walker, dr norman w. - svakodnevno svjeze salate odrzavaju vase zdravlje

8/8/2019 Walker, Dr Norman W. - Svakodnevno Svjeze Salate Odrzavaju Vase Zdravlje

1/81


2/81

DR. NORMAN W. WALKER

SVAKODNEVNO

SVJEE SALATE

ODRAVAJU VAE

ZDRAVLJE


3/81

Naziv njemakog izdanjaTAGLICH FRISCHE SALATE

ERHALTEN IHRE GESUNDHEIT

Njemaki izdavaNATURA VIVA VERLAG GmbH

WEIL DER STADT, 7. AUFLAGE 2000.

SADRAJ

5


4/81

6

PREDGOVOR

(Harey i Marilyn Diamond)

Pri svim postignuima uvijek postoji velik broj ljudikoji svoje znanje i svoje spoznaje dijele s drugima, da sesvijet i ivot moe poboljati. Katkad takvi ljudi postiuirom svijeta veliinu i priznanje za svoja ostvarenja i

postaju jo za svog ivota znamenite osobnosti. Drugiostvaruju svoj doprinos u tiini i ostaju relativnonepoznati tijekom svog ivota. No tada oni esto postajuna temelju velikog znaenja svojih zasluga znameniti zaovjeanstvo u kasnijim vremenima, nakon to su otiliiz ovog ivota. Takav ovjek je bio Dr. Norman W.Walker.

Vie od tri etvrtine stoljea izlagao je Dr. Walkeristraivanja o tome kako se moe provoditi dug, zdrav,

djelotvoran ivot. Njegova sposobnost, da tu ponekadneto zamrenu temu izloi na jednostavan ivotannain, koji mogu razumjeti i izvriti milijuni ljudi,donijela je njemu i njegov im knjigama svjetsku slavu.

Mi smo imali veliku sreu da se s Dr. Walkeromdopisujemo. Njegove su rijei uvijek bile pune ljubavi,razumijevanja i istog, jednostavnog stava u odnosu nabrigu za zdravlje te su uvijek pobuivale pouzdanje.

7


5/81

Njegove su knjige trajni i cesto upotrebljavaniprirunici u naoj knjinici.

Ve mnogo ranije nego je zdrava prehrana postalaomiljelom temom za raspravu, Dr Walker je savjetovaosvojim itateljima hranu koja, koliko je mogue, manje

sadri mesne i mlijene proizvode i polae glavnoteite na punovrijedne, svjee ivene namirnice izbiljnog carstva. Danas je potronja sokova od voa ipovra, posebno u Americi, "posljednji krik". Ve prije50 godina ukazivao je Dr. Walker na mnoge prednostikoje donosi redovita potronja takvih sokova.

Uspjeh ostavlja za sobom tragove! O tom nemasumnje. Svatko moe poluiti uspjeh ako je svjestansnage koja se skriva u njemu.

Dr. Walkerkoji je sam kao najbolji primjer ivio zasvoj jednostavni i slobodni ivotni stav, bio je cijelogsvog ivota aktivan i zanesen. Tako je svakodnevnoradio sve do svoje smrti, kad je mirno i bez bolova u snupreminuo. Bio je star 116 godina! Doista, uspjehostavlja za sobom stvarno tragove.

Harwcy i Marilyn Diamond

s

UVOD

ovjek je isto tvrdokoran, svojeglav, okorjel. On seustruava priznati injenice, i veinom se ne brine zaiskustva i neupolrebljava svoj zdravi ljudski razum.

ini se neshvatljivim da razumni ljudi postajurtvom tvrdnji i objanjenja koja nemaju za cilj nita

drugo nego lano obavijestiti i zavesti.Priroda je ovjeka svi me opskrbil a, da od roenja do

visoke starosti odrava svoje tijelo, to ukljuuje radost,energiju, snagu, ivotnost i sretan, dug ivot. Za to sesamo malo trai. Ono najvanije jesu naravne ivenenamirnice.

Tajna ispunjenog ivota lei u ipsravnoj prehrani,povezanoj s dostatnim mirom i prevladavanjemosjeaja. To doista nije nikakva tajna!

Dvadeseto je stoljee je mnogo doprinijelo naorganiziranju istraivanja, proizvodnje i trita, iji je

jedini cilj dobitak, kojeg se stie time to se prirodneivene namirnice obraduju, prerauju, "oplemenjuju",

jeftino proizvode i prodaju po najvioj cijeni koja jedostina na tritu.

Neobavijetena, lakovjerna javnost, koja uope viene zna iz ega se sastoji izvorna, prirodna, prava hrana,

9


6/81

prihvaa utjecaj i kriva obavjetenja kroz reklamiranje inaslijepo kupuje svoju hranu. Da takva hrana moeizazvati lananu reakciju nastanaka bolesti, potpuno seisputa iz vida. To je dovelo do toga da su civiliziraninarodi najbolje hranjeni, a ipak pothranjeni, najslabiji inajbolesniji narodi, koje je svijet ikad vidio.

Ali konano se sad pokazuje ipak jedno slabo svjetlo.Dananja mlade prozire to vjeto obmanjivanje ipokuava mu se suprotstaviti. Ljudi koji su cio svoj ivotslijedili krive pauke i vjeruju da su lijekovi, tablete ipotkone injekcije sveopa ljekovita sredstva; ljudi, kojisu uobiajeno - esto godinama bez prekida -nepotrebno posjeivali lijenike, u koje su uzalud

polagali svoje pouzdanije i vjeru, ti ljudi danasispostavljaju na svoje iznenaenje i uenje da su jednostavne metode prirode Stvoriteljevi lijekovi, kojinas lijee kad smo bolesni.

10

ANATOMIJA OVJEKA

Po mom je miljenju anatomija najvaniji predmet,ali kojise ne pouava u osnovnim kolama.

Ovoj knjizi predlaem skicu kao naputak i pripomo.Brojevi pokazuju gdje se nalaze razliiti organi.

1. eona upljina iza ela iznad oiju, gdje se skuplja sluzkad jedemo prekomjerne koliine koncentrirane

krobne hrane i pijemo suvie mlijeka.

2. Modana privjesna lijezda (hipofiza) nalazi seneposredno iza i malo ispod ulegnua nosa.

3. Modana lijezda (epifiza) - u velikom mozgu, izamodane privjesne lijezde, neto iznad nje.

4. Jezik - jedan od "najloijih" organa ljudskog tijela.

5. "Medula oblongata", "telefonska centrala" ivaca,nalazi se u nutarnjem srednjem dijelu glave izmeu

gornje usne i baze lubanje, tono iznad prvog vratnogkralj eka.

6. Pljuvana lijezda, koja nabubri i prouzrokuje mumps(zaunjaci), prije svega onda kad djeca i odrasliprekomjerno jedu krobnu hranu i poslastice.

7. Podjezina lijezda

8. lijezda donje eljusti

11


7/81

12

9. Poklopac grkljana

10. drijelo

11. titnjaa, jedna od najvanijih lijezda u tijelu. Onapotrcbuje hranu koja sadri jod, da moe ispravnoraditi. Pri nedovoljnoj prehrani nastaje gua.

12. Grkljan

13. Slezena se nalazi iza br. 19. Na tom su mjestu iza rebaraplua; iza plua nalaze se eludac, lijevi luk debelogcrijeva, slezena, guterae i lijevi bubreg.

14. uni mjehur - veoma vana, a ipak vilozloupotrebljavana lijezda. Jetra (br. 15) je na toj slicipodignuta, da se moe vidjeti uni mjehur. Njezinizlazni tok vodi u dvanaesnik (br. 24), da crijevaopskrbi ui. Odstranjivanje unog mjehura (umjestoda se organizam isti na prirodan nain) liava osobuprirodnog ureaja koji moe temeljito opskrbiti crijevo.

15. Jetra - najudesniji laboratorij stvorenja. Stvoren odprirode, da pretrpi prosjeno oko 40 do 50 godinazloporabe od roenja, prije nego nastupi osjetno iobino neugodno raspadanje.

16. eludac - organ koji ovladava ovjekom tako dugo

dok ovjek ne naui njime ovladavati.17. Vratar eluca izmeu eluca i dvanaesnika.

18. Guteraa - lijezda koja omoguuje tijelu daupotrijebi prirodni eer (kakav se nalazi u sirovu voui povru), a koja stradava ako se prekomjerno troiizdvojeni eer i krobna hrana - tada nastaje eernabolest.

13


8/81

19. Lijevi luk debelog crijeva ili zavoj debelog crijevakoji vodi od poprenog debelog crijeva (br 22 i 23) dosilaznog debelog crijeva (br. 31).

20. Poloaj (dalje straga) bubrega.

21 . Desni luk debelog crijeva koji vodi od uzlaznog

debelog crijeva (br. 32) do poprenog debelog crijeva(br. 22 i 23).

22./23. Popreno debelo crijevo postaje esto balonnapuhan plinom, kad napeti ivci ili zaepljenja sotpadnim tvarima spreavaju da se plin u lukovimacrijeva proiri i ispusti. Uslijed posljedice kriveprehrane taj dio debelog crijeva lako gubi svoj tonus imlohavo se presavije, iz ega nastaje ono to seslikovito oznaava kao ispuenje.

24. Dvanaesnik ili "drugi eludac" gdje se esto ometaprobavljanje zbog kiselih ili kiselotvornih ivenihnamirnica s koncentriranim krobom i koncentriranimeerom, to esto dovodi do ireva na sluznici, okojima neki ponosno govore kao o svojem "iru nadvanaesniku".

25. Podruje solarplexus (sunani splet).

26. Tanko crijevo - oko 5 metara stalnih tegoba, prije ili

kasnije, za one koji jedu to god hoe i kad god hoe.27. Appendix (crvuljak), ta udesna sigurnosna lijezda,

ija izluevina sprjeava plinotvorne bakterije i drugetetne gljivice da iz tankog crijeva dospiju u debelocrijevo. Neko poznat kao tema razgovora u drutvu inositelj dividenda za lijenike, a sad mu se u zadnjevrijeme dozvoljava da radi normalnije otkad se eesprovode klistiranja i struna ispiranja crijeva.

14

28. Mjehur je u tom podruju.

29. Srdobolja luka debelog crijeva (sigma), koja vodi odsilaznog debelog crijeva (br. 31) do mara (br. 30).

30. Debelo crijevo, ureaj za taloenje i ienje tjelesnogotpada, koje bi se po potrebi trebalo isprati klistiranjem

i ienjem crijeva.31. Silazno debelo crijevo.

32. Uzlazno debelo crijevo.

15


9/81

ORGANSKA HRANA I ENZIMI

to ovjek cijeni iznad svega drugoga?

Svoj ivot!

ivot je neto to nijedan znanstvenik, kemiar,pronalaza ili inae ovjek nije nikada mogao stvoriti.

ivot je jedina i iskljuiva povlastica svemoguegBoga, naeg Stvoritelja. Bog je ipak dao ljudimapovlasticu, da imaju slobodnu volju.

Samoodranje je cilj mukarca, ene i djeteta.Dapae dijete moe shvatiti da se ne moe istovremenobiti iv i mrtav. ivot raa ivot, i ni na koji drugi nainne moe se proizvesti ivot!

Nije li na temelju tih injenica pametno, razumno,razborito i mudro misliti da i obnova ivota u vaemtijelu mora doi iz ivoga, dakle iz ive hrane? Nije li

jasno da ivot u hrani ima vlastitosti i sposobnosti dasvakodnevno obnavlja i osvjeava ivot u stanicama itkivima naeg tijela?

Kako se moe jesti ivot? Prirodne ivenenamirnice sadre ivot u svom prirodnom, sirovomstanju.

1 6

ivene namirnice koje su bogate enzimima i raslesu na ispranom tlu jesu organska hrana. Hrana iji suenzimi na visokoj temperaturi uniteni jest anorganska.

Dopustite mi da pojasnim znaenje: organski ianorganski. Sluim se pojmom "organski" za hranu

koja je iz n epreraen og sje mena izrasla na tlu koje je, natemelju ispravne gnojidbe te odricanja od kemijskihsredstava i kodljivih zatitnih sredstava, bogato kinimglistama.

Naravno, svaka je sirova hrana organska; ali nije

svaka sirova ivena namirnica organski zasijana i

uzgajana!

Organs ki pro izveden a hrana je puno vrjednija. Traje

godinama da se opet kultivira neko iscrpljeno ilikemijski zatrovano tlo. Stanje mnogih povrinaodreuje broj godina koje su potrebne da ga seprirodnim gnojivom i organskom obradom opet povratiu stanje prirodne plodnosti. Samo tada je tlo doistaprikladno da se zasije sjemenjem, da donese lijepe izdrave biljke koje su zatiene od tetoina, bakterija ibolesti - upravo tako kao to je zdravo tijelo zatienood bolesti.

Razlog to danas imamo tako mnogo bolesti ne moese svoditi samo na suvremeni sustav trita, koje

proizvod i toliko obilje manje vrijedne hrane, ne go i na to

stoje nae tlo bolesno, jer mu manjkaju ispravna njega i

hrana.

17


10/81

Zdravo tlo = zdrava hrana = zdravo tijelo

Budui da enzimi tvore temelj nae prehrane, trebalibismo pri izboru svoje hrane najprije na njih misliti. Tonisu substance koje ovjek moe sam praviti, niti se

mogu umjetno proizvesti.Enzimi su ivotno poelo u svim ivim, organskim

stanicama, bilo da su one sastavni dijelovi biljaka ililjudskih i ivotinjskih tjelesa.

Samo Bog moe stvoriti ivot. I zato samo Bog moestvoriti enzime.

Enzimi u tijelu daju svakoj stanici i svakom tkivu kaoi njihovim djelovanjima aktivirajue djelovanje sve doktijelo ivi. U trenutku kad tijelo umre gasi se ivot, kojegsimboliziraju njegovi enzimi, i od tada nadalje stanice itkivo, iz kojih se organizam sastoji, nisu vie podloniobnovi i zapoinju se raspadati.

Enzimi su u vaoj hrani ivot u atomima imolekulama iz kojih se sastoji hrana.

18

ZNATE LI DA VASE TIJELOPOSJEDUJE UREAJ ZATALOENJE I IENJETJELESNOG OTPADA?

elim otvoreno i iskreno rei: nitko ne zna sveodgovore. Unato tomu ne moe najbolja prehrana biti

bolja od najgore ako se sustav odstranjivanja otpada -organi za izluivanje u vaem tijelu - zatvori uslijedgomilanja otpada i razgraenih tvari.

To je veoma vaan vid problema prehrane, koji seobino previa. Govorim o izluivanju otpadnih tvari iztijela kroz debelo crijevo.

Ako uzimamo u se dva, tri ili vie obroka dnevno,nemogue je da se u debelom crijevu ne sakupljajunikakvi ostaci od neprobavljenih dijelova hrane kao i odkonanih proizvoda iz probavljene hrane.

Osim toga skuplja se u debelom crijevu ne samootpad iz hrane, nego isto tako milijuni mrtvih stanica idijelova tkiva, koji su ispunili svoju svrhu i obnovili se.Te stanice i tkivo su bjelanevinske tvari nadasveotrovne naravi kad vriju i gnjiju. Vi sigurno poznajetenametljiv zadah koji izlazi iz tijela neke ivotinje koja je

19


11/81

uginula i ija se leina raspada. Stanice i tkivo ljudskogtijela doivljavaju pod "odgovarajuim" uvjetima istoraspadanje. To se zbiva ako im se omogui da sezadravaju due nego je potrebno u debelom crijevu.

Svojstvena je svrha debelog crijeva kao organa za

izluivanje da prihvaa cjelokupni otpad, koji vrije ignjije, iz svakog dijela tijela i da uzbibanim pokretimamiia (peristaltika) otpremi sav vrsti i poluvrsti otpadiz tijela. Jednostavno reeno: debelo je crijevo ureaj zataloenje i ienja tog otpadaorganizma. Prirodnizakoni zahtijevaju da se taj ureaj za taloenje i ienjeotpada redovito isti. Pri suprotnom postupku prijetebezbrojni nedostaci i bolesti kao kazna, koji nastaju takosigurno kao to nakon dana dolazi no, ako se otpadnim

tvarima dopusti da se gomilaju.Poznajete li inoj prikaz terapije debelog crijeva?

20

To je grafiki prikaz koji je velik 42/32 cm, kojimoete uramiti i objesiti na zid svoje kue ili ureda, davaa obitelj, vai prijatelji i vai posjetitelji zaponurazmiljati o svom tijelu. Dio tog grafikog prikaza jeovdje prikazan. Pokazuje oblik koji bi trebalo imati

normalno debelo crijevo. To je samo polovina grafikogprikaza. Na drugoj polovini, pokraj "savrenog"debelog crijeva, pokazujem est skica koje su uzete izrentgenskih snimaka debelog crijeva mojih estpacijenata. Zaista je strano njih promatrati - ali one supoune i obavjetajne. Prvo oitovanje, koje dolazi odljudi koji su vidjeli te skice, jest: "O, moj Boe! Je li tomogue da i moje debelo crijevo tako izgleda?"

ienje moete vi sami djelotvorno poduzeti kod

kue, ukoliko se posluite klistirom (trcaljka zaienje crijeva) od gume i 75 cm dugom rcktalnom (zadebelo crijevo) cijevi. Toan opis tog postupka nalazi seu mojoj knjizi "/ vi moete postati puno mlai" i u knjizi"Sokovi od svjee g voa i povra". Iz tih knjiga moeteosim toga saznati kako se obavljaju ienja crijeva ikoja je korist od njih.

Ne istiti debelo crijevo je upravo tako kao kad bisluba za odvonju smea u vaem gradu trajkala

danima bez prekida! Gomilanje otpada na ulicamadovodi do nezdravih plinova koji zaudaraju po gnjiloi iire se van. Vrenje i gnjilenje sakupljenih otpadnih iraspadnih proizvoda stvaraju otrovne plinove.

21


12/81

IVCI DEBELOG CRIJEVAUTJEU NA SVAKI DIO TIJELA

Kada spoznate da je svaki dep debelog crijevaopskrbljen sa zavrecima ivaca koji izlaze iz svakogdijela tijela, s vezama, prema svakom dijelu lijezdnog

Tko zapusti svoje debelo crijevo, imat e ozbiljne potekoe!

22

sustava, tada ete smatrati pounima priloene skice itemeljito promisliti o sljedeim stavcima.

Poznavao sam veoma dobro jednog "ovjeka sproblemima". On je bio inteligentan i obrazovankemiar. Bio mu je smijean svaki prijedlog koji sam mu

savjetovao, da isti svoje tijelo i promijeni svojuprehranu.

"Ne", kae on. "Bog je stvorio sve ivene namirniceda ih ovjek jede, i ja u i dalje jesti sve to mi prija dokgod ivim." No, on je umro u starosti od 45 godina. Tajsam sluaj potanje opi sao u svojoj knjizi "/ vi moete

postati puno mlai". On pokazuje to se tono s njimdogodilo i zato se dogodilo.

23


13/81

Za neupuenog zvui to moda smijenim kad jatvrdim da postoji izmjenini odnos izmeu ivaca u

jednom dijelu tijela i u drugom udaljenom dijelu tijela.Ali upravo to je injenica. Grafiki prikaz o pritiscimana stopalo jasno pokazuje veze izmeu noge - posebno

stopala - i drugih dijelova tijela od glave do nogu prekoivanog sustava.

Postupak uz pomo refleksnih zona stopala, kojim semogu ublaiti mnoge tjelesne smetnje ukoliko sepritisne prstima na zone stopala, postao je priznataterapija.

24

OD EGA SE SASTOJIPREHRANA?

Velik je problem svijeta bez sumnje pothranjenostCivilizirani su narodi pogoeni isto tako mnogopothranjenou kao i najbjedniji narodi koji vegetiraju ustanju gladovanja ili na rubu gladovanja. Tecivilizacijske pojave postoje unato preobilnoj ponudi

hrane.

Problem dolazi odatle to ljudi daju prednost hranikoja "dobro" prija i posebno djelotvorno se nudi.

Mnoge ivene namirnice, koje se danas jedu, manjesu vrijedne u odnosu na najvanije i najpotrebnije tvari.

Najvanije si. prehrambene tvari enzimi. Enzimi nepostoje samo u sirovim biljkama nego i u ljudskom tijelui sudjeluju u svim aktivnostima i funkcijama.

Enzimi su osjetljivi na visoke temperature.Najdjelotvorniji su do 50C, a postaju neaktivni pritempera turama od -45C do -5 0 C. Izloe li setemperaturi od preko +55C, ugibaju.

Mrtva materija ne moe ispuniti zadae ivihorganizama. Zato hrana izloena temperaturama preko55C gubi svoju hranjivu vrijednost. Takva hrana moe

25


14/81

dodue odravati ivot u ljudskom tijelu, i ona to ini, alito se dogaa na raun rastueg naruavanja zdravlja,energije i ivotnosti.

To stanje postaje jasno kad koji seljak hrani svoje telepasterizi ranim mlijekom. Pa steriziran o je mlijeko

zagrijavano na temperaturi od oko 80C, da se unitebakterije. Ali i svi su enzimi u mlijeku ubijeni. Telad,koja se hrane pasteriziranim mlijekom, ugibaju tijekomest mjeseci.

Svaka biljka, svako povre, svako voe, svaki orah isve sjemenje sastoje se u svom sirovom, prirodnomstanju od atoma i molekula, i oni su bez izuzetkazasieni enzimima. Atomi i molekule, koje tvore ljudskotijelo, odgovaraju atomima i molekulama u hrani koju

jedemo, i oni su s njima u sinergistikoj vezi. Zadaa isvrha prehrane jest da dopuni i obnovi atome imolekule od kojih se sastoje stanice i tkivo tijela.

Uslijed svjesnih i nesvjesnih aktivnosti naeg tijelatroimo prilino mnogo energije. Tu energiju dopremajuenzimi u molekulama stanica i tkiva. Kad enzimi u tompostupku ispune svoju zadau, izluuju se stanice kojesu na lom sudjelovale, automatski dospijevaju u krvotoki pomou limfe se otpremaju u debelo crijevo te se

izbacuju kao otpad.

im su te stanice potroene, zamjenjuju ih novestanice koje se izgrauju iz potroene hrane, ime sepodrava krvotok. Ovisi o kakvoi te izmjene,zasnivamo li zdravlje, energiju i vitalnost - ili protivno.

S obzirom na tu injenicu oito je da su bolesti iprijevremeno starenje posljedica naih propusta, tj. ako

26

svoje tijelo ne opskrbljujemo hranom kojom seobnavljaju stanice i tkivo nae krvi i naeg nervnog imiinog sustava.

Djelovanje naeg probavnog sustava zbiva se

zahvaljujui enzimima, koji postoje u svakom ivuem

atomu i molekuli, od kojih se sastoje stanice i tkivo naekrvi i naeg nervnog i miinog sustava.

Djelovanje naeg probavnog sustava zbiva se

zahvaljujui enzimima, koji postoje u svakom ivuem

atomu i molekuli, od kojih se sastoje stanice i tkivo

naeg tijela, i koji prema tomu sudjeluju na svim

izvrenjima i djelovanjima ljudskog organizma. Enzimisu molekule koje pokraj drugih molekula postoje u

stanici.Unutar ljudskog tijela postoje sloeni "laboratoriji" u

kojima nastaju ivotno vane substance. Ti"laboratoriji" tvore sustav endokrinih lijezda. Teivotno vane substance poznajemo kao hormone kojiosmozom neposredno dospijevaju u krv. Postojanje

enzima u svakoj lijezdi omoguuje taj prijelaz.

Najvanija sastojnica tih hormona jest uz njihove

enzime mnotvo elemenata u tragovima koji nisu niprimjetivi ni utvrdivi a nevidljivi, osim pomou krajnje

uinkovitih mikroskopa ili drugih znanstvenih naprava.

Sve do novijeg vremena nije se poznavalo te

elemente u tragov ima. Danas znamo da ima barem 43 tih

elemenata u tragovima, dodatno uz onih 16 elemenata

od kojih se uglavnom sastoji materija.

27


15/81

Danas znamo da barem 59 elemenata tvore ljudskotijelo, njegova djelovanja i djelatnosti, a znamo i dasvako pomanjkanje bilo kojeg ili vie tih elemenata ilisvaka neravnotea neposredno utjee na zdravljeovjeka.

Popis tih elemenata u tragovima nalazi se u mojojknjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra" te ih ne trebamovdje ponavljati. Ipak je za ivot vano da se ti elementiu tijelu stalno dopunjuju i uravnoteeno dre. Prematomu trebali bismo svaki dan jesti dovoljno svjeih isirovih veznih nami rnica koje su b ogat e timelementima, da si odrimo uravnoteeno i zdravo tijelo.

U mojoj obitelji nastojimo s vako dnevn o jesti dvije ilitri od sljedeih ivenih namirnica koje praktiki sadre

svih 59 tvari: alfalta, cikla, kelj, paprika, mrkva,kukuruz, krastavac, crvena alga, ljenjak, artioka, alga,mango, maslina, pinijin orah, bunde vsko sjeme,draguac i papaja.

Moram svakako napomenuti da su hibridne biljke(kriane biljke) najee siromane elementima utragovima, prije svega kukuruz. Mi izbjegavamo, koliko

je mogue, jesti hibridno raslinje.

Naravno, i druge ivene namirnice koje ovdje nisu

navedene sadre elemente u tragovima, ali obino umanjim koliinama tako da, jedemo li mnogo svjeegsirovog povra kao i salate i voa, moemo biti prilinosigurni da dobivamo itavu paletu elemenata utragovima i drugih tvari koje potrebuje organizam.

Neto to smatram veoma vanim jest morska voda.Mi upotrebljavamo "morsku vodu - Catalina" koju

2S

dobivamo u trgovinama prirodnih ivenih namirnica.Dolazi iz Tihog oceana, mnogo kilometara zapadno odkalifornijske obale u blizini Catalina - otoja. Utvrdilismo daje to voda koja sadri svih 59 tvari. Svakodnevnouzimamo od nje samo lA ajne lice u neki napitak, a

dodajemo je i svojim salatama.Potrebno je ipak upozorenje: nemojte uzimati vodukoja potjee iz nekog slanog jezera iz unutranjosti.Utvrdili smo da ta voda nije korisna. Naprotiv, ona moeizazvati smetnje u organizmu.

29


16/81

SJEMENJE

Sjemenje pripada osnovnim ivenim namirnicama.Kad bismo si mogli predstaviti kozmiko poelo, dobilibismo sliku sjemena. Sjeme sadri u embrionalnomstanju cjelokupni plan atoma, molekula, stanica i tkiva,koji e se pojaviti kao biljka.

U svom prirodnom, neobraenom, nepreraenom

obliku sjemenje je bogato enzimima. Sastoji se odbjelanev ine, ugljikohidrata i masnoa . Relativno jelako probavljivo, ako ga se ispravno pripremi.(Omoguiti mu da proklija ili ga fino samljeti.)

Ako sjemenje proklija, to je dokaz da je ispunjenokozmikim ivotom.

Sve se ivotonosne tvari, koje su potrebne zaodranje i irenje ivota, nalaze u siunom sjemenju.

Svaka tvar i svaki mineral koji sadri povre, jednabiljka ili stablo postojalo je u svojoj itavoj stvarnosti usjemenu. Sjemenje je ivotno vano za puno valjanostprehrane, tako da bismo trebali pokuati uvijek nekosjeme jesti u jednom ili drugom obliku. Sjemenje je ipakkoncentrirana ivena namirnica i trebalo bi od njegasamo male koliine jesti najednom. Sjemenje daje viestvarne, tvorne hrane nego meso, a ono se moe posebno

30

dobro slagati s drugim ivenim namirnicama, ako ga sepusti isklijati. Sve se sjemenje i njegove klice ubrajaju unajbogatije izvore bjelanevine, a osim toga bogato jekalcijem i magnezijem.

Hibridno sjemenje trebali biste izbjegavati jer je

poremeena njegova usklaenost i prema lomeumanjena njegova hranjiva vrijednost. Bolje je orae isjemenje kupiti u trgovini s prirodnom hranom iliizravno od proizvoaa koji se bavi organskim uzgojem.

Proklijalo sjemenje

Mi nastojimo svakog dana servirati svjee proklijalo

sjemenje kod jednog ili vie obroka. Alfalta, mungo iponekad lee jesu klice koje mi izmjenino troimo. Vipak moete sami isprobati i pronai to vam najvie prijai tako mnogostruko urediti svoj jelovnik i obogatitidodatnom hranjivom vrijednou.

Prodaju se mnoge naprave za klijanje, pomou kojihse mogu iz sjemenja dobiti klicu. Ako elite pustiti samomalo sjemenja da proklija, moete se posluiti litrenomstaklenkom. Trgovine s prirodnom hranom nude raznenaprave za klijanje od keramike, stakla, plastike inehrajueg elika. Ja preporuujem naprave za klijanjeod stakla ili keramike.

Za klice alfalte i munga upotrebl javamo dvije lice za

jelo sjemenja iz trgovine s prirodnom hranom ija seklijavost jami. Pripravite sjemenje tako da garasporedite po velikom tanjuru. Udaljite sve oteeno

31


17/81

sjemenje, jer to nee niknuti, i sve kamenie koji seeventualno nau u njemu. Tada uspite sjemenje ucijedilo za aj i temeljito ga operite pod tekuomhladnom vodom iz vodovodne mree. Uspite dvije lice

za jelo zrnja munga u litrenu au i dvije lice sjemenjaalfalte u drugu au, dodajte u svaku pola litre mlakevode, pokrijte ae i ostavite sjemenje tako preko noida omeka.

Slijedeeg jutra izlijte vodu, isperite jednomhladnom vodom, izlijte svu vodu van.

Pazite na to da ne osuite sjemenje - ono mora ostativlano, da moe proklijati. Obino je dovoljno da gadnevno dvaput isperite, ali na vruem vremenu i vruoj

klimi moe to biti potrebno etiri ili pet puta. Gdjeozraje sadri obilje vlage, moe sjeme lakopopljesnivili.

Malom sjemenju treba due vremena da proklija.

Zato moe trajati etiri ili pet dana dok klice alfalte buduza potronju, dok klice od munga mogu biti gotove za

dva ili tri dana. Kad dosegnu veliinu koja vam je

najdraa, stavite ae, ako je mogue, na puno sunano

svjetlo pred prozor i redovito ih okreite dok se nasvakoj strani ne pokau mali zeleni listovi na klicama.Tada ih moete dva-tri puta oprati u hladnoj vodi, brino

osuiti, vrsto pokriti i zadrati ih u hladnjaku dok ne

budu vrste - tada su ukusne. Smatram da sjemenjetreba neto svjeeg zraka dok klija, zato ga nemojmo

staviti u kakav taman ormar nego ga ostavimo da stoji ukuhinji i pokrijemo posudu samo papirnatim rupcem ili

32

istom kuhinjskom krpom, da sprijei prekomjerno

svjetlo. Tako se ubrzava rast klica.

im se dospjele klice spreme u hladnjak, moetepoeti s drugim sjemenjem i na taj nain ete se stalno

Opskrbljivati svjeim zelenim klicama. Trebalo bi ihtroiti koliko je mogue bre. Ako ih se ostavi predugo u

hladnjaku, one gube svoj okus. Mi ih nastojimo potroiti

za eetiri-pet dana. Iskustvo e vas pouiti koliko mnogotroi vaa obitelj i kako esto morate staviti novo

sjemenje tla klija.

Klice su ukusne kad ih se pomijea sa salatom, kad ih

se jede same ili kad ih fino usitnjene imamo u salati.Mogu se upotrijebiti i kao lijepa garnitura na salatu. Te

klice daju svakom sirovom obroku mnogo substanci idodatne hranjive tvari a posebno su dobre za obitelj sdjecom.

Sjemenje i orahovo mlijeko

Mi koristimo sjemenje i orahovo mlijeko umjesto

vrhnja i mlijeka. Na je omiljeli recept:

2 lice sirovih, oienih suncokretovih kotica12 cijelih sirovih neoguljenih badema,

1 lica sezamova sjemenja.

Stavite sve u mali elektrini mlin za orae i sjemenje,melji te to sve do vrlo finog praha, ubacite to s pola litre

tople vode i licom meda u mikser i miksajte to dvije ili

33


18/81

tri minut e temeljito pri veoj brzini. Tad a je smjesagotova, i vi je moete razdijeliti za svoj doruak.

To je osnovni recept, a vi ga moete prema svomukusu mijenjati. Ako to elite imati vre i vie kaodebelo vrhnje, uzmite manje vode. A moete vie ili

manje meda upotrijebiti, ve prema tome, kako tonajvie volite. Ako to elite imati tanje i meke, dodajtetomu vie vode.

Ta smjesa je ukusna za doruak od kriaka banane,nakvaenih smokava i nakvaenih groica bez kotica,svjee naribanih mrkava i mungovih klica. Preko loga semoe posuti mjeavina od suncokretovih i bundevskihkotica sirovim bademima, koji su samljeveni u malomelektrinom mlinu za orahe i sjemenje. Velika aa

mrkvina soka uz to jelo prua hranjiv doruak, kojizadovoljava i ovjeka koji teko radi.

vi

KAKO DA ISPRAVNO JEDETE?

Vama se moe initi da podiem preveliku buku okogubljenja hranjive vrijednosti kod kuhanog povra ivoa.

Poticaji u ovoj knjizi nemaju cilj zagovarati troenjeiskljuivo sirove hrane a ni bezuvjetno odricanje od

hrane koju najvie volite. Oni ele mnogo vie svakoga,koji to eli initi, dovesti u poloaj da pokua taj nainprehrane, da odagna umor i ponovo dobije energiju,snagu i vitalnost.

Objavljujem te prijedloge na elju tisua ljudi koji su

me sluali na mojim predavanjima. Oni su me zamolili

da objavim osnovne crte hrane i jelovnika kojih sam se

ja pridravao godinama i kojima zahvaljujem svoju

neiscrpnu energiju.

Ja ne preporuam kao openito pravilo da se navike

prehrane mijenjaju potpuno i najedanput. Reakcije bi na

to bile dodue korisne i istilo bi se tijelo, ali one mogu

privremeno prouzrouiti neugodnosti.

Ako je snaga volje i unutarnja jakost dovoljno velika,

kao posljedak bit e iznenaujui i zadovoljavajui

rezultati.

35


19/81

Po nesrei mi smo se razvijali u jednom pravcu koji,bez obzira na posljedice od lijekova protiv bolova, traibrzo olakanje, umjesto da se odluimo za metodekojima moemo odstraniti uzroke tjelesnih potekoa,naime za polaganje i dosadnije, ali uistinu djelotvornije i

ustrajnije postupke koji pomau da tijelo oistimo,ponovo gradimo i obnovimo, da svoj ivot produimo,vitaliziramo i uinimo vrjednijim.

Nesanica je svakodnevna patnja mnogih ljudi.Posljedica je da se svaki dan poveava potranja zasredstvima za smirenje i tabletama za spavanje svihvrsta - koje bezuvjetno sadre droge. Svaki lijek kojiprouzrokuje spavanje vodi prema navikavanju, bezobzira na reklamu koja tvrdi protivno. Jer ako

privikavanje nije tjelesno, tada je ono duevno.Nesanicu treba povezati s manjkavom prehranom izatrovanim stanjem u tijelu, koje utjee na nervni sustav,tako je takav ovjek nesposoban rijeiti spavanje takodugo dok postoji to stanje.

Mnogi su, koji su ovisni o tabletama za spavanje,utvrdili da vr svjeeg soka od grejpfruta uveer prijepolaska na spavanje i kojom prilikom klistir za ienjedonjeg podruja crijeva pomae zaspati bez tableta ipraka. Drugi su ustanovili da aa soka od celera ilisalate isto je tako uinkovita, kad se ti sokovi ispravnoiscijede i popiju svjei i sirovi. Najbolje je promjeneprehrane, to jest da se prekrii koncentrirana, zaslaena ikrobna hrana.

Mi

ISPRAVNA KOMBINACIJAIVENIH NAMIRNICA

Utvrdio sam da se sirovo voe i povre s malim

iznimkama dobro slau kad ih se jede zajedno, bilo

pomijeane u salati ili pojedinano za vrijeme istog

objeda.

Ali lubenice svih vrsta trebale bi se uvijek jestiposebno, cio bi se objed dakle imao sastajati od nieg

drugog osim lubenica.

Voe je ista tijela. Njihova vea sadrina ugljika je

neto tako kao spaljivanje smea u tijelu, jer ono sadri

vei dio bjelanevine a neto manji dio ugljika (ili

ugljikohidrata).

Voe bi trebalo jesti samo ako je zrelo, jer dok nije

zrelo nije se jo potpuno stvorio eer i stoga ono

prouzrokuje kiselu reakciju u organizmu. Zrelo voe, pamakar bilo po okusu kiselo, prouzrokuje u tijelu

alkalijsku reakciju.

Krajnje je vano da se nikad ne zaboravi sljedee:

kad se jede bilo koja vrst rafiniranog eera ili bilo kojeg

branenog proizvoda, i uvijek bilo koje vrsti i u bilo

kojem obliku, za vrijeme istog obroka s voem (osim

37


20/81

banana, datulja, smokava ili groica), bilo zajedno bilounutar jednog ili dva sata, eer i krobna hrana naginjuk tome da vriju u probavnom traktu, te prije ili kasnijenastaje kemijska reakcija zvana acidoza, ili kiselo stanjeu elucu moe biti kao posljedica.

38

KAKO BISTE TREBALI

JESTI I IVJETI

Cilj jedenja je da popunimo kemijske elemente odkojih se sastoje stanice i tkivo naeg tijela. Regeneracija

je jedan od najosnovnijih prirodnih zakona u podrujuorganske kemije, a nae je tijelo "laboratorij" koji radi

na temelju organsko-kemijskih naela.Hrana koju jedemo treba prehranjivati stanice i tkivo.

Priroda je dala ovjeku tako prilagodljivo tijelo, to setie podnoenja optereenja, da ono moe godinamapreivjeti s hranom koja kodi tijelu, pa i kad ona godinjegovu apetitu i njegovu nepcu. Zato ovjek ugaasvom apetitu tako dugo dok ne pone degeneracija, kakoduhovna tako i tjelesna.

Tijelo je nositelj duha, a duh je nositelj razuma.

Razum je dio duha kojim se sluimo da promatramo irazumno mislimo.

Dozvolite li svom tijelu da degenerira, ne moete

oekivati da va razum radi ispravno ili se konstruktivno

razvija, jer duhovne i duevne sposobnosti ovjeka rastu

i proiruju se u neposrednoj ovisnosti o razvitku,

regeneraciji i istoi psihikog tijela.

39


21/81

Bolesti promatramo kao neto zagonetno i strano iza njih smatramo odgovornima gljivice, bakterije iviruse. Uistinu su gljivice i bakterije derai prirode isvagdje ih ima. Kad udiemo, unosimo milijune tihmalih prirodnih deraa. Njihova je zadaa da otpad u

naem tijelu neutraliziraju i tako ga priprave da se moeizluiti iz tijela. Ipak je vano da svoje tijelo odravamou takvom stanju da se to izluivanje moe izvoditi bezzapreke.

Zbog prekomjernog obilja anorganske hrane koju jedemo - hrana u kojoj je uniteno ivotno poelokuhanjem, konzerviranjem i drugim postupcima -skuplja se taj otpad, konani proizvod probave te hrane,u tijelu bre nego ga mi i ti prirodni derai moemo

odstraniti. Posljedica je da bacili i bakterije nalaze unama plodno tlo, u kojem se mogu mnoiti. Tijekomnjihova mnoenja dolazi metabolizamski otpad njihovihnaseobina na smee, i posljedica je to to mi nazivamoboleu.

Kad bacili i bakterije dospiju u koje tijelo, koje jeisto i zdravo, iznutra kao i izvana, ne nalaze plodnog tlana kojem se mogu nastaniti i opet naputaju organizam.

To je isto kao kad se sve otpadne tvari i sve skupljene

bolesne substance odstrane iz bolesnog tijela - to je tadasamo prvi korak u pravcu na povratak k normalnojravnotei.

Kako dolaze otpadne tvari i bolesne substance utijelo? Dvama razliitim putovima.

Prije svega hranom koja se jede prekomjerno uanorganskom obliku - na primjer kuhana - i tu tijelo niti

40

moe preuzeti niti ispravno izluiti, a potom nenaravnimtvarima kao serumi, cijepljenja, injekcije itd. Teprouzrokuju taloge koje tijelo ne moe otpremiti vansvojim normalnim putevima, ako su oteeni kanali zaizluivanje.

Nadalje stanicama i tkivom tijela koji su za vrijemenaih aktivnosti stalno troe i preostaju kao mrtvamaterija, nakon to su dopremili tjelesnu i duevnuenergiju. Te potroene stanice trebaju stoje mogue brenapustiti tijelo, nakon to su ispunile svoju zadau, alipri manjkavu izluivanju zaostaju nepotrebno dugo uorganizmu.

Ovdje mogu samo kratko razloiti zato je ispravnaprehrana od tako ivotnog znaenja. Uzmimo npr.

ovjeka u dobi od 40 godina. Bez sumnje on ima, kao iveina njegovih blinjih, naviku da jede barem triobroka dnevno. To je vie od 1000 obroka godinje ili do40.000 obroka za vrijeme svoga dosadanjeg ivota.Pretpostavimo nadalje da su gotovo sve ivenenamirnice, koje je on jeo, bile skuhane, peene,konzervirane i drukije preraene i da on samo rijetko,ako uope, jede sirovu hranu ili obrok koji se iskljuivosastoji od sirovih salata, povra i voa. Posljedica jedakle da je u tom vremenskom razdoblju kroz njegovorganizam prolo 40.000 obroka, koji se sastojeuglavnom od mrtve hrane (ili anorganskih kemijskihelemenata).

Tijelu je nemogue organske stanice stvaratianorga nskom (ili mrtv om) ma terijom. Mi v idimo da jedodue 40.00 0 obroka ispunilo cilj, da odre ivot, ali da

41


22/81

se nije jela nikakva hrana u organskom stanju da obnovistanice i tkivo njegova tijela ili da dopremi kemijskeelemente od kojih se sastoje stanice i tkivo.

Moramo spoznati da se granica preoptereenostidosee obino s 40 ili 50 godina, dob u kojoj su

postignuti zrelost i iskustvo, odsjeak u ivotu kadbis mo trebali znati to e nam ivot donijeti, istinski cvativota. Ali to je dob u kojoj veina mukaraca i enautvruje da imaju slabije tijelo, degenerirano,neuporabivo, koje se kree prema prijevremenojstarosti.

Mi znamo da tijelo treba teretne tvari (vlaknastetvari). Ali o djelovanjima tih teretnih tvari veina nijeupuena. Teretne tvari u naoj hrani moraju se sloiti iz

sirove celuloze (vlakana) od sirovog povra, salata ivoa, koji se koliko je mogue trebaju jesti u svomprirodnom stanju.

Kad ih tako jedemo i temeljito savaemo, mogu semnoge substance sadrane u vlaknima izvui van priprobavi. Preostala vlaknasta kaa prolazi crijevima ipostaje, slikovito govorei, miinim mijeanjemnjihova visokomagnetina peristaltika. Na taj nainizvlai vlaknasta kaa iz svakog dijela tijela istroene

stanice i dijelove tkiva u crijeva i prihvaa ih isto kaodruge otpadne tvari. Vlaknaste tvari djeluju pri probavikao crijevna metla ili i kao "usisava za prainu".

Ako je hrana ipak bila peena, kuha na ili preraen a,vlaknaste su se tvari ili celuloza pretvorili u anorganskusubstancu, to jest bio je uniten svaki trag ivota.Vlaknaste su tvari beivotne i vie ne mogu djelovati

42

kao metla ili usisava. One umjesto toga djeluju kao(obino zasluzit) brisa i bivaju kroz crijevo istisnutebez ikakva udjela u ienju. Mrtve vlaknaste tvari nisuvie sposobne da prihvate istroene stanice ili drugeotrovne substance.

Promotrite te obe slike. S jedne strane preobiljesirovih vlaknastih tvari koje prolaze probavnim iizluujuim traktom, kao metla za ienje i usisivapraine aktivne su - nakon svakog obroka, triput dnevno

koje ne samo da svaki put ostave iza sebe isto crijevonego i skupljene otpadne tvari otpremaju iz tijela. Sdruge strane teretne ili vlaknaste tvari u kuhanom ilineprirodnom obliku koje (gotovo uvijek u velikimkoliinama) prolaze crijevima i izlunim organima -

triput dnevno, 40.000 puta ili ee u 40 godina -ostavljajui svaki put sluzne taloge. 40.000 sluznilitaloga ostavlja iza sebe nuno svoje tragove, i kad bi oni

jo bili tako neznatni (vidi i Prof. Arnold Ehret"Lijekovita hrana slobodna od sluzi").

ovjek je jedino bie u ivotinjskom carstvu koje bezobzira na svoju viu inteligenciju pretjerano ugaa svomapetitu na raun svoga tijela i svjesno njeguje svoj apetita da se ne poslui svojim zdravim ljudskim razumom ili

svojom dobrom moi rasuivanja. On radije prislukujezavodljiv glas koji ga uvjerava da hrana nema nikakveveze sa slanjem njegova tijela.

Nije udno da se mi, bez sluenja svojominteligencijom upravo tada kad smo dosegli dob, u kojoj

je nae znanje i nae iskustvo za nas od velike koristi tebismo doista mogli konano ivjeti, nalazimo u jednom

43


23/81

tjelesnom stanju koje je za staraki dom ako nije vepripravno za grob.

Naa je potekoa da znamo kako moramopromijeniti svoje prehrambene navike, da svoje tijeloregeneriramo bez mnogo neugodnosti i bez reakcija koje

su optereujue za nau psihu ili za obratesvakodnevnog ivota. To nam omoguuje dapostignemo zdravo tijelo puno ivotnosti i bez bolesti.

Moemo potvrditi da javnost i mediji sad malo-pomalo uviaju vrijednost "preventivne medicine" i otom m no go priaju - tema koju sam na temelju svoj ilipraktinih iskustava propovijedao ve prije vie od polstoljea.

Prvi korak je nutarnja istoa. Temeljito i stalnosvakodnevno izluivanje je bezuvjetno potrebno. Prineredovitoj stolici dragocjen je klistir. To se opisuje upoglavlju o ienju od otrova u mojoj knjizi "Sokovi odsvjeeg voa i povra" i u mojoj knjizi "I vi moete

postati puno mladi".

elite li brze rezultate, moete postii bolje itemeljitije nutarnje ienje ispiranjem crijeva, pod

pretpostavkom, da se ispravno obave. (Postoje ustanove

koje preduzimaju takva pranja crijeva. Adrese moete

traiti kod: Geselschaft fur natiiiiische Lebenskunde e.V. in 2862 Worpswede, Heinrich-Vogeler-Weg 8).

Ja sam utvrdio da se postiu najbolji rezultati kad se uvie uzastopnih dana obavi etiri ili pet ispiranja, svakidan jedno.Tada su potrebna samo jo jedno, dva ili triispiranja tjedno.

44

Kad se ta ispiranja obavljaju struno, ona prema

mojim saznanjima imaju prednost i ne uzrokuju nikakve

tekoe.Tko nikad nije primio ispiranje crijeva, ne moe o

tom oitovati svoje miljenje. Opomene u odnosu na

struno provedena ispiranja crijeva dolaze samo odnekoga koji ima potpuno neznanje o tjelesnoj istoi.

Ako se navede kao razlog ili prigovor da ispiranjaoslabljuju tijelo i da su stoga tetna, to je posvemanji

besmisao. Pozadina toga dokazivanja je posve

jednostavno manjkavo znanje i manjkavo iskustvo.

Debelo je crijevo ureaj za prikupljanje i ienjetjelesnog otpada. Kako moe tijelo povratiti svoju snagu

i svoju pravu kemijsku ravnoteu, ako se prije svega ne

oisti taj ureaj?

45


24/81

IVOTONOSNE TVARIZA TIJELO

Ljudsko tijelo nije tako jednostavno kao nekikemijski laboratorij. Ono je ivi kemijski laboratorij isastoji se praktiki od svih elemenata mineralnogcarstva, ali u organskom, ivom obliku. Najvaniji suelementi navedeni na sljedeem popisu prema svom

priblinom udjelu.

46

Ljudsko tijelo

sastoji se od sljedeih elemenata:

47


25/81

Sljedee ivene namirnice itd. bogate su u prvomstupcu poredanim kemijskim elementima i redom senabrajaju u odnosu na sadrinu tih tvari.

kisik Udahnitc duboko da primite slobodan kisik

i pijte sirove sokove od voa i povra da sedomognete organskog kisika.

ugljik Orasi, prije svega nezasoljeni bademi, ali nekikiriki (tvore kiseline). - Orahov maslac jeveoma dobar ako je sirov, ali ne ako jepodvrgnut visokoj temperaturi. Masline iavokado su odlini izvori ugljika. Maslac(nezasoljen) i vrhnje isto su tako bogati izvori ukoliko nisu pasterizirani.

vodik Mrkva, celer, pinat, kelj, salata, rajica,groe, borovnica i malina.

duik Duboko i ritmiki udahnite, po mogunostivani na otvorenom. Alfalta i zeleno lisnatopovre.

kalcij Bademi (nezasoljeni), mrkva, maslaak,rotkva, pinat, narana, kozje (sirovo) mli

jeko za djecu, cvjetaa, rajica, enjak,pastrnak, jagode, orasi, jabu ke, krumpir (sirov), kajsija.

Mi ne moemo primit i nikakav (anorganski) ugl j ik, al i potrebni

atomi ugljika sadrani su u svakom sastavnom di jelu hrane,ugl j ikohidrat i , masnoe, bjelanevine, vi tamini , enzimi svi su velikimdijelom svoj ih molekula izgraeni iz ugl j ikovih atoma, is to tako svi oni

sadre vodik i neto duika posebno sve aminokisel ine (kao sastavni dio

b je l anev ine) .

48

fosfor Zeleni kelj, rotkva (velika bijela) paroga,kiselica, draguac, brokula, enjak, mrkva,cvjetaa, krastavci, bundeva, poriluk, salata, repa, orasi, jagode, trenje, smokve, narane, limuni.

kalij Mrkva, celer, pinat, repa, cvjetaa, poriluk,enjak, sirov krumpir, kiselica, bundeva,

rajica, rotkva, narane, limuni, kajsije, ba- jiane, trenje, datulje, smokve, jagode,groe, kruke, breskve, ljive, lubenice, ipak, masline.

sumpor Kelj. draguac, rotkva, cvjetaa, poriluk.enjak, kiselica, jagode, ananas, jabuke,

orasi.

natrij Celer, mrkva, pinat, rajica, jagode, rotkva, bundeva, salata, poriluk, krastavci,repa, jabuke, marelice, lubenice, kruke,

narane, grejpfrut, limun, datulje, trenje,groe.

klor Repa, kelj, celer, enjak, rotkva, slatkikrumpir, rajica, avokado, datulje, ipak,

kokosov orah.

fluor Bademi (neposoljeni), mrkva, listovi repe,pinat, listovi celera, kozje mlijeko (sirovo), cvjetaa, kelj, draguac, krastavac.

magn ezi j Mrkva, celer, krastavci, datulje (neposolje-ne), enjak, poriluk, kelj, salata, rajica,

pinat, limun, narana, jabuke, jagode, banane, smokve, ananas, orasi.


26/81

eljezo Mrkva, krastavci, salata, rotkva, paroga,rajica, bademi (nezasoljeni), avokado, jagode, groice, smokve, lubenice, kaj sije,trenje, jagode, orasi, jabuke, groe, ananas, narane.

mangan Mrkva, celer, repa, krastavci, poriluk, bademi (neposoljeni), jabuke, marelice, orasi.

silicij Krastavci, salata, paroga, listovi repe, rotkva, poriluk, zelena paprika, pinat, jagode,trenje, marelice, jabuke, lubenice, smokve.

jod Morske alge, irska mahovina, ananas. (Nemojte troiti nikakav medicinski ili tekui

jod kao ivenu namirnicu ili kao pie.)

Vitamini. Tako dugo dok se laik igra s tajanstvenimstvarima, openito su beskorisna obavjetenja ovitaminima, sve dok se on ne upozna s fiziologijomprehrane svoga tijela. Uzajamno djelovanje vitamina uspoju s kemijskim elementima u naim ivenimnamirnicama je veoma sloena tema koja ljude zbunjujeu veini sluajeva.

Mnoge ivene namirnice sadre sve elemente kojetijelo potrebuje - npr. zob i druge vrste itarica. Elementisu ipak u takvom sklopu da oni imaju za ljudsku probavugledajui na dugi rok tetno djelovanje. Ipak, kad seitom hrani stoka, odlino napreduje, jer je u stanju dapotpuno probavi krob i bjelanevine.

Iz tog razloga ja ne preporuujem da vitaminimapoklanjamo preveliku panju, nego da vie pazimo na to

50

da jedemo sirovo povre, salatu i voce kao i da pyemosvjee sirove sokove. Ako vi mnogo pijete svjeih,spravno iscijeenih sirovih sokova od voa i povra^

nee biti prema mom iskustvu nikakve opasnosti odpomanjkanja vitamina.

51


27/81

VODA

Probavni procesi su ivotonosni procesi pri kojima

voda igra vanu ulogu. Probavni sokovi tijela sastoje se

vie od 98% od vode. Ta se voda mora stalno obnavljati.

ovjek openito izgubi u 24 sata oko etiri litre vode.

Voda se sastoji iz kemijskih elemenata, i jedini put da

joj se dade ivotna snaga vodi preko biljnog carstva.

Kemijske tvari mineralnog carstva jesu mrtve ianorganske, ali ako ih uzmemo iz prirode i apsorbiramoiz biljaka, one postaju oivljene i tako postaju postajuorganske.

Obrada voa i povra uz visoku temperaturu iliindustrijskim postupcima pretvara organske tvari opet unjihovo anorgansko, beivotno stanje. To jednako

vrijedi za vodu. Dolazila ona iz slavine, iz kakvog izvoraili od kie s neba, ili bila destilirana - voda je uvijekanorganska. (Pogledaj moju knjigu "Voda moe razoritivae zdravlje".) Kad se njom polijevaju biljke, one juprihvaaju u se i pretvaraju u organsku. Elementi izkojih se sastoji prirodna voda tada se rascijepljuju iskupljaju se u vlaknima biljke. Zato je sirovi sok svegavoa i povra najbolja voda kojom raspolaemo.

52

Kad mi tu vodu izvuemo kao sok, nalazimo u njoj i

sve druge tvari koje su bile u vou ili povru. U tom

prirodnom stanju one su organske.

53


28/81

UGLJIKOHIDRATI IBJELANEVINA

Ljudsko je tijelo ivi organizam, u probava iuzimanje hrane zbiva se ivotnim procesima. Vrenje itruljenje nastaju u tijelu kad vi kombinirate ivenenamirnice koje sadre eer i krute ugljikohidrate sa

ivenim namirnicama koje sadre koncentriranebjelanevine ili s kiselim voem. (Vidi i "Popiskombinacija ivenih namirnica " i "Krepak za ivot" odHarvey i Marilyn Diamond.) Sve vrste povra i voasadre sve ugljikohidrate na osnovi eera, koje tijelopotrebuje, ukoliko su oni sirovi.

Gotovo sve povre, salate i voe sadre, ako su svjeii sirovi, 50% do 95% vode. Sadrina ugljikohidrata i

bjelanevina njie se izmeu djelia od 1% i, u nekimsluajevima, udjela od 10%.

Tko svoju hranu sloi ispravno, moe svoje tijeloodlino prehraniti, pretpostavi li se, da jede iskljuivosirovo povre, salate, voe i orae te to dopunjavasvjeim i ispravno iscijeenim sirovim sokovima odpovra i voa.

54

Sirovo povre i voe sadre velike koliine vode.Zato ih moemo, ako elimo, jesti zajedno i u svakojkombinaciji, pod pretpostavkom da ne dodajemonikakav tvorniki eer. Med je naprotiv prirodniugljikohidrat i moemo ga u maloj koliina uzeti

zajedno s kojom hranom, ukoliko med dolazi svje odpelara, a ne - kao pretoen med u velikim trgovinama -obraen pri visokoj temperaturi.

Kad se tijelo temeljito oisti i navikne na takvu

prehranu tijekom vie mjeseci ili godina, ovjek - premamom iskustvu - vie nee poznavati umora, raspolagat

e istom neiscrpivom zalihom energije, snage i

vitalnosti i isto tako zadivljujuom mjerom jaine i

izdrivosti. Govorim iz vlastitog iskustva. Jer ja sam

vie puta utvrdio da se pri takvoj prehrani odmahobnavljaju stanice i tkivo tijela, kad god se od njih

zahtijeva da dopremaju energiju, tako da umor praktikine moe nikad nastati.

Konan o, u mor je posljedica nesposobno sti tijela da

brzo zamijeni i obnovi svoje stanice, da one spontanodopremaju energiju koja se trai. Tako je umor prvi znak

da stanice "gladuju" i da se ne mogu dosta brzo obnovit i,

iako se moda dnevn o jede obilje kuhane hrane. Umor jeprvi znak da se tijelo kree prema bolesti i konano

prema prijevremenoj starosti.

Kad se hrana kuha, konzervira ili kako drugaijepreradi, eer se pretvara u krob. Tijelo ne moe krobkao takav uporabiti, nego ga mora tek ponovo pretvoritiu eer, da ga moe iskoristiti. To je dodatan posao za

55


29/81

probavne organe. Tvrdnja, da tijelo potrebujekoncentriran krob kao stalnu hranu, potpuno je kriva.

Ugljikohidrati kroba i eera trae alkalijskuprobavu. Ako ih troimo u koncentriranom obliku (kaobranenim proizvodima svake vrste, kruh, itna hrana,

eer, bomboni itd.), ne bismo ih smjeli nikad jestizajedno s koncentriranim bjelanevinama (kao meso,

jaja, mlijeko itd.). To ima za posljedicu nespojivekemijske kombinacije, to vrenje ugljikohidrata itruljenje bjelanevina nosi sa sobom, i iz toga rezultiraprezakiseljenje.

Koncentrirani ugljikohidrati ne bi se smjeli nikadtroiti ni s voem, jer voe djeluje na vrenjeugljikohidrata. Pri tom ono tada vie nema nikakvo

alkalijsko djelovanje u tijelu, nego bi naprotiv pojaalokiselo stanje.

Popis kombinacija ivenih namirnica pokazujekako ete najbolje sloiti svoje ivene namirnice.

Veini ljudi nije preporuivo da odmah i radikalnopromijeni svoje prehrambene navike i prijee iskljuivona sirovu hranu. Bolje je promjenu postupno ali ipakkt>liko je mogue bre provesti.

Potrajat e samo malo vremena dok se priviknete napromjenu. Jedite jedan, dva ili tri dana tjedno samosirovu hranu i odrecite se svih kuhanih i preraenihivenih namirnica. Planirajte briljivo za vrijemeostalih dana u tjednu svoje obroke, da sastav budepodnosiv i pijte osim toga, ako je mogue, na poetkusvakog obroka jednu ili dvije ae svjeeg sirovog sokaod povra.

56

SOKOVI OD POVRA I VOA

Sokovi se moraju pripraviti sirovi i svjei, najboljesatiranjem i preanjem s kakvom preom za sok. Dugasu me iskustva uvjerila daje to najbolja i praktiki jedinametoda, da se izvuku svi vitamini, enzimi i minerali iz

voa i povra.Moe se svakodnevno piti vie aa svjeeg sirovog

soka od voa i/ili povra, ako se sok ispravno pripravlja.Izgleda da je najbolje pola litre dnevno. Svaka

Prea za sok od povra i voa Sokovnik - Champion

57


30/81

neugodnost nakon pijenja sokova obino se ima svestina stanja u tijelu koja priroda nastoji odstraniti. I kad suodstranjena to jest eventualno izluene otrovne tvari,slijedi obino silni porast snage i energije.

Bez iznimke je da svatko tko otklanja ili odbija

svjee sirove sokove ne zna nita iz vlastitog iskustva onjihovom psiholokom djelovanju na stanice i tkivo i naprobavni sustav tijela.

Nema na svijetu nikakvih tableta koje mogu nau krvopskrbiti potrebnom hranom. Lijekovi su u najboljemsluaju prikladni privremeno kao take. Sirovi sokovinaprotiv nisu nikakvi lijekovi. Ako su svjee i ispravnoiscijeeni, oni su najbolje ive i regenatorne ivenenamirnice koje se tijelu moe dati. Njima se tijelo moe

najbre opet dovesti u normalno skladno stanje.Uzimanje sirovih sokova iz voa i povra je

najpouzdanija i najsigurnija kao i najbra metoda daobnovimo stanice u tijelu.

Alije neophodno potrebno da se sokovi sirovi-svjeipripreme i ispravno na higijenski nain iscijede.

Pasterizirani ili sterilizirani sokovi su bez ikakvevrijednosti. Obradom (zagrijavanjem na visokojtemperaturi, zraenjem itd.) oni gube svoju ivotnu

snagu.

58

KRUH, ITO, PECIVO I DRUGEKROBNE IVENE NAMIRNICE

Ve puno desetljea zastupam miljenje da ljudski

asimilatorski probavni postupak ne podnosi nikakvu

koncentriranu krobnu hranu.Osobito ukazujem na to da to vrijedi za sve ivene

namirnice i proizvode koji sadre krob, koje su bile

izloene obradi na temperaturi vioj od 50 C. Visokatemperatura unitava enzime, bez kojih se ne moguhraniti i regenerirati stanice i tkivo.

To vrijedi za sve ivene namirnice a posebno za

krobnu hranu. Ali paradoksalno je daje krobna hrana

postala glavnim sastavnim dijelom prehrane veine

ljudi.Bez obzira na sve suprotstavljene tvrdnje postoje

odluni dokazi tisua ljudi koji su izmijenili svojuprehranu, dakle drastino reducirali sve kuhane, krobneivene namirnice i proizvode ili ih se posve odrekli itime su bitno poboljali svoje zdravlje i dob ro osjeanje.

Rastvaranje krobnih molekula zapoinje spljuvakom u ustima. Taj se postupak nastavlja uz

pomo jetre i guterae. Stvarni problemi zapoinju kad

59


31/81

razgraeni krob dopre do sitnih krvnih kapi hira, dastanicama dopremi konani proizvod rastvorenihkrobnih molekula.

Kuhani su proizvodi mrtvi. Oni zacpljujumikroskopski siune kapilare te stanice i tkivo pate odgladi. (Vidi Helmut Wandinaker"Willstdu geund sein?VergiB den Kochtopf!")

Postoje mnogi procesi koji se stalno zbivaju u tijelu isvi su bez iznimke podvrgnuti nepromjenjivimprirodnim zakonima.

Oni ne mogu istovremeno ivjeli i biti mrtvi. Oni sene mogu zbivati u mrtvom tijelu - bilo da se radi omrtvoj molekuli ili o mrtvom ljudskom biu, da sedjelatnosti mogu odvijati, trai se za njihov tijek ivotnasnaga.

Vi moete kao samo po sebi razumljivo smatrati dajekuhana krobna hrana dodue probavljiva, kako tozagovornici krobne hrane oglauju, ali to je samoteoretska poluistina. Hrana koja je samo probavljena joza dugo nije ispunila svoj cilj. Mora se s njom vie togazbiti. ive, aktivne stanice tijela moraju biti u stanju dahranu asimiliraju. Samo ive ivene namirnice, daklesredstva za ivot, koje su od poetka do krajaopskrbljene enzimima, mogu se na svretku probavnogprocesa asimilirati.

Sam o jer je prir oda ljudsko tijelo opskrbila silnomotpornom snagom protiv mrtve hrane, koja ne moeprehraniti ive stanice i jer osim toga u organizmupostoji tako astronomski broj stanica, atoma i molekula,ljudsko je tijelo u stanju tako dugo ivjeti kako ono

60

obino ivi - ili bih bolje trebao rei: u stanju da

egzistira - unato krivim kodljivim navikama prehrane

veine ljudi.Krv je prijenosno sredstvo kojim hrana dospijeva do

stanica i tkiva tijela. Krv je ipak vie nego neko isto

prometno sredstvo koje doprema tijelu hranu. Nezaboravite da svaka kap krvi u organizmu naini svakih24 sata 3000 do 5000 krunih putovanja kroz cijelo

tijelo. Budui da se cjelokupna priuva krvi svodi samona 4,5 litre a od toga se samo 80% ili 3,5 litre nalazi ustalnom krvotoku, moete dokuiti nunost da tonopripazite na to kojoj vrsti molekula vi dozvoljavate daprispije u vae tijelo.

Prerada hrane u elucu i u dvanaesniku jesu samo

prvi koraci. Od dvanaesnika nadalje krv sakupljaprobavljene molekule. Krvna tjeleca, od kojih se uvaem tijelu nalazi oko 25.000.000.000 (25 milijardi),

nemaju nikakve sposobnosti izbora. Ona se previezaposlena da gube vrijeme na to da izabiru bilo koju vrstmolekula koje ste vi priveli svomu tijelu.

Krvna tjeleca uzimaju jednostavno sve to imdopadne i zagonetni zakoni magnetske snage

privlanosti djeluju tako da se molekule razliitim

postajama obrade dovode k svom zadnjem odreenjupopravka i regeneracije stanica i tkiva u tijelu.

Ta magnetska privlanost u svrhu regeneracijepostoji samo u ivim molekulama. Postoje trenuci iprilike kad se neto naopako dogaa s nekom stanicom

ili skupinom stanica, kad treba neka tvar da se sredistvar. Takvo je stanje obino vjesnik, prethodnik nekog

(.1


32/81

nedostatka ili bolesti. Pod takvim okolnostima potreban je katalizator koji ne mora nuno biti "ivua" tvar, alion mora biti raspoloiv u posve malom molekularnomobliku.

ito moe takve ive tvari dati i uiniti dostupnima,

ako je ono sirovo i nije bilo prskano otrovom.Molekule u kuhanom itu i u branu su ipak mrtve.

Molekule sirovog ita su bogato opremljene enzimima.

Probavni postupci sa svojim vlastitim enzimima

ostvruju da sirove molekule itnog kroba pomau

obnovi stanica ili da one postanu samo katalizatori ako

su za to potrebne.

Vi moete izvui korist iz sirovog ita. U svom

prirodnom sirovom stanju itno je zrnje vrlo tvrdo; zatoga smekajte preko noi u toploj vodi (ne iznad 50C).

Ujutro e tvrde ljuske biti dovoljno smekane, tako da se

ito moe lako vakati i dalje preraditi u probavnom

sustavu.

Sorte ita iju upotrebu ja preporuam jesu zob, ra i

penica, ako pripazite na to da troite samo organski

posijana, nepreraena zrna, a izbjegavate "industrijski"

preraena, ija prerada ima cilj sprijeiti i unititiuzronike biljnih bolesti.

Na poetku troite samo malu koliinu, dupkom

punu ajnu licu. Mislite na to da probava kroba

poinje u ustima. Zadrite zrnje u ustima dok se

temeljito ne zaslini, dobro ga savaite dok ne bude

tekue, prije nego ga progutate. Osigurajte si vrijeme.

62

Kad se priviknete na tu hranu, vi ete se vjerojatno

veseliti da s tom hranom zaponete ili dopunite svoj

svakodnevni doruak.Prema mom iskustvu iz mnogih desetljea i prema

iskustvu velikog broja drugih istraivaa prehrane mogu

kruh, pecivo, itna hrana i druga kuhana krobna hranabiti odgovorni za mnotvo nedostataka koji spopadajudanas civilizirane ljude. Ne mogu dovoljno snanonaglasiti da je najbolji dokaz kojeg se moe zamislitipokuaj da takve ivene namirnice izbjegavamonekoliko tjedana, da tijelu damo priliku da samo sebelijei i da doivimo neoekivano ako ne nevjerojatnopoboljanje zdravlja.

63


33/81

MLIJEKO

Openito se smatra da je kravlje mlijeko jedna odnajpotpunijih ivenih namirnica. Poluistina jezavodljivija nego svjesna la. Mlijeko je ive nanamirnica u ljudskoj prehrani koja stvara najvie sline.Od djetinjstva sve do starosti ono je napodmukliji uzrok

prehlada, gripe, bronhijalnih tegoba, astme, peludnehunjavice, upale plua, tuberkuloze, konih bolesti iproblema eone upljine.

Mlijek o je zamilje na ivena nami rnica za djecu odnjihova roenja tako dugo dok se miii i cijelo tijelodovoljno razviju da primaju prirodne ivene namirnice.Kravlje mlijeko nije nikad bilo odreeno za ljudskodijete! Priroda gaje predvidjela za tele!

Hrana za dijete je prirodna kad mu se ona od mlijeka

njegove majke stavlja na raspolaganje. To mlijeko sadriprirodne vrste eera, soli, aminokiseline, hormone,vitamine i elemente koji se trae za rasi malog tijela.Jedna od najvanijih tvari u mlijeku je supstanca koja sezove kazein. Ona doprema velik broja aminokiselina zatvorbu bjelanevinskih molekula koje izgrauju djejetijelo. Kazein se nalazi samo u mlijeku i jajima.

64

Kravlje je mlijeko znatno gue nego majinomlijeko i ono sadri 300% vie kazeina od majinogmlijeka. Kravlje mlijeko treba teinu tcleta udvostruiti

u est do osam tjedana, dok tijelo djeteta potrebuje estdo sedam mjeseci da udvostrui svoju teinu. Kravlje

mlijeko gradi tijelo teleta tako da ono u odraslom stanjupostigne teinu od 450 do 900 kg. Koji mukarac ili kojaena tei da postigne teinu od 110 ili 140 kilograma?

Drugi vaan vid, koji se obino previa, sadrina

fosfora u mlijeku. Fdsforje element koji stvara kiselinu,

a kravlje mlijeko sadri gotovo 50% vie fosfora nego

majino mlijeko. Osim toga odnos je izmeu sarine

fosfora i sumpora razliit u tih dvaju vrsta mlijeka.

Ljudsko tijelo mora upotrijebiti silno mnogo napora da

probavi kravlje mlijeko, a posljedica toga naprezanja,zajedno s visokom sadrinom kazeina u kravljem

mlijeku, jesu stvaranjem patnje pristigle tetne sline.

Ve sirovo kravlje mlijeko je dosta loe. Mlijeko

pasterizirati te ga propisivati djeci i bo lesnic ima je ipak

po mom miljenju i iskustvu nevjerojatna glupost.

Pasteriziranje mlijeka je bilo uvedeno kad jemlijeko poslalo velikim "biznisom". Praktiki je

nemogue imati pri ruci velike koliine mlijeka imlijenih proizvoda a da se ne pokvare prevoziti ih na

velike udaljenosti. To kvarenje donosi naravno sa sobom

financijske gubitke. Pitanje hranjive vrijednosti

podredilo se zaradi. Doneseni su zakoni da tite te dobiti

bez osvrtanja na gubitak hranjive vrijednosti ivene

namirnice.

65


34/81

Na nesreu politika se mainerija sve vie vodimilju o dobiti nego etikom cjelovitou. Kad bicjelovitost bila pravilo, vie bi se poklanjalo panje iobzira pasteriziranju ivenih namirnica i unitavanjuivotnih elemenata u naoj hrani. To bi pak zahtijevaloobrazovne metode koje nadilaze sposobnost poimanjadananjih politiara.

Dovoljno je dokazati da pasteriziranje mlijekanipoto ne predstavlja zatitu za zdravlje pojedinca ilizajednice i da ono samo titi mlijeko od kiseljenja.

Tvrdnja da sirovo mlijeko prouzrouuje bolesti, kojesu sprijeene ako se pasterizira mlijeko, posve je ipotpuno neistinita. Pasteriziranje ne ubija ni bakterijetifusa ni bakterije tuberkuloze.

Da se ubiju bakterije koje izazivaju bolesti, moralo bise mlijeko zagrijati na temperaturi izmeu 90C i 11() (IC.To bi sprijeilo stvaranje vrhnja u flairanom mlijeku -velika teta s trgovakog stajalita.

Daje pasterizirano mlijeko opasno i neprikladno zaljudsku potronju, bilo je dokazano s dvanaest smrtnihsluajeva u .San Franciscu 1928. godine, koje sepripisuje neposredno pasteriziranom mlijeku.

U Montreal u je bilo 5002 sluaja tifusa s 533 mrtva,koje se isto tako moglo svesti na pasterizirano mlijeko.

Ako se osvrnem na svoje vlastite zapise, mogao bih

utvrditi da se kod djece u svakoj dobi i odraslih

bezuvjetno dolazi do nevjerojatnih zdravstvenih

napredaka, kad se kravlje mlijeko izostavi u njihovoj

prehrani. Djeca koja su stalno trpjela od prehlada postala

su zdravija i jaa kad je mlijeko bilo zamijenjenosirovim sokovima od mrkve i drugim sokovima injihove su prehlade nestale.

Odrasli koji pate od astme, peludne hunjavice idrugih zaslinitih stanja govore odmah o troenju mlijeka

u svojoj prehrani, nadasve tada, kad se isto takoizbjegavaju krobni proizvodi. To je ista reklama dajemlijeko nuan sastaavn dio ljudske prehrane. Ako bilokoji pripadnik lijenikog poziva preporua njegovupotronju, to je znak da on ne poznaje jednostavnezakone psihologije prehrane i da on nije spoznaotemeljni uzrok za postojanje prekomjerne sline uorganizmu.

Nema lana ivotinjskog carstva koji uzima mlijeko

kao hranu, kad je prestao dojili. Samo ovjek je takoglup da previa kako je uivanje mlijeka uzrok mnog ihnjegovih patnji.

Priroda je mlijeko svake ivotinjske vrste opskrbila snunim sastojcima koji su najbolje prilagoeni za rastnjezina potomstva.

injenica, da mlijeko sadri ivot, kad se troi kaohrana nakon dojenja nije sporna. Nije sporno ni to da miu rijetkim sluajevima vidimo da neko tele sisa kozu,

mae kuju, psi kobilu. Imamo zapise dapae i o tomudaje gorila podojila ljudsko dijete. To su ipak sluajevinevolje prirode a nikakve uobiajene prakse.

Uvijek sam zastupao miljenje da bi odgoj trebaozapoeti od djejeg vrtia i naglaeno se sprovoditi krozsve kolske razrede: uenjem ljudske anatomije ipsihologije prehrane. To se odnosi na znanost o ivotu i

67


35/81

naim ivenim namirnicama i na znaenje ivota upovru i vou za prehranu ljudskog tijela i regeneracijunjegovih stanica i tkiva.

Zastupam nadalje miljenje da bi se ena, prije negozatrudni ili odmah nakon stoje ispostavila daje trudna,

trebala pozabaviti tom tematikom da predusretneprobleme koji stoje pred njom.

Sto se tie njezine vlastite prehrane, ona sada imadvostruku zadau. Ona mora hraniti ne samo svojevlastito tijelo, da se hrana uzima cjelovito i da se njeziniprocesi izluivanja djelotvorno odvijaju, nego ona morauz to raspolagati dostatnom hranom ispravne vrste daispravno raste tijelo djeteta.

Tono je da mlijeko sadri veliku koliinu kalcija -

element koji je bezuvjetno nuan - ali drugi elementi odkojih se sastoji mlijeko ipak su neskladni u odnosupotrebe ljudskog tijela da oni praktiki unitavajuprednosti koje inae mogu proizlaziti iz kalcija. Ako jemlijeko pasterizirano, to je dovoljan razlog da ga seizbjegava. Pasterizirano mlijeko, koje majke piju zavrijeme trudnoe, moda je glavni uzrok gubitkanjezinih zubi, ako si uzima malo ili nimalo sirovihivenih namirnica i sokova od povra.

U sirovom povru, salati i vou nalazi se tolikokalcija kao i svih drugih vanih tvari, koje potrebujumajka i neroeno dijete. Ali da se oni dobiju u dostatnojkoliini, moraju se dopunjavati svjeim sirovimsokovima, npr. sokovima od mrkve ili pomijeanimsokom od mrkve i pinata. (itajte uz ovo moju knjigu"Sokovi od svjeeg voa i povra".)

68

Novoroeno dijete treba majino mlijeko. Ako toganema, onda je kozje mlijeko vrsta mlijeka koje je pokemijskom sastavu najblie majinu mlijeku. No ono nesmije biti pasterizirano i ne bi se smjelo zagrijavati natemperaturi preko 36 C, Nakon prve tri ili etiri sedmice

moe mu se dodavati svjee pripravljen sok od mrkve.Zapoinje se s jednom etvrtinom soka od mrkve na trietvrtine kozjeg mlijeka i postepeno se poveava udiomrkvina soka. To se je dokazalo kao veomadjelotvorno.

Soj ino mlijeko i sve druge vrste biljaka s mlijekomdoli su odnedavno u modu. Budui da one nisuivotinjski proizvodi, misle ljudi, one bi mogle bitidobra zamjena za ivotinjsko mlijeko. Ali proizvodi od

zrnja soje imaju djelovanje koje tvori kiselinu uljudskom probavnom traktu, bez obzira na injenicu, dase pri laboratorijskim pokusima moe postii alkalijskareakcija. Usporedba sojinog mlijeka s majinim ikravljim mlijekom moe biti pouna.

Majino se mlijeko sastoji oko 87% od vode, kravljemlijeko gotovo isto tako, dok sojino mlijeko sadri samoneto vie od 10% vode. Dodavanje vode pri spravljanjusojina mlijeka ne pretvara tu vodu u organski spojenu

vodu. Majino mlijeko sadri oko 1,5% bjelanevina,kravlje mlijeko oko 3,5%, dok se sojino mlijeko sastojivie od 33%> od bjelanevina. Majino mlijeko sadrioko 6% ugljikohidrata u obliku prirodnog eera,kravlje mlijeko priblino 5%, dok se sojino mlijekosastoji od vie nego 33% od krobnih ugljikohidrata.Majino mlijeko sadri oko 4% masnoe, kravlje

69


36/81

mlijeko 3 do 4%, dok sojino mlijeko sadri priblino17% masnoe.

Kad usporedimo kemijski sastav majina mlijeka sasojinim mlijekom, moemo utvrditi da posljednje sadrioko 170% vie fosfora i oko 400% vie sumpora negokravlje mlijeko. Oba elementa stvaraju kiselinu. S drugestrane majino mlijeko sadri otprilike 3500% vie klora- element za ienje - nego sojino mlijeko.

Ti faktori su od velike vanosti ako priznamo da semnogi sluajevi duevne bolesti, neurastenije, sklonostabnormalnom seksu i druge smetnje ivanog sustavauglavnom svode na neusklaeni odnos tih elemenata uhrani. Pomanjkanje klora u sojinu mlijeku ima veomavelik utjecaj na eluani sok i moe dovesti dopomanjkanja solne kiseline. To pomanjkanje moenadalje dovesti do smetnji u sustavu i aktivnosti krvi.

Osim toga ti elementi u sojinu mlijeku nisu vieorganski, ako su sojin prah ili mlijeko bili izloeniprekomjernoj vruini.

Zakljuno moemo rei daje najbolje (ako dijete neeli ili ne moe piti nikakvo mlijeko) ako djetetu dajemosvjee sirove sokove od voa i povra u dovoljnoj

raznolikosti da njegovo tijelo opskrbimo svimmineralima i kemijskim elementima, vitaminima,hormonima, kalorijama i aminokiselinama koje onotreba. Ako se sokovi ispravno priprave - svjee iscijedeiz svjeeg voa i povra dobre kakvoe - dijete e dobitisnano, zdravo, vitalno tijelo koje je dalekosenozatieno protiv bolesti. Kad dijete naraste, sokovi semogu i dopuniti sitno izrezanim svjeim povrem i

70

voem. Kuhana i konzervirana hrana, itna hrana,

proizvodi od zrnja i brana ne mogu sagraditi zdravo

tijelo. Po prirodi tijelo trai sredstva i puteve - u pojavi

vruice, ko nog osipa i bolesti - da se oslobodi otpadni h

tvari, koje su posljedica devitaliziranih ivenih

namirnica.

71


37/81

VRHNJE I DRUGE MASNOE

Mlijeko je koncentrirana bjelanevina, vrhnje jeposve jednostavno masnoa. I vrhnje je neto to stvaraslinavost, ali ono je ipak dobra masnoa, pretpostavi li seda ga se jede samo u ogranienim koliinama. Vrhnje nebi smjelo biti pasterizirano. ivotinjske masnoestvaraju kiselinu, a ako su kuhane ili peene mogu lakoprouzroiti jetrene i une smetnje, a i smetnje

guterae. Najbolje ele masnoe nai u avokadu imaslini.

Si r

to god je sir jai tim vee je njegovo kiselodjelovanje na tijelo i lim vie stvara slinavost. Ako ga seuope jede, treba se posluiti jedino onim od

nepasteriziranog i nekuhanog mlijeka i to u malimkoliinama kao i vrhnje.

72

DUBOKO ZAMRZNUTEIVENE NAMIRNICE

Dok ega pri kuhanju ili pri preradi' uniti ivoinielement u povru, vou, orasima i drugim ivenimnamirnicama, to se ne dogaa pri zamrzavanju.

Brzo zamrznute ivene namirnice, koje su svjee isazrele na drvetu, zadravaju ivotno poelo uprivremeno obustavljenom obliku a da se ne umanjuje ine unitava hranbena vrijednost hrane.

No duboko smrznuto ugiba nakon otopljenja ipakmnogo bre nego svjee povre i voe iz vrta ili strnice. Zadrite takve ivene namirnice nakonotopljenja na temperaturi pri 1-3 C, pretpostavi li se daone nisu bile zatopljavane due od 10-15 minuta nasobnoj temperaturi.

Brzo zamrzavanje ima velike prednosti u odnosu nadruge metode konzerviranja ivenih namirnica.ivene se namirnice mogu tijekom mnogo mjeseci

sauvati u smrznutom stanju, a da ne izgube nahranidbenoj vrijednosti ili ne propadnu, ukoliko se brzoi temeljito zamrznu.

Mnogi se plodovi zasladuju a povre zasoli kad ihtvornice ivenih namirnica zamrzavaju. Pripazite na to,

jer eer uzrokuje gubljenje hranidbene vrijednosti kodvoa i dovodi do kisele reakcije u tijelu, dok sol ometaprobavni postupak.

73


38/81

BJELANEVINA

Bjelanevina se sastoji iz aminokiselina. Amino-kiseline nisu samo atomski lanci koji slue samo kaocigle za izgradnju bjelanevine nego imaju osim toga iaktivnu zadau.

Drugim rijeima: aminokiseline nisu samo cigle kojetvore bjelanevinu nego - ako ih se usporedi sa zgradom

- predstavljaju, slikovito reeno, sve aktivnosti koje seodigravaju u takvoj zgradi.

U zgradi ima cigle, drveta, eljeza itd., dizalo, vrua ihladna voda, klimatizacijski ureaj, odvodnja prljavevode, svjetlo, telefon itd.

Tako su i aminokiseline ovjeka ili ivotinje nositeljimnotva djelatnosti. Bez njih je nemogue bilo kakvotjelesno djelovanje.

Znaenje vitalnosti aminokiselina najbolje eterazumjeti, kad si posvijestite da molekule u tijeluprestaju biti ive organske molekule za est minutanakon to je nastupila smrt, jer su prema tome prestalenjihove funkcije i aktivnosti. Dok je u tijelu ivot,molekule imaju iskru ivota koja im omoguuje danastave svoj rad.

/i

Molekule nisu kao ivotinje ija se ivost izraava ioituje njihovim aktivnostim. Usprkos tome ivotnopoelo postoji ili ne postoji u nekoj molekuli. Ako onopostoji, molekula je ivi organizam koji moe doprematiivotnu snagu i energiju. Ako u njoj nema ivota,molekula je anorganska i tako pripada carstvu minerala.

Nita u prirodi nikad ne miruje. Stvari ili idunaprijed, napreduju, razvijaju se ili se degeneriraju ipropadaju.

Mineralno carstvo sadri u anorganskom obliku svemolekule od kojih se sastoji ovaj svijet. Svaka od tihmolekula, dok god se nalazi u mineralnom carstvu, imasvoju odreenu, utvrenu razinu titranja, ali nemaivota. Moe se rei da njezin napredak i njezin razvoj

tee obrnuto. Kao anorganski graevinski elementi nemogu se sami od sebe dalje razvijati. One se mogusvakako rastaviti, i biljke ih uzimaju u rastavljenomstanju, i na taj im se nain daje ivot. Samo na putubiljnog razvoja mogu molekule oivjeti.

Prava je svrha stvaranja biljnog carstva bila da sedade ivot molekulama, to jest da se mineralne,anorganske molekule pretvore u ive organizme. Kad sebiljni ivot uniti vatrom, molekule od kojih se sastoje

biljke, vraaju se same po sebi natrag u minera lno stanje, jer nigdje ne moe u isto vrijeme biti ivot i smrt.

Istraimo li aktivnosti aminokiselina, utvrdit emo

da su one ivotno vane pri rastu krvnih tjelaaca za

nesmetano djelovanje lijezda, za zdravlje koe, kose i

zglobnih hrskavica, za nesmetani rad jetre i za mnotvo

drugih funkcija.

75


39/81

Bjelanevina od koje se sastoji tijelo ivotinja, riba iperadi izgraena je od ivih, organskih atomaivotinjske hrane. To meso je punovrijedna bjelanevina. Prije nego nae tijelo moe probaviti ivotinjskubjelanevinu, ono ju mora rastaviti u izvorneaminokiseline, da iz tih aminokiselina izgrauje svoju

vlastitu bjelanevinu.

Veina ljudi smatra da ljudsko tijelo potrebuje mesokao neizostavan sastojak prehrane. Pnje svega meso jezatrovano kad se zakolje ivotinja. Uslijed stranogstraha od klanja nadbubrena lijezda prosipa otrove ukrv ivotinje. Drugo, to je tijelo mrtav proizvod koji seodmah nakon smrti ivotinje poinje raspadati. Osimtoga meso i aminokiseline jo se dalje unitavajukuhanjem i peenjem.

Budui da veina ljudi jede denaturirane ivenenamirnice i unato tomu dalje ivi, teko ih je stogauvjeriti da molekule u naoj hrani moraju biti ive,organske molekule, da moemo izgraivati vitalnotijelo, slobodno od bolesti. Bezivotne, anorganskemolekule u kuhanim i preraenim ivenimnamirnicama vode degeneraciji i raspadanju tijela.

Isto tako kao to je ivot dinamian, magnetian,

organ ski, smrt je statina, nemagn etina, anorg anska .ivot raa ivot, a to vrijedi i za molekule u naoj hrani.Ako su molekule u aminokiselinama ive, organskemolekule, one ispunjavaju svoju zadau. Ako ih seklanjem ivotinje ili kuhanjem hrane uniti, gube vitalnasvojstva kojima molekule potpomau djelatnostaminokiselina.

76

Sve povre i voe sadri potrebne ive molekule, odkojih se u organizmu tvore aminokiseline. ovjejetijelo ne moe mesne proizvode svake vrsti u obliku"punovrijedne bjelanevine" iskoristi na svoju korist.Ali ono moe dobiti od svjeeg povra i njegovih sokovanajbolje molekule i time proizvesti vlastite ivotonosneaminokiseline i bjelanevine.

Troenje mesa ili drugih mesnih proizvoda ili mesnihsukusa dovodi do skupljanja prekomjernih kiselina, priemu je najtelnija mokrana kiselina. Nju prihvaajumiii, kao to spuva upija vodu. im skupljanje temokrane kiseline dosegne zasienje, kiselina sekristalizira, i tvore se kristali mokrane kiseline koji sutako bolni kod reume, neuritisa i iijasa.

ivotinje tvore od aminokiselina, koje dobivaju izbiljaka, mnogo vea, snanija i zdravija tjelesa nego

ovjek troenjem mesa.

Ako bi trebalo jo vie dokaza da se suprotstavimo

krivim tvrdnjama u prilog troenja mesa, trebali bismo

se potraiti ivotinje koje jedu meso a da su prikladne

kao teglee ivotinje - ali ne nalazimo ni jedne. Njima

manjka kako snaga tako i izdrivost. Naprotiv, sve

ivotinje koje jedu biljke, od konja preko volova doslona, imaju silnu snagu i izdrivost, koju odravaju

troenjem sirovih biljaka.

to su to aminokiseline? One su sastavljene odatoma ugljika, vodika, kisika i duika, koji se svrstavaju

u odreenim uzorcima i odreenom poretku. Dva od tih

sadravaju atome sumpora, dva daljnja atome joda.

77

k j k i i j


40/81

Da ne dajemo znanstveni opis aminokiselina,moemo se posluiti kao primjerom oblikom, uzorkom ibojama cvjetnih listova rua. Kao to oni odreuju raznevrste rua, skupine atoma odreuju uzorakaminokiselina. Aminokiseline se sa svoje stranegrupiraju u uzorke koji tvore razne vrste bjelanevina.

U sljedeim odlomcima nabrojit emo glavneaminokiseline, njihov sastav i njihove najvanijefunkcije i svojstva.

Alanin Sastoji se od 40% ugljika, 8% vodika,36% kisika, 16% duika. Njegovamolekularna teina iznosi oko 89. On

je sastavni dio kalcijeva pantotenata

(jedan vitamin) i vaan je za zdravukou, posebno kou na glavi, i zazdravu kosu. Nadalje je vaan zazdravu funkciju nadbubrene lijezde .

Alanin sadri sljedee ivene namirnice: alfaita, sirovi nezasoljenibademi, avokado, masline, vrhnje,mrkva, celer, maslaak, salata, dragu

ac, jabuke, marelice, groe, narane, jagode, rajice.

Arginin Sastoji se od 41,5% ugljika, 8% vodika, 18,5% kisika, 32% duika. Molekularna teina oko 174. Vaan je zakontrakciju miia. Vaan je sastojakhrskavice, tkiva iz kojeg se naravnim

78

zakreenjem tvore kosti. ivotno jevaan za ustrojstvo i djelovanje spolnih organa. On doprinosi da zadravapod kontrolom degeneraciju tjelesnihstanica i titi tkivo od priteva i raka.Argin sadre sljedee ivene namir

nice: alfaita, zeleno povre i salate,mrkva, rotkva, celer, poriluk, sirovikrumpir, pastrnjak.

Asparaginska kiselina Sastoji se od 36% ugljika, 5,5%vodika, 48% kisika, 10,5% duika.Molekularna teina oko 133. Pomaeusporavati razaranje kostiju i zubi ipotpomae mijeanje kalcija iz krvi u

stanice. Vana je za funkciju plua idinih puteva kao i srca i krvnih ila.Izvori za asparaginsku kiselinu jesusljedee ivene namirnice: limuni,grejpfrut, nezasoljeni bademi, jabuke, marelice, mrkva, celer, krastavci,perin, ananas, rotkva, pinat, rajica,listovi repe, draguac i lubenice.

Cistin Sastoji se od 30% ugljika, 5% vodika,

26,5% kisika, 11,5% duika, 27%sumpora. Molekularna teina 240.Jedan od najvanijih sastojaka kose.Vana supstanca pri tvorbi crvenihkrvnih zrnaca. Podrava zdravlje tkiva i osposobljuje ga da se suprotstaviotrovima i zarazama. Znaajan je za

79

dj l j lij ih lij d ij Slj d i i i d


41/81

djelovanja mlijenih lijezda, prijesvega za vrijeme mirovanja.Izvori za cistin jesu sljedee ivenenamirnice: alfaita, mrkva, repa, kelj,cvjetaa, poriluk, luk, enjak, alge,

jabuke, jagode, ananas, orasi.

Dijodtrosin Sastoji se od 25% ugljika, 2% vodika,11% kisika, 3% duika, 59% joda.Molekulama teina 433. Sudjeluje nadjelovanjima svih lijezda u tijelu,prije svega titnjae, hipofize, nadbubrene lijezde i limfnih lijezda(vidi grafiki prikaz endokrinih li

jezda).

Sadre ga sljedee ivene namirnice: crvene alge, mrkva, celer, pinat,rajica, ananas.

Glutaminska Sastoji se od 41 % ugljika, 6% vodika,

kiselina 4 3 , 5 % k i s i k a ' 9 ' 5 % d u i k a - M o l e k l 1 "larna teina 147. Daje petinu sastojaka inzulinske molekule. Doprinosiizluivanju probavnih sokova u tijelui stvaranju glik ogena. Vana je pri

pretvaranju glikogena u eer, kojidaje energiju, u jetri uz pomo amilo-litijskih enzima. Djeluje veoma de-zinficirajue. Vana je pri spreavanju anemije i sprijeava ili usporava uklanjanje djelovanja C vitamina.

80

Sljedee ivene namirnice dopremaju elemente potrebne za glutamin-sku kiselinu: zelene mahune,prokulica, mrkva, kelj, celer, listoviod repe, maslaak, perin, salata, pinat.

Glicin Sastoji se od 32% ugljika, 7,5% vodika, 42,5% kisika, 18,5% duika. Molekularna teina 75. Sudjeluje natvorbi hrskavica i miinih vlakana.Izvrava umjeren utjecaj na prekom

jernu proizvodnju spolnih hormona.Izvori glicina jesu sljedee ivenenamirnice: mrkva, maslaak, repa,celer, perin, pinat svjei neposolje-ni bademi, alfaita, enjak, smokve,narane, limuni, jagode, ipak, lubenice.

Histidin Sastoji se od 46% ugljika, 6% vodika, 2 1 % kisika, 27 % duika. Molekularna teina 155. Potpomae jetru pritvorbi glikogena. Sudjeluje nasprjeavanju patogene sline u orga

nizmu. Vaan sastojak hemoglobinau krvi spermija koji pri oploivanjuprodiru u jajace. Stoga je veomamnogo povezan s trudnikim komplikacijama, npr. s pometnuem i preranim roenjem, sterilnou itd. Izvorihistidina jesu sljedee ivene namir-

81

i h lk k l Isolencin Sastoji se od 55% ugljika 10% vodi


42/81

Hidroksi-

glutaminska

kiselina

nice: hren, rolkva, mrkva, repa, celer,krastavci, cikorija, poriluk, enjak,luk, maslaak, ipak.

Sastoji se od 37% ugljika, 5% vodika,

49% kisika, 9% duika. Molekularna

teina 163. U svojim djelovanjimaveoma slina glutaminskoj kiselini,

ali s veim utjecajem na eluani sok.

Hidroksiprolin

Izvori za pokrivanje potreba jesu slje

dee ivene namirnice: mrkva, ce

ler, perin, salata, pinat, rajica, vino

od groa, jagode, ljive.

Sastoji se od 46% ugljikohidrata, 7%vodika, 36,5% kisika, 10,5% duika.

Molekularna teina 131. Sudjeluje na

aktivnostima jetre i unog mjehura

pri raspravanju masnoa i u borbi

protiv njihova starenja. Osim toga

sudjeluje na tvorbi hematina i globu

lina u crvenim krvnim zrncima.

Za pokrivanje potrebe dobri su izvori

sljedee ivene namirnice su dobri

izvori: mrkva, repa, salata, maslaak,

krastavci, nezasoljeni bademi, koko

sov orah, avokado, masline, mareli

ce, trenje, orasi, smokve, groice,

groe, narane, ananas.

82

Isolencin Sastoji se od 55% ugljika, 10% vodika, 24% kisika, 11 % duika. Moleku larna teina 131. Sudjeluje u nadzorulijezde timusa, za vrijeme djetinjstva i mladenatva, kao i hipofizei slezene za vrijeme mladenatva u

dozrijevanju, prije svega u odnosu narast i obnovu tjelesnog tkiva. Vanatvar pri obnovi hemoglobina (u crvenim krvnim zrncima). Pomae pri reguliranju ope promjene tvari.Sljedee ivene namirnice sadresastojke isolencina: orasi, kestenje,avokado, masline, kokosov orah,suncokretsko sjeme.

Lencin Njegov sastav i njegova molekularnateina odgovaraju tono brojevimaisolencina. Razlika se sastoji u poretku atomskih lanaca koji djeluju dajelencin desni, dok atomski lanci isolencina djeluju daje taj lijevi. Prematomu lencin ima izravnavajui utjecajna funkciju isolencina.ivotne namirnice, koje sadre sa

stojke lencina, jesu iste koje sadresastojke isolencina.

Lisin Sastoji se od 49% ugljika, 10% vodika, 22% kisika, 19% duika. Molekularna teina 146. Sudjeluje nafunkciji jetre i ui, prije svega na

83

promjeni masne tvari Neophodan je Feniialanin Sastoji se od 65 5% ugljika 7% vodi


43/81

promjeni masne tvari. Neophodan je /a reguliranje i za zajedniko djelovanje modane lijezde (epifize),mlijenih lijezda, utog tijela i jajnika. Sprjeava degeneraciju stanica itkiva u tijelu.

Sljedee ivene namirnice dopremaju lisin: mrkva, repa, krastavci, celer, perin, pinat, maslaak, alfaita,

jabuke, marelice, kruke, groe.

Metionin Sastoji se od 40%, ugljika, 7,5% vo

dika, 21,5% kisika, 9% duika, 22%

sumpora. Molekularna teina 149.

Vaan sastojak hemoglobina u krvi,

tkiva i seruma. Sudjeluje na funkcijama slezene, guterae, limfnih lijez

da .

ivene namirnice koje dopremaju

sastojke metionina jesu: prokulica,

kelj, cvjetaa, kiselica, hren, poriluk,

enjak, draguac, ananas, jabuke,

orasi.

Norlencin Pripada isto tako skupini lencina.

Njegov je sastav i molekularna teina

kao kod isolencina. Poznat i kao gli-

kolencin. Doprinosi da uravnotei

funkcije i aktivnosti lencinske skupi

ne .

84

Feniialanin Sastoji se od 65,5% ugljika, 7% vodika, 19% kisika, 8,5% duika. Molekulama teina 165. Sudjeluje naodstranjivanju otpadnih tvari - otpadiz hrane kao i potroene stanice i tkiva u tijelu. Sudjeluje na funkciji bu

brega i mjehura. Gubi najvei diosvoje djelatnosti uslijed prisutnostialkohola u tijelu.

ivene namirnice, koje dopremajupotrebne sastojke fenialanina, jesu:mrkva, repa. salata, maslaak, krastavci, nezasoljeni bademi, kokosovorah, avokado, masline, kajsije, trenje, orasi, smokve, groice, groe,

narane, ananas.

Serin Sastoji se od 34% ugljika, 7% vodika,46% kisika, 13% duika. Molekularna teina 105. Sudjeluje na ienjutkiva u tijelu, prije svega sluznica,plua i bronhija. Neuinkovit uz prisutnost nikotina.

Sljedee ivene namirnice sadresastojke serina: hren, rotkva, poriluk,enjak, luk, mrkva, repa, celer, krastavci, perin, pinat, kelj, alfaita, jabuke, ananas.

Treonin Sastoji se od 4 8% ugljika, 9% vodika,24% kisika, 19% duika. Molekularna teina 119. Aktivan pri izmjeni

S3

aminokiselinskih atoma u tijelu mora zelene mahu ne prokulica po


44/81

aminokiselinskih atoma u tijelu,uravnoteuje lananu strukturu aminokiselina i njihovih odnosnih funkcija.Treonin je sadran u mrkvi, alfalti idrugom zele

walker, dr norman w. - svakodnevno svjeze salate odrzavaju vase zdravlje

Documents