PREKRCAJNA MEHANIZACIJA

Seminarski rad

Šibenik, studeni 2008.

VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU

PREKRCAJNA MEHANIZACIJA

Seminarski rad

Kolegij:

Mentor:

Student:

Broj indeksa:

Šibenik, studeni 2008.

Sadržaj:

1. UVOD ............................................................................................................................ 1

2. PALETIZACIJA ............................................................................................................. 2

2.1. Palete ....................................................................................................................... 2

3. KONTEJNERIZACIJA .................................................................................................. 5

3.1. Kontejneri ................................................................................................................ 5

3.2. Podjela kontejnera ................................................................................................... 6

4. VILIČARI ...................................................................................................................... 8

5. DIZALICE ..................................................................................................................... 10

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................ 12

7. LITERATURA ............................................................................................................... 13

1. UVOD

Zahtjevi korisnika transportnih usluga za prijevoz sve više uslovljavaju upotrebu novijih sredstava za racionalizaciju transporta. Dobro vođeno i organizirano poslovanje zahtjeva pravilan smještaj, rukovanje s robom, njeno čuvanje te da radna postrojenja imaju odgovarajuču opremu u ovom slučaju mehanizaciju. Da bi transportni odjel mogao izvršiti zadatke potrebno je da ima odgovarajuča tehnička sredstva, raznovrsni vozni park te da posjeduje odgovarajuče dizalice kao i razne vrste viljuškara za rad s paletama kao i ostali potrebni pribor. Radna snaga koja obavlja poslove u transportnom odjelu mora biti pouzdana i izvježbana, da bi mogla obavljati svakodnevne i često komplicirane zadatke.

1

2. PALETIZACIJA

Paletizacija je proces uporabe paleta u prijevozu robe. Roba složena na paleti u mjestu proizvodnje ne mora se dirati sve do mjesta potrošnje. Počeci paletizacije potječu još iz drugog svjetskog rata, kada je iz Amerike trebalo premjestiti veću količinu prehrambenih proizvoda i druge robe za opremu vojske i stanovništva iz prekomorskih zemalja. Vidjevši efikasnost toga sistema, takav je način prihvatila odmah i industrija, pa je danas praktično sav promet robe paletiziran, osima naravno kada s obzirom na specifićnost robe nije moguć. I kod nas se nastoji paletizirati što više robe za transport, međutim da bi se primjenila šira primjena paletizacije neophodna je suradnja organizacija iz proizvodnje i trgovine, a isto tako i drugih grana prometa prvenstveno cestovnog i pomorskog. Suradnja se postiže na taj naćin tako što će prometna organizacija i proizvodne i trgovinske organizacije izrađivati palete prema propisanim standardima, pa neće biti važno ćije su vlasništvo palete koje se upotrebavljaju za prenošenje robe od proizvodnje do potrošnje npr. pošiljalac će predati željeznici deset paleta natovarenih robom, a istovremeno će od željeznice dobiti deset praznih paleta, čime se zatvara tzv. paletni lanac.

Za primjenu paletizacije potrebna je sljedeća oprema1: palete okviri za palete boks-palete viljuškari (rućni, električni, motorni) rezervni akumulatori za električne viljuškare instalacija za punjenje akumulatora dizalica za izmjenu akumulatora pregradni zidovi za paleta mostići za prijelaz viljuškara s magazinske rampe u vagon tj. kamion motorna kolica i prikolice

U izučavanju ciljeva paletizacije može se istaknuti sljedeće: skraćeno vrijeme prijevoza skraćeno vrijeme prekrcaja okrupnjavanbje tereta-komadne robe sigurnost prijevoza robe smanjenje skladišnih površina eliminiranje rada čovjeka pri manipuliranju prekrcajnim jedinicama

2.1. Palete

Paleta je drvena podloga, izrađena od dasaka standarnih dimenzija na koju se slaže roba.. Boks paleta je isto tako drvena podloga, samo što još ima stranice od dasaka, letava ili šupljih cijevi, a može imati i poklopac. Palete su tako konstruirane da ih viljuška prenosnog sredstva može prihvatiti zajedno sa robom složenom na njima, podići ili spuštati i prenositi s jednog mjesta na drugo. Palete mogu biti izgrađene i od drugog materijala npr. plastike.

Vrste paleta se mogu razmatrati s obzirom na: oblik namjenu dimenzije konstrukcijske značajke vrstu materijala od kjeg je izrađena 2

1 Mehanizacija pretovara i skladištenje, prof.dr. BorisPrikril, dr.Damir Božičević, 1987.god

Po obliku palete mogu biti: ravne i boks-palete

Slika 1. Boks-paletaIzvor: www.euromodul.hr

Slika 2. Euro paletaIzvor: www.toma-palete.hr

3

S obzirom na namjenu palete su: jednokratne i višekratne (vijek trajanja i učestalost korištenja) univerzalne i specijalne (prema vrsti robe)

S obzirom na dimenzije dijele se na: ravnu drvenu paletu boks-paletu

Ravna drvena paleta ima jednu ili dvije nosive površine, a s obzirom na ulaz viličaramogu imati dva ili četri ulaza.

U uporabi su sljedeće drvene standarne palete2: 800 X 1000 mm 800 X 1200 mm 1000 X 1200 mm 1200 X 1600 mm 1200 X 1800 mm

Takve dimenzije paleta je usvojila međunarodna organizacija za normizaciju ISO: U željezničkon prometu se koriste 800 X 1200 mm i 1000 X 1200 mm, a u cestovnom 1000 X 1200 mm.

Boks-paleta je ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je postavljena ograda od drvenih ili metalnih okvira, obično lima ili cijevi visine jednog metra. Boks-palete mogu biti otvorene ili zatvorene.

Standarne ravne i boks-palete imaju oznake: lijevo: vlasnik u sredini: proizvođač desno: EUR (standarne su za europske željeznice pa prema tome i za razmjenu)

Interne palete su ravne i boks-palete specifičnih dimenzija i konstrukcija prilagođene potrebama pojedinih gospodarskih grana ili pojedinih poduzeća. Koriste se isključivi između i unutar pogona zato što nisu standarizirane.

S obzirom na konstrukcijske značajke mogu biti: statične pomične

Obično su njihove značajke u funkciji specifičnosti robe i namjene te u funkciji manipulativnih sredstava koja mogu imati različite zahvatne naprave.

4

2 Suvremene transportne tehnologije, prof. dr. Damir Božićević, dr. sc. Dražen Kovačević, 2002.god.

3. KONTEJNERIZACIJA

Kontejnerizacija kao tehnologija moguća je primjenom kontejnera, prijevoznih sredstava, prekrcajnih uređaja i kontejnerskih terminala.

Prednosti kontejnerizacije: bolje iskorištenje željezničkih vagona smanjenje početnih i završnih troškova veća sigurnost robe kontejner lako ide s jedne transportne grane na drugu

3.1. Kontejneri

Sama riječ kontejner potječe iz pomorske terminologije, a pod tim se nazivom podrazumjeva sanduk za smještaj stvari mornara na brodu. Prema sasdašnjem stanju riječ kontejner podrazumjeva se naprava koja je tako građena da omogućuje direktan prijevoz robe od skladišta do skladišta bez pretovarivanja u toku prijevoza, pa makar se na putu upotrebu dvije ili više vrsta prijevoznih sredstava. Prednosti kontejnera kao ambalaže jesu mnogobrojne, a to najviše dolazi do izražaja kod kombiniranog prijevoza (željeznica-brod-kamoin). Te se prednosti sastoje u tome što kontejner omogućuje brz utovar, istovar i pretovar i skračuje se manipulacija

Slika 3. Prijevoz kontejnera u kamionuIzvor:www.kontejneri.net

5

Slika 4. Uredski kontejnerIzvor:www.kontejneri.net

3.2. Podjela kontejnera

Prema procjenama ima preko 20 000 tipova kontejnera, koji se međusobno razlikuju prema svojim značajkama i posebnostima.

Prema namjeni: univerzalni specijalni

Prema veličini: mali (zapremnine 1-3 m3, nosivosti 1-3 t) srednji (zapremnine 3-10 m3 , nosivosti 3-5 t) veliki (zapremnine 16-60 m3 , nosivosti 5-30 t)

Tablica 1. Dimenzije kontejnera u ovisnosti o nosivosti

Veličina kontejnera

DIMENZIJE (m) Nosivost(t)

Zapremnina(m3)duljina širina visina

10 stopa 3,06 2,44 2,44 10 18

20 stopa 6,09 2,44 2,44 12 36

30 stopa 9,12 2,44 2,44 15 54

40 stopa 12,19 2,44 2,44 30 72

60 stopa 18,3 2,44 2,44 50 108

Izvor: Intercontainer, Generaldirektion (Schweiz)

6

S obzirom na vrstu robe kojoj su namijenjeni3: za suhi teret za rasuti teret za tekućine izotermički kontejneraza plinove

Označavanje kontejnera (podatci i oznake ): naziv zemlje koja je izdala potvrdnicu za sigurnost datum izrade kontejnera najveća bruto masa identifikacijski broj dopuštena masa prlikom slaganja naziv zemlje kojoj pripada oznaka vlasnika posebne oznake vlasnika za vlastitu evidenciju

Danas u novije vrijeme u kontejnere se ugrađuju mikri čipovi koji pohranjuje informacije o kontejneru i njegovu korisniku.

7

3 Međunarodna špedicija, prof. dr. Juraj Mađarić, 1991.god

4. VILIČARI

Viljuškari ili viličari su neophodni za rukovanje paletama. Viljuškara ima mnogo različitih tipova,koje možemo podjeliti prema: vrsti zahvata nosivosti načinu pogona

Prema vrsti zahvata postoje viličari sa čelnim i sa bočnim zahvatom. Čelni je daleko više u upotrebi, pa gotovo svi viličari imaju vilice sprijeda jer su praktičniji u radu zbog manevriranja i bolje preglednosti vozača kojem se glavna zbivanja dešavaju pred očima. Bočni viljuškari su rijetki i uzimaju se za specijalne potrebe sve operacije se vršu bočno jer su vilice sa strane. Prikladni su za rad s većim teretom 5-30 t. Prikladni su za rad s dugačkim teretom i imaju platformu na koju mogu staviti teret za vrijeme vožnje.Nosivost viljuškara je najčešće 10-30 KN jer je to u skladu sa potrebama paletizacije. Za rad na otvorenom prpstorima koriste se viljuškari veće nosivosti 50-80KN na drvnim terminalima a za kontejnere 300 KN.Obzirom na rad viljuškara vlastita težina viljuškara nebi trebala biti veća od 1500-2000 kg zbog prijevoza liftovima i opterečenja podova. Uz nosivost viljuškara važna je dopunska karakteristika visina dizanja tereta to jest granica dohvata. Visina dizanja tereta postiže se mehanički ili hidraulički pomoću okomitih vodilica. Najjednostavnij i najčešći su viljuškari sa simplex izvlačenjem dizanja sa jednom vodilicom. Njihov dohvat je 2 m, no ima ih i do 2,5 m.S obzirom na vrstu pogona postoje viličari s pogonom na plin, elektromotorni, viličari s ottovim motorom i viličari s dieselskim motorom. Sve se više preferiraju viličari s eelektromotorom, i to iz ekoloških razlogaS obzirom na konstrukciju postoje simpleks(jedan stupanj), dupleks (dva stupnja) i tripleks (tri stupnja). Simpleksom se teret diže na njegove visine. Kod dupleksa se pri dizanju paletne jedinice njegovi gabariti ne mijenjaju, a tripleksi viličari dižu manje terete na visini od 6 m.

Slika 5. ViličarIzvor: www.linde-mh.hr

8

Slika 6. Bočni viličarIzvor: www.linde-mh.hr

Slika 7. Skladišni viličarIzvor: www.linde-mh.hr

9

5. DIZALICE

Na utovarno-istovarnim mjestima najčešće se za manipulaciju utovara-istovara-prekrcaja koriste nepokretne i pokretne dizalice. Nepokretne dizalice se izbacuju iz upotrebe jer su vezano za jedno mjesto i zbog toga je njihovo korištenjeograničeno.Pokretne dizalice su nezamjenjivi mehanizmi u lukama i pristaništama, a najčešće se postavljaju na željeznčkim tračnicama. Pogon im je električni, motorom s unutrašnjim izgaranjem ili hidraulički. Dijele se na portalne i poluportalne, a mogu se okretati do 360 stupnjeva. Portalne dizalice montirane su na dva kraka koji ležu i kreču se po tračnicama. Između krakova postoji toliki razmak da mogu prolaziti željeznički vagoni i cestovnih vozila.Poluportalne dizalice poslužuju jedan određeni prostor, a ispod njih ne mogu prolaziti vagoni niti cestovna vozila. Upotrebavljuju se u lukama i pristaništima, obično za prijenos robe iz broda u skladište.Kapacitet dizalica zavisi od njihovoj nosivosti, pokretljivosti, udaljenosti vodoravnog i okomitog premještanja, izvježbanosti rukovaoca te prikladnosti pribora za hvatanje tereta.U raznim lukama postoje postoje razne vrste specijalnih dizalica, npr. ploveće i hidraulične dizalice za podizanje teških tereta i za pretovar specijalnih tereta npr. ruda, ugljen, žito. Dizalice se mogu montirati i na prijevoznim sredstvima. Na težim kamionima mogu biti montirane posebne dizalice za dizanje odnosno spuštatanje teškog tereta koje nemože dignuti ljudska ruka.

Slika 7. Auto-dizalica premješta kontejnerIzvor: www.linde-mh.hr

10

Slika 8. Hidraulična dizalica premješta kontejnerIzvor: www.linde-mh.hr

Slika 9. Lučka dizalica nosivosti 9 tIzvor: www.linde-mh.hr

11

6. ZAKLJUČAK

Današnja mehanizacija je dovedena do savršenstva. Kompjuterizacija i mikro-čipovi zavladali su i u transportnim poslovima. Čip za pračenje kontejnera, električni viličari i mega dizalice o svemu tome mogli smo u prošlom stolječu samo sanjati. Prekrcajna mehanizacija uz kvalitetan stručni kadar doprinosi dobrom, bržom i kvalitetnom utovaru-istovaru-prekrcaju robe. Radna snaga obavlja jedan veliki i komplicirani posao jer su tu u pitanju tone i tone tereta koje se u svakodnevnom poslu prevozi dizalicama i viličarima. Kroz ovaj seminar malo sam pobliže opisao mehanizaciju koja je potrebna za utovar i istovar robe kao i procese paletizacije i kontejnerizacije.

12

7. LITERATURA

1. Mehanizacija pretovara i skladištenje, Prof. dr. Boris Prikril, Dr. Damir Božičević 1987 god.2. Međunarodna Špedicija, Prof. dr. Juraj Mađarić 1991 god.3. Suvremene transportne tehnologije, Prof. dr. Damir Božičević, Dr. sc. Dražen Kovačević

2002 god.4. www. euromodul.hr 5. www.kontejneri.net 6. www.linde-mh.hr 7. www.toma-palete.hr

13