Naručilac: JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ BudvaBroj: 19-4311/2Mjesto i datum: Budva, 26.12.2019.

Na osnovu člana 30 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) i Pravilnika o sadržaju akta i obrascima za sprovođenje nabavki male vrijednosti („Službeni list CG“, br. 49/17), JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Budva dostavlja

ZAHTJEV ZA DOSTAVLJANJE PONUDAZA NABAVKE MALE VRIJEDNOSTI

I Podaci o naručiocu

Naručilac:JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Budva

Lice/a za davanje informacija:Milan Janović

Adresa: Trg sunca bb Poštanski broj: 85310

Sjedište: Budva PIB: 02091908

Telefon:+38233451921

Faks:+38233451937

E-mail adresa:milan.janovic@regionalnivodovod.me

Internet stranica: www.regionalnivodovod.me

II Predmet nabavke:

radovi

III Opis predmeta nabavke:

Predmet postupka nabavke male vrijednosti su radovi na nabavci i ugradnji mjerača protoka na lokacijama odvojaka regionalnog vodovodnog sistema50433000-9 Usluge umjeravanja (kalibracije) 38421110-6 Mjerači protoka IV Procijenjena vrijednost nabavke:

Procijenjena vrijednost nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 29.000,00 €;

1

V Tehničke karakteristike ili specifikacije

TEHNIČKI OPIS PLANIRANIH RADOVA

Mjerači protoka se nalaze u šahtama odvojaka ili u zatvaračnici prekidnih komora, na lokacijama koje su pristupačne i kojima je obezbijeđen prilaz motornim vozilima. Ugradnja podrazumijeva i povezivanje mjerača protoka na mrežu i ormar automatike, podešavanje parametara, kao i nabavku odgovarajućih dihtunga i šrafova kao i ponovno postavljanje premosnica za uzemljenje. Predhodno uraditi demontažu postojećeg mjerača protoka i transportovati ga u skladište investitora (Pumpno postrojenje „Bolje Sestre“, Grbavci, Podgorica). Obzirom da su postojeći mjerači protoka sastavni dio mjerno – regulacionog bloka, odnosno dio postojeće hidromašinske opreme povezane sa montažno-demontažnim komadom, to je prilikom nabavke neophodno voditi računa o dimezijama mjerača protoka, jer se novi mjerači moraju ugraditi u okviru postojeće opreme (ventili, FF komadi itd.). Dakle, neophodno je izvršiti nabavku mjerača protoka istih ili približno istih gabaritnih dimenzija. Odstupanje dimenzija može biti u opsegu rada montažno demontažnog komada, dok veća odstupanja nisu dozvoljena jer se mjerač protoka ne bi mogao instalirati u okviru postojeće hidromašinske opreme.Mjerači protoka moraju imati je uvjerenje da je tip mjerača protoka koji se nudi odobren od strane Zavoda za metrologiju Crne Gore – Uvjerenje o ovjeravanju mjerila. Takođe, neophodno je nakon instalacije predvidjeti i plombiranje mjerača protoka od strane nadležnog organa.Elektronska displej jedinica (tranzmiter) mora imati zaštitu IP66 i ne smije biti montirana direktno na senzor protoka (tijelo mjerača) već mora imati opciju ugradnje van tijela mjerača sa kojim će biti povezana kablom . Dvojni alfanumerički displej mora biti u stanju da prikaže istovremeno trenutni i ukupni (kumulativni) protok vode. Prikaz protoka se može ostvariti u različitim jedinicama mjere, pri čemu je obavezno da se trenutni protok može prikazati u lit/s, a ukupni (kumulativni) u m3. Displej takođe mora biti u stanju da prikaze i trenutni i ukupni protok u oba pravca strujanja, brzinu strujanja i alarme (prazna cijev, nema napajanja i sl.)

Slijedi tabelarni prikaz predmeta nabavke

R.B.Opis predmeta nabavke, odnosno dijela predmeta

nabavke

Bitne karakteristike predmeta nabavke u

pogledu kvaliteta, performansi i/ili

dimenzija

Jedinica mjere

Količina

1

Nabavka, transport i ugradnja elektro magnetnog mjerača protoka. Aktivnost podrazumijeva i demontažu postojećih mjerača protoka i njihov transport do magacin

1.1Mjerač protoka u odvojku „Bratica“ Bratica, opština Ulcinj

DN 250 PN 16, IP 68 kom 1

1.2Mjerač protoka u odvojku „Ulcinj“, opština Ulcinj

DN 300 PN 10, IP 68 kom 1

1.3Mjerač protoka u odvojku „Dubrava“, opština Bar

DN 300 PN 16, IP 68 kom 1

2

R.B.Opis predmeta nabavke, odnosno dijela predmeta

nabavke

Bitne karakteristike predmeta nabavke u

pogledu kvaliteta, performansi i/ili

dimenzija

Jedinica mjere

Količina

2Nabavka, transport i ugradnja elektronskih displeja mjerača protoka.

2.1

Nabavka, transport i ugradnja Elektronskog displeja mjerača protoka na izlazu PK „Sveti Stefan“, opština Budva

ABB Mag master DN 700

kom 1

2.2

Nabavka, isporuka i ugradnja: Elektronika displeja mjerača protoka na izlazu PK „Perazića do“

ABB Mag master DN 700

kom 1

3Nabavka i isporuka rezervnih djelova

3.1Elektronski displej mjerača protoka

ABB Water master; Napajanje 230V AC 50HZ.<7VA

kom 3

3.2Elektronski displeja mjerača protoka

ABB Water master; Napajanje 24V AC/DC 50HZ.<0.4VA

kom 2

3.3Elektronski displej mjerača protoka ABB Mag master

ABB Mag master; Napajanje 230V AC 50HZ.

kom 1

Napomena:Ponuđač će u ponuđenu cijenu uračunati sve troškove mobilizacije, demobilizacije, špediterske i carinske dažbine, privremeni uvoz opreme i materijala, utovar, istovar, terenski rad, instalaciju na objektima Naručioca, puštanje u rad, osiguranje zaposlenih i radova, izradu dokumentacije, korišćenje opreme, troškove izdavanja bankarskih garancija, poreze i takse, troškove ambalaže prikladne za drumski prevoz, troškove prevoza i osiguranje prilikom transporta, dok će svi troškovi koji mogu nastati kao rezultat reklamacije i otklanjanja nedostataka u garantnom roku, biti na teret odabranog ponuđača. Takođe, neophodno je obuhvatiti i troškove dobijanja Uvjerenja da je tip mjerača protoka koji se nudi odobren od strane Zavoda za metrologiju Crne Gore, kao i troškove plombiranja svakog pojedinačnog mjerača od strane Zavoda za metrologiju Crne Gore. Ponuđač ima obavezu da se o predmetnim troškovima informiše kod navedenog organa.

Garantni rok : 12 mjeseci Garancije kvaliteta:

- Ponuđač je obavezan da kao sastavni dio ponude dostavi dokaz izdat od strane proizvođača da je ovlašćen za zastupanje u vidu distribucije, instalacije i servisa elektromagnetnih mjerača protoka.

Ponuđač snosi troškove naknade korišćenja patenata i odgovoran je za povredu zaštićenih prava intelektualne svojine trećih lica.

3

OPŠTI USLOVI IZVOĐENJA RADOVA

1. PRIPREMNI RADOVI

Opšte

Pripremni r dovi z izr du vodovodne i k n liz cione inst l cije dijele se nа а а а а а а а а pripremne r dove z vodovod i k n liz ciju u objektu i pripremne r dove z vodovodа а а а а а а i k n liz ciju v n objekt .а а а а а1.1 Pripremni r dovi z vodovod i k n liz ciju v n objekt (st vk 1.1)а а а а а а а а аPripremni r dovi z vodovod i k n liz ciju v n objekt dele se n četiri k tegorijeа а а а а а а а а zavisno o dužini cjevovod i to prem sledećoj podjeli:а а− Objek t do 500 m’ dužine vod ,а а− Objek t od 500 m’ do 1000 m’ dužine vod ,а а− Objek t od 1000 m’ do 2000 m’ dužine vod ,а а− Objek t od 2000 m’ do 3000 m’ dužine vod .а аPod pripremnim r dovim podr zumijev mo sledeće:а а а а• izl z k brig de n objek t s l tom,а а а а а а а а• smješt j l t i m terij l u m g cin,а а а а а а а а а• prouč v nje tehničke dokument cije,а а а• obil z k teren ,а а а• uvođenje monterskih grup u pos o.а аObr čun z pripremen r dove z vodovod i k n liz ciju v n objekt se vrši poа а а а а а а а а objektu.1.2 Geodetski r dovi potrebni z formir nje gr dilišt (st vk 1.2.)а а а а а а аGeodetski r dovi z formir nje gr dilišt podr zumev ju sledeće:а а а а а а а- Izl z k geodetske ekipe n teren,а а а- Pron l ženje poligonskih t č k ,а а а а а- Obn vlj nje t č k lomov tr se,а а а а а а а- Snim nje podužnog profil tr se u potrebnoj r zmjeri s izr dom el bor t zа а а а а а а а а а pror čun količin iskop , r zbij nj sf lt , r zbij nj beton , rušenje k ldrme,а а а а а а а а а а а а а а rušenje m k d m , krčenj šiblj , rušenj drveđ i dr.а а а а а а а аSve r dove ucrtati n r spoloživim podlog m .а а а а аObr čun geodetskih r dov z formir nje gr dilišt z vodovod i k n liz ciju v nа а а а а а а а а а а а objek t vrši se po m’.а а

2. ZEMLJANI RADOVI

Opšte

U toku izr de projekt zemljište se bl govremeno ispituje i pod ci unose u knjigu oа а а а ispitiv nju zemljišt . Pre početk zemlj nih r dov teren treb očistiti od šiblj ,а а а а а а а а drveć i korenj . Ukoliko se sloj od humus upotreblj v k snije, iste iseći n kom deа а а а а а а а debljine do 15 cm i složiti s žil m n dole u kupu; iste sv kodnevno poliv ti iа а а а а а održ v ti do upotrebe.а аSvi zemlj ni r dovi dele se n 7 k tegorij zemljišt i to:а а а а а аI k tegorij : r stresit , l k (mek ) zemlj , tj. čist pes k, nevez n šljun k, humus,а а а а а а а а а а а finj , r stresit les i zemljište slično onom bez unutr šnje veze. Vrši se o jnužnijeа а а а а otkop v nje i odb civ nje lop tom, po potrebi (pom že) i šovom;а а а а а а а аII k tegorij : plodn zemlj , mekš zdr vic i peskuš , l k peskovit glin -glinovitiа а а а а а а а а а а а pes k, zbijeni pes k i sitniji šljun k, tj. u zemljištu s sl bijom unutr šnjom vezom.а а а а а а Otkop v nje se vrši šovom;а а а

4

III k tegorij : čvrst i žil v zemlj , zdr vic , grub poluvez n šljun k, utrinskoа а а а а а а а а а zemljište s s mcim i prirodno vl žn glin s m lim procentom pesk . Otkop v njeа а а а а а а а а а а se vrši šovom i pijukom (kr mpom, bud kom, trnokopom i sl.);а а аIV k tegorij : stene prel znih form cij u r sp d nju, l poroviti i umoviti škriljci,а а а а а а а а а meki i r sp dnuti krečnj ci, meki pešč ri, konglomer ti i brečije s sl bijom vezomа а а а а а а filitim , mikišistim i bog tim liskunom, hlotizošistim i kv rcitnim škriljcim .а а а а а а Otkop v nje se vrši ćuskij m , klinovim , pijucim (kr mpovim ) k o i povremenoа а а а а а а а а eksplozivom;V k tegorij : mek sten (srednj čvrstoć ), tj. čvrst pešč r, konglomer t, krečnj k,а а а а а а а а а čvrsti vulk nski tufovi, pkriljeviti gn jsevi k o i sve prsline j ko ispresec ni m sivnimа а а а а а sten m itd. R zbij nje se vrši ćuskijom, klinovim , pijukom, uz povremenu upotrebuа а а а а eksploziv (b rut );а а аVI k tegorij : čvrst li krt sten , tj. jedri m sivni krečnj ci, mermeri, dolomiti,а а а а а а а а pešč ri i konglomer ti debelih slojev i dobro cementir ni; u većini m gm tskih sten ,а а а а а а а gr n tske, sijenitske i dioritske m gme; u gn jsu, u uslojenim kv rcitim itd.а а а а а а R zbij nje se vrši s mo eksplozivom (din mitom);а а а аVII k tegorij : vrlo čvrst i žil v sten , tj. svež b zičn i ultr b zičn m gm tskа а а а а а а а а а а а а а а sten k o: gr nit, porfir, b z lt, kv rcit, dij b z, piroksenit, mnogi g bri, neki dioriti,а а а а а а а а а m sivni mfiboligim, itd. R zbij nje se vrši s mo eksplozivom (din mitom).а а а а а а

TABELA OSOBINA ZEMLJIŠTA

K tegorijааzemljištа

N ziv аzemljišt po аk tegorij mа а а

Al t koji se аn ročito аupotreblj v z а а аotkop v nje i а аr zbij njeа а

Koeficijent tov renj /privremenа аo poveć nje аz premineа

Tr jno аpoveć nje аz premine аu % s monikle аzemlje

I R stresitа а zemljа

Lop tа а 1,15 0-2 %

II Običn zemljа а Ašov 1,20 2-4 %III Čvrst zemljа а Teški šov iа

pijuk1,25 3-5 %

IV Trošn stenа а Pijuk i ćuskijа 1,30 4-7 % i višeV Mek stenа а B rutа 1,40 8-10 % i

višeVI Čvrst stenа а Din mitа 1,50 10-15 % i

višeVII Vrlo čvrstа

stenаDin mitа 1,50 10-15 % i

više

K tegorije zemljišt ul ze u predr čun po predhodnoj oceni, li njihove pr veа а а а а а k tegoriz cije utvrđuju se tek prilikom izvršenj r dov .а а а а аPre nego što počne kop nje mor ju se snimiti profili r di obr čun .а а а а аK d se r di o iskopu poz jmišt određuje se k ko d se vrši otkop v nje d bi iskopа а а а а а а а а im o pr vilnu figuru. Prvenstveno se koriste poz jmišt s n jm njom d ljinomа а а а а а а а tr nsport .а аObr čuni z otkop nu zemlju vrše se prem r nije snimljenim profilim , pošto seа а а а а а nivelis njem utvrdi d je otkop izvršen n potrebnu dubinu.а а а

2.1 M šinski iskop b gerom (st vk 2.1.)а а а а

2.1.1. Opis r dа а5

U m šinski iskop b gerom podr zumev se iskop s direktnim utov rom uа а а а а а tr nsportno vozilo. Pri tome se ne dozvolj v prekop v nje, odnosno iskop b geromа а а а а а ispod potrebne kote.

2.2 Ručno otkop v nje zemljišt z k n lske rovove svih širin i otkop koji neа а а а а а а prip d k tegoriji otkop v nj zemljišt u širokom otkopu (st vk 2.2.)а а а а а а а а а

2.2.1. Opis r dа а

Kop nje izvršiti jednim od potrebnih oruđ z r d s pr vilnim odsec njem bočnihа а а а а а а str n i tr žene kote dn s t čnošću ± 5 cm. Iskop nu zemlju odb citi od ivice iskopа а а а а а а а а n d ljinu od 1,0 m. N dubin m većim od 2 m kop nje izvršiti postupnim putemа а а а а а preb civ njem iskop nog m terij l lop tom ili ručno s skele n skelu.а а а а а а а а а

2.3. Pl nir nje (st vk 2.3.)а а а а

2.3.1. Opis r dа а

Pl nir nje podr zumev pl nir nje teren s t čnošću ± 3 cm s prosečnim otkopomа а а а а а а а а а od 0,05 m3/m2 i odvozom suvišnog m terij l n d ljinu od 50 m.а а а а а2.3.2. N čin pl ć njа а а а

2.4. N sip nje i n bij nje (st vke 2.4.;2.5.;2.6.)а а а а а

2.4.1. Opis r dа а

2.4.1.1. Ugr dnj šnjunk z izr du t mponskog sloj ispod š ht (st vk 2.8.)а а а а а а а а а а аPod ovom pozicijom se podr zumev r z stir nje doveženog šljunk , lop tom iа а а а а а а n bij nje do potrebne zbijenosti. N bij nje je moguće ob viti k ko ručnim n bij čemа а а а а а а а težine do 10 kg t ko i ploč stim vibro n bij čim (ž b ). Kod n sip nj r dnik jeа а а а а а а а а а а duž n d s već dovežene gomile pesk ud ljene m ksim lno 3 m, lop tom r z stre iа а а а а а а а а а n spe šljun k u projektov noj debljini. Prevoz m terij l n veće ud ljenosti nijeа а а а а а а а obuhv ćen.а

2.4.1.2. Z trp v nje zemljom od iskop i n bij nje (st vk 2.10.)а а а а а а а аPod ovom pozicijom se podr zumev r z stir nje iskop nog m terij l, lop tom iа а а а а а а а а n bij nje do potrebne zbijenosti. N bij nje je se ob vlj ručnim n bij čem težine doа а а а а а а а 10 kg do visine od 60 cm od temen cevi, d ljemože i ploč stim vibro n bij čimа а а а а а а (ž b ). Kod n sip nj r dnik je duž n d s gomile iskop nog m terij l ud ljeneа а а а а а а а а а а а а а m ksim lno 3 m, iz bere sitniji m terij l, odvoji k menje i druge čvrste kom de iа а а а а а а lop tom r z stre i n spe m terij l u slojevim od 30 cm. Prevoz m terij l n većeа а а а а а а а а а а ud ljenosti nije obuhv ćen.а а

3. TESARSKI RADOVI

3.1. UsloviS v potreb n m terij l z izr du opl te treb d je donet tes rim u odgov r jućimа а а а а а а а а а а а а dimenzij m i količin m n mesto gde se vrši krojenje gr đe (d ske, gredice, letve,а а а а а а а ekseri, žic ), do n jveće ud ljenosti od 30 m od mest krojenj .а а а а а аKod sv ke vrste r d n zn čeni su debljin d ske i presek gredice ili letve potrebnihа а а а а а а z r d. Norm tivim je obuhv ćen r d n krojenju opl te motornom testerom k o iа а а а а а а а а ručno. U jediničnu cenu ul zi:а• izr d opl te,а а а

6

• mont ž ,а а• demont ž ,а а• čišćenje,• v đenje ekser ,а а• prenos opl te s spr t n spr t,а а а а а а• skid nje opl te po z vršenom poslu,а а а• sl g nje n određeno mesto ud ljeno do 30 m od objekt .а а а а а

3.2. Izr dа аOpl te mor ju biti izr đene t čno po mer m , k ko je n zn čeno u crtežim zа а а а а а а а а а а pojedine delove koji će se betonir ti i t čno n zn čen n čin podupir nj (gvozdeniа а а а а а а podupir či ili drveni). Izr đene opl te mor ju biti sposobne d podnesu odgov r jućiа а а а а а а teret, d budu st bilne, dobro ukrućene i poduprte, d ne bi došlo do izvij nj iliа а а а а povij nj m u kom pr vcu.а а а аSv podupir nj r čun t su n visinu do 3 m. N st vci pojedinih d s k ne smiju dа а а а а а а а а а а а а izl ze iz r vni t ko d po skid nju, vidne površine konstrukcije mor ju biti r vne i sа а а а а а а а oštrim ivic m .а аOpl te mor ju biti izr đene t ko d se mogu l ko skid ti, d se konstrukcij neа а а а а а а а а а ošteti.

3.3. M terij lа аPredviđen je utroš k m terij l u sv koj vrsti r d – potreb n m terij l (količinа а а а а а а а а а а gr đe) koji je d t (k o i količin m terij l u z visnosti od broj upotrebe). S vа а а а а а а а а а m terij l z opl tu d t je k o gr đ IV kl se (gr đ z opl tu), p je n ovu kl su iа а а а а а а а а а а а а а а а izr čun t njegov upotreb . Upotreb gr đe je d t , i to:а а а а а а а а а• d ske z opl tu 24 mm - 7 put ,а а а а• d ske z opl tu 48 mm - 12 put ,а а а а• dok - 40 put ,а а• gredice z opl tu - 10 put ,а а а• gredice z dok opl tu - 40 put ,а а а а• gredice z podgr du - 20 put ,а а а• bun rske motke - 20 put ,а а• d ske z ukrućenje - 10 put .а а а

4. ARMIRAČKI RADOVI

4.1. OpšteArmir čki r dovi obuhv t ju:а а а а• ispr vlj nje ručnim gr nikom,а а а• sečenje pokretnim ili st bilnim m k z m ,а а а а а• čišćenje od prlj vštine, m snoće i rđe koj se ljušti,а а а• ručno s vij nje n rmir čkom stolu,а а а а а• sortir nje s obiljež v njem po det ljim , post vlj nje i veziv nje prem n crtu,а а а а а а а а а а а• prenos rm ture vertik lno i horizont lno m ksim lno 20 m.а а а а а аPri izr di rm ture u svemu se ob vezno drž ti projekt , po n činu veziv nj k o iа а а а а а а а а а vrste i kv litet čelik . Ukoliko n tržištu im problem pri n b vci projektov neа а а а а а а а а

rm ture, izmene se mogu vršiti s mo uz odobrenje n dzornog org n i s gl snostiа а а а а а а а projekt nt .а аPri post vlj nju rm ture ob vezno ugr diti odstojnike rm ture od opl te. Priа а а а а а а а а betonir nju p ziti d ne dođe do s vij nj rm ture te d beton u potpunostiа а а а а а а а а obuhv ti rm turu.а а аUgr điv ti s mo rm turu s propis nim testim . Po potrebi vršiti proveruа а а а а а а а а kv litet .а а

7

5. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

5.1. OpšteBetonski i rmir nobetonski r dovi se mor ju izvoditi po v žećim tehničkimа а а а а propisim i norm tivim u s gl snosti s ob veznim jugoslovenskim st nd rdimа а а а а а а а а а (JUS).Ugr đeni m terij li mor ju po kv litetu odgov r ti tehničkim propisim i JUSа а а а а а а а st nd rdim . Posebno se n gl š v ju sledeći st nd rdi:а а а а а а а а а• cement...........JUS B.C1.010/B.C1.011/B.C1.012• gvožđe...........JUS C.B0.500/C.B3.021/C.K6.020/C.K6.021• vod ...............JUS U.M1.014аPredviđene st vke predmer z betonske r dove s drže osim izr de i sve pomoćneа а а а а а r dove k o što su:а а• r dovi n z štiti po z konskim propisim z štite n r du,а а а а а а а а• čišćenje i kv šenje opl te neposredno pre početk betonir nj ,а а а а а• popr vk opl te pri betonir nju,а а а а• spr vlj nje i ugr điv nje beton ,а а а а а• čišćenje prostor i m šin n kon z vršetk r dov ,а а а а а а а а• z štit i njeg beton .а а а аPre početk r dov mor ju biti pripremljene temeljne j me, opl t i rm tur . Betonа а а а а а а а а а treb ugr điv ti u slojevim od 15 cm debljine i n bij ti sve dok ne izbije vod nа а а а а а а а površinu beton . Beton se meš isključivo m šinski, kod ugr điv nj n bijа а а а а а а а а meh ničkim sredstvim (vibr tori i pervibr tori).а а а аZ sve elemente gde je potrebn opl t istu treb n vreme post viti, dobro podupretiа а а а а а а i r zupreti d ne bi došlo u toku betonir nj do proširenj , suženj ili bilo k kveа а а а а а а deform cije betonskog element .а аPre betonir nj opl tu treb dobro n kv siti vodom. Isto t ko je potrebno preа а а а а а а betonir nj očistiti s v prostor unut r opl te od nečistoće, d ščic itd., p očistitiа а а а а а а а metlom i opr ti vodom.аU zimskom periodu treb beton dobro z štititi od mr z slojem k rton , d skom,а а а а а а а peskom ili n neki drugi n čin. Sv z štit beton mor biti uk lkulis n u jediničnuа а а а а а а а а а cenu i neće se posebno n pl ćiv ti. Isto se odnosi i n z štitu od sunc .а а а а а аSve eventu lno ispuc le, ispr ne i smrznute delove treb ukloniti do potpuno zdr veа а а а а površine i t j deo izvesti ponovo, li bez posebne n pl te. Izvođ č je duž n tokomа а а а а а gr đenj d uzim probne kocke od sv ke k r kteristične konstrukcije, po postojećimа а а а а а а propisim , isto t ko prem tr ženju n dzornog org n , te ih dost viti u određenoа а а а а а а а а vreme n ispistiv nje.а аDok su kocke n gr dilištu, mor ju d budu izložene istim uslovim k o i kon trukcijа а а а а а а а koj je izr đen od istog beton .а а а аS v m terij l treb pre početk r d n betonir nju d ti n ispitiv nje.а а а а а а а а а а а аSve visine treb d v ti i kontrolis ti instrumentom.а а а аM rk beton koj se ugr đuje mor biti isključivo prem st tičkom pror čunu. Betonа а а а а а а а а se mor izr điv ti isključivo u meš lici z beton uz propis no dozir nje svih s stoj kа а а а а а а а а а beton , ili u beton r m .а а а аKod ugr điv nj beton nik ko ne sme d se n kn dno dod je vod r di l kšeа а а а а а а а а а а а ugr dnje. M rke beton treb kontrolis ti uzim njem uzor k , tj. izr dom probnihа а а а а а а а а kocki u propis nim gvozdenim k lupim .а а аKod izr de probnih kocki pridrž v ti se v žećih tehničkih propis . Svi troškovi izr deа а а а а а probnih kocki p d ju n teret izvođ č r dov .а а а а а а аAko je dubin ugr điv nj beton već od 1,0 m, ob vezno upotrebiti lev k z betonа а а а а а а а а r di spreč v nj segreg cije. N ročito voditi r čun prilikom betonir nj dа а а а а а а а а а а

rm tur ost ne u polož ju predviđenim projektom. Arm tur treb d je s svihа а а а а а а а а а

8

str n obložen betonom. Ne sme se početi s betonir njem dok n dzorni org n neа а а а а а а pregled rm turu i upisom u gr đevinski dnevnik ne potvrdi prijem rm ture.а а а а а аOpl t se izr đuje prem tehničkim propisim z tes rske r dove.а а а а а а а аObr čun r dov z rmir nobetonske konstrukcije vrši se po v žećim propisim iа а а а а а а а norm m u gr đevin rstvu (ukoliko to nije predmerom i predr čunom drug čijeа а а а а а određeno).Jediničn cen s drži:а а а• s v potreb n m terij l,а а а а• sve potrebne r dove n pripremi i betonir nju,а а а• z štitu beton od hl dnoće, sunc i dr.,а а а а• z štitne mere,а• njegov nje beton ,а аU sluč ju d n dzorni org n ili gr đevinsk inspekcij z tr ži probno opterećenje,а а а а а а а а а troškovi tih ispitiv nj se posebno pl ć ju.а а а а

5.2. CementCement se ne sme upotreblj v ti odm h n kon proizvodnje, već mor d odležiа а а а а а n jm nje 15 d n . Isto t ko cement ne sme d bude st riji od 3 mesec , strukturа а а а а а а а а а mor d bude pr šin st , bez ik kvih grudvic . N gr dilištu g treb z štititi odа а а а а а а а а а а а vl ge, vetr i z grev nj , čuv jući g do upotrebe u prostorij m s uzdignutimа а а а а а а а а а podom ili u silosim .аUpotreb portl nd cement JUS B.V1.011.а а аCen cement , tr nsport i uskl dištenje k o i r dov vez nih z m nipul ciju sа а а а а а а а а а а а а cementom treb d bude obuhv ćen jediničnim cen m beton .а а а а а а а

5.3. K meni greg tа а аK meni greg t mor d im veću čvrstoću od cement . Ne sme d s drži k menjeа а а а а а а а а а koje se r sp d pod utic jem vode. Muljeviti s stojci utiču n čvrstoću beton , k o iа а а а а а а а org nske i druge štetne primese, prem tehničkim propisim z beton i rmir niа а а а а а beton.Iz tog r zlog je izvođ č duž n d redovno vrši kontroln ispitiv nj greg t nа а а а а а а а а а а а gr dilištu i to:а• s drž j muljevitih s stoj k u greg tu,а а а а а а а• čistoć k menog greg t u pogledu org nskih m terij ,а а а а а а а а• s drž j vrlo finih čestic u greg tu (m njih od 0,09 mm),а а а а а а• s drž j pr šin stih čestic u greg tu (m njih od 0,02 mm),а а а а а а а а• gr nulometrijski s st v pojedinih fr kcij ,а а а а а• s drž j morfnog silicijum u greg tu,а а а а а а• s drž j liskun u greg tu,а а а а а• s drž j vl ge u greg tu.а а а а аUzorci z kontroln ispitiv nj uzim će se iz bunker kod meš lice, odnosno s mestа а а а а а а а а koje odredi n dzorni org n.а аUkoliko se greg t duže vreme n l zi uskl dišten n otvorenom prostoru, mor se preа а а а а а а upotrebe proveriti d nije z g đen ili z prlj n štetnim m terij m .а а а а а а а аCen greg t , njegovog tr nsport , uskl dištenj , ispitiv nj k o i prvih r dovа а а а а а а а а а а а а vez nih z m nipul ciju s greg tom treb d bude obuhv ćen jediničnom cenomа а а а а а а а а а а beton .а

5.4. VodаPo pr vilu se koristi vod iz vodovodne mreže. Z sve druge vode (osim otp dnih vodа а а а а i močv r koje su neupotrebljive) treb ispitiv njem ust noviti s drž j i koncentr cijuа а а а а а а а štetnih s stoj k .а а аKv litet vode mor d odgov r odredb m Previlnik z beton i rmir ni beton.а а а а а а а а а а а

9

5.5. Dod ci betonuаIzvođ č može d upotrebi dod t k betonu koji uveć v ugr dljivost, poboljš vа а а а а а а а а čvrstoću n pritis k i z tez nje, k o i vodonepropusnost.а а а а аPriprem dod t k dozvolj v se s mo ko su ispit ni i ko je testim od str neа а а а а а а а а а а а а stručne r dne org niz cije potvrđeno d im ju dekl ris n svojstv i d se njihovomа а а а а а а а а а upotrebom ne sl bi kv litet beton i rm ture u svemu prem z htevim Pr vilnikа а а а а а а а а а z beton i rmir ni beton.а а аZ pripremu pojedinih dod t k betonu mor se prib viti posebn s gl snostа а а а а а а а а Naručioc (ukoliko nije predviđeno projektom), njihovu cenu k o i r d s njimа а а а а а treb uk lkulis ti u jediničnu cenu beton .а а а а

6. ZIDARSKI RADOVI

6.1. N mešt nje i ugr điv nje penj lic z š htoveа а а а а а а аNorm tivom, n mešt nje i ugr điv nje penj lic z š htove je obuhv ćeno sledeće:а а а а а а а а а а- horizont lni tr nsport m terij l do 20 m,а а а а а- vertik lni tr nsport m terij l do 15 m,а а а а а- r znošenje m terij l kofom do 10 m,а а а а- bušenje rup u betonskom zidu ili zidu od cigle,а- učvršćiv nje penj lic u prediđenom polož ju,а а а а- ugr dnj penj lic s popunj v njem rup z ugr dnju penj lic cementnimа а а а а а а а а а а а m lterom ili sitnozrnim betonom, z jedno s cenom utrošenog pomoćnog m terij l .а а а а а а

6.2. N mešt nje i ugr điv nje okvir z š htoveа а а а а а аNorm tivom, n mešt nje i ugr điv nje okvir z š htove je obuhv ćeno sledeće:а а а а а а а а а- horizont lni tr nsport m terij l do 20 m,а а а а а- vertik lni tr nsport m terij l do 15 m,а а а а а- r znošenje m terij l kofom do 10 m,а а а а- učvršćiv nje okvir u prediđenom polož ju,а а а- učvršđ v nje okvir z š ht cementnim m lterom ili sitnozrnim betonom, z jedno sа а а а а а а а cenom utrošenog pomoćnog m terij l .а а а

7. MONTERSKI RADOVI

7.1. N b v i doprem vodovodnih rm turа а а а а а а7.1.1. Opis r dа а

U poziciji n b v i doprem vodovodnih rm tur podr zumev se n b v ,а а а а а а а а а а а а tr nsport do gr dilišt i sl g nje u gr dilišnom m g cinu.а а а а а а а а

7.1.1.1 EURO z tv r či - zasuniа а аOd br ni su EURO z tv r či s z ptivnim diskovim obloženim nevulk nizir nomа а а а а а а а а а gumom. T j tip z tv r č je od br n iz više r zlog :а а а а а а а а а1. Konstrukcije tel z tv r č su bez utor z ležište z ptivnog disk p nije mogućeа а а а а а а а а а t loženje u utoru. Time je z g r ntov no dobro dihtov nje z tv r č ,а а а а а а а а а а2. Z ptivni disk je obložen nevulk nizov nom gumom čime se nulir ju sitneа а а а а ner vnine n ležištu z tv r č ,а а а а а а3. Vođice z ptivnog disk su izr đene od teflon čime se ol kš v z tv r nje iа а а а а а а а а а otv r nje z tv r č ,а а а а а а4. Dihtov nje vreten z tv r č se vrši preko višestrukih gumenih i teflonskihа а а а а а z ptivki, odnosno problemi pri održ v nju “štop biksni” ne postoje,а а а

10

Gore n vedene prednosti s vremenih z tv r č omoguć v ju njihovu ugr dnju podа а а а а а а а а zemnjom, bez š htov . U projektu smo se odlučili d z tv r če profil F250 i m njeа а а а а а а а ugr đujemo podzemno, dok veće z tv r če r di l kše m nipul cije ugr đujemo sа а а а а а а а а а reduktorom i smešt mo u š htove.а а

Prirubnice treb d su izvedene prem DIN 2501а а а

7.1.1.2. Fl nš d pteri z PVC ceviа а а аN mestim spojev PVC cevi i liveno-gvozdenih f zonskih kom d post vlj seа а а а а а а а fl nš d pter (tip Arm s ALFA, SYSTEM 2000 ili slič n). Prilikom od bir tipа а а а а а а а fl nš d pter potrebno je voditi r čun o mogućnosti rm ture d s vl dа а а а а а а а а а а а nepr vilnosti u okruglosti cevovod i d podnese sp j nje s cevi pod što cećim uglom.а а а а а аPoželjno je d z vrtnji budu s m tic m d bi se, prilikom demont že, u sluč ju d seа а а а а а а а а а ne mogu odvrnuti mogli odseći i z meniti novim n licu mest .а а аPrirubnice treb d su izvedene prem DIN 2501.а а а

7.1.1.3. Fl nš d pteri z LG ceviа а а аN svim mestim gde se tr dicion lno post vlj ju mont žno demont žni kom diа а а а а а а а а odlučili smo se z post vlj nje F f zonskog kom d i fl nš d pter z LG cevi.а а а а а а а а а а аT kvom konstrukcijom se postiglo sledeće:аdugim st j njem mont žno-demont žni kom d z rđ i nije g moguđe demontir tiа а а а а а а а а osim teškim čekićim čijom upotrebom se ošteti rm tur , kod predloženog rešenjа а а а а fl nš d pter se uvek može skinuti i tom prilikom u n jgorem sluč ju može s mo d seа а а а а а а ošteti gumeni dihtung koji se l ko z meni n licu mest ,а а а аFl n d pter im veću mogućnost pomer nj od mont žno demont đnog kom d ,а а а а а а а а а аfl nš d pter s vl d v uglove sp j nj s cevi oko 8°.а а а а а а а а а а аPrirubnice treb d su izvedene prem DIN 2501.а а а

7.1.2. Z štitа аUnutr šnj z štit rm ture mor dobro prij nj ti z zid rn ture. Z štit morа а а а а а а а а а а а а а а z dovolj v ti st nd rdim z prehr mbene proizvode i posedov ti propis ne testeа а а а а а а а а а а z sudove z pitku vodu.а аSpoljn z štit rm ture (post vlj ju se u zemlju) mor biti visoko kv litetn s štoа а а а а а а а а а а dužom g r ncijom proizvođ č (npr. DIN EN 545, epoksidom ili sl.).а а а а

7.1.3. TransportLiveno-gvozdene rm ture se mogu tr nsportov ti svim prevoznim sredstvim . Priа а а а а utov ru i istov ru treb voditi r čun d ne dođe do p d rm ture pošto može doćiа а а а а а а а а а do puc nj . Z rm ture do težine od 50 kg predpost vlj se ručno prenošenje, zа а а а а а а а а teže rm ture m nipul cij se ob vlj diz licom.а а а а а а а а

7.2. N b v i doprem liveno-gvozdenih i duktilnih vodovodnih f zonskihа а а а а kom dа а

7.2.1. Opis r dа аU poziciji n b v i doprem liveno-gvozdenih i duktilnih vodovodnih f zonskihа а а а а kom d podr zumev se n b v , tr nsport do gr dilišt i sl g nje u gr dilišnomа а а а а а а а а а а а а m g cinu.а аN b vljeni f zonski kom di mor ju, u pogledu kvaliteta, z dovolj v ti DIN 28614.а а а а а а а аF zoni mor ju biti iznutr i i spolj okrugli, gl tke unutr šnje i spoljne površine. Morа а а а а а а biti moguć obr d f zonskih kom d rez njem, brušenjem ili nekim drugimа а а а а а а meh ničkim n činom.а а

11

F zonski kom di s grešk m koje um njuju čvrstoću ili nepropusnost ili t kve kojeа а а а а а а p d ju u područje izv n dozvoljenog odstup nj , mor ju se isključiti.а а а а а аPopr vlj nje defektnih mest n f zonskim kom dim nije dozvoljeno. Popr vciа а а а а а а а v renjem dozvoljeni su s mo uslovno, li nisu dozvoljeni kod pukotin n teluа а а а а f zonskog kom d .а а аIglič sti ubodi (rupice) ne smeju biti dublji od 1/3 debljine zid n vedene u DIN 28610.а а аPrirubnice treb d su izvedene prem DIN 2501а а а

7.2.1.1. Dozvoljen ostup nj а а аDozvoljen odstup lj debljine zid (mm)а а а а -(2.3+0.001*DN)Dozvoljen odstup nj debljin prirubniceа а а а (mm)

±(3+0.05*b) b-debljin prirubniceа

Dozvoljen odstup nj dužine (mm)а а а ±10Dozvoljen odstup nj težine f zon sа а а а а а izuzetkom niže n vedenih (%)а

±8

kolen , f zoni s ogr ncim (%)а а а а а ±12

7.2.1.2. Z štitа аUnutr šnj z štit f zonskih kom d mor dobro prij nj ti z zid f zonskogа а а а а а а а а а а а kom d . Z štit mor z dovolj v ti st nd rdim z prehr mbene proizvode iа а а а а а а а а а а а а posedov ti propis ne teste z sudove z pitku vodu.а а а а аSpoljn z štit f zonskih kom d (post vlj ju se u zemlju) mor biti visokoа а а а а а а а а kv litetn s što dužom g r ncijom proizvođ č (npr. DIN EN 545, epoksidom ili sl.)а а а а а а а

7.2.2. Tr nsportаLiveno-gvozdeni i duktilni f zonski kom di se mogu tr nsportov ti svim prevoznimа а а а sredstvim . Pri utov ru i istov ru treb voditi r čun d ne dođe do p d f zonskogа а а а а а а а а а kom d pošto mođe doći do njegovog puc nj . Z f zonske kom de do težine od 50 kgа а а а а а а predpost vlj se rušno prenošenje, z teže f zonske kom de m nipul cij seа а а а а а а а а ob vlj diz licom.а а а

7.3. N b v i doprem dihtung z spojeve n prirubnicuа а а а а а а

7.3.1. Opis r dа аU poziciji n b v i doprem dihtung z spojeve n prirubnicu podr zumev seа а а а а а а а а n b v , tr nsport do gr dilišt i sl g nje u gr dilišnom m g cinu.а а а а а а а а а а аDihtunzi se pr ve od gume rmir ne kord vl knim . Debljin dihtung je 3 mm.а а а а а а а Dimenzije dihtung su određene dimenzijom odgov r juće prirubnice prem DINа а а а 2501.

7.4. N b v i doprem šr fov z spojeve n prirubnicuа а а а а а а а

7.4.1. Opis r dа аU poziciji n b v i doprem šr fov z spojeve n prirubnicu podr zumev seа а а а а а а а а а n b v , tr nsport do gr dilišt i sl g nje u gr dilišnom m g cinu.а а а а а а а а а а аDimenzije šr fov su određene dimenzijom odgov r juće prirubnice prem DIN 2501.а а а а аT bel veličin i broj z vrtnjev po spojevimа а а а а а а

12

Svi z vrtnjevi treb d su z štićeni od korozije pocinkov njem, n ročito z vrtnji kojeа а а а а а а se pol žu u zemlju.а

7.5. N mešt nje i sp j nje n prirubnicu vodovodnih f zonskih kom d i rm turа а а а а а а а а а а

7.5.1. Opis r dа аU poziciji n mešt nje i sp j nje n prirubnicu vodovodnih f zonskih kom d iа а а а а а а а

rm tur podr zumev se r znošenje f zonskih kom d i rm tur od mestа а а а а а а а а а а а а skl dištenj do mest ugr dnje m ksim lno 50 m ud ljenosti, spušt nje f zonskihа а а а а а а а а kom d i rm tur u rov ili š ht, n mešt nje dihtung , centrir nje f zonskogа а а а а а а а а а а kom d ili rm ture i pritez nje vij k .а а а а а а а

7.5.2.N čin mont žeа аZ ptivni prsten prirubnice i dihtung očistiti i proveriti d li su u ispr vnom st nju.а а а а Oštećeni m terij l ne upotreblj v ti.а а а аKod pol g nj rm tur i f zon osigur ti ispr vno n leg nje. Niukom sluč ju neа а а а а а а а а а а а а smeju se rm ture i f zonski kom di osl nj ti telom rm ture ili f zon n k men iliа а а а а а а а а а а а drugim tvrdim m terij lom. Sv n leg nj f zon ili rm tur vrše se preko z toа а а а а а а а а а а а predviđenih ležišt , prirubnic ili p pučic .а а а аZ r spored rup z z vrtnjeve kod rm tur i f zon vredi pr vilo d vertik ln osaа а а а а а а а а а а а а а prirubnice , koj stoji uspr vno n r vni u kojij se pol že cevovod, ne sme prol zitiа а а а а а kroz rupu z z vrtnjeve.а аPosebn n pomen z ugr dnju f zon s prirubnic m (posebno z FFR kom de):а а а а а а а а а а а а1. d bi se izbegle greške kod ugr dnje, n prirubnice su post vljene ozn ke zа а а а а а ugr dnju u obliku dv n suprotn z rez . Kod ugr dnje ive ozn ke trebe porevn ti poа а а а а а а а а vertik li ili horizont li,а а2. zbog r zlike u broju rup z z vrtnjeve kod FFR kom d , usluč ju pogrešneа а а а а а а ugr dnje f zonski kom d će z uzeti kosi polož j u prostoru i rupe se neće podud r tiа а а а а а а s sledećim f zonskim kom dom ili rm turom. Ov kv z kret nj su mogućа а а а а а а а а а а (z visno od n zivnog profil ) do 22,5°.а а а

UPOZORENJEStepen z krenutosti između dve bliske rupe, kod velikih profil su jedv primetne.а а аKod rm tur treb voditi r čun o smeru tok vode i rm ture pr vilno okrenutiа а а а а а а а а а prem strelici koj se n l zi n kućištu.а а а а аOd isporučioc rm tur tr čiti dokument ciju i uputstvo z mont žu rm ture,а а а а а а а а а а kojeg se u svemu treb strogo pridrž v ti.а а а

13

7.5.3. Tr nsportа

Liveno-gvozdeni f zonski kom di i rm ture se mogu tr nsportov ti svim prevoznimа а а а а а sredstvim . Pri utov ru i istov ru treb voditi r čun d ne dođe do p d f zonskogа а а а а а а а а а kom d ili rm ture pošto može doći do šegovog puc nj . Z f zonske kom de iа а а а а а а а а

rm ture do težine od 50 kg predpost vlj se ručno prenošenje i spušt nje u rov iliа а а а а š ht, z teže f zonske kom de ili rm ture m nipul cij se ob vlj diz licom.а а а а а а а а а а а а а

7.6. N b v i doprem LG penj lic z š htа а а а а а а а

7.6.1. Opis r dа аU poziciji n b v i doprem LG penj lic z š ht podr zumev se n b v , tr nsportа а а а а а а а а а а а а а do gr dilišt i sl g nje u gr dilišnom m g cinu.а а а а а а а

7.7. N b v , doprem i mont ž livene rešetke а а а а а а

7.7.1. Opis r dа аU poziciji n b v , doprem i mont ž livene rešetke 30x30 podr zumev se n b v ,а а а а а а а а а а а tr nsport do gr dilišt i ugr dnj podne livene rešetke.а а а а аRešetk se post vlj u blizini otvor z ul z u š ht li nik ko ispod s mog otvor (dа а а а а а а а а а а а r dnik ne bi ug nuo nogu ukoliko neko m kne rešetku s slivničke rupe.а а а аRešetk se post vlj izn d slivničke j me u š htu koj služi z prikuplj njeа а а а а а а а а kondenzov ne vode k o i z post vlj nje muljne pumpe prilikom ispump v nj vodeа а а а а а а а koj je prdrl u š ht.а а а

7.8. N b v i doprem livenog poklop c z š htа а а а а а а а

7.8.1. Opis r dа аU poziciji n b v i doprem livenog poklopc z š ht podr zumev se n b v ,а а а а а а а а а а а а tr nsport do gr dilišt i sl g nje u m g cinu.а а а а а а аI ko se projektov ni š htovi n l ze u zelenoj površini, zbog njihove blizine kolovozuа а а а а predviđeni su liveni poklopci z teški s obr đ j nosivosti 40 MP. Poželjno je d seа а а а а poklopci mogu z ključ v ti meh nizmom z z ključ v nje.а а а а а а а а

8. RAZNI RADOVI

8.1. Ispitiv nje n pritis k novoizvedene vodovodne inst l cijeа а а а а

8.1.1. Opis r dа а• Ispitiv nje n pritis k je vremenski ogr ničeno ispitiv nje, s pritiskom koji je većiа а а а а а od n zivnog pritisk . Ispitiv nj se dele n : kr tk ispitiv nj (I, II, III), predhodnoа а а а а а а а а ispitiv nje, gl vno ispitiv nje i skupno ispitiv nje. Ako cevovod nije moguđe ispit tiа а а а а odjednom, mor se ispit ti po deonic m . U tom sluš ju mor ju se spojn mestа а а а а а а а između deonic ispit ti n nepropusnost skupnim ispitiv njem;а а а а• Ispitiv nje se ugl vnom vrši n deonic m dugim do 500 m. Ako se j vlj ju velikeа а а а а а а visinske r zlike mor ju se iz br ti t kve dužine deonice cevovode d se pri ispitiv njuа а а а а а а u n jvišoj t čki cevovod ostv ri b r r dni pritis k;а а а а а а а• Pre ispitiv nj cevovod n pritis k cevovod se mor usidriti n svim mestimа а а а а а а а lomov tr se i r čv nj cevovod . Pri tome treb uzeti u obzir ispitni pritis k iа а а а а а а а nosivost okolnog tl n pritis k i kliz nje. Cevovod se z trp v , s tim d se sv spojnа а а а а а а а а а mest ost vlj ju vidljivim. Cevovod se puni čistom vodom i iz njeg ispušt s vа а а а а а v zduh. Punjenje cevovod se vrši s n jniže t čke. Pump z podiz nje pritisk seа а а а а а а а а mor post viti n t kvo mesto koje je obezbeđeno od nezgode. Z vreme ispitiv njа а а а а а а

14

nisu dozvoljeni nik kvi r dovi ni z drž v nje u rovu d u sluč ju puc nj cevi ne biа а а а а а а а а došlo do nesrećnih sluč jev ;а а• Z ispitiv nje se uptreblj v ju provereni m nometri. Mor ju im ti t kvu podelu dа а а а а а а а а se može čit ti promen pritisk od 0,1 b r . Preporučuje se dv mern instrument ,а а а а а а а а od kojih je jed n kontrolni m nomet r. M nomet r se post vlj n n jnižu t čkuа а а а а а а а а а ispitne deonice cevovod . Uz pritis k se meri i količin vode koj se dod je zbogа а а а а temper turnog i el stičnog širenj cevovod ;а а а а• Pri ispitiv nju je potrebn i prisutnost inst l ter zbog eventu lnih popr v k nа а а а а а а а а а cevovodu z kojim će se pok z ti potreb u vreme ispitiv nj ;а а а а а а• Ako se n ispitnim deonic m cevovod pok žu mest koj propušt ju n spojevimа а а а а а а а а а (k pljice, ml zevi itd.) mor se ispitiv nje prekinuti i deonic ispr zniti. N propusnimа а а а а а а mestim mor se potpuno odstr niti vod . Ispitiv nje se može ponoviti posleа а а а а popr vke nedost tk ;а а а• O ispitiv nju n pritis k se vodi z pisnik koji se jed n primer k pred je Naručiocu, а а а а а а а а jed n primer k izvođ č z drž v z sebe.а а а а а а а

8.1.1.1. Kr tko ispitiv nje Iа аTo ispitiv nje se vrši n kr tkim cevovodim (npr. kućni priključci m lih profil dužineа а а а а а do 15 m). Ispitiv nje se odnosi n pregled cevovod i spojev pod r dnim pritiskom.а а а а а

8.1.1.2. Kr tko ispitiv nje IIа аIspitiv nje se izvodi n cevovodim do približno 30 m dužine (npr. duži kućniа а а priključci). Cevovod se st vi pod pritis k 1,5 x r dni pritis k. Posle 30 min počinjeа а а а ispitiv nje, bez bilo k kvog podiz nj pritisk z to vreme ko je u tih 30 min op o.а а а а а а а а Posle početk ispitiv nj pritis k u cevovodu u toku sv kih 5 min ne sme d op dneа а а а а а а z viđe od 0,2 b r . Ispitiv nje tr je 60 min.а а а а а

8.1.1.3. Kr tko ispitiv nje IIIа аIspitiv nje se vrši n cevovodim bez međuelemen t (priključ k , f zon ,а а а а а а а а а

rm tur ) dužine preko 30 m. Cevovod se st vi pod pritis k 1,5 x r dni pritis k. Posleа а а а а а а 2 č s pritis k koji je op o z to vreme treb podići do 1,3 x r dni pritis k. Posleа а а а а а а а sledeć dv č s počinje ispitiv nje, bez ponovnog podiz nj pritisk . Posle početkа а а а а а а а а ispitiv nj može se r čun ti s op d njem pritisk z 0,2 b r n č s. Ispitiv njeа а а а а а а а а а а а а а tr je 30 min z sv kih z početih 100 m cevovod , n jm nje 2 č s .а а а а а а а а а а

8.1.1.4. Predhodno ispitiv njeаIspitiv nje se izvodi n deonic m cevovod s međuelementim (priključci, f zoni,а а а а а а а а

rm ture) dužine do 500 m. Iz cevovod mor biti ispušten v zduh. V zduh koji jeа а а а а а ost o u cevovodu odstr ni se s vodom u toku predhodnog ispitiv nj . Cevovod se širiа а а а а z visno od m terij l od kojeg je izgr đen, te poveć nje z premine cevovod trebа а а а а а а а а uzeti iz t blic proizvođ č cevnog m terij l . Pritis k ispitiv nj iznosi 1,3 x r dniа а а а а а а а а а а pritis k. Predhodno ispitiv nje tr je n jm nje 12 č sov . U pr vilnim vremenskimа а а а а а а а r zm cim (npr. sv k 2 č s ) cevovod se dopuni vodom do pritisk ispitiv njа а а а а а а а а а (m ksim lno poveć nje z premine vidi u t beli proizvođ č cevnog m terij l ). Priа а а а а а а а а а kr ju predhodnog ispitiv nj može, sv k 2 č s posle poslednjeg podiz nj pritisk ,а а а а а а а а а а op d nje pritisk iznositi 0,1 do 1,2 b r n č s i ko je cevovod nepropustljiv n svimа а а а а а а а а mestim z visno o vrsti m terij l i promeni temper ture.а а а а а а

8.1.1.5. Gl vno ispitiv njeа аAko se u toku predhodnog ispitiv nj n cevim , spojevim i rm tur m ne pok žeа а а а а а а а а а propušt nje vode, i ko se z premin cevovod u toku predhodnog ispitiv njа а а а а а а poveć l k o što je opis no može se preći n gl vno ispitiv nje, ne spušt jući pritis k.а а а а а а а а а Pritis k ispitiv nj je isti k o n kr ju predhodnog ispitiv nj . Preporučuje se dа а а а а а а а а

15

ispitiv nje tr je 30 min z sv kih 100 m, n jm nje 2 č s . I z vreme gl vnogа а а а а а а а а а а ispitiv nj mor se p ziti n čirenje cevovod , koje još nije potpuno z vršeno.а а а а а а а S vetujemo d gl vno ispitiv nje počne tek 2 č s posle poslednjeg podiz nj pritiskа а а а а а а а а u predhodnom ispitiv nju. Ispitiv nje je z vršeno ko se ne j vi op d nje pritisk većeа а а а а а а а od 0,1 do 0,2 b r n č s i ko nem mest koj propušt ju vodu.а а а а а а а а а

8.1.1.6. Skupno ispitiv njeаIspituju se spojn mest između ispitnih deonic . Mor ju biti izveden kr tkа а а а а а а ispitiv nj i gl vno ispitiv nje. Spojn mest ne smeju biti pokriven . Pritis kа а а а а а а а ispitiv nj je 1,3 x r dni pritis k. Ispitiv nje tr je 2 č s .а а а а а а а а

8.2. Ispir nje vodovodne inst l cijeа а аZ g đenost dovod može d potiče od z prlj nosti s mih cevi i delov koji seа а а а а а а а ugr đuju k o i prodir nj nečistoć (pesk , zemlje, bl t , z g đene vode iz rov i dr.)а а а а а а а а а а а pri izvođenju r dov n pol g nju cevovod .а а а а а аIz tog r zlog , d bi se postup k oko pr nj dovod što jednost vnije i efik snijeа а а а а а а а а mog o d sprovede, potrebno je obr titi p žnju d se s jedne str ne koriste što čistijeа а а а а а cevi, f zonski kom di i rm tur , s druge str ne d se pri pol g nju cevovodа а а а а а а а а а а preduzmu sve mere oko spreč v nj prodir nj nečistoće i drugih str nih tel u s mа а а а а а а а cevovod.U sluč ju d se u rovu n l zi vod , istu treb bezuslovno ispump ti z vremeа а а а а а а а pol g nj cevovod .а а а аPri prekidu r dov n pol g nju ob vezno treb drvenim čepom z tv r ti kr j cevi.а а а а а а а а а а а Ovim se istovremeno spreč v i ul z k r znih životinjic (miš, p cov, l sic , jež,а а а а а а а а а m čk i dr.) u cevovod.а аDezinfekcij unutr šnjih površin novih ili remontov nih cevovod je zn tno težа а а а а а а nego dezinfekcij z g đene vode, jer hlor mor d prodre kroz org nske m terije,а а а а а а а kojim je pokriven unutr šnj površin zidov cevi.а а а а а аZ dobij nje dobrih rezult t potrebno je predhodno očistiti i dobro ispr ti .а а а а аPr nju cevovod treb pristupiti po izvršenom ispitiv nju n probni pritis k.а а а а а аZ pr nje je dozvoljeno upotreblj v ti s mo ispr vnu pij ću vodu. Efik sno pr nje jeа а а а а а а а а omogućeno s mo u sluč ju ko je obezbeđen monom ln brzin vode od 1,5 m/s.а а а а а а аK ko će se vršiti pr nje z visi od broj ispust . Kod cevovod koji im ju p d, pr njeа а а а а а а а а izvršiti odozgo n niže.аNe sme se pričiniti nik kv štet s ispuštenom vodom tokom pr nj . Ukoliko o ovomeа а а а а а nije d to rešenje u projektu n dzorni org n je ob vez n d d rešenje neposredno nа а а а а а а а terenu.Pr nje treb n st viti sve dotle dok se ne dobije s svim čist vod n ispustu.а а а а а а а аZ vreme ovog pr nj potrebno je povremeno kontrolis ti kv litet vode n ispustu, pа а а а а а а čim prest ne d izl zi z mućen vod , odnosno k d se poj vi potpuno bistr vod ,а а а а а а а а а а pr nje je z vršeno. Ukoliko je ovo vreme pr nj tr j lo kr će od 20 min, pr nje trebа а а а а а а а а produžiti do ovog vremen k ko bi upotrebljen količin vode z pr nje dostiglа а а а а а а približno trostruku z preminu deonice koj se pere, što je u pr ksi uobič jeno.а а а аPotrebne količine vode z pr nje (min. norme) treb r čun ti:а а а а а− do DN 150.............3 do 5 – struk z premin deonice koj se pere,а а а а− preko DN 150.......2 do 3 – struk z premin deonice koj se pere.а а а а

8.3. DezinfekcijаD bi se i posle izvršenog pr nj sve eventu lno z ost le org nske m terije i sviа а а а а а а а org nizmi r zorili te d bi vod z drž l svoju ispr vnost i u b kteriološkom pogledu,а а а а а а а а а biće neophodno d se izvrši i dezinfekcij . K ko bi se ov dezinfekcij mogl d ob viа а а а а а а а u potpunosti potrebno je d vod s određenom dozom hlor probor vi u cevovoduа а а а а oko 24 č s .а а

16

Dezinfekciono sredstvo će propis ti s nit rn služb Vodovod , u s gl snosti sа а а а а а а а а а s nit rnom inspekcijom gr d . Kontrolu pr nj i dezinfekciju vršiti isključivo podа а а а а а rukovodstvom odgovornog, kv lifikov nog i ovl šćenog predst vnik s nit rne službeа а а а а а а preduzeć .аDoz hlor z dezinfekciju treb d se kreće u gr nic m od 30-200 mg/l. Sm tr seа а а а а а а а а а d je dovoljno 30-50 mg/l.аU konkretnom sluč ju dozu propisuje ovl šćeni predst vnik s nit rne inspekcije koji jeа а а а а u celini odgovor n z dezinfekciju i eventu lne posledice. Niž koncentr cijа а а а а а preporučuje se k d hlor ost je u kont ktu 12-24 č s . Norm lno vreme delov njа а а а а а а а а hlor tr je 3-12 č s . Veće doze hlor upotreblj v ju se k d je pozn to d cevovodа а а а а а а а а а а s drži org nske m terije, koje je nemoguće ukloniti pr njem ili k d je neophodno dа а а а а а а se vreme dezinfekcije skr ti. Minim lno vreme dezinfekcije treb sd iznosi 30-60 min.а а а Dod v nje hlor se može izvršiti kroz početni hidr nt ili posebno ost vljeni priključ k.а а а а а а Ispušt nje vode vrši se n nizvodni hidr nt sve dok se j sno ne oseti hlor. Delovi mrežeа а а а koji se ne dezinfikuju mor ju biti sigurno isključeni od del mreže koj se dezinfikuje.а а а Odgovorni rukovodil c s nit rne službe treb d obezbedi i z štitu r dnik koji r deа а а а а а а а а n dezinfekciji, obzirom d je hlor op s n po zdr vlje, ko se p žljivo ne rukuje sа а а а а а а а njim.Odgovorni rukovodil c t kođe treb d obezbedi (putem j vnog ob veštenj i sl.) dа а а а а а а а ne dođe do tog d neko koristi vodu koj služi z dezinfekciju.а а а аO izvršenom hloris nju mor se voditi z pisnik, koji over v lice pod čijom jeа а а а а kontrolom izvršen dezinfekcij .а аPosle punjenj cevovod prehloris n vod ost je u njemu 12-24 č s .а а а а а а а аPo isteku ovog vremen prover v se koncentr cij hlor . Ukoliko se tom prilikomа а а а а а utvrdi d vod s drži oko 10 mg hlor n lit r vode, to je indik cij d je dezinfekcijа а а а а а а а а а uspešno ob vljen . I u tom sluč ju se sv prehloris n vod iz cevovod ispušt . Priа а а а а а а а а ispušt nju prehloris ne vode treb obr titi p žnju d se ov ne ispušt preko usevа а а а а а а а а jer će ih u tom sluč ju uništiti. U sluč ju d se proverom koncentr cije hlor ust noviа а а а а а d hlor u vodi im oko 10 mg/l ili m nje, to je neophodno dezinfekciju ponoviti.а а а а

8.3.1. Ispir nje cevovod posle dezinfekcijeа аIspir nje se vrši istim postupkom k o i pr nje cevovod . Ispir nje se vrši pitkomа а а а а vodom s koncentr cijom hlor od 0,5 mg/l. Ispir nje tr je dok se n ispustu neа а а а а а ust novi koncentr cij hlor u vodi od 1 mg/l ili m nje.а а а а аPo z vršetku ispir nj cevovod je sprem n z uključenje u redov n pogon.а а а а а а

9. PRENOS GRAĐEVINSKOG MATERIJALA

9.1. Opšte n pomeneаPrenos m terij l d t norm tivim obuhv t :а а а а а а а а• prost prenos (ručno) bez pomoćnih sredst v i pribor ,а а а• tr g čem ili koritom,а а• kolicim ,а• j p nerom,а а• tr nsportnom tr kom,а а• stubnom siz licom,а• skipom,• kr nom,а• kotur čom,а• k o i utov r i istov r m terij l u vozil .а а а а а а аPrenos m terij l se vrši:а а а• Po horizont lnoj odnosno bl go n gnutoj r vni (do 3%),а а а а• Po kosini (do 30 %) n visinu odnosno dubinu,а

17

• Vertik lno n visinu odnosno dubinu.а а

9.2. Utov rа• Pol g njem – kom d po kom d n tov riti n tr nsportno sredstvo t ko d se štoа а а а а а а а а а više iskoristi z premin tr nsportnog sredstv i m terij l ne ošteti;а а а а а а• N b civ njem – utov riti lop tom, vil m ili rukom s zemlje ili gomile uа а а а а а а а tr nsportno sredstvo;а• Iz bunker – m terij l p d s m svojom težinom neposredno u tr nsportno sredstvoа а а а а а а (iz bunker , silos , bubnj , meš lice i sl.).а а а аPrevozno sredstvo post viti n 1-2 m od mest utov r , u normu vremen seа а а а а а а ur čun v diz nje odnosno spušt nje do 1,5 m.а а а а а

9.3. Istov rа• Skid njem (sl g njem)- skinuti kom d po kom d s tr nsportnog sredstv i spustitiа а а а а а а а n zemlju, t ko d se m terij l ne ošteti i st bilno leži, z uzim jući što m nji prostor;а а а а а а а а а• Izb civ njem – izb citi lop t m ili ruk m m terij l iz tr nsportnog sredstv nа а а а а а а а а а а а а određeno mesto n zemlji;а• Izručiv njem (izvrt njem) – izručiti m terij l iz tr nsportnog sredstv prevrt njemа а а а а а а istog n mesto istov r .а а аPrevozno sredstvo post viti n 1-2 m od mest utov r , u normu vremen seа а а а а а а ur čun v diz nje odnosno spušt nje do 2 m.а а а а а

10. ZAVARIVAČKI RADOVI

Zavarivački radovi će se primjenjivati prilikom montiranja čeličnog cjevovoda i prippadauće armature. U sklop montaže će se u prevashodno izvoditi čeono zavarivanje čeličnih spriralno zavarenih cijevi, ali će se vršiti i zavarivanje prlikom izrade ostalih fazonskih komada (T-komad, luk, redukcija i sl..) Zavarivanje će se vršiti na osnovu Tehnologije zavarivanja čeličnog cjevovoda egionalnog vodovodnog sistema, a koja će se Izvođaču dostaviti. Obzirom da se radi o dokumentu opšteg karaktera, koji sadrži više mogućih tehnologija zavarivanja, Izvođač je u obavezi da pripremi i dostavi na saglasnost Tehnologiju zavarivanja za dionicu PK Tivat – Opatovo, a kojom će se odabrati jedna od mogućih tehnologija i koja će sadržati uvjerenja (licence) zavarivača, kao i inženjera (tehnologa) zavarivanja (IWE).Za potrebe izvođenja zavarivačkih radova Izvođač je u obavezi obezbijediti svu potrebno opremu i pomoćni materijal. Ovdje spadaju :

električni aparati za zavarivanje (REL metoda), agregat za proizvodnju električne energije dovoljne snage za napajanje 2 aparata

za zavarivanje, autodizalica dovoljne snage za transport agegata i za transport čeličnih cijevi na

položaj predviđen za zavarivanje, alat za centriranje cijevi za potrebe čeonog zavaivanja (centrator), šator za pokrivanje zavarenih spojeva prilikom rada sa manjim atmosferskim

padavinama i povećanim vjetrom, brususilice, bušilice, brener i osali manji alat potreban za pripremne radove, elektrode, brusevi, termoskupljajuća PEHD žaštitna traka i ostali pomoćni

materijal, zaštitna odijela, zaštitne maske i ostala HTZ oprema za zavarivačke poslove, ostalo…

Izvođač je u obavezi da obezbijedi angažman inženjera (tehnologa) zavarivanja (IWE-international welding engineer), kako za potrebe izrade Tehnologije zavarivanja, tako i za potrebe organizacije i rukovođenja zavarivačkih radova. Dodatno, inženjer (tehnolog)

18

zavarivanja će biti zadužen i kao osoba za saradnju sa nadzornim organom za zavarivačke poslove, a kojeg će angažovati Naručilac. Takođe Izvođač je u obavezi da obezbijedi stručno kvalifikovano osoblje za poslove zavarivanja čeličnih cjevovoda, koje će posjedovati uvjerenje (sertifikat) o stručnoj osposobljenosti za zavarivačke poslove. Uvjerenja (sertifikate) za tehnologa zavarivanja i za zavarivače se moraju dostaviti Naručiocu prije početka izvođenja radova. Ukoliko se radiografskim ili drugim ispitivanjem zavarenih spojeva pokaže neprihvatljiv broj grešaka u zavarenom spoju Naručilac će izdati nalog za zamjenu zavarivača koji ih je uzrokovao. Izvođač je dužan da postupi po nalogu i da angažuje drugog, kvalifikovanijeg, zavarivača.

11. RADOVI NA INSTALACIJI OPTIČKE INFRASTRUKTURE

11.1 Kopnena dionica

Građevinski radovi na kablovskoj kanalizacijiKablovska kanalizacija u sklopu spojnog optičkog puta obuhvaćenog ovim projektom, može se graditi na osnovu odobrene investiciono-tehničke dokumentacije, kojom su obuhvaćene i sve potrebne saglasnosti, a svaka izmjena mora da bude prethodno odobrena od strane projektanta.Građenje se povjerava organizacijama koje su ovlašćene za ovu vrstu radova u skladu sa važećim tehničkim propisima i može se ugrađivati samo atestirana oprema. Takođe , Izvođač radova mora da primjenjuje Zakon o zaštiti na radu i zaštitne mjere koje su date u posebnom poglavlju ovog projekta. Zemljane radove treba obavljati u skladu sa opštim zahtjevima građevinskih normi i drugih propisa koji se odnose na ovu vrstu radova. Izvođačka organizacija treba da obavijesti najkasnije jedan dan prije početka radova sve zainteresovane organizacije koje imaju podzemne objekte u zoni prokopavanja.Obaveza izvođača je da pravilno obilježi i obezbijedi gradilište, kako bi se izbjegle moguće nesreće. Na putu se ne smiju ostavljati vozila, oprema i materijal, a ako je to neizbježno, ista se moraju obilježiti znacima za upozorenje i važećim saobraćajnim znacima prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja. Po završetku radova na trasi, rov mora biti propisno zatrpan, a višak materijala uklonjen i isplaniran.

Montažni radovi na optičkom kabluOptički kablovi zahtijevaju posebnu tehniku ugradnje, jer treba voditi računa o specifičnostima kao što su velike fabričke dužine kablova, mala težina, mali poluprečnik savijanja i mali promjer. Svi pripremni radovi, trasiranje, transport osoblja i materijala, ručni i mašinski iskop rova i ugradnja kabla obavlja se prema "Uputstvu o polaganju međumjesnih kablova". Posebnu pažnju treba obratiti da ne dođe do prekoračenja maksimalno dozvoljene vučne sile i minimalnog dozvoljenog poluprečnika savijanja koje je deklarisao proizvođač (navedeni u opisu karakteristika kabla).Na mjestima nastavljanja i završavanja optičkih kablova treba ostaviti krajeve sa preklapanjem po 10-15 m, kako bi postojala rezerva za obnavljanje spoja.Optički kablovi se uvode u zgrade kao i kablovi sa metalnim provodnicima. Prilikom ugradnje kablova u cijevima, zidovima i usponskim kanalima ne treba prekoračiti minimalni poluprečnik savijanja.

Uvođenje kabla u optičke razdjelnike i/ili kutijeOsnovna funkcija optičkih razdjelnika je, kao što je već opisano, da se izvrši prelaz sa osnovnog ulaznog kabla sa više vlakana na završni optički kabal sa jednim vlaknom i odgovarajućim konektorskim završetkom - pigtail. Na ovaj konektor se preko adaptera

19

priključuje završni optički kabal sa jednim vlaknom i odgovarajućim konektorskim završetkom na oba kraja-patchord čija je druga strana priključena na uređaj. Kod montaže optičkih razdjelnika razlikujemo dvije faze ugradnje. Jedna faza je uvođenje kabla u razdjelnik, blankiranje kabla, pričvršćivanje omotača i rasteretnog elementa kabla, skidanje sekundarne zaštite, parkiranje rezerve cjevčice sa vlaknima i parkiranje vlakana u splice-kasetu razdjelnika ili kutije. U sklopu ove faze potrebno je parkirati pigtail–a unutar za to određenog prostora u razdjelniku ili kutiji, blankirati ga, skinuti sekundarnu zaštitu i uvesti ga takođe u splice-kasetu. Druga faza je samo varenje-splicovanje vlakana, i ona je praktično ista kao i za izradu nastavka. Izvođenje prve faze zavisi od tipa optičkog razdjelnika.

Mjerenja na kabluDa bi se provjerilo da li je optički kabl proizveden, uvučen i montiran tako da obezbjeđuje kvalitetno funkcionisanje potrebno je izvršiti mjerenja pri polaganju, pri nastavljanju i pri kontroli cijele kablovske linije.Mjerenje dužine svakog vlakna se vrši pomoću optičkog reflektometra OTDR-a uz poznavanje vrijednosti indeksa prelamanja (obično iznosi 1,44 do 1,50). Svrha mjerenja je utvrđivanje dužine svih vlakana u kablu, kao i međusobno odstupanje izmjerenih vrijednosti.Mjerenje slabljenja se vrši na talasnim dužinama =1.310 nm i =1.550 nm. Dobijeneλ λ vrijednosti se porede sa vrijednostima proizvođača kabla pri čemu odstupanja ne smiju biti veća od 0,05 dB/km. Varijacije slabljenja u pojedinim tačkama ukazuju na postojanje nepoželjnih mikrosavijanja u vlaknu. Poslije uvlačenja kabla takođe vrši mjerenje optičke dužine i slabljenja po jedinici dužine na 1.310 nm i 1.550 nm. Rezultati se upisuju u tabelu i porede sa već upisanim prilikom preuzimanja. Cilj je da se uoče nepravilnosti pri uvlačenju kabla i preduzmu odgovarajuće mjere.Nakon spajanja kabla vrši se i mjerenje slabljenja spoja. Prethodno se u tabelu upišu optičke dužine vlakana koja se spajaju, a zatim vrijednost prelaznog slabljenja spoja, koja se takođe mjeri optičkim reflektometrom (OTDR). Tipične vrijednosti prelaznog slabljenja dobijenog zavarivanjem iznose u prosjeku 0,1 dB pri 1300 nm.Potrebno je da se mjerenje vrše u oba smjera, kako bi se preciznije utvrdila vrijednost slabljenja spojeva.Ako su vrijednosti slabljenja veće od dozvoljenog, spoj se raskida i spajanje obnavlja. Ako se dobije "pozitivno slabljenje" na spoju sa jedne strane, onda se računa srednja vrijednost mjerena sa oba kraja i ako je spoj zadovoljavajući ta vrijednost ne prelazi maksimalnu dopuštenu vrijednost slabljenja po spoju.Nakon završetka montaže kabla treba izvršiti ponovno mjerenje prelaznog slabljenja svakog spoja pomoću OTDR-a. Slabljenje spojeva se manifestuje kao diskontinuitet nagiba krive. Mjerenje se vrši iz oba smjera na talasnim dužinama 1310 nm i 1550 nm. Rezultati se unose u tabelu. Vrijednost slabljenja za svaku dužinu između spojeva se mjeri u dB/km i unosi u tabelu.

Provjera i pregled izvedenih radovaNakon završenih građevinskih i montažnih radova treba izvršiti provjeru kvaliteta izvedenih radova i tehnički pregled objekta. Vremenski period u kojem će se vršiti kvalitativna provjera izvedenih građevinskih radova, treba tretirati kao period probnog rada.

20

Provjera kvaliteta izvedenih radovaProvjera kvaliteta izvedenih radova se vrši na osnovu Pravilnika o kontroli kvaliteta ZJPTT, preko stručne komisije koju imenuje Naručioc.Ova komisija utvrđuje:

da li izvedeni radovi odgovaraju tehničkim propisima ZJPTT i zahtjevima datim u projektu,

da li je ostvaren neophodan kontinuitet cijevi i provjera na specificirani radni pritisak za uduvavanje optičkog kabla.

da li montažni radovi na optičkim kablovima odgovaraju dostavljenom protokolu mjerenja

Ova komisija sačinjava Izvještaj o izvršenoj kontroli kvaliteta i daje prijedlog o tome da li se izgrađeni objekat može uključiti u elektronsku komunikacionu mrežu.

Ukrštanja i paralelna vođenja telekomunikacionog kabla i kablovskog voda 35kVPri paralelnom vođenju kablovskog voda 35kV sa telekomunikacionim kablom najmanji dozvoljeni horizontalni razmak iznosi 1.0m (0, 5 m).Ako se navedena paralelna udaljenost ne može postići, na tim mjestima između elektroenergetskih kablova i TK kablova postaviti pregrade od materijala otpornog na termičke uticaje, a za zaštitu od struja kvara da su za elektroenrgetski kablovi postavljeni u zaštitnu provodnu sredinu, a TK kablovi u zaštitnu izolacionu sredinu.Ukrštanje energetskog i telekomunikacionog kabla izvesti uz međusobni razmak od 0, 50m, s tim što se energetski kabal polaže ispod telekomunikacionog kabla. Ugao ukrštanja treba da bude bliži 90 , ali ne manje od 45. Dozvoljava se i ugao ukrštanja, ali sa posebnim obrazloženjem.Ako se vertikalna udaljenost između energetskog i telekomunikacionog kabl ne može postići, energetski kabl treba postaviti u zaštitne cijevi dužine 2m do 3m. Tada vertikalna udaljenost ne smije biti manja od 3cm. Zaštine cijevi za elektroenergetske kablove trebaju da budu od provodnog materijala, a za telekomunikacione kablove od električno izolacionog materijalaEnergetski kabl se, po pravilu, postavlja ispod telekomunikacionog kabla.

Tehnički pregledNa osnovu Zakona o uređenju prostora i izgradnji, odgovarajući opštinski, gradski ili republički organ na zahtjev Naručioca imenuje stručnu komisiju za tehnički pregled izvedenih radova, koja provjerava:

da li postoji odobrenje za izvođenje radova, da li je ispravno vođena dokumentacija o izvođenju radova, da li postoje dokazi o kvalitetu ugrađene opreme i materijala, da li postoje dokazi o izvršenom ispitivanju kvaliteta radova u pogledu tehničke

ispravnosti, da li je objekat izgrađen u skladu sa tehničkom dokumentacijom na osnovu koje

je izdato odobrenje za izvođenje radova, da li su radovi izvedeni u skladu sa tehničkim propisima, standardima i

normativima, da li su sprovedene mjere zaštite na radu i zaštite od požara.

Komisija daje mišljenje o tome da li se objekat može pustiti u probni rad.

11.1 Podvodna dionica

Polaganje kabla i sistem površinske navigacijePripremu radova operacije polaganja kabla treba razraditi do detalja, a to uključuje

21

izbor broda polagača (trajekt i slično) sa valjkastim lijevkom, izbor određenog broja i veličine pratećih plovnih objekata (remorkeri, gliseri, čamci i slično), obezbijediti bežične veze, obavezno obezbijediti vitla za izvlačenje krajeva kabla, obezbijediti jastuke (kušine) za površinsko održavanje kablova, obezbijediti ronilačku ekipu koja ima iskustvo na sličnim poslovima. Sistem površinske navigacije treba da je visoke klase tačnosti, ameteorološki uslovi moraju biti zadovoljavajući, bez obzira na dužinu podmorske dionice, što znači da je potrebno znati nedjeljnu i dnevnu prognozu vremena prije početka izvođenja radova i u dogovoru sa meteorolozima odrediti dan početka polaganja.Za početnu tačku polaganja odabira se strana na kojoj su okeanografiski i meteorološki uslovi lošiji – strana Opatova.Dan prije polaganja kablova, kablovska trasa detaljno se pregleda, obilazi, obilježava plutajućim elementima na karakterističnim mjestima (ugaone tačke duž podmorske trase, krajeve priobalnih zaštita u moru).Posebnu pažnju treba posvetiti načinu sidrenja broda polagača kod krajeva izvlačenja kablova. Ako nije moguće učvršćivanje broda polagača povezivanjem za obalu, tada bi trebalo koristiti i „betonsko sidro“. Obaveza sidrenja se preporučuje na oba kablovska kraja.Rukovodioc radova mora izraditi precizan plan polaganja kablova kojim se utvrđuje: vremenski plan, razmještaj ljudi, razmještaj brodova, način sidrenja broda u početnoj tački, način izvlačenja krajeva kabla na obali i slično. Sa tim planom treba upoznati: rukovodioca flote, rukovodioca geodetske ekipe, rukovodioca ronilačke ekipe, rukovodioce radnih ekipa na brodu i kopnu, nadzornog inženjera, rukovodica radova i opreme i dr.Posebno je važno da svi učesnici na polaganju kabla budu na zbornom mjestu dan prije polaganja kabla.Kabl se mora polagati što je moguće tačnije i preciznije, zbog toga se koriste savremeni sitemi navigacije koji se primjenjuje za cijeli dio trase. Kod približavanja kopnu i kod ugaonih tačaka, preporučuje se i vizuelna navođenja broda polagača. Ova kombinacija zahjtijeva plutajuće elemente i vizire na kopnu.Nakon polaganja kabla, potrebno je preroniti priobalne djelove trase ili cijelu trasu ukoliko dubine mora to dopuštaju i izmjestiti kabla sa neravnina gdje je moguće nejgovo oštećenje.Polaganje podmorskog kabla završava se odgovarajućim ispitivanjima I mjerenjima na istom.

Priobalna zaštita kablaPodmorske optičke kablove u priobalnom dijelu treba zaštiti od erozivnih i razornih djelovanja sile uzrokovane talasima mora, kao i od potencijalnih uzročnika oštećenja, kao što su kobilice plovnih objekata, ljudski nemar i drugo. Prema tome, priobalna zaštita je objekat sa osnovnom funkcijom mehaničke zaštite kabla na prelazu kopno more. Zbog kratke dužine kopna i plime mora, priobalnu zaštitu treba izvesti i na kopnenom dijelu oba kraja. Za pravilan odabir načina štićenja kabla potrebno je znati slijedeće podatke: okeanografdske podatke u priobalnom dijelu - visinu i dužinu talasa, strminu obale jer je ona uslov za pojavu usponskog talasa, planove u brodskom transport - intenzitet i veličinu plovnih objekata, običaje i kulturološki građevinski stav okolnog stanovništva.Za projektovanje priobalne zaštite potrebna je slijedeća pripremna dokumentacija: geodetska mjerenja koridora podmorja i priobalnog dijela na mjestu izlaska, odnosno

22

ulaska kabla u more, geologiju predviđenog koridora, okeanografske podatke o smjeru i intenzitetu maksimalnih talasa, podatke domicijalnog stanovništva o zapažanjima i sl.Priobalna zaštita je skup građevinski zahvat, te kod projektovanja treba uvažiti sve relevantne činjenice kako bi se optimizovao u pogledu zahtjevnosti i cijene. Na strani Opatova, priobalna zaštita izvodi se na dubini 10m od nivoa najnižeg vodostaja, što je zbog konfiguracije terena (podmorja), 70m udaljeno od “kule” gdje kabl izlazi (priobalnu zaštitu izvesti i na kopnenom dijelu od “kule” do mora jer postoje periodi kada je more uslijed plime sve do “kule”). Zbog dubine mora od svega 10m, te zbog velikog broja brodova, koji se uprkos znaku zabrane sidrenja, ipak sidre na tom području, kabl položiti u iskopani kanal po dnu mora, postaviti betonske elemente i poslije polaganja kabal prekriti betonskim pločama i jutanim vrećama punjenim sitnozrnastim pijeskom veličine nula i cementom u odnosu 1:1, pa onda zasuti okolnim materijalom.Kanal u vodenom dijelu do dubine mora od 10m iskopati “ispiranjem” i bagerima, dubine 1.1m.Na strani Svete Neđelje se takođe izvodi priobalna zaštita na dubini 10m od nivoa najnižeg vodostaja, što je zbog konfiguracije terena (podmorja), 125m udaljeno od mjesta gdje kabl izlazi (priobalnu zaštitu izvesti i na kopnenom dijelu od mjesta gdje kabal izlazi do mora, jer postoje periodi kada je more uslijed plime sve do mjesta izlaska). Zbog dubine mora od svega 10m, te zbog velikog broja brodova, koji se uprkos znaku zabrane sidrenja, ipak sidre na tom području, kabl položiti u iskopani kanal po dnu mora, postaviti betonske elemente i poslije polaganja kabla prekriti betonskim pločama i jutanim vrećama punjenim sitnozrnastim pijeskom veličine nula i cementom u odnosu 1:1, pa onda zasuti okolnim materijalom. Kanal u vodenom dijelu do dubine mora od 10m iskopati “ispiranjem” I bagerima, dubine 1,1m. Između krajeva priobalnih zaštita u moru, kabl se slobodno polaže po dnu mora.

Znakovi zabrane sidrenjaZnakovi zabrane sidrenja postaviti na oba kraja izlaska kabla, odnosno ulaska kabla u podmorje. Mjesto postavljanja znakova sidrenja treba da je uzdignuto, da ne bude obraslo rastinjem, tako da je dobro uočljivo sa mora. Usmjerenje znakova treba da je u pravcu polaganja kabla. Detalje izrade znakova, veličinu i način postavljanja, uraditi u skladu sa uslovima lučke kapetanije, a prema Zakono o moru i Pravilnuku o oznakama na plovnim putevima.

12. OPŠTI USLOVI IZVOĐENJA RADOVA JAKE STRUJE

Za izgradnju objekata moraju se primjeniti u potpunosti sve odredbe Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (Sl. list Crne Gore, br. 51 od 22. avgusta 2008, 40/10, 34/11, 47/11, 35/13, 39/13, 33/14). Osim toga, obavezna je primjena svih ostalih važećih pravilnika, propisa i standarda.

Da bi Naručioc pristupio izgradnji objekta mora da pribavi slijedeće dokumente:- tehničku dokumentaciju, glavne i izvođačke projekte na kojima je izvršena

tehnička kontrola,- odobrenje za gradnju koje izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva- imenovanje stručnog nadzora Naručioca.

1. Na osnovu projekta Naručioc može nabaviti i ugraditi opremu predviđenu projektom.

23

2. Izvođači radova i Isporučioci opreme se biraju na osnovu podnijetih ponuda. Prilikom ponude izvođači radova su dužni podnijeti ponudu za sve pozicije koji su navedeni u specifikacijama. Izvođači i Isporučioci moraju biti registrovani u skladu sa Zakonom.

3. Specifikacije radova i opreme iz odobrenog projekta treba da posluže kao sastavni dio ugovora. Ugovor o izvođenju smatra se zaključenim kad su se strane pismeno sporazumjele o ugovorenim stavkama i ceni.

4. Ugovor o izvođenju mora da sadrži:- rok početka i rok završetka radova- način naplate izvršenih radova- ugovorene penale- garantni rok- nadzor Naručioca nad izvođenjem radova- obaveze izvođača da postrojenje izradi prema odobrenom projektu i u skladu sa

postojećim standardima, tehničkim uputstvima i normama5. Po ustupanju posla Izvođač je dužan da pregleda gradilište i utvrdi stanje

građevinskih radova. Nađene nedostatke i primjedbe prijaviće Naručiocu, te će sa njim, nadzornim organom i projektantom postići sporazum o radovima ili eventualnim izmjenama. Izvođenju se ne smije pristupiti bez građevinske dozvole koju pribavlja Naručioc.

6. Garantni rok za kvalitet montažnih radova je rok predviđen zakonskim propisima, ukoliko u ugovoru nije drugačije određeno. Za ugrađenu opremu važi garancija proizvođača. Ako se na zahtjev izvođača ne izvrši blagovremeno prijem, garantni rok teče od isteka roka kada je prijem trebalo izvršiti, a za ugrađenu opremu važi garancija proizvođača. Za vrijeme garantnog roka izvođač je dužan da o svom trošku otkloni nedostatke uslijed slabo izvedenih radova ili lošeg materijala. Ako izvođač radova neopravdano zakasni sa završetkom radova i time i garantne rokove smanji dužan je da iste produži prema odredbama Ugovora ili da sam snosi troškove opravki, za vrijeme garantnog roka. Izvođač je dužan da o svom trošku otkloni nedostatke uslijed nekvalitetno izvedenih radova ili lošeg materijala.

7. Izvođač je odgovoran jedino za kvalitet montažnih radova i ugrađenog materijala, ako su radovi izvedeni po odobrenom projektu odnosno odobrenim izmenama. Ukoliko izvođač vrši izmjene bez saglasnosti projektanta i nadzornog organa snosi odgovornost za nepravilno funkcionisanje instalacije i za uzrokovane štete.

8. Ako Izvođač radova utvrdi da se uslijed greške u projektu ili uslijed pogrešnih uputstava Naručioca, odnosno njegovog nadzornog organa, radovi izvode na štetu trajnosti, stabilnosti, funkcionalnosti i kvaliteta postrojenja, odgovara i sam za nastalu štetu ako na utvrđene greške ili pogrešna uputstva ne upozori Naručioca pravovremeno.

9. Ugrađeni materijal i oprema moraju odgovarati važećim crnogorskim tehničkim propisima i standardima. Ukoliko za neke uređaje ne postoje crnogorski propisi i standardi tada se primjenjuju odgovarajući inostrani standardi.

10. Za sav ugrađeni materijal i opremu Izvođač je dužan podnijeti sve ateste, sertifikate i izvještaje o ispitivanju koji se traže po važećim propisima. Nadzorni organ ima pravo da zahtjeva i dodatna ispitivanja kod nadležne ustanove, a troškove ispitivanja ukoliko sporni materijal ili oprema odgovara standardima i propisima, naplatiće se posebno kao višak radova, s tim što ima pravo na srazmjerno produženje roka završetka radova. Ukoliko materijal i oprema ne odgovaraju propisima troškove ispitivanja u cijelosti snosi Izvođač radova, odnosno Isporučilac opreme.

11. Ako se ugrađuje materijal ili oprema koju Naručioc nabavlja, Izvođač je dužan da ga pregleda, pa ako smatra da nije kvalitetan, ima pravo da odbije ugradnju takvog materijala i opreme, što mora pismeno da konstatuje u Građevinskom dnevniku. Ako i pored toga nadzorni organ odredi da se takav materijal ugradi, Izvođač to mora

24

izvršiti, ali ne odgovara za njega niti za eventualne posljedice, te se izuzima garancija za ovaj deo instalacije ili opreme.

12. Izvođač je dužan:- da postrojenje izvodi po odobrenom projektu- da postrojenje izvodi saglasno tehničkim propisima, uputstvima i standardima,- da preduzima sve potrebne mjere za sigurnost radnika, prolaznika i saobraćaja, kao

i za sigurnost postrojenja koja se izvode i susednih objekata- da izvrši pravilnu organizaciju posla tako da što manje ometa rad drugih preduzeća

ili službi.13. Ako Izvođač utvrdi da montažni radovi neće biti završeni u ugovorenom roku,

potrebno je da o tome obavjesti Naručioca, uz obrazloženje zakašnjenja.14. U cenu radova i isporuke opreme Izvođač radova je dužan da uračuna:

- cjelokupnu montažu, ispitivanja, puštanje u rad i podešavanje instalacija i opreme,- obuku osoblja Naručioca odnosno Korisnika postrojenja odmah nakon završetka

montaže,- dnevnice i druge nadoknade za radnike i drugo osoblje koje je zaposleno na

izvođenju radova, - izvršenje svih potrebnih ispitivanja i probnog pogona.

15. Ako izvođač za vreme izvođenja radova primijeti da se moraju izvesti naknadni radovi na postrojenju koji nisu obuhvaćeni specifikacijama ugovorenih radova ili izmjene koje mogu imati uticaja na obim i trajanje radova, dužan je odmah podnijeti Naručiocu predračun za naknadne radove ili izmjene. Izvođač će pristupiti izvođenju naknadnih radova ili izmjena tek pošto mu Naručioc odobri ili prihvati predračun za te radove.

16. Izvođač je obavezan da prema propisima vodi Građevinski dnevnik i Građevinsku knjigu.

17. Izvođač je na gradilištu odgovoran jedino nadzornom organu i sa njime opšti preko građevinskog dnevnika. Naređenja nadzornog organa, telefonom ili pismom, obavezna su za Izvođača tek kada se upišu u dnevnik.

18. Na zahtjeve Izvođača za tehničkim objašnjenjima i uputstvima nadzorni organ mora donijeti rješenje u ugovorenom vremenskom roku. U protivnom Izvođač ima pravo na srazmjerno produženje roka ili naknadu štete uslijed zastoja.

19. Za ovjeru građevinske knjige, dnevnika i drugih službenih dokumenata, kao i za nadzor nad radovima, Naručioc je dužan odrediti jedno stručno lice koje će ga zastupati u svim poslovima u vezi izvođenja ugovorenih radova. Ime tog lica Naručioc je dužan pismeno saopštiti Izvođaču.

20. Radove navedene u specifikaciji Izvođač će izvesti sa potrebnim brojem svojih stručnih montera i pomoćnika montera. Broj potrebnog broja stručnog i pomoćnog osoblja za izvršenje ugovorenih radova određuje Izvođač po svom nahođenju, vodeći pri tome računa o održavanju ugovorenog roka i odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata pod rukovodstvom odgovornog izvođača radova sa licencom.

21. Osim navedenih radova Izvođač je dužan:- da radove izvodi po odredbama Projekta,- da instalacije, uređaji i oprema budu izvedeni saglasno važećim tehničkim

propisima uputstvima i standardima.- da vodi brigu o mjerama za zdravlje i sigurnost svojih radnika, ostalih radnika,

prolaznika, saobraćaja i objekata.- da se brine o bezbjednosti i neometanju rada drugih preduzeća i službi, - da prilagodi svoju organizaciju posla ostalim Izvođačima radova i učesnika u

izgradnji objekta,- da obavjesti Naručioca o kašnjenju radova ili isporuke opreme i da radove ne može

da završi u ugovorenom roku.

25

22. Nakon završenih radova sve instalacije i uređaji moraju biti ispitani. Ispitivanje postrojenja ili instalacija mora da vrši Izvođač radova uz obavezno prisustvo Nadzornog organa.

23. Ispitivanja opreme, koja predstavlja posebnu cjelinu i izrađuje se van gradilišta, a pripada obimu isporuke Izvođača, Naručioc i njegov nadzorni organ imaju pravo da prisustvuju fabričkom ispitivanju kod proizvođača opreme.

24. O izvršenom ispitivanju moraju se sastaviti zapisnici koji sadrže:- predmet ispitivanja- popis lica koja su vršila ispitivanje i prisustvovala istom- datum i vrijeme ispitivanja- okolnosti pod kojima se vrše ispitivanja (temperatura, kiša, sneg i sl. )- način ispitivanja, sa naznakom aparata i uređaja pomoću kojih je vršeno ispitivanje- rezultate ispitivanja sa dobijenim vrednostima uz eventualni grafički i tabelarni

prikaz rezultata- zaključak u kome sa konstatuje da li ispitivanje zadovoljava ili ne- svojeručni potpis lica koja su vršila ispitivanja i koja su prisustvovala ispitivanju.

25. Kao završetak montažnih radova smatra se dan kada Izvođač podnese nadzornom organu pismeni izvještaj o završetku radova i ovaj to pismeno potvrdi u građevinskom dnevniku, odnosno zatraži od Naručioca pismeno da se obrazuje komisija za tehnički prijem.

26. Prije podnošenja zahtjeva nadležnom organu za izvršenje tehničkog prijema objekta i dobijanja odobrenja za puštanje u rad, korisnik (Naručioc) određuje stručna lica koja će izvršiti interni tehnički pregled izvršenih radova prema projektu. O internom tehničkom pregledu sačinjava se izvještaj.

27. Za tehnički prijem Izvođač, odnosno Naručioc, dužan je da kompletira slijedeću dokumentaciju:- odobrenje za gradnju objekta, uključujući saglasnosti nadležnih ustanova

(vodoprivredna, PTT, elektroenergetska, itd.)- kompletnu investiciono-tehničku dokumentaciju (mašinske, građevinske,

elektroprojekte, radioničke crteže, itd) sa unesenim dopunama i izmjenama koje su nastale u toku gradnje objekta u vidu projekta izvedenog objekta

- ocjenu ovlašćene stručne ustanove da su pri projektovanju primjenjene propisane mjere i normativi zaštite na radu i protivpožarne zaštite

- atestnu dokumentaciju upotrebljenog materijala i opreme u toku gradnje- zapisnik o izvršenim ispitivanjima uređaja i objekta- dnevnik rada- podatke o geodetskoj kontroli izvedene trase- zapisnik o internom pregledu objekta - uputstva sa šemama instalacije za puštanje u rad.

28. Komisija za tehnički prijem objekta dužna je pregledati svu naprijed navedenu dokumentaciju kao i kompletno izgrađeni objekat. Po završenom radu komisija daje mišljenje da li je objekat izveden po projektu, da li se objekat može pustiti u rad i pod kojim uslovima.

29. Nakon dobijanja upotrebne dozvole od nadležnog organa objekat se može pustiti u rad.

30. Periodični pregled svih postrojenja i uređaja treba vršiti dva puta godišnje. Pregled vrši stručna komisija koju formira nadležni rukovodilac.

31. Periodični pregled obuhvata provjeru ispravnosti svih uređaja.32. O izvršenom pregledu postrojenja i uređaja stručna komisija podnosi pismeni

izvještaj o stanju postrojenja i daje prijedlog za otklanjanje nedostataka.33. Postrojenja i uređaji moraju imati dnevnik rada u koji se upisuju, u određenim

vremenskim razmacima (jednom mjesečno), svi potrebni podaci iz kojih se može lako vidjeti normalan rad postrojenja, kao i odstupanje od propisanih uslova rada.

26

34. Ovi opšti uslovi su obavezni za sve učesnike u izgradnji.35. Svi učesnici u izgradnji moraju da se pridržavaju i svega ostalog što predviđa Zakon o

uređenju prostora i izgradnji objekata.

13. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU

OPŠTE ODREDBE Zakon o zaštiti na radu određuje da se u posebnom dijelu projekta prikaže skup svih tehnikih rješenja za primjenu pravila zaštite na radu prilikom zgradnje objekta i prilikom eksploatacije objekta.Prvenstveno se primjenjuju osnovna pravila zaštite, a u slučaju potrebe i posebna pravila. U osnovna pravila zaštite na radu spada:

- opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama (pod sredstvima rada smatraju se objekti namijenjeni za rad ili kretanje osoba na radu i pomoćne prostorije sa pripadajuom instalacijom);

- osiguranje od udara električne energije;- osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora;- osiguranje potrebnih puteva za prolaz, transport i evakuacija radnika;- osiguranje čistoće, potrebne temperature i vlažnosti vazduha;- osiguranje potrebnog osvjetljenja radne okoline;- ograničenje buke i vibracije u radnoj okolini;- osiguranje od nastanka požara i eksplozije;- osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih uticaja;- osiguranje od djelovanja opasnih materija i zračenja;- osiguranje prostorija i uređaja za ličnu higijenu.

U posebna pravila zaštite na radu spadaju:- određivanje uslova u pogledu stručne sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog i

psihičkog stanja i psihofizičkih sposobnosti radnika;- određivanje uslova na koji se moraju izvoditi određeni radovi i radne

operacije;- preporuke proizvođača prema tehničkim uslovima;- pravilno uskladištenje i zaštita materijala, uređaja i opreme;- određivanje trajanja posla, korištenje ličnih zaštitnih sredstava, zaštitnih

naprava;- obavezno postavljanje znakova upozorenja od određenih opasnosti;- osiguranje normalnog strujanja vazduha;- osiguranje da na svakom radilištu na kojem radi istovremeno 20 radnika,

jedan bude osposobljen za pružanje prve pomoći.

Sredstva za rad i lična zaštitna sredstva moraju biti u potpunosti ispravna i izrađena u skladu sa pravilima zaštite na radu i to:a) Posebno je važno da se provjeri ispravnost sredstava za rad sa povećanim opasnostima, kao što su: oruđa koje pokreće elektromotor, motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, ili neka druga energija, te oruđa sa posudom pod pritiskom, koja prema pravilima zaštite na radu moraju imati ventil sigurnosti, te oruđa čijim korištenjem nastaju opasne materije. Provjera ispravnosti se mora izvršiti: prije njihovog stavljanja u upotrebu, najmanje jedanput svake 2 godine, poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja, ako posebnim propisima nisu određeni drugi rokovi ispitivanja,b) Kao lična zaštitna sredstva se koriste: rukavice od izolacionog materijala, alati sa izoliranim drškama, kacige od izolacionog materijala, obuća od izolacionog

27

materijala, odijela od izolacionog materijala, pribor za uzemljenje i spajanje, indikatori napona, izolacione podloge i dr.

Kod polaganja PVC i PE cijevi, iskopani rov mora biti propisnih dimenzija da bi se omogućila nesmetana ugradnja. Dimenzije pomoćnih šahtova moraju omogućavati dovoljno radnog prostora za smještaj rezervne dužine kablova tokom uvlačenja. Konstrukcije okana u ovom projektu prilagođene su potrebama radnog prostora. Mora se obezbijediti mikrolokacija za izradu spojeva, prema uslovima iz projekta. Otvor okna je potrebno ograditi zaštitnom tipskom ogradom, alat držati udaljen najmanje 20 cm od ruba otvora.Unutrašnjost pomoćnih okana treba prije početka rada očistiti od vode, uz pomoć priručnih sredstava ili pumpi. Buka i vibracije se javljaju kod kopanja rova sa pneumatskim čekićem i kompresorom. Prevelika buka se može smanjiti upotrebom zvučno-prigušnog kompresora ili zvučno-prigušnim slušalicama.

ZAŠTITNE MJERE PRI RADU NA TERENU

Prilikom izvođenja pomenutih građevinskih na telekomunikacionoj infrastrukturi, postoji mogućnost da se ugrozi život i zdravlje radnika ili slučajnih prolaznika, da se oštete drugi objekti na području gradilišta, da se ugrozi javni saobraćaj ili druge javne službe. Iz navedenih razloga, potrebno je obratiti pažnju na sljedeće izvore opasnosti:

- transport, te utovar i istovar materijala, alata i mašina;- prekop rova preko saobraćajnice;- iskop rova i polaganje PVC i PE cijevi u rov;- ispravnost alata i mašina;- ukrštanje i paralelno kopanje rova sa drugim instalacijama (električni

kabl,vodovod, kanalizacija, toplovod, itd.);- rukovanje mašinama i uređajima.

Da bi se obezbijedila sigurnost radnika i prolaznika, te da bi se spriječila šteta, preduzimaju se odgovarajuće zaštitne mjere:

- kod transporta materijala voditi - računa o obezbjeđenju (učvršćenju) istog na vozilu;- za utovar i istovar kolutova sa PE cijevima, nužno je obezbijediti rampu ili

strmu ravan;- iznad prekopa obezbijediti pješačke prelaze uz obavezno postavljanje ograde

u visini od 1m;- dok je rov još otvoren, potrebno je postaviti signale za dan i noć, da bi se

spriječile razne nezgode;- kod izrade prekopa preko saobraćajnice, obezbijediti dovoljan broj

saobraćajnih znakova postavljenih prema Zakonu o bezbijednosti saobraćaja;- obezbijediti nesmetan saobraćaj uz sve mjere predostrožnosti;- prekop preko saobraćajnice raditi u 2 dijela, tako da se saobraćaj odvija

nesmetano;- prilikom izvođenja radova na kopanju rova, potrebno je imati situacije o

položenim podzemnim instalacijama, kako ne bi došlo do povrede za vrijeme rada ili do štete;

- pri nailasku na druge podzemne instalacije, obezbijediti ručno i pažljivo kopanje oko istih, kako ne bi došlo do oštećenja ili nesretnog slučaja;

- rukovanje mašinama i uređajima sa kojima se obavljaju radovi mogu da vrše samo radnici kvalifikovani i osposobljeni za rad na istim;

28

- pri izvođenju radova, obavezno upotrebljavati samo ispravan alat, mašine i sredstva lične higijene i tehničke zaštite.

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE OPREME

Tehničke karakteristike opreme koja je predložena u ponudi u osnovi moraju odgovarati karakteristikama i standardima koje su tenderom zatražene. U slučaju da se predložena oprema sadrži manja odstupanja, ponuđač (izvođač) je dužan pismeno o tome obavijestiti Naručioca. Takvo obavještenje mora sadržati do detalja objašnjene razlike u karakteristikama i standardima, uz razjašnjenje kako bi ove razlike uticale na funkcionalnost sistema u cjelini. Nabavci opreme se može pristupiti samo nakon pismenog odobranje predložene opreme od strane Naručioca. Posebno, za elektromagnetne mjerače protoka uz ponudu, a naknadno i uz zahtjev za odobrenje nabavke, dostaviti i kalibracione listove (ili neki drugi dokument slične prirode) kako bi se potvrdila tačnost mjerenja predložene opreme.

Skraćenice

ISO International Organization for Standardization

DINDeutsches Institut für Normung e.V. (DIN; in English, the German Institute for Standardization)

DVGW Deutsche Vereinigung des Gas- und Wasserfaches e.V.

AWWA American Water Works Association

BS British Standard

ASTM American Society for Testing and Materials - international standards developing organization

CIJEVI, FITINZI I FAZONERIJA

Opšte

Definicije “Cijevi” – odnosi se na prave cijevi od raznih materijala (čelik, duktil..) bez obzira da li su standarne dužine ili ne"Fitinzi" odnosi se na komade od raznih materijala (čelik, duktil),

npr. T, , F, FF, FFR, Q, N komadi “Fazonerija” – odnosi se na ventile, spojnice, mjerače protoka i sl.

Dokumentacija Dolje navedena dokumentacija proizvođača opreme se mora podnijeti na uvid:- Tehnički crteži koji pokazuju standarne cijevi, fitinge i fazoneriju

- Tehnički podaci:

(a) Nazivne pritiske cijevi, fitinga i fazonerije;

(b) Podatke o unutrašnoj i spoljašnjoj zaštiti cijevi, fitinga i fazonerije ;

(c) Standarde koje zadovoljavaju cijevi, fitinzi i fazonerija(d) Potvrdu da se ponuđena oprema može koristiti za pijaću vodu

29

Test sertifikati za:

(a) hidrauličko/pneumatsko ispitivanje u fabričkim uslovima na radni pritisak za cijevi i fazoneriju;

(b) destruktivni testovi za material od kojeg su urađeni cijevi, fitinzi i fazonerija

(c) kalibracione listove za elektromagnetne mjerače protokaRukovanje i

skladištenjeRukovanje i skladištenje cijevi, fitinga i fazonerije će biti isključiva obaveza Izvođača radova. Oprema se mora skladištiti na propisan način kako bi se izbjegla mogućnost oštećenja iste. Prilikom rukovanja i skladištenja moraju se u svemu ispoštovati preporuke proizvođača opreme za ove aktivnosti. Cijevi se moraju slagati jedna pored druge, dok se istovremeno mogu slagati maksimalno 4 reda u vis. Ovako naslagane cijevi je obavezno osigurati sa drvenim podupiračima. Cijevi ne smiju biti naslagane direkno na tlo već se moraju postaviti drvene podloške.Fitinzi i fazonerija se moraju slagati u jednom redu. Ne smiju se slagati direkno na tlo već se moraju postaviti drvene podloške. Takođe, ovaj material mora biti zaštićen od atmosferskog uticaja.Svi šarafi, matice, dihtunzi (brtve), lubrikanti i ostali sitni material moraju biti pažljivo naslagani i sortirani u pokrivenom skladištu kojim će upravljati izvođač radova.

Oštećenja opreme

Izvođač radova će o svom trošku otkloniti bilo koje strukturalno ili funcionalno oštećenje prilikom transporta ili rukovanja opremom (oštećenja spoljne i/ili unutrašnje zaštite opreme, oštećenje mehanizma kod ventila, navoja kod flanžnih adaptera ili sl). Opravka mora biti na istom nivou kvaliteta kao i fabrička izvedba. Oštećeni material se nakon popravke može ugraditi isključivo nakon pismenog odobrenja nadzornog organa. U slučaju da se popravka ne može izvršiti na kvalitetan način oštećeni material se neće prihvatiti i Izvođač će imati obavezu da o svom trošku izvrši nabavku, transport i ugradnju novog materijala. Izvođač je dužan o svom trošku odnijeti sa gradilišta opremu koja ne odgovara traženim kriterijumima.

ČELIČNE CIJEVI I ČELIČNA FAZONERIJA

Čelične cijevi moraju biti usklađene sa DIN 2460, a u konjukciji sa DIN 1626, Standarna dužina cijevi je 12 m. Krajevi cijevi moraju biti pripremljene za zavarivanje, tj ivice na krajevima cijevi moraju biti pripremljene za čeono zavarivanje (kao na donjoj slici)

Standardne cijevi moraju biti proizvedene po DIN 2393 dio1, ili DIN 2394 dio 1, ili DIN ISO 4200.

Unutrašnja zaštita cijevi:

30

a) Varijanta 1: Unutrašnja zaštita sa cementnim malterom, u saglasniosti sa DIN 2614 (AWWA C 205, BS 534, TS 8590).

Debljina unutrašnje zaštite izvedene cementnim malterom (mm)

Rečnik cijevi AWWA C 205-85

Inča mm Debljina zaštite

Tolerancija

11 -23 280 ~

580 8 -1,6 + 3,2

24 -36 600 ~

900 10 -1,6 + 3,2

>36 >900 13 -1,6 + 3,2

b) Varijanta 2: Unutrašnja zaštita epoksidnom bojom (premazom), u saglasnosti sa DIN 3476 (P) i DIN 30677-2 (debljina zaštita >250 µm, nula-poroznost na 3000 V, adheszija unutra >12 N/mm² nakon izlaganja vrućoj vodi) ili AWWA C 210 (Liquid-Epoxy Coating System for the Interior and Exterior of Steel Water Pipelines) i API RP 5L2 (Recommended Practice for Internal Coating of Line Pipe for Non-Corrosive Gas Transmission Service).

Spoljašnja zaštita cijevi:

a.) Troslojna polietilenska zaštita, u saglasnosti sa DIN 30670 (TS 5139, NF A 49-710, UNI 9099), standardna antikorozivna zaštita podzemnih cjevovoda.Prvi sloj – bazni sloj (primer) od termo-abrazivnog epoksidno praška minimalne debljine 60 mikrona.Drugi sloj – Adhezivni sloj minimalne debljine 250 mikrona.Treći sloj – Spoljašnji sloj od ekstrudovanog polietilena srednje ili visoke gustineUkupna debljina sva tri sloja mora biti u saglasnosti sa DIN 30670 N/n (vidi tabelu dolje), ukoliko Predmjerom i predračunom nije posebno ttražena specifična debljina. Krajevi cijevi neće biti izolovani kako bi se čeono zavarivanje moglo izvoditi bez smetnji, a u skladu sa paragrafom 4.2.1 DIN 30670.

Debljina PE spoljašnje zaštite po DIN 30670

Nominalni prečnik (DN)

Debljina zaštite mm

100 1.8

100 -250 2.0

250 -500 2.2

500 -800 2.5800 3.0

Nakon čeonog zavarivanja mora se izvršiti zaštita zavarenog spoja, uključujući i dio cijevi na krajevima koji je fabrički neizolovan. Žaštita će se izvršiti nakon adekvatnog čišćenja i sušenja spoja, a koristeći bitumenski premaz i termoskupljajuću polietilensku traku srednje gustine i minimalne debljine od 2,5 mm, u saglasnosti sa DIN 30672-1.

31

Nakon izvedenih zavarivačkih radova, a prije primjene zaštite na zavarenom spoju, kvalitet zavarenog spoja će se provjeriti u saglasnosti sa EN ISO 15614. Zavarivanje se mora vršiti za zavarivačima koji posjeduju sertifikat za čeono zavarivanje. Zavarivački radovi se moraju vršiti po važećoj tehnologiji zavarivanja.

DUKTILNI FITINZI

Fitinzi Duktilni fitinzi moraju biti saglasni sa standardom ISO 2531. : Standardna klasa fitinga treba biti K 12Fitinzi moraju biti testirani u fabrici, u saglasnosti sa ISO 2531. Prilikom nabavke materijala, Izvođač mora dostaviti i dokumentaciju koja pokazuje da je nabavljeni material bio podvrgnut hidrauličkim testovima, i svim ostalim testovima koji su zahtijavani standardima (vizuelni, destruktivni, nedestruktivni i sl)Fitinzi moraju biti zaštićeni od korozije spoljašnjom i unutrašnjom zaštitom. Spoljašnja zaštita mora biti urađena u fabrici, a sve u saglasnosti sa DIN 30674. Spoljašnja zaštita mora biti urađena bojom (premazom) na bitumenskoj osnovi, dok će unutrašnja zaštita biti urađena cementnim malterom. Unutrašnja zaštita se mora raditi centrifugalnim nanosom cementnog maltera. Spoljašnja zaštita mora obuhvatiti sva područja koja nijesu obuhvaćena cementnim malterom. Nominalna debljina unutrašnje zaštite (cementnog maltera) mora biti u saglasnosti sa ISO 4179

VENTILI I SPOJNICE

VENTILIDefinicije “Ventil plosnati

zasun”Se odnosi na ventile koji rade na princip zasuna, dakle vertikalnim kretanjem klina se vrši otvaranje/zatvaranje propusnog profila ventila (EN 1074/1-EN 1074/2, EN 593, DIN 3352).

“Leptirasti ventil”

Se odnosi na ventil koji koristi rotirajući disk za otvaranje/zatvaranje propusnog profila ventila

“Vazdušni ventil”

Se odnosi na ventile koji automatski dozvoljava odušivanje vazduha iz cjevovoda pod pritiskom, kao i ulazak vazduha u cjevovod ukoliko se cjevovod nalazi pod podpritiskom.

Materijal i proizvodni uslovi

Svi ventili moraju biti podobni za rad sa pitkom vodom do temperature od 45°C.Na ventilima moraju imati ugrađene odgovarajuće flanže na krajevima. Flanže moraju odgovarati uslovima standarda DIN 2501.

Ventili zasuni Ventil zasun (gate valve) urađen prema EN 1074/1-EN 1074/2, EN 593, DIN 3352 Ventili su standardne izvedbe serije F 15 (DIN EN 558-1).Materijal od kojeg je izrađen ventil mora biti GJS -400 (GGG-40) ili GJS 500 (GGG 50) saglasno DIN-EN 1563.Unutrašnja i spoljašnja antikorozivna zaštita mora biti urađena od epoksidnog praha visokog kvaliteta, a koji je podoban za korišćenje u vodosnabdijevanju stanovništva. Ventili moraju biti saglasni DIN 3476 (P) and DIN 30677-2 (debljina zaštita >250 µm, nula-poroznost na 3000 V, adhezija unutra >12 N/mm² nakon izlaganja vrućoj vodi).

32

Uz ventile se moraju dostaviti i dihtunzi (brtve), šarafi, matice, podloške, volani i svi ostali sitni djelovi neophodni za pravilno montiranje opreme. Ovi djelovi takođe moraju imati potvrdu da se mogu koristiti u vodosnabdijevanju.Ventili moraju biti hidraulički testirani u fabrici u kojoj se proizvode, saglasno standardu ISO5208.Dihtung (brtva) na samom klinu zasuna unutar ventila mora biti otporna na radna opterećenja i pogodna za upotrebu uz pijaću vodu. Takođe, dihtung morabiti urađen od EPDM ili NBR gume.

Leptirasti ventil Leptirasti ventili u zatvorenom položaju moraju omogućiti potpunu zatvorenost (dihtovanje) u oba smjera vode, dok na samom ventilu mora biti jasno naznačen prerencijalni smjer toka vode.Dihtung (brtva) na samom disku unutar ventila mora biti otporna na radna opterećenja i pogodna za upotrebu uz pijaću vodu. Takođe, dihtung mora biti urađen od EPDM ili NBR gume.Sam disk mora biti u stanju da se okreće u opsegu od 0-90 stepeni , tj od potpuno zatvorenog do potpuno otvorenog položaja.Mehanizam za otvaranje/zatvaranje ventila (reduktor) mora biti potpuno zatvorenog tipa, dakle zaštićen od spoljnih uticaja (vlage i sl.). Mora se omugućiti da je jedan čovjek sopstvenom snagom u stanju da upravlja ventilom. Indikator položaja (otvorenosti) mora biti vidljiv sa pozicije čovjeka koji upravlja ventilom.Ventil mora biti urađen prema EN 1074/1-EN 1074/2, EN 593, DIN 3352 Ventili su standardne izvedbe serije F 14 (DIN EN 558-1).Materijal od kojeg je izrađen ventil mora biti GJS -400 (GGG-40) ili GJS 500 (GGG 50) saglasno DIN-EN 1563.Unutrašnja i spoljašnja antikorozivna zaštita moraju biti urađene od epoksidnog praha visokog kvaliteta, a koji se odoban za korišćenje uz pijaću vodu Ventili moraju biti saglasni DIN 3476 (P) and DIN 30677-2 (debljina zaštita >250 µm, nula-poroznost na 3000 V, adheszija unutra >12 N/mm² nakon izlaganja vrućoj vodi).Uz ventile se moraju dostaviti i dihtunzi (brtve), šarafi, matice, podloške, volani i svi ostali sitni djelovi neophodni za pravilno montiranje opreme. Ovi djelovi, takođe, moraju imati potvrdu da se mogu koristiti u vodosnabdijevanju.Ventili moraju biti hidraulički testirani u fabrici u kojoj se proizvode, saglasno standardu ISO5208.Dihtung (brtva) na samom zasunu unutar ventila mora biti otporna na radna opterećenja I pogodna za upotrebu uz pijaću vodu. Takođe, dihtung mora biti urađen od EPDM ili NBR gume.

Definicije SPOJNICE

“Montažno demontažni komad” - spojnica koja sa oba kraja spaja sa ostalom opremom pomoću odgovarajućih flanže, a osnovna karakteristika mu je da mu izvedva omogućava promjenu horizontalne dimenzije (dužine). Zbog ove karakteristike se koristi kao standarni dio u šahtama koji omogućava uklapanje tj montažu/demontažu ventila i druge fazonerije ili fitinga.

33

“Flanžni adapter” – spojnica koja se na jednom kraju spaja sa ostalim fitinzima ili fazonerijom pomoću flanže dok se na drugom vrši uvlačenje cijevi u adapter i njeno obuhvatanje gumenim dihtungom. Najčešće služi za povezivanje cjevovoda koji su izrađeni od različitih materijala.

“Fleksibilna spojnica” – Spojnica koja služi za povezivanje cjevovoda koji su izrađeni od različitih materijala bez upotrebe flanži. Takođe omogućava određena međusobna pomijeranja povezanih cjevovoda te se često koristi za amortizaciju opterećenja na cjevovod prilikom slijeganja terena ispod šahti.

Montažno demontažni komad – MDK, flanžni adapter (za čelične i azbestne cjevovode), fleksibilne spojnice

Materijal od kojeg je izrađen komad mora biti GJS -400 (GGG-40) ili GJS 500 (GGG 50) saglasno DIN-EN 1563Unutrašnja i spoljašnja antikorozivna zaštita mora biti urađena od epoksidnog praha visokog kvaliteta, a koji se odoban za korišćenje uz pijaću vodu. Antikorozivna zaštita mora biti saglasna DIN 3476 (P) I DIN 30677-2 (debljina zaštita >250 µm, nula-poroznost na 3000 V, adhezija unutra >12 N/mm² nakon izlaganja vrućoj vodi).Uz MDK se moraju dostaviti i dihtunzi (brtve), šarafi, matice, podloške i svi ostali sitni djelovi neophodni za pravilno montiranje opremeMDK moraju biti hidraulički testirani u fabrici u kojoj se proizvode, saglasno standardu ISO5208. Flanže moraju biti izrađene saglasno standardima ISO7005-2 EN1092-1. Šarafi, matice i podloške moraju biti od materijala koji otporan na koroziju.

ELEKTROMAGNETNI MJERAČ PROTOKA

Mjerač protoka mora biti urađen na osnovu novih elektronskih tehnologija, baziran na mikroprocesoru prateći standard kvaliteta ISO 9000.Elektromagnetni mjerač protoka mora biti u stanju da vrši mjerenje kako trenutnog tako i ukupnog protoka, u oba smjera kretanja vode. Takođe, uz mjerač se mora dostaviti i potvrda da je pogodan za mjerenja protoka pitke vode.Kako bi se izbjegla mogućnost oštećenja mjerača protoka (lutajućim kamenjem i drugim materijalom u cijevima i sl ), sam mjerač ne smije imati pokretne djelove u sebi.Električno napajanje mjerača mora biti bazirano na dolazni napon od 24 V. Samo napajanje će se vršiti posredstvom odgovarajuće UPS jedinice. Mjerač se mora isporučiti sa signalnim kablom u dužini od 10 m. Zahtijevana tačnost mjeranja mora biti na nivou od ± 0.5 % i ova tačnost se mora ostvariti u opsegu od 2.5 % do 100 % od maksimalnog protoka (Qmax). Kalibracioni list mjerača, zajedno sa Odobrenjem Zavoda za metrologiju za tip mjerača je obavezno dostaviti prilikom nabavke mjerača. Takođe, svaki mjerač mora biti baždaren i ovjeren od strane Zavoda za metrologiju Crne Gore.Mjerači protoka moraju imati potvrdu da se mogu koristiti pri atmosferskim (okolnim) temperaturama od -20°C do +70°C. Radni pritisak je definisan za svaki mjerač protoka zasebno u predmjeru i predračunu. Senzor protoka, odnosno tijelo mjereča (dio mjerača koji se ugrađuje na samom cjevovodu) mora imati zaštitu IP68. Senzor protoka mora biti takav da se u slučaju kvara elektronske displej jedinice (tranzmitera) jednostavno može povezati druga jedinica bez dodatnog programiranja jednog ili drugog.

34

Elektronska displej jedinica (tranzmiter) mora imati zaštitu IP66. Dvojni alfanumerički displej mora biti u stanju da prikaže istovremeno trenutni i ukupni (kumulativni) protok vode. Prikaz protoka se može ostvariti u različitim jedinicama mjere, pri čemu je obavezno da se trenutni protok može prikazati u l/s, a ukupni (kumulativni) u m3. Displej takođe mora biti u stanju da prikaze i trenutni i ukupni protok u oba pravca strujanja, brzinu strujanja i alarme (prazna cijev, nema napajanja i sl.)Mjerač protoka, odnosno trazmiter jedinica, mora obezbijetiti mogućnost odvođenja signala analognih, digitanih i pulsnih signala do lokalnih ormara automatike (PLC) i/ili data logera, tj. da bude opremljen izlazom 4-20mA, impulsnim totalizer izlazom, digitalnim izlazima nema vode u dovodnoj cevi i kvar mjerača protoka. Izlazni signal 4-20mA se vodi na ulaz analognog modula pripadajućeg PLC kontrolera i dalje preko GPRS modema u centralni sistem.Mjerač treba da bude opremljen potrebnim materijalom za njegovu izolaciju i zaštitu od nepovoljnih naponskih stanja ili lutajućih struja koje se mogu javiti u cjevovodnim instalacijama. Ove materijale povezati shodno preporukama proizvođača za date uslove ugradnje.Softver u mjeraču mora biti zaštićen šifrom kako bi se spriječilo neautorizovano programiranje istog. Izvođač je dužan obezbijediti sav dodatni alat koji je neophodan za listanje po meniju (magnetna olovka i sl) i izvršiti kratku obuku osoblja Naručioca koje je zaduženo za upravljanje i održavanje ove opreme.

Isporučilac mjerila je dužan da Naručiocu isporuči mjerila koja su ovjerena važećim žigom od strane Zavoda za metrologiju i izdatim Uvjerenjem o ovjeravanju mjerila (svi troškovi koji obuhvataju navedeno moraju biti ukalkulisani u cijenu).

Šrafovi, matice i podloške

ŠRAFOVI, MATICE I PODLOŠKE

Šrafovi, matice i podloške moraju biti proizvedene od nerđajućeg čelika, a prema standardu DIN EN ISO 3506. Dolje su navedeni specifični standardi za sve pojedinačne komadeZa šrafove: ISO 4014 / DIN 931

Za matice: ISO 4032 / DIN 934

Za podloške: ISO 7089 / 7090 / DIN 125 forme A, B i C

Dihtung (brtva) Dihtunzi (brtve) koje se mogu koristiti za pijaću vodu prema KTW preporukama and DVGW list W270.

VI Način plaćanja

Rok plaćanja je: u roku od 30 dana od dana prijema računa po izvršenim i prihvaćenim radovima.Način plaćanja je: virmanski, virmanski,

30 % avans70 % po isporuci i ugradnji opreme.

VII Rok isporuke robe, izvođenja radova, odnosno pružanja usluge:

35

Rok izvršenja ugovora je 100 dana od dana zaključivanja ugovora.Mjesto izvršenja je na više lokacija na teritoriji Crnogorskog primorja.

VIII Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude:

najniža ponuđena cijena broj bodova 100

Vrednovanje ponuda po kriterijumu najniže ponuđena cijena vršiće se na sljedeći način: najniža ponuđena cijena = maksimalan broj bodova (100 bodova)

Ponuđaču koji ponudi najnižu cijenu dodjeljuje se maksimalni broj bodova, dok ostali ponuđači dobijaju proporcionalan broj bodova u odnosu na ponuđenu cijenu, odnosno prema sljedećoj formuli: Najniža ponuđena cijena x 100Broj bodova = ------------------------------------------------------------------------ Ponuđena cijena

Ako je ponuđena cijena 0,00 EUR-a prilikom vrednovanja te cijene po kriterijumu ili podkriterijumu najniža ponuđena cijena uzima se da je ponuđena cijena 0,01 EUR.

IX Rok i način dostavljanja ponuda

Ponude se predaju radnim danima od 09:00 do 14:00 sati, zaključno sa danom 15.01.2020. godine do 10:00 sati.Ponude se mogu predati:

neposrednom predajom na arhivi naručioca na adresi JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Budva, Trg sunca bb Budva.preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresi JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Budva, Trg sunca bb Budva.

X Rok za donošenje obavještenja o ishodu postupka

Rok za donošenja obavještenja je 60 dana od krajnjeg roka za dostavljanje ponuda.

XI Druge informacije

U postupku javne nabavke može da učestvuje samo ponuđač koji:1) je upisan u registar kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata; 2) je uredno izvršio sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa u skladu sa zakonom, odnosno propisima države u kojoj ima sjedište; 3) dokaže da on odnosno njegov zakonski zastupnik nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare.4) ima dozvolu, licencu, odobrenje ili drugi akt za obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke, ukoliko je propisan posebnim zakonom.

Ispunjenost obaveznih uslova dokazuje se dostavljanjem:1) dokaza o registraciji kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača;

36

2) dokaza izdatog od organa nadležnog za poslove poreza da su uredno prijavljene, obračunate i izvršene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa do 90 dana prije krajnjeg roka za dostavljanje ponuda;3) dokaza nadležnog organa izdatog na osnovu kaznene evidencije, koji ne smije biti stariji od šest mjeseci prije krajnjeg roka za dostavljanje ponuda.4) dokaza o posjedovanju važeće dozvole, licence, odobrenja, odnosno drugog akta izdatog od nadležnog organa i to:

U skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, u predmetnom postupku javne nabavke može da učestvuje privredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koji posjeduje:

- Licencu za izradu elektrotehničkih projekataPrivredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik, treba da ima zaposlenog inženjera koji posjeduje:

- Licencu za izradu elektrotehničkih projekata

Dokazivanje ispunjenosti uslova iz tačaka 1, 2 i 3 se može izvršiti i pisanom izjavom ovjerenom od strane ovlašćenog lica ponuđača, čiji je obrazac sastavni dio ovog zahtjeva. Odabrani ponuđač će biti dužan da, pred zaključenje ugovora, dostavi Naručiocu dokaze tražene pod tačkama 1, 2 i 3 u formi originala ili ovjerene kopije.

Ponuđač je obavezan da kao sastavni dio ponude dostavi:- Uvjerenje da je tip mjerača protoka koji se nudi odobren od strane Zavoda za

metrologiju Crne Gore – Uvjerenje o ovjeravanju mjerila- Certifikat da je ponuđena oprema pogodna za korišćenje u instalacijama za

distribuciju vode za piće.- dokaz izdat od strane proizvođača da je ovlašćen za zastupanje u vidu

distribucije, instalacije i servisa elektromagnetnih mjerača protoka.

Ponuđač je dužan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu i da svaku prvu stranicu svakog lista i ukupni broj listova ponude označi rednim brojem, osim garancije ponude, kataloga, fotografija, publikacija i slično (ako su zahtijevani tenderskom dokumentacijom).Dokumenta koja sačinjava ponuđač, a koja čine sastavni dio ponude moraju biti potpisana od strane ovlašćenog lica ponuđača ili lica koje on ovlasti. Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude. Ponuda i uzorci (ako su zahtijevani tenderskom dokumentacijom) dostavljaju se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverat, paket i slično) na način da se prilikom otvaranja ponude može sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara. Na omotu ponude navodi se: ponuda, broj zahtjeva za dostavljanje ponuda, naziv i sjedište naručioca, naziv, sjedište, odnosno ime i adresa ponuđača i tekst: „Ne otvaraj prije isteka roka za dostavljanje ponuda“.

Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija je dužan da prije zaključivanja ugovora o javnoj nabavci dostavi naručiocu:

garanciju za avansno plaćanje u iznosu ugovorenog avansa, sa rokom važenja 15 dana dužim od roka izvršenja ugovora.

garanciju za dobro izvršenje ugovora u iznosu od 5% od vrijednosti ugovora sa rokom važenja 15 dana dužim od roka izvršenja ugovora

37

garanciju u toku trajanja garantnog roka u iznosu od 5% od vrijednosti ugovora sa rokom važenja od 12 mjeseci od dana primopredaje radova.

Rok važenja ponude Period važenja ponude je 60 dana od krajnjeg roka za dostavljanja ponuda.

Službenik za javne nabavke Ovlašćeno lice naručioca

Milan Janović M.P. Goran Jevrić, direktor

38

NASLOVNA STRANA PONUDE

( naziv ponuđača )

podnosi

( naziv naručioca )

PONUDUpo Zahtjevu za dostavljanje ponuda

za nabavke male vrijednosti broj ____ od _______ godine za nabavku __________________________________________________________

(opis predmeta nabavke)

39

PODACI O PONUDI I PONUĐAČU

Podaci o podnosiocu samostalne ponude:

Naziv i sjedište ponuđača  

PIB1  

Broj računa i naziv banke ponuđača  

Adresa  

Telefon  

Fax  

E-mail  

Lice/a ovlašćeno/a za potpisivanje finansijskog dijela ponude i dokumenata u ponudi

(Ime, prezime i funkcija)

(Potpis)

Ime i prezime osobe za davanje informacija  

1 Ili nacionalni identifikacioni broj prema zemlji sjedišta ponuđača

40

OBRAZAC PONUDE[Memorandum ponuđača]

r.b. opis predmeta

bitne karakteri

stike ponuđen

og predmeta nabavke

jedinica mjere

količinajedinična cijena bez

pdv-a

ukupan iznos bez

pdv-apdv

ukupan iznos sapdv-om

Ukupno bez PDV-a  

PDV  

Ukupan iznos sa PDV-om:  

Uslovi ponude:

Rok izvršenja ugovora je

Mjesto izvršenja ugovora je

Garantni rok

Rok plaćanja

Način plaćanja

Period važenja ponude

Ovlašćeno lice ponuđača ___________________________ (ime, prezime i funkcija) ___________________________ (potpis)

M.P.

41

Ponuđač: ___________Broj: _________Mjesto i datum: _____________

Na osnovu Zahtjeva za dostavljanje ponuda broj ______, od __________ godine, ponuđač _________( naziv ponuđača)______ daje sljedeću:

I Z J A V U

Pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da na dan krajnjeg roka za dostavljanje ponuda po predmetnom Zahtjevu za dostavljanje ponuda, ponuđač _________( naziv ponuđača)______ :

je upisan u registar kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata; je uredno izvršio sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa u skladu sa zakonom,

odnosno propisima države u kojoj ima sjedište; nije, kao ni njegov zakonski zastupnik, pravosnažno osuđivan za neko od

krivičnih djela organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare.

U slučaju izbora naše ponude dostavljene po predmetnom Zahtjevu za dostavljanje ponuda kao najpovoljnije, obavezujemo se da na dan zaključenja ugovora, Naručiocu, J.P. „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, dostavimo sljedeće dokaze:

1) dokaz o registraciji kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača;

2) dokaz izdat od organa nadležnog za poslove poreza da su uredno prijavljene, obračunate i izvršene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa do 90 dana prije krajnjeg roka za dostavljanje ponuda;

3) dokaz nadležnog organa izdatog na osnovu kaznene evidencije, koji ne smije biti stariji od šest mjeseci prije krajnjeg roka za dostavljanje ponuda.

Ovlašćeno lice ponuđača

_____________________________________(ime, prezime i funkcija)

_____________________________________(potpis)

M.P.

(Predmetnu izjavu ponuđači mogu dostaviti kao sastavni dio ponude umjesto dokaza navedenih pod tačkama 1, 2 i 3 Izjave)

42

Kao sastavni dio ponude dostaviti sljedeće dokaze:

U skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, u predmetnom postupku javne nabavke može da učestvuje privredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koji posjeduje:

- Licencu za izradu elektrotehničkih projekataPrivredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik, treba da ima zaposlenog inženjera koji posjeduje:

- Licencu za izradu elektrotehničkih projekata

- Uvjerenje da je tip mjerača protoka koji se nudi odobren od strane Zavoda za metrologiju Crne Gore – Uvjerenje o ovjeravanju mjerila

- Certifikat da je ponuđena oprema pogodna za korišćenje u instalacijama za distribuciju vode za piće.

- dokaz izdat od strane proizvođača da je ovlašćen za zastupanje u vidu distribucije, instalacije i servisa elektromagnetnih mjerača protoka.

43