane kao iznimka od minimalne plaće utvr-đene Vladinom uredbom.

Sunčica Brnardićminimalne plaće u eu 2018.

Minimalna plaća u Hrvatskoj – što, kako, zašto?


Događaji

Povodom medijskih najava o pove-ćanju neoporezivog iznosa božić-nica, regresa i ostalih nagrada

i naknada radnicima sa 2.500 na 7.500 kuna, Savez samostalnih sindikata Hrvat-ske uputio je Ministarstvu financija dopis u kojemu smo podsjetili na naš zahtjev da se odredbe o neoporezivanju smje-štaja i prehrane za sezonske radnike moraju početi primjenjivati na sve gospodarske djelatnosti (zbog dobrih rezultata koje smo vidjeli u turizmu, ali i otklanjanja diskriminacije među radni-cima u drugim djelatnostima koje imaju naglašeniji sezonski karakter). Uz to, iznijeli smo neke konkretne prijedloge za povećanje neoporezivih iznosa isplata: ■■ Uvođenje neoporezivoga dijela za

prehranu radnika tijekom rada od 30 kuna po radnome danu za dane kada radnik radi;■■ Dodatak za otežane uvjete rada u neoporezivom iznosu od 500 kuna mjesečno;■■ Neoporezivi iznos popusta na kupnju roba i usluga za radnike trgovačkog društva u iznosu od 5 posto;■■ Bolja regulacija odredbi vezanih za rad

na terenu (brisanje uvjeta o udaljenosti 30 km od sjedišta poslodavca) i pove-ćanje iznosa dnevnica i dnevnica za terenski rad za 17 posto.■■ Povećanje neoporezivog iznosa:■■ pomorskoga dodatka i pomorskoga

dodatka na brodovima međuna-rodne plovidbe za 100 kuna, ■■ naknade za odvojeni život od

obitelji za 250 kuna, ■■ otpremnina i do 50 posto (u slučaju

redovitog odlaska u mirovinu),■■ potpore za novorođenče dvostruko,

te dara djetetu i dara u naravi sa 600 na 700 kuna,■■ potpore zbog invalidnosti radnika,

potpore za slučaj smrti radnika i jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji, te potpore zbog neprekidnoga bolovanja radnika dužeg od 90 dana za 500 kuna,■■ isplate jubilarnih nagrada za 500

kuna.

Vlada nije uvažila nijedan od naših prijedloga, i umjesto inkorporiranja pristupa koji ide za jačanjem prava radnika, odlučili su se za dodavanje na listu neoporezivih primitaka stavke o nagradama za radne rezultate i druge oblike nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak na mjesečnu plaću) u iznosu do 5.000 kuna godišnje. Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak usvojene su u studenome ove godine, u sklopu paketa izmjena i dopuna pore-znih propisa, odnosno sljedeće faze porezne reforme koja je započela još 2016. godine.

Savez samostalnih sindikata Hrvat-ske pozdravlja ovakvu izmjenu u nadi da će ona poboljšati materijalni položaju naših članova i svih hrvatskih radnika i radnica, naročito onih kod kojih kolek-tivni ugovori predviđaju isplatu u zakonski maksimalnom iznosu neopo-rezivog iznosa. No, razloga za skepsu svakako ima. Ukupno porezno rastere-ćenje od početka 2017. godine procje-njuje se na 6,3 milijarde kuna (od čega samo u doprinosima 900 milijuna kuna). Zbog toga s pravom treba postaviti pita-nje koga se rasterećuje - i na račun koga i čega - te hoće li radnici dobiti pravedan dio kolača?

I dok se navedene izmjene predstav-ljaju kao dobitak za sve, činjenica je da ovakve izmjene predstavljaju svojevrsnu intervenciju na tržišni pritisak na pove-ćanje plaća, istodobno direktno ošte-ćujući mirovinski i zdravstveni sustav. Štoviše, imajući na umu domišljatost poslodavaca i (opravdanu) poduzetničku logiku, ostaje pitanje hoće li se ovakve izmjene koristiti kako bi se bruto plaće smanjile na račun poreznih olakšica i stimuliranja radnika? To više što zapravo nije u potpunosti jasno jesu li ova pove-ćanja neoporezivih iznosa dovoljna da se radnika doista zadrži u Hrvatskoj. Riječima predsjednice udruge izvoznika softvera „to i dalje nije dovoljno da bismo postigli održivost i konkurentnost.“

No, ima toga još. Upitno je koliko ova mjera može imati učinak na prima-

nja onih sa najnižim plaćama, radnicima u niskoprofitabilnim granama, odno-sno hoće li mjera dodatno produbiti jaz između onih sa najvišim i najnižim plaćama? Ekonomist Željko Lovrinče-vić za Poslovni dnevnik izjavio je kako je „uvjeren da će od te mjere profitirati manje od pet posto radnika, za razliku od najmanje 50 posto poslodavaca.“

Navedene izmjene svakako treba gledati s pozicije radnika i u kontekstu drugih izmjena u poreznom zakono-davstvu: Na zahtjev poslodavaca ukinut je doprinos za zapošljavanje - čime su naknade za vrijeme nezaposlenosti ostavljene na milost proračunu – kao i namjenski doprinos na zaštitu na radu, čime je poručeno da se odustaje od dalj-njih ulaganja u to područje. Rasterećuje se dohodak po kojemu je Hrvatska jedna od triju zemalja u Europi sa najnižim efektivnim opterećenjem, no istodobno se proširuju porezni razredi na način da po najvišoj stopi dohodak plaća samo 1,3 posto najbogatijih. Efekt rasterećenja potrošača uvođenjem smanjene stope PDV-a na određene artikle, upitan je s obzirom na pretpostavljeni učinak stimuliranja uvoza i „moralne oklade“ na činjenicu da će trgovački lanci sniziti cijene (pri tom je nejasno hoće li i u kojoj mjeri podizati plaće svojim zapo-slenicima).

U zaključku, sindikati bi svakako trebali iskoristiti dani okvir za snažno zagovaranje povećanja materijalnih prava iz kolektivnih ugovora. No, ako iz ove runde porezne reforme trebamo izvući neku pouku, onda je to da se moramo podsjetiti čemu služe porezi i dopri-nosi, te tražiti odgovornost u ubiranju i raspolaganju takvim prihodima. Sindi-kati se ne smiju dati smesti i moraju poja-čati napore u kolektivnom pregovaranju za rast bruto plaća temeljen na pravednoj podjeli profita, a sindikalne središnjice ustrajati na poboljšanju položaja radnika, pravednoj i učinkovitoj preraspodjeli društvenoga bogatstva i smanjivanju društvenih nejednakosti.

Sunčica Brnardić

Što zapravo znače izmjene Pravilnika o porezu na dohodak?


Događaji

Hrvatski sabor je 7. prosinca izgla-sao paket mirovinskih zakona, čime je formalno usvojena tzv.

„mirovinska reforma“ koju je tijekom ove godine pripremilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ne uvažavajući pritom argumente sindikata, stručnjaka, a ni komentare dobivene u javnoj raspravi.

Izmjene i dopune Zakona o miro-vinskom osiguranju izglasane su sa 77 glasova, samo jednim više od minimuma koji je bio potreban za kvorum, budući da cijelokupna oporba nije uopće pristupila glasanju. Uoči glasanja o samom zakonu, prethodno su odbijeni i svi predloženi amandmani, uključujući amandmane koje su pripremile sindikalne središnjice, a koje je zajednički Saboru podnijelo sedam oporbenih klubova zastupnika.

Činjenica da je ovaj zakon izglasan ne znači, međutim, da je sindikalna borba protiv nepravdi koje on donosi završena, niti da će on nužno u tom obliku i ostati na snazi. SSSH, zajedno s NHS-om i

MHS-om, priprema prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se izmijenile najproblematičnije odredbe ovih zakonskih promjena.

Prikupljanje potpisa za referendumSve tri reprezentativne sindikalne središ-njice najavile su prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma još uoči prosvjeda protiv mirovinske reforme održanog 20. listopada u Zagrebu, a isto su ponovile i na zajedničkoj konferenciji za medije održa-noj 20. studenoga. Sindikati su, dakle, namjerno odlučili potpise za referendum prikupljati tek nakon što se zakoni usvoje u Saboru, i to zbog više razloga.

Prethodna su iskustva s prikuplja-njem potpisa, naime, pokazala kako nije najpametnije skupljati potpise za referen-dum protiv zakonskih prijedloga koji se trenutno nalaze u postupku usvajanja, budući da se oni tijekom toga postupka mogu bitno promijeniti. To pak otvara

mogućnost Ustavnom sudu da odbaci referendumsko pitanje, tvrdeći kako zakon protiv kojega su se potpisi priku-pljali nikada nije usvojen, odnosno da je usvojen u bitno drukčijem obliku nego što je bio onaj protiv kojega su se građani izjašnjavali svojim potpisima.

Da je takva odluka imala smisla, pokazalo je i ono što se dogodilo s ovim zakonskim izmjenama tijekom postupka njihovog usvajanja. Zakon koji je Vlada uputila u Sabor na drugo čitanje, i koji je na kraju i usvojen, u nizu odredbi razli-kuje se od onoga koji je bio poslan u prvo čitanje. Iako najveće nepravde toga zakona nisu uklonjene, ipak su u međuvremenu napravljene promjene i u člancima koji propisuju dob za odlazak u mirovinu, i u člancima o penalizaciji prijevremenih mirovina, dakle upravo u pitanjima koja su sindikatima najproblematičnija.

Drugi, podjednako bitni razlozi, bili su vezani uz samu organizaciju prikuplja-nja potpisa. Akcija u kojoj je potrebno prikupiti oko 400 tisuća potpisa u samo dva tjedna (koliko može trajati njihovo prikupljanje) vrlo je opsežna i složena, te zahtijeva vrijeme za pažljive pripreme. Uz to, dosadašnje iskustvo pokazuje kako

Mirovinska reforma

Sindikalna borba tek počinje

Što se mijenja u uvjetima za ostvarivanje prava na mirovinu od 1. siječnja 2019.?■■ Povećava se penalizacija, odnosno trajno umanjenje prijevremenih mirovina.

Penalizacija će iznositi 0,30 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, neovisno o godinama staža. Dosad je penalizacija iznosila između 0,10 i 0,34 posto, tj. bila je manja ako ste imali više godina staža. Ova promjena pogodit će one koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 38 ili više godina staža i kojima će po novom pravilu prijevremene mirovine biti još niže. S druge strane, oni koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 35 ili 36 godina staža bit će nešto blaže penalizirani nego do sada.■■ Pri računanju staža za stjecanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osigura-

nika, više se neće uračunavati tzv. beneficirani staž, nego staž u efektivnom trajanju.■■ Zbog ubrzanja podizanja dobi za odlazak u mirovinu, uvjet za starosnu miro-

vinu za žene u 2019. g. iznosit će 62 godine i 4 mjeseca starosti (umjesto 62 godine i 3 mjeseca, kako je dosad bilo predviđeno).■■ Uvećanje mirovine za dulji ostanak u svijetu rada moći će se ostvariti samo

nakon 65. godine života (0,34 posto za svaki mjesec ostanka u radnom odnosu nakon 65. godine života). Do sada su to uvećanje, iako u nešto manjem iznosu (0,15 posto) mogli ostvariti i oni koji odlaze u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ako to čine kasnije od stjecanja starosnog uvjeta (60 godina).

Što se mijenja u budućnosti?■■ Dob za odlazak u starosnu miro-

vinu, i za muškarce i za žene, počet će se povećavati iznad 65 godina života počevši od 2028. g. Te godine uvjet za starosnu mirovinu iznosit će 65 godina i 4 mjeseca, te će se nastaviti povećavati za 4 mjeseca svake godine, sve do 2033. kada će dosegnuti 67 godina.■■ Paralelno će se povisivati i starosni

uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu, koji će 2028. g. iznositi 60 godina i 4 mjeseca, a 2033. g. 62 godine starosti.■■ Od 1. siječnja 2027. g. mijenjaju

se uvjeti za ostvarivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osigu-ranika. Uvjet staža ostat će na 41 godini, ali će se starosni uvjet povećati sa sadašnjih 60 na 61 godinu starosti.


Događajije vrlo teško prikupljati potpise tijekom kasne jeseni ili zime, jer se za vrijeme hladnih i kišnih dana na javnim prosto-rima, gdje se po zakonu moraju priku-pljati potpisi, kreće jako malo ljudi.

Možemo li uspjeti?Raspravu i glasanje o mirovinskim zako-nima u Saboru sindikati su stoga iskoristili kako bi svoje protivljenje ovim zakonskim izmjenama zadržali u fokusu javnosti. U međuvremenu, pripreme za prikupljanje potpisa za referendum su nastavljene. Jednom kada akcija počne, doprinos svakog člana bit će važan i dragocjen. Bit će to ujedno i prava prilika da pokažemo što zaista jest, i što može, sindikalni pokret. Naša snaga leži u našoj brojnosti i orga-nizaciji, ali još više, u našim sindikalnim povjerenicima i aktivistima. Ako svatko od nas da samo mali doprinos, bez obzira na to radi li se o jednoj smjeni na štandu za prikupljanje potpisa, ili informiranju svojih kolega i kolegica o ovoj sindikalnoj akciji kako bi ju i oni podržali, uspjet ćemo

skupiti potreban broj potpisa za raspisiva-nje referenduma. To je, uostalom, dosad uspjelo svakoj referendumskoj inicijativi u kojoj je SSSH sudjelovao.

Ispravljaju li se zaista neke nepravde?Usvojenim zakonskim izmjenama djelo-mično se ispravlja nepravda učinjena svima onima koji su bili prisiljeni ući u drugi mirovinski stup (tj. svima koji su 1. siječnja 2002. g. bili mlađi od 40 godina). Prema dosadašnjim pravilima, golema većina njih zbog toga bi imala manje mirovine nego da drugi stup nikada nije uveden. Svima koji su osigurani u drugom stupu sada se omogućava povratak u prvi stup u trenutku odlaska u mirovinu, ili primanje mirovine iz oba stupa, ali uz pravo na dodatak na mirovine koji su dosad uživali samo oni osigurani isključivo u prvom stupu (iako će taj dodatak za one koji izaberu ostanak u oba stupa biti nešto manji nego za one koji se vrate u prvi stup, što također nije pravedno).

Riječ je, međutim, o nepravdi koja je poznata već 15-ak godina, i čije su postojanje, i nužnost da se ona ispravi, priznavale i prethodne vlade, kako HDZ-ove tako i SDP-ove. Čini se kako se s ovim potezom, koji se jednostavno morao napraviti, namjerno čekalo sve do zadnjega trena, kako bi se ispravljanje ove nepravde građanima moglo „prodati“ u paketu s nanošenjem novih nepravdi.

Djelomično se ispravlja i nepravda koju je dosadašnji sustav nanosio rodite-ljima, u pravilu ženama, koje su zbog kori-štenja rodiljnoga dopusta imale manju mirovinu nego što bi ju imale da nisu imale djecu, odnosno koristile rodiljni dopust. Po novim pravilima, roditelju koji je koristio pretežni dio rodiljnoga dopu-sta pri izračunu mirovine dodat će se po 6 mjeseci staža za svako dijete. Iako se ova dosadašnja nepravda mogla riješiti i na bolji način, novo rješenje je svejedno pravednije od postojećeg.

Darko Šeperić

U Kopenhagenu je od 2. do 7. prosinca 2018. održan Četvrti svjetski kongres Međunarodne

konfederacije sindikata (ITUC), koja okuplja 207 milijuna članova iz 331 nacionalne središnjice, među kojima je i SSSH. Kongres je održan pod motom „Izgradnja snage radnika – promijenimo pravila“. U radu Kongresa sudjelovalo je više od 1.200 zastupnika iz više od 130 zemalja, a SSSH je predstavljala izvršna tajnica za međunarodne odnose i razvoj organizacije Dijana Šobota.

Za glavnu tajnicu ponovno je izabrana Sharan Burrow, uz 52 posto glasova zastu-pnika, dok je Susanna Camuso, glavna tajnica talijanske konfederacije CGIL dobila podršku 48 posto zastupnika. Rezultat izbora potvrdio je potrebu za jedinstvom, te prije svega transformacijom ITUC-a kako bi postao znatno snažnijom, učinkovitijom, te znatno više uključivom organizacijom, relevantnijom za radnike i njihove probleme na lokalnoj razini.

Glavno vijeće ITUC-a izabralo je i uže vodstvo. Dijana Šobota izabrana

je u Glavno vijeće ITUC-a za sljedeće mandatno razdoblje.

Kongres je bio organiziran kroz četiri skupine rasprava: mir, demokracija i prava; reguliranje ekonomske snage; globalne promjene – pravedna tranzicija, te jednakost. Zastupnici na Kongresu raspravljali su o kampanjama sindikalnog organiziranja u multinacionalnim kompa-nijama, uključujući Amazon i Samsung, o organiziranju u neformalnom sektoru, odgovorima vlada na nejednakost i jaz u plaćama između muškaraca i žena, mini-malnoj plaći i socijalnoj zaštiti, klimat-skim promjenama i budućnosti rada.

Izvršna tajnica SSSH sudjelovala je u panel raspravi o socijalnoj sigurnosti na kojoj je govorila o mirovinskoj reformi i sustavu socijalne sigurnosti u Hrvatskoj. Zastupnici su posjetili i švedski Malmö kako bi se upoznali s njegovom industrij-skom baštinom kao i modelom integra-cije izbjeglica.

Usvajanjem programa rada i raspra-vama tijekom kongresa, sindikati se obvezuju graditi snagu radnika organi-

ziranjem novih 40 milijuna članova do idućeg kongresa; postizanje novog druš-tvenog ugovora; pravednu tranziciju ka održivim gospodarstvima i borbu protiv klimatskih promjena; preokretanje trenda malog rasta plaća i rasta nejednakosti putem kolektivnog pregovaranja, pove-ćanja minimalnih plaća i socijalne zaštite; te ukidanje razlika u plaćama na temelju spola, kao i borbu protiv diskriminacije, rasizma i rodno uvjetovanog nasilja.

Kongres je usvojio i pet hitnih rezolucija, kojima se poziva na: Ljudska prava i mir u Kolumbiji; Solidarnost sa radnicima i studentima u Iranu; Reformu Zakona o radu u Mađarskoj; Poštivanje radničkih prava i solidarnost sa samostal-nim sindikatima u Kazahstanu; Slobodu za Lulu.

Tijekom Kongresa zastupnici su imali priliku glasovati o najgorem poslodavcu na svijetu – tu neslavnu nagradu ponio je Michael O’Leary iz Ryanaira, dok je prije četiri godine najgorim poslodavcem bio proglašen Jeff Bezos, šef Amazona.

Dijana Šobota

Četvrti kongres Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC)

Izgradnja snage radnika – promijenimo pravila


Pravni savjetiPITANJE: Kod poslodavca sam zaposlena na neodređeno vrijeme. Poslodavac mi je raspodijelio godišnji odmor u više od dva dijela. U koliko dijelova radnik smije koristiti godišnji odmor i tko o tome odlučuje? (D. B., Split)

ODGOVOR: Odredbom čl. 83. Zakona o radu propisano je: ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tije-kom kalendarske godine za koju ostva-ruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i posloda-vac drukčije ne dogovore, uz uvjet da je ostvareno pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Iz teksta odredbe proizlazi kako Vaš poslodavac uvijek može radniku odre-diti godišnji odmor u dijelovima, ali mora poštovati ograničenje da morate iskoristiti najmanje dva tjedna u nepre-kidnom trajanju, s tim da se s poslo-davcem možete dogovoriti kako nećete koristiti ta dva tjedna u neprekidnom trajanju, ali o tome odlučujete Vi kao radnik i to samo ako Vam poslodavac nudi korištenje godišnjeg odmora u dijelovima.

To znači kako prema toj zakonskoj odredbi Vi kao radnik nemate pravo tražiti korištenje godišnjeg odmora u dijelovima. Dakle, o tome hoće li godiš-nji odmor biti u jednom dijelu ili u više dijelova odlučuje Vaš poslodavac sukladno odredbi čl. 85. Zakona o radu koja odredba regulira raspored godiš-njeg odmora. Prema toj odredbi raspo-red korištenja godišnjeg odmora utvr-đuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovo-rom o radu i zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Poslodavac mora radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim u slučaju ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju. Dakle, Vi kao radnik možete samo predložiti korištenje godiš-njeg odmora u dijelovima, a odluku donosi poslodavac.

PITANJE: Radim kod poslodavca temeljem sklopljenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac mi je ponudio sklapanje novog ugovora o radu za drugo radno mjesto. Moram li ga odmah potpisati, odnosno mogu li odbiti njegovo potpisivanje? Je li poslodavac zakonito postupio? (A. G., Split)

ODGOVOR: Poslodavac Vam može ponuditi sklapanje novog ugovora o radu. Ako pristanete sklopiti taj novi ugovor o radu, smatra se kako danom sklapanja novog ugovora o radu prestaje važiti Vaš prethodni ugovor o radu. Navedeno se ne mora posebno navoditi u novom ugovoru o radu. Znači, Vi potpuno samostalno i slobodno možete donijeti odluku o tome želite li ili ne želite potpisati novi ugovor o radu. U takvom slučaju primijenjuju se odredbe Zakona o obveznim odno-sima koje propisuju da ponuda u kojoj je određen rok za njezin prihvat, obvezuje poslodavca do isteka toga roka. Među-tim, ponuda poslodavca može biti i bez određenoga roka. Zbog toga, kad Vam poslodavac u takvoj formi ponudi skla-panje ugovora o radu, bilo bi dobro od poslodavca zatražiti da Vam da određeni rok za razmišljanje.

Ako odbijete poslodavčevu ponudu za sklapanje novog ugovora o radu, tada poslodavac ima mogućnost otkazati Vam ugovor, obrazložiti opravdanost razloga za otkaz i predložiti Vam sklapanje

ugovora o radu u izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). U takvom slučaju poslodavca obvezuje primjena Zakona o radu (čl. 123. ZR) kojim je propisan rok u kojemu se morate izjasniti o ponudi za sklapanje ugovora o radu u izmijenjenim uvjetima. Prema toj odredbi morate se izjasniti u roku koji odredi poslodavac, ali taj rok ne smije biti kraći od osam dana. Ako u tome roku prihvatite ponudu poslodavca, u tom slučaju imate pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

PITANJE: Zaposlen sam kod poslodavca na neodređeno vrijeme. Dok neki drugi poslodavci isplaćuju božićnicu svojim radnicima, naš poslodavac već nekoliko godina ne želi nam isplatiti božićnicu. Imamo li po Zakonu o radu pravo na isplatu božićnice i možemo li to tražiti pred sudom? (D. L., Split)

ODGOVOR: Nažalost, Zakonom o radu nije propisana obveza da poslodavac isplaćuje radnicima božićnicu. Međutim, to pravo može i ne mora biti ugovoreno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako isplata božićnice u navedenim aktima za Vas nije propisana kao obveza poslodavca, još uvijek postoji mogućnost da Vam poslodavac to isplati na temelju svoje pojedinačne odluke ako mu to financij-ske mogućnosti dopuštaju, ali odluku o tome ne donosi radnik već poslodavac. U situaciji kada ni u jednom aktu nije propisana božićnica kao obveza poslo-davca, to novčano potraživanje ne možete ostvarivati pred sudom.

Odgovara: Jagoda Đinđić, pravna povjerenica u

Teritorijalnom uredu SSSH Split

Poštovani čitatelji,svoja pitanja možete slati na adresu:"Sindikalna akcija" pravni savjeti Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 10 000 Zagreb


ZaBavni kutak

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. SNJEŽANA ŠARIĆA Lovežica 7752100 Pula

2. MARINA FILIPOVIĆVeliki kraj 13232270 Županja

3. IVAN KREKIĆDunavska 7/432000 Vukovar

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 485/486

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. veljače 2019.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: GOSPODARENJE


I u novoj godini zaRAD PO MJERI ČOVJEKA!

Ostvarimo to zajedno!

zagreb, 15. prosinca 2018. broj 485/486 · modela su socijalna i radnička prava, sustav socijalne...

Documents