vrutak br. 2

Vrutak

LLiisstt uu

Bili smo… vidjeli… naučili

broj 2

Tema broja: GLAGOLJICA

Intervju: GRGA RUPČIĆ

uuččeenniikkaa OOssnnoovvnnee šškkoollee ddrr.. FFrraannjjee br. 2, siječanj 2008. ISSN 1846-6524


str 1

Tema broja: GLAGOLJICA

Intervju: GRGA RUPČIĆ

e TTuuđđmmaannaa LLiiččkkii OOssiikk

2 str

List učenika Osnovne škole

dr. Franje Tuđmana Lički OsikISSN 1846-6524

broj 2, prosinac 2007.

Urednici:

Renata Milković Domazet Ivan Nekić

Pomoćnici urednika: Tea Stilinović, 7.a Marija Marić, 7.a Novinarska skupina

lektor: Renata Milković-Domazet, prof

Fotografi: Marija Međugorac, 8., Ana Špoljarić, 8.

Grafičko oblikovanje: Ivan Nekić, prof. & Uredništvo

Naslovnica: Marija Međugorac (foto) Ivana Čović (logo)

Izdavač: Osnovna škola dr. Franje Tuđmana Lički Osik Riječka 2, Lički Osik

Marina Radošević, 5.a

broj 2

Osnovne škole

Franje Tuđmana Lički Osik

broj 2, prosinac 2007.

prof.

, Ana Špoljarić, 8. i dr.

& Uredništvo

Osnovna škola dr. Franje Tuđmana Lički

Drage čitateljice, dragi čitatelji

Obzirom da je naš prvi broj Vrutka, za koji smo mislili kako se bacaju, naišao na pozitivne kritike i povale, ohrabreni i ovjenčani lovorikama skupismo snagu, prikupismo građu i krnusmo u tisak još jednog broja u nadi da će vam se još više svidjeti nego prošli.Ovaj je broj uređivala nova vrijedna ek

pa puna svježih ideja i želje za novim izzovima. Marljivo smo razgledavali izložbu Jesen u Lici, sudjelovali u Danu jezika, Danu kruha… Ispunjavamo i obećanje iz 1. broja: P

kušali smo istražiti kako reagiramo na nve promjene u osnovnom i srednjem sutavu obrazovanja uvođenjem HNOSIzdvajamo zanimljiv razgovor s našim

zavičajnim književnikom Grgom Rupčćem, dobitnikom mnogih književnih narada. A možda vas uspijemo zainteresirati i za učenje glagoljice? Nadamo se kako ćete uživati u čitanju

ovog broja Vrutka koliko smo i mi, prirđujući ga za vas! P.S. Jedno veliko hvala

tini, našim bivšim učenicama, sada srenjoškolkama, što su odvajajeno vrijeme i provodile ga s nama uređujući list.

Sadržaj

HNOS u mojoj školi ................................Hrvatska pisma – glagoljica Crveni križ ................................Put u Njemačku ................................Dan kruha, Dan jezika ................................Susret s književnikom: Grga Rupčić Lički medvjed ................................In memoriam ................................Dječja prava ................................Literarna (m)učionica ................................Na rubu znanosti ................................Informatički kutak ................................Smijancije i zezancije ................................Jeste li znali? ................................Provjerimo svoje znanje ................................

Marina Radošević, 5.a

Vrutak

Drage čitateljice, dragi čitatelji!

Obzirom da je naš prvi broj Vrutka, za koji smo mislili kako se prvi mačići u vodu

, naišao na pozitivne kritike i poh-vale, ohrabreni i ovjenčani lovorikama skupismo snagu, prikupismo građu i kre-

ednog broja u nadi da će vam se još više svidjeti nego prošli. Ovaj je broj uređivala nova vrijedna eki-

pa puna svježih ideja i želje za novim iza-zovima. Marljivo smo razgledavali izložbu

, sudjelovali u Danu jezika,

ećanje iz 1. broja: Po-kušali smo istražiti kako reagiramo na no-ve promjene u osnovnom i srednjem sus-tavu obrazovanja uvođenjem HNOS-a. Izdvajamo zanimljiv razgovor s našim

zavičajnim književnikom Grgom Rupči-ćem, dobitnikom mnogih književnih nag-

a vas uspijemo zainteresirati

Nadamo se kako ćete uživati u čitanju ovog broja Vrutka koliko smo i mi, prire-

hvala Sari, Ivani i Mar-tini, našim bivšim učenicama, sada sred-njoškolkama, što su odvajale svoje dragoc-jeno vrijeme i provodile ga s nama ure–

Uredništvo

Sadržaj

............................................... 3 glagoljica .................................. 4

............................................................. 6 .................................................... 7

......................................... 10 Susret s književnikom: Grga Rupčić .................... 11

...................................................... 13

...................................................... 14 ........................................................ 15

......................................... 16 ................................................ 19

.............................................. 20 .......................................... 21

....................................................... 23 ..................................... 25

Vrutak

HNOS U MOJOJ ŠKOLIOsvrt jedne srednjoškolke

Školske godine 2005./2006., prema

Planu razvoja sustava odgoja i obravanja 2005.–2010., koji je Vlada Repulike Hrvatske usvojila 9. lipnja 2005., u našu školu uveden je HNOS, na osnovi područja posebne državne skrbi. U vrlo kratkom vremenu škola se počela onavljati, opremati, uvedene su nove mtode rada na satu, radovi u samostalni radovi… Prvu godinu udžbenici nisu bili pril

gođeni nastavnom planu i programu HNOS-a: gradiva koje je naknadno uvdeno u obradu nije bilo. Ideja HNOS-a je bila stvaranje

po mjeri učenika“. S tim ciljem uvedene su mentalne mape, rad u skupinama, učenička izlaganja, istraživačva. Mentalne mape, kažu, pomažu mo

gu da brže i dugotrajnije pamti. Istina, izgledaju zanimljivije od onog standadnog, ali oni koji ne vole likovni baš ne uživaju u tome. S tim je krenuo i rad u

Nije onome tko ima peticu iz nekog prdmeta i onome tko ima dvojkutema jednako zanimljiva! Raspitala sam se kod učenika drugih škola i kolega iz razreda. Većina dijeli mišljnje. Ako petero ljudi radi na jednoj stvari, ne možete procijeniti tko je radio više, tko manje, koga je zanimalo. Iduće godine udžbenici su došli na

svoje, profesori su uočili što nam ide i što nam se sviđa te nas nisu tjerali da radimo ono što ne volimo. Do najveće zbrke došlo je upisom u

srednju školu. Kako smo mi, „generacija“, u razredu s učenicima iz drugih škola koji to nisu, učili smo raličite stvari, ne znamo iste stvari. Uzmimo primjer hrvatskog jezika: mi

smo učili glasovne promjene puno oširnije nego drugi dio razreda. I tu nataju problemi. Teško je nekog zainteresirati da nešto uči ispočetka, kada je to učio godinu dana!


broj 2

HNOS U MOJOJ ŠKOLI Osvrt jedne srednjoškolke

Školske godine 2005./2006., prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazo-

2010., koji je Vlada Repub-like Hrvatske usvojila 9. lipnja 2005., u našu školu uveden je HNOS, na osnovi područja posebne državne skrbi. U vrlo kratkom vremenu škola se počela ob-navljati, opremati, uvedene su nove me-tode rada na satu, radovi u skupinama,

inu udžbenici nisu bili prila-gođeni nastavnom planu i programu

a: gradiva koje je naknadno uve-

a je bila stvaranje „Škole . S tim ciljem uvedene

su mentalne mape, rad u skupinama, vačka nasta-

Mentalne mape, kažu, pomažu moz-gu da brže i dugotrajnije pamti. Istina, izgledaju zanimljivije od onog standar-dnog, ali oni koji ne vole likovni baš ne

S tim je krenuo i rad u skupinama. iz nekog pre-dvojku neka

tema jednako zanimljiva! Raspitala sam se kod učenika drugih škola i svojih

ećina dijeli mišlje-nje. Ako petero ljudi radi na jednoj stvari, ne možete procijeniti tko je radio

e, koga je zanimalo. Iduće godine udžbenici su došli na

svoje, profesori su uočili što nam ide i što nam se sviđa te nas nisu tjerali da

Do najveće zbrke došlo je upisom u srednju školu. Kako smo mi, „HNOS

s učenicima iz drugih škola koji to nisu, učili smo raz-ličite stvari, ne znamo iste stvari. Uzmimo primjer hrvatskog jezika: mi

smo učili glasovne promjene puno op-širnije nego drugi dio razreda. I tu nas-taju problemi. Teško je nekog zain-

nešto uči ispočetka, kada

S vremenom će i to doći na svoje. Već iduća generacija ne će imati takvih prblema. Sve u svemu, kažu da je HNOS jedna

vrlo dobra ideja, iako se ne može ostvriti u jednoj školskoj godini, kako je vćina očekivala. Cilj svega je zapravo: „

za pet godina neće više govoriti samo kao o zemlji mora, jer ona će postati pznata kao zemlja obrazovanja Pa, sretno im bilo!

Koliko teži učenička torba? Prema rasporedi sati 7.a razreda u našoj školi, tokom tjedna knjige teže:

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak

U ovaj raspored nije uključena informatika, također ima 5 blok sati. Zaključak: i dalje su učeničke torbe teške…

Što učenici misle o provođenju HNOSAnketu je provodila Tea Stilinović, 7.a

0 10 20


str 3

S vremenom će i to doći na svoje. Već iduća generacija ne će imati takvih pro-

Sve u svemu, kažu da je HNOS jedna vrlo dobra ideja, iako se ne može ostva-riti u jednoj školskoj godini, kako je ve-

Cilj svega je zapravo: „O Hrvatskoj se za pet godina neće više govoriti samo kao o zemlji mora, jer ona će postati po-

zemlja obrazovanja.“ (Dragan Primorac)

Pa, sretno im bilo! Sara Sekelj

Koliko teži učenička torba?

Prema rasporedi sati 7.a razreda u našoj školi, tokom tjedna knjige teže:

5,00 kg 6,00 kg 4,80 kg 8,00 kg 6,80 kg

U ovaj raspored nije uključena informatika, također ima 5 blok sati. Zaključak: i dalje su

Tea Stilinović, 7.a

Što učenici misle o provođenju HNOS-a?

Anketu je provodila Tea Stilinović, 7.a

30 40

Ništa.

Ne znam i ne zanima me.

Ne sviđa mi se, teže mi je.

To je super, sve je lakše.


4 str

Kada su Hrvati u 7. stoljeću došli u današnju domovinu, susreli su se s latinskim jezikom i latincom. Međutim, prije nego je latinica preuzela prevlast te poslala pismo i hr-vatskoga jezika, Hrvati su se služili glagoljicom, pismom koje su u drugoj polovici 9. stoljeća sastavila Sveta braća Konstantin Ćiril i Metod. Osim glagoljice, čije ime je poteklo od glagola „glagoljati“ što znači govoriti, braća su sas-tavila i staroslavensku ćirilicu, a sve u svrhu prevođenja i prepisivanja crkvenih knjiga s latinskog. Staroslavenski jezik i glagoljica ukorijenili su se u crkvenu tradiciju pa su popovi glagoljašižeći svetu misu na staroslavenskom i čitajući iz glagoljskih misala i brevijara, obrazovali neuki puk te nakon smrti Ćirila i Metoda širili njihov naukNo, Hrvati nisu ostali na starijoj redakciji oble glgoljice nego su „smislili“ i razvili svoju verziju uglatu glagoljicu o čemu svjedoči niz spomenika pisanih (klesanih) uglatom glagoljicom i narodnimstarohrvatskim jezikom. Svakako je najstarija i najvrednija Bašćanska ploča (oko 1100nađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoruna otoku Krku. Ploča je služila kao pregrada koja je odvajala narod od svećenika. Slučajno ju je u 19. st. pronašao hrvatski povjesničar Ivan Kuku-ljević-Sakcinski i odnio je u Hr-vatsku akademiju znanosti i umjet-nosti (onda JAZU) na restauraciju. Ondje se original i danas čuva. Bašćanska ploča Hrvatima je vrijedan spomenik iz više razloga:

1) Prvi put se spominje ime hrvonako kako ga je narod zvaoZVONIMIR, a ne latinizirano

2) Ona je darovnica u kojoj hrvdar daruje zemljište za izgradnju crkve i samostana

3) To je ujedno književnoumjetnički tekst

4) Klesana je narodnim, starohrvatski jezikom.

Zanimljivo je da Bašćanska ploča započinje molitvom (U ime Oca i Sina i Duha Svetoga)Osim spomenika, nakon izuma tiska

HRVATSKA

Projektna nastava

broj 2

stoljeću došli u današnju susreli su se s latinskim jezikom i latini-

prije nego je latinica preuzela

sve u svrhu prevođenja i prepisivanja

Staroslavenski jezik i glagoljica ukorijenili su povi glagoljaši, slu-

žeći svetu misu na staroslavenskom i čitajući iz obrazovali neuki puk

te nakon smrti Ćirila i Metoda širili njihov nauk. Hrvati nisu ostali na starijoj redakciji oble gla-

razvili svoju verziju – uglatu glagoljicu o čemu svjedoči niz spomenika pisanih (klesanih) uglatom glagoljicom i narodnim,

Svakako je najstarija i (oko 1100. g. ) pro-

dvoru, u Baški, Ploča je služila kao pregrada

.

Ondje Bašćanska ploča Hrvatima

: put se spominje ime hrv. kralja

onako kako ga je narod zvao, a ne latinizirano

Ona je darovnica u kojoj hrv. vla-radnju

To je ujedno književnoumjetnički

starohrvatski

Zanimljivo je da Bašćanska ploča započinje molitvom (U ime Oca i Sina i Duha Svetoga).

nakon izuma tiskarskog stroja

(1500. -1510. ) uglatom glagoljicom tiskale su se i crkvene knjige. Najpoznatije glagoljaške tiskare

bile su u Kosinjurušu, Rijeci

Najstarija takva knjiga je MISAL PO ZAKONU RIMSKOG DVORA

(22. veljače 1483uvijek ne zna mjesto tiskan

je ujedno i inkunabula

1500. ) i prvotisak (1naroda). Smatramo da je uglata glag

ljica neizostavan dio hrvatske povijeti jer je iznimno vrijedan izbor učenja

o razvoju hrvatskog Učeći i istražujući o glagoljiciideju koju smo iznijeli na satu hrv

učiteljica rado prihvatila. Naimesami okušati u izradi i pisanju glagoljskih slovačitanju glagoljice… Htjeli smo naučiti jedno novo i zanimljivo pismo kojim su pisali i naši kraljevi

ćenici, velikani. Razlog je bio i taj što smo sepismo, mogli dopisivati međusobno a da ne znaju svi pročitati naše porukeDakle, naša ideja se neočekivano razvila u projekt nastavu u trajanju od 14 dana. Radila su oba 6. razreda. Svaki razred bio je podijeljen u skupine:

1. skupina je prepisivala (transliterrala) svoju pjesmu

2. je pisala što je naučila o glagoljici3. je glagoljicom pisala o Bašćanskoj ploči4. je od krumpira izrađivala otisk

slova, a kao šećer na kraju učenici su od kartona izrezali svoja imena napisana glgoljicom.

Također smo došli na ideju da na satu razodjela 6.a organiziramo radionicu u kojoj ć

mo, opet u skupinama, iskoristiti glagoljske odljeve, izrađivati privjeske, medaljone,

božićne čestitke, glagoljske pločice s prukama itd.

HRVATSKA PISMA - GLAGOLJICA

Vrutak

) uglatom glagoljicom tiskale su se i Najpoznatije glagoljaške tiskare bile su u Kosinju, Senju, Izoli, Mod-

Rijeci. Najstarija takva knjiga je MISAL PO ZAKONU RIMSKOG DVORA

veljače 1483. ) kojoj se još uvijek ne zna mjesto tiskanja. To inkunabula (knjiga tiskana do

(1. tiskana knjiga jednog Smatramo da je uglata glago-

ljica neizostavan dio hrvatske povijes-ti jer je iznimno vrijedan izbor učenja

o razvoju hrvatskog pisma i jezika.

istražujući o glagoljici, dobili smo odličnu ideju koju smo iznijeli na satu hrv. jezika što je

Naime, željeli smo se i sami okušati u izradi i pisanju glagoljskih slova, čitanju glagoljice… Htjeli smo naučiti jedno novo i

ljivo pismo kojim su pisali i naši kraljevi, sve-

Razlog je bio i taj što smo se, učeći novo mogli dopisivati međusobno a

da ne znaju svi pročitati naše poruke. Dakle, naša ideja se neočekivano razvila u projekt nastavu u trajanju nešto više od 14 dana. Radila su oba 6. razreda. Svaki razred bio je podijeljen u skupine:

skupina je prepisivala (transliteri-

je pisala što je naučila o glagoljici je glagoljicom pisala o Bašćanskoj ploči je od krumpira izrađivala otiske glagoljskih slova, a kao šećer na kraju učenici su od kartona izrezali svoja imena napisana gla-

Također smo došli na ideju da na satu razrednog a organiziramo radionicu u kojoj će-

mo, opet u skupinama, iskoristiti glagoljske rađivati privjeske, medaljone,

ćne čestitke, glagoljske pločice s po-

Vrutak

O projektu GLAGOLJICA učenici su kazali „Obzirom da je glagoljica dio naše povijestibismo da svatko barem nešto nauči o tom zaniljivom pismu. “

„Glagoljica zahtijeva puno truda i pažnjenja. Ipak, vrijedilo je jer sam učio sa zanimanjem

Istinske prijatelje teško pronalazimo

„Glagoljska slova, kao kakva sloga neka jednostavna, druga zamršena. Hrvatsku povijest obilježila, nama znanje uvećala. Zanimljiva je svojim oblikom. Uglata ili obla svaka je na svoj način zanimljiva!“

„Tko zna glagoljicu, stvara sebi zanimaciju

„Učeći glagoljicu, naučili smo da su se Hrvati u prošlosti služili i drugim pismom osim latinice“


broj 2

O projektu GLAGOLJICA učenici su kazali:

„Obzirom da je glagoljica dio naše povijesti, željele bismo da svatko barem nešto nauči o tom zanim-

(Juria i Ana H. ) „Glagoljica zahtijeva puno truda i pažnje, a i uče-

vrijedilo je jer sam učio sa zanimanjem. “ (Ante)

stinske prijatelje teško pronalazimo

.

(Nadalina)

stvara sebi zanimaciju.“ (Nita)

naučili smo da su se Hrvati u drugim pismom osim latinice“

(Ivona i Damir)

„Inspiracija i ljubav prema učenju glagoljice je veliki užitak.“

„Glagoljica me potakla na razmišljanvremenima.“

„Kroz glagoljicu hrvatska povijest postala nabliža i zanimljivija.“

„Glagoljica mi izgleda vrlo mudro!“

„Kada sam prvi put čuo za glagoljicuje dosadno pismo iz prošlostizadatak pisati glagoljicom, veliki hrv. pisac iz 9. st. Zahvalan sam Ćirilu i Mtodu što su nam dali to dragocjeno pismo

Glagoljska azbuka (azъ, bukja želim govoriti dobro


str 5

„Inspiracija i ljubav prema učenju glagoljice je

(Tamara)

„Glagoljica me potakla na razmišljanje o davnim

(Željka) „Kroz glagoljicu hrvatska povijest postala nam je

(Kristina) „Glagoljica mi izgleda vrlo mudro!“

(Ivana) prvi put čuo za glagoljicu, mislio sam da

je dosadno pismo iz prošlosti, ali kada sam dobio , osjećao sam se kao

Zahvalan sam Ćirilu i Me-todu što su nam dali to dragocjeno pismo.“

(Adrian)

buky, vědě, glagoli dobro = ja želim govoriti dobro)

Projektna nastava


6 str broj 2 Vrutak

Više o glagoljici možete doznati i na stranicama Društva prijatelja glagoljice:

www.croatianhistory.net/glagoljica/dpg.html

Henry Dunant rođen je u Že-

nevi 1828. g. Osnivač je Crvenog križa 24. lipnja 1859. g. podiže se solferinska bitka između Francuske, Sardinije i Austrije u

južnoj Italiji. Dunant prisustvuje; trideset i jedna mu je godina. Od 25.-27. lipnja Dunant radi danonoćno kako bi pomogao ranjenicima. 1862. g. Dunant objavljuje Sjećanja na Solfe-

rino u kojem predlaže trajnih, nacionalnih društava za pomoć, sačinjenih od dobrovoljaca koji bi u ratno doba brinuli o ranjenicima. 1863. g. veljača: Ženevsko društvo za javnu

dobrobit imenovalo je Odbor petorice u svrhu oživljavanja Dunantovih zamisli. 23. listopada: ROĐENJE CRVENOG KRIŽA. 1877. g. u srpnju, Dunant se seli u Heiden, u

Švicarskoj. Pedeset devet mu je godina i boles-tan je. Henry Dunant je 1901. nagrađen Nobelovom

nagradom za mir. 30. listopada 1910., Dunant umire u Heiden-

skoj bolnici, u dobi od osamdeset i dvije godi-ne. Danas postoji 250 milijuna dobrovoljaca u

145 nacionalnih društava za pomoć u nevolji: u njihovu djelatnost ulazi zbrinjavanje siroma-šnih, bolesnih i gladnih, skrb za prognanike, priređivanje akcija dobrovoljnog davanja krvi, poučavanje o prvoj pomoći, te briga za zdrav-lje. Jedno od nacionalnih društava je i Hrvatski

Crveni Križ koji je osnovan 1878. g. u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru. U Hrvatskoj djeluje 20 županijskih i 110 općinskih i gradskih društava Crvenog križa. Prvo hrvatsko natjecanje mladeži održalo se

u Gospiću 1991. g. Gradsko društvo Crvenog križa Gospić je na području svoga djelovanja u

1 Ispraznili smo pola mozga na testovima

2 Natjecanje tek počelo, a već odmor


Vrutak broj 2 str 7

svim osnovnim i srednjim školama osnovalo klubove mladeži Crvenog križa.

Ana Jurić i Kristina Perša, 6.b

PUT U NJEMAČKU

7.8. -17.8.2007. Organizacija Crvenog križa grada Gospića omo-

gućila nam je putovanje u Njemačku, od 7. do 17.kolovoza 2007. Pozdravljajući se s roditeljima i svojim najdražima

sa suzama u očima, ali opet puni čežnje za upoz-navanjem novih krajeva krenuli smo na put. Bilo nas je 13-ero, deset učenica (Nikolina i Kristina Perša, Tanja i Marija Marijić, Sara Sekelj, Martina Jerković, Ana Jurić, Ana Špoljarić, Dajana Krpan i Josipa Matanić) i tri pratitelja, učitelj Ivan Nekić, učiteljica Marina Nekić i učiteljica Andrijana Piase-voli. Put je bio dug i zamoran. Usprkos tome, mi smo

se veselili, pjevali, pričali viceve, jeli i pili kakao na odmorištima. Prolazeći Slovenijom i Austrijom pro-

matrali smo okoliš i visoke, zelene planinske vrhove Alpi. Prešli smo granicu i ušli u Njemačku. Bili smo sretni jer smo stigli u zem-lju u kojoj ćemo boraviti desetak dana, ali nije to naš cilj. Očekuje nas još dug put do našeg odrediš-ta, do Einbecka koji se nalazi u sjevernoj pokrajini Niedersachsen. Uočili smo da je Njemačka zemlja sva obrađena i uređena, nema

ni jednog neobrađenog kvadratnog metra kao kod nas. Nakon dvadesetak sati vožnje stigli smo napokon

u kuću Crvenog Križa, u Einbecku. Tamo su nas dočekali naši vo-

ditelji i organizatori Jürgen K., Rita, Berndt i Gary. Bili smo smješteni u kući Crvenog križa zajedno s djecom iz Osterodea s kojima ćemo se družiti cijelo vri-jeme provedeno u Njemačkoj. S njima smo dijelili i sobe kako bismo se što bolje upoznali. Ko-municirali smo na različite načine, na njemačkom i engleskom jezi-ku, pokretima, mimikom,itd. Bilo je zanimljivo družiti se s njima i upoznati njihove navike i običaje. Svaki je dan bio organiziran od

doručka u 8:30 pa sve do 23:00 kad se gase sva svjetla i moramo

biti u krevetu. Tako smo prvi dan išli u šetnju u obližnju šumu

skupljati plodove jeseni, od kojih ćemo kasnije pra-viti razne predmete i figurice. U popodnevnim sati-ma posjetili smo grad Einbeck upoznavajući se s povijesnim znamenitostima grada, muzejima, crk-vama. Grad je poznat po srednjovjekovnim zgra-dama ukrašenim prekrasnim, šarenim, drvenim fasadama. Poznat je i po proizvodnji piva još iz 1378. god. Morali smo pamtiti gdje se što nalazi jer ćemo slijedećih dana imati zadatak sami istraživati povijesnu jezgru grada Einbecka. Slijedećeg smo dani išli u obilazak Bergwerk-

museuma Lautenthal, tj. rudnika u kojem smo se vozili vlakićem i brodom. To je bio tek pravi doživ-ljaj. Bilo je malo tmurno i tijesno provlačiti se kroz labirint rudnika. Otkrili smo da se najviše crpilo olo-

O NAMA

Zbog osvojenog 1. mjes-ta na županijskom nat-jecanju malo, za prom-jenu, krenuli smo u Istru, u grad Umag za-jedno s natjecateljima iz 21 županije. Osjećali smo se kao mravi među go-milom slonova. Ali ipak, kako bismo pokazali lju-dima da nam je stalo do županije i do škole u Lič-kom Osiku, osvojili smo čak 20. mjesto!

3 Koliko nas je!?


8 str broj 2 Vrutak

vo, ali i srebro, bakar, zlato. Kako je tek bilo rudari-ma, kako su preživjeli u tom mraku čađe i sivila? Kako smo sretni što živimo u današnjim vremeni-ma, ni svjesni nismo. Prolazili smo kroz nacionalni park Harz iako smo planirali boraviti tamo, no budu-ći da je bila kiša krenuli smo prema Osterodeu. To je grad naših domaćina. Jürgen K. nas je upoznao sa svojim radnim mjestom u vatrogasnoj stanici, vatrogasnim vozilima i aparatima što nama curama i nije bilo previše zanimljivo. U kući Crvenog križa u Osterodeu imali smo i večeru.

Subota je bila priprema za disko i nismo nikamo išli jer je bila kiša i ružno vrijeme. Disko večer je bila odlična, mi bi još ostali i plesali, ali mora se poštivati red i u ponoć na spavanje. U nedjelju smo izrađivali majice u sitotisku s na-

šim imenima i znakom Crvenog križa. U popodnevnim satima bila je mala priredba za

uvažene goste, tzv. Bergfest. Imali smo igrokaze i pjesme, zajednički smo otpjevali nekoliko pjesama na njemačkom i hrvatskom jeziku. Učitelj Ivan nas je pratio na gitari. Ispričali smo im i nešto o našoj Lici i Gospiću te podijelili prospekte. Kasnije smo se počastili i svi skupa ugodno družili. U ponedjeljak smo krenuli u Hannnover u posjet zoološkom vrtu. Podijelili smo se u skupine i raz-

gledavali. Bilo je jako zanimljivo jer je park uređen tako da su životinje sve smještene u svoj prirodni okoliš. I tamo smo se vozili brodićem. Najzanimljiviji dio je bila igra slonova. Naime, u zoološkom postoji u određene sate priredba sa životinjama. Tako smo gledali slonove kako crtaju, igraju se, skaču. Vrlo su poslušni i uspješno odrađuju zadatke.

Sljedećeg smo dana imali tzv. Stadtrally u Einbec-ku. Bili smo podijeljeni u četiri grupe s različitim zadacima koje ćemo imati svaki dan i natjecati se do pobjedničkog mjesta. Svaka je grupa imala upitnik te je odgovarajući na

pitanja i slijedeći upute morala otkriti što više detalja o zadanim znamenitostima grada. U popodnevnim satima išli smo na bazen gdje

smo se kupali, skakali i uživali. U srijedu smo otkrivali putove u šumi. Opet smo

dobili pitanja skrivana na pojedinim mjestima, mora-li smo na njih odgovarati, slijedeći strjelice po puto-vima kako bi se što prije vratili natrag. Tako smo polako sakupljali bodove. Dan prije našeg odlaska kući bila je organizirana

tzv. Lagerolympiade, gdje smo se natjecali u raznim sportskim igrama: povlačenju konopa, stolnom no-gometu, odbojci, pantomimi i još puno, puno toga. Navečer smo imali zabavu za oproštaj gdje su podi-

Vrutak

jeljene nagrade pobjednicima, ali i svim sudionicma. Dobili smo i zlatne medalje j i diplome.Sljedećeg jutra krenuli smo sretni i zadovoljni što

se vraćamo svojim kućama. Kod kuće je ipak najljepše….

Naši utisci

„Za vrijeme ljetnih praznika bila sam u Njemakoj s prijateljima iz razreda i bilo nam je super i jako zabavno. Najviše mi se svidio zoološki i ona dva partyja što smo imali. Posebno su mi drage i sve igre koje smo igrali s djecom iz Njemačke. Upoznala sam i stekla nove prijatelje. Proučili smo i povijest njihova grada, a malo i utvrdili znanje njemačkog jezika. Grad Osterode je prerasan, ima prelijepu vijećnicu i super dućane. Sviđa mi se i to što smo vrijeme kratili provdima u prirodi na svježem zraku, a posebno mi je drago što smo išli na bazene. Ukratko, meni je bilo fenomenalno i voljela bih još jednom otići na isto mjesto. Ovog bih puta povela i cijelu svju obitelj.“

„Meni se najviše svidio zoološki vrt, a pogotovo show slonova. Bilo je odlično. Vjerujete li da slonovi mogu crtati? Ako ne vjerujete, počnite. A kako tek igra nogomet i košarku! Bilo je super. Da sam mogla, još bih ostala tamo.“

„Najviše mi se svidio zoološki vrt u kojem su bile razne životinje. Najljepše od njih su mi slnovi, leopard, lavovi koji su bili predivni. Bio mi je lijep i Einbeck, grad izgrađen od drva. U tome smo gradu bili i na bazenu. Bazen je dubok i velik tako da je bio odličan. Najviše mi se svidio


broj 2

jeljene nagrade pobjednicima, ali i svim sudionici-ma. Dobili smo i zlatne medalje j i diplome. Sljedećeg jutra krenuli smo sretni i zadovoljni što

„Za vrijeme ljetnih praznika bila sam u Njemač-koj s prijateljima iz razreda i bilo nam je super i jako zabavno. Najviše mi se svidio zoološki i ona dva partyja što smo imali. Posebno su mi drage i

djecom iz Njemačke. Upoznala sam i stekla nove prijatelje. Proučili smo i povijest njihova grada, a malo i utvrdili znanje njemačkog jezika. Grad Osterode je prek-rasan, ima prelijepu vijećnicu i super dućane. Sviđa mi se i to što smo vrijeme kratili provo-

ima u prirodi na svježem zraku, a posebno mi je drago što smo išli na bazene. Ukratko, meni je bilo fenomenalno i voljela bih još jednom otići na isto mjesto. Ovog bih puta povela i cijelu svo-

Ana Špoljarić

vrt, a pogotovo show slonova. Bilo je odlično. Vjerujete li da slonovi mogu crtati? Ako ne vjerujete, počnite. A kako tek igra nogomet i košarku! Bilo je super. Da sam mogla, još bih ostala tamo.“

Tanja Marijić

io zoološki vrt u kojem su bile razne životinje. Najljepše od njih su mi slo-novi, leopard, lavovi koji su bili predivni. Bio mi je lijep i Einbeck, grad izgrađen od drva. U tome smo gradu bili i na bazenu. Bazen je dubok i

više mi se svidio

ogromni tobogan. Super mi je bilo što smo mogli izlaziti i u shopping centre.“

„Najviše mi se svidio Einbeck i Hannover zato što su zgrade raznovrsnih boja, a parkovi su lijepo uređeni. U Hannoveru mi se jako svidio zoološki vrt jer je prikazan kao jedna velika obitelj životinja.“

„Preko ljetnih praznika putovali smo u Njemaku i bilo nam je vrlo zanimljivo. Svaki dan bio isplaniran nekim zanimljivim programom. Naviše mi se svidio zoološki vrt u Hannoveru i shopping centri u Einbecku i Osterodeu. Tamo smo kupili mnogo lijepih stvari. Imamo lijepe uspomene iz Njemačke.“

„Kad sam preko ljetnih praznika putovala u Njemačku, bilo mi je super. Upoznali smo mnge prijatelje, prošli kroz Einbeck, OstHannover. Najviše mi se svidio zoološki vrt u Hannover, kupanje na bazenu u Einbecku, shopping centri te nova poznanstva. Sve će mi to ostati u lijepom sjećanju.“

„Najviše mi se u Njemačkoj svidjelo kad smo išli u grad Einbeck i u shopping. U Njemačkoj mi je bilo odlično jer su nam dani bili ispunjeni i što smo upoznali nove ljude i naučili nešto više njemačkog jezika. Sporazumjeli smo se malo na njemačkom, malo na engleskom, pa čak i rukma, ali sve u svemu bilo je super.“

Antonio Jurjević, 5.a


str 9

ogromni tobogan. Super mi je bilo što smo mogli izlaziti i u shopping centre.“

Ana Jurić

„Najviše mi se svidio Einbeck i Hannover zato što su zgrade raznovrsnih boja, a parkovi su lijepo uređeni. U Hannoveru mi se jako svidio

rt jer je prikazan kao jedna velika

Dajana Krpan

„Preko ljetnih praznika putovali smo u Njemač-ku i bilo nam je vrlo zanimljivo. Svaki dan bio je isplaniran nekim zanimljivim programom. Naj-više mi se svidio zoološki vrt u Hannoveru i shopping centri u Einbecku i Osterodeu. Tamo smo kupili mnogo lijepih stvari. Imamo lijepe

Nikolina Perša

„Kad sam preko ljetnih praznika putovala u Njemačku, bilo mi je super. Upoznali smo mno-ge prijatelje, prošli kroz Einbeck, Osterdode, Hannover. Najviše mi se svidio zoološki vrt u Hannover, kupanje na bazenu u Einbecku, shopping centri te nova poznanstva. Sve će mi to ostati u lijepom sjećanju.“

Josipa Matanić

„Najviše mi se u Njemačkoj svidjelo kad smo išli shopping. U Njemačkoj mi je

jer su nam dani bili ispunjeni i što smo upoznali nove ljude i naučili nešto više njemačkog jezika. Sporazumjeli smo se malo na njemačkom, malo na engleskom, pa čak i ruka-ma, ali sve u svemu bilo je super.“

Marija Marijić


10 str

Dan kruha

5. listopada u našoj školi održana je priredba za dan kruha. Učenici razredne i predmetne nastave izložili su na štandove kolače, plodove jeseni i kruhve. Priredbu je otvorio zbor pjesmom Blagolovljena ova zemlja moja. Recitacijom su nas počastili učenici nižih razreda. Nakon pjesme i recitacije, svećenik je blagoslovio kolače koje smo s užitkom degustirali. Svi stolovi bili sumaštovito ukrašeni. Priredba je završila u 11 h, a mi smo otišli kući punih želudaca i tanjura. Bilo je veselo, zabavno i, naravno

Marija Marić

broj 2

u našoj školi održana je priredba

Učenici razredne i predmetne nastave izložili plodove jeseni i kruho-

bor pjesmom Blagos-Recitacijom su nas

akon pjesme i lagoslovio kolače koje

Svi stolovi bili su

a mi smo otišli kući

naravno, ukusno! Marija Marić, 7.a

Dan jezika 22. rujna u našoj školi obilježenUčenici su pjesmom, recitacijom i filmom olučili obilježiti taj dan. Učenici 7.b razreda uz pratnju gitare otpjevali su pjesmu Country Roads

veliki pljesak, a učenici 6.a otpjevali su engleku pjesmicu Bingo. Dvije učenice 7. razreda pročitale su djela Pera Preradovića temom pogodnom za taj dan: Rodu o jeziku te Jezik roda moga

Osmaši su prikazali igrokaz na njemačkom jeziku, govoreći pritom o radostima života i dokazavši nam da život čine male stvariŠestaši su otpjevali na njemačkom „Bruder Jakob“ čiju su melodiju odmah svi prepoznali kao kanon „Bratec Martin“.Gledatelje je oduševio i naš pjevačkpjevavši pjesmu kojom su pozdravili nazočne na više jezika. Cijeli događaj začinio je film ject“ izvannastavne grupe štovatelja englekog jezika pod redateljskom palicom Marije Međugorac, učenice 8. razredaGledatelji su bili zadovoljni programom i ivedbama, a svi sudionici nagrađeni velikim pljeskom, što nas je sve motiviralo i dalje nataviti s takvim i sličnim projektima

Vrutak

Dan jezika

obilježen je Dan jezika. recitacijom i filmom od-

razreda uz pratnju gitare otpjevali Country Roads i zasluženo pokupili

, a učenici 6.a otpjevali su engles-

razreda pročitale su djela Pet-ovića temom pogodnom za taj dan:

Jezik roda moga. rokaz na njemačkom

govoreći pritom o radostima života i dokazavši nam da život čine male stvari.

otpjevali na njemačkom „Bruder Jakob“ čiju su melodiju odmah svi prepoznali kao kanon „Bratec Martin“. Gledatelje je oduševio i naš pjevački zbor ot-

pjesmu kojom su pozdravili nazočne

Cijeli događaj začinio je film „The Musical Pro-ject“ izvannastavne grupe štovatelja engles-

pod redateljskom palicom Marije razreda.

dovoljni programom i iz-a svi sudionici nagrađeni velikim

, što nas je sve motiviralo i dalje nas-taviti s takvim i sličnim projektima.

Matea Jurišić, 7.a


Vrutak broj 2 str 11

Susret s književnikom

GGrrggaa RRuuppččiićć

Dana 14. studenog u našoj školi održan je susret s pjesnikom Grgom Rupčićem, profeso-rom, pjesnikom, prozaistom koji je svojim od-gojnim metodama iznijansirao mnoge genera-

cije koje i dan danas rado pamte njegove sen-tencije i anegdote.

Željeli smo prije svih nasamo uhvatiti pjesni-ka i s njim malo porazgovarati o njegovu živo-tu i radu.

Na prvi pogled primijete se njegovi simboli po kojim je poznat. Značajni kišobran i šešir uvijek su uz njega, pa tako i danas. Pjesnik je rado pristao na razgovor što nas je oduševilo.

Vrutak: Kada smo čuli da dolazite u našu školu, mi, novinarke školskog lista „Vrutak“ dobili smo zadatak porazgovarati s vama. Biste li nam mogli reći kako vam se svidjela naša škola i jeste li ikada prije bili u njoj?

Pjesnik: Vaša škola mi se jako sviđa, tu sam dolazio još u vrijeme rata kad je ona bila u izbjeglištvu u Mušaluku. Nitko se toga od vas ne sjeća i tamo je nastao moj zapis „Mu-šalučka spomenica“. U njoj je bilo zabilježe-no sve što se u ratu događalo: i pogibelji djevojčice Nikšić i vaše preseljenje, dakle, vaše bježanje, stradanja. Do kraja mi je bila poznata vaša situacija. Otkad ste ovdje, ta-

kođer sam bio vaš gost i imao sam literarnu večer s ovdašnjim učenicima, te sam ih sus-retao na Lidranu, na općim i republičkim natjecanjima. To su dakle moji tijesni kon-takti s Ličkim Osikom i sa školom Lički Osik.

Vrutak: S obzirom da ste bili učenik, a i uči-telj, biste li nam mogli usporediti učenje u svoje vrijeme i danas?

Pjesnik: Razlike su goleme i pregoleme. Dru-gi je onda bio senzibilitet, a drugi je danas. Onda se sve polagalo na čitanje, pisanje, dok

danas imate kompjuter, mobi-tele i sva moguća učila se su vam dostupne infor-macije cijeloga svijeta.

Vrutak: Čuli smo jednu vašu aneg-dotu kad vam je učenik u školskoj zadaći na ponu-đene teme napi-sao „Hrabrost je

ne napisati ništa!“, a vas je to oduševilo te ste mu dali peticu. Je li to istina ili su to iz-mislili učenici?

Pjesnik: Nije istina, ali je zgodno za čuti. Bila je drukčija priča, tema je bila „More“, a uče-nik je napisao „More, more, pred tobom sam lijen“, a to je mene zadovoljilo. To ima svoju poruku i moglo je tako funkcionirati. Zaslu-žio je pozitivnu ocjenu.

Vrutak: Možete li nam ispričati još jednu, vama zanimljivu anegdotu s učenicima, dok ste još učiteljevali?

Pjesnik: Bila je ovakva anegdota. Dva učenika imaju istu zadaću. Moj je zaključak bio da je onaj slabiji u razredu prepisao od boljega. Ali kleo se da nije, ja sam onda tragao za istinom. Ispalo je da su oba učenika prepisa-la od onoga iz drugog razreda. To se da op-rostit.

Vrutak: Znamo da vam je teško prisjećati se na to da vam je majka umrla još u 4. razre-du, ali biste li nam opisati kako ste se tada osjećali?


12 str broj 2 Vrutak

Pjesnik: To je strahoviti šok i za odraslog i za dijete. Gubitak roditelja, a osobito majke je nešto najteže u životu. Taj preokret mi se dogodio u mom 4. razredu osnovne škole. To čovjeka obilježi i prati cijeli život.

Vrutak: Također saznajemo iz „Vile Velebita“

da ste nakon toga živjeli jako siromašno, ali s voljom za učenjem. Imali ste samo dvije mogućnosti-pop ili učitelj. Kada ste saznali da nije moguće ni jedno od toga, kako ste se osjećali?

Pjesnik: Pa to je bila teška dilema, ali kraj rata definirao je tu mogućnost. Rat je isklju-čivao religiju, a preostala mogućnost bio je internat. Ja sam se opredijelio za gimnaziju. Poslije male mature, po nagovoru jednog vrsnog pedagoga, nama koji smo prošli odli-čnim, rečeno je da idemo u gimnaziju.

Vrutak: Kako ste se osjećali kada ste došli u

učenički dom i kada su vas prozvali novim? Pjesnik: Pa to je onda bila takva atmosfera.

Ljudi su bili mlađi i stariji, vrlo pokretljivi. Kada sam se javio na porti doma u Gospiću, u sve sume uputili i sve mi objasnili.

Vrutak: A sada, biste li nam otkrili koliko

dugo pišete knjige i što za vas znači biti pje-snik, odnosno književnik?

Pjesnik: Počelo je otprilike ovako…Nas su uvijek ganjali po dobrovoljnim radnim akci-jama. Kada sam nad sobom žalio uzeo sam olovku i nešto zapisao. List „Polet“ motivi-rao me za pisanje pjesama, a imali smo i profesora pje-snika Antu Jakšića koji nas je vodio. I tako je to za-počelo u sred-njoj školi, gimnaziji.

Vrutak: S koli-

ko ste godina napisali prvu pjesmu i kako se zvala? Što Vam je ona značila?

Pjesnik: Prva pjesma je bila „Spomen“ objav-ljena u školskom listu „Polet“, a ostale su se odnosile na Nikolu Teslu. Za pjesmu „Obič-no rođenje“ dobio sam nagradu na repub-ličkom natjecanju.

Vrutak: Što vas motivira da pišete pjesme? Pjesnik: Motivira me neka unutarnja potreba,

pejzaži, tuga, radost… Vrutak: Kako se osjećate sada kad ste u mi-

rovini? Pjesnik: Pa, uvijek nešto radim, pišem i bez

toga ne mogu, to mi je u krvi. Vrutak: Biste li se radije vratili u školu ili

ostali u mirovini? Pjesnik: Čovjek mora sazrijevati s godinama.

Zaključio sam da su svjetlosne godine među generacijama. Drugačija dinamika, ophođe-nje, drukčiji leksik.

Vrutak: Čime se bavite u slobodno vrijeme? Pjesnik: Uglavnom surađujem s novinama

„Marulić“, “Lički list“, “Novi list“, “Večernji list“, čitam, odlazim u knjižnicu, pratim nova izdanja i uvijek nešto zabilježim.

Vrutak: Drago nam je što ste pristali na ovaj

razgovor i zahvaljujemo na suradnji. Pjesnik: Pa i vama hvala što ste se potrudile!

Dajana Krpan i Josipa Matanić, 8.



Lički medvjed

U Hrvatskoj su smeđi medvjedi raspros-tranjeni na skoro 16 000 km2 ali trajno bo-rave na oko 10 000 km2 većina u Gorskom kotaru i Lici. Procjenjuje se da se njihov broj kreće između 400 i 600 a životni prostor im se u prosjeku kreće od 100 do 300 km2. Ug-lavnom jedu biljnu hranu zatim kukce i druge beskralješnjake te lešine životinja. Životni vijek medvjeda ovisi naravno o raznim činiteljima ali u prosjeku dožive više od 20 godina. Medvjedi još uvijek imaju status lovne divljači i godišnje ih se ubije 10% procijenjene populacije. Osim zbog lova (bilo legalno ili ilegalno), dio medvjeda strada i u prometu, na cestama i željezničkim prugama. Cilj navedenog projekta je ne samo zaštiti medvjede već i promicati tradicionalne vrijednosti putem ekoturizma. U realizaciji projekta sudjelovalo je i lokalno stanovniš-tvo. Za sada u utočištu žive četiri medvje-dića, koja su smještena u dva ograđena prostora u blizini njihovog prirodnog sta-ništa.

Osobine Građom tijela, sve vrste medvjeda su

međusobno vrlo slične. Tijela su im zbije-na, glave okrugle, a udovi relativno kratki i vrlo snažni. Oči su male, a uši okruglaste i uspravne, U izduženoj njuški imaju, ovi-sno o vrsti, 40 ili 42 zuba. Noge završavaju s pet prstiju s kandžama koje ne mogu uvući. Hodaju na tabanima koji su uglav-nom dlakavi, osim kod vrsta koje se često penju na drveće, kao kod sunčevog me-dvjeda čiji su tabani goli. Rep im je samo maleni patrljak. Krzno im je dosta dugačko i jednobojno, smeđe, crno i bijelo.

Tjelesna težina im se kreće od 25 pa do

800 kg, pri čemu su mužjaci uvijek osjetno teži od ženke. Dužina tijela im je između 100 i 280 cm.

Marija Bubaš, 7.b

Marija Marić, 7.a



Dan sjećanja na žrtve Široke Kule

13. listopada prisjetili smo se tragično nastra-dalih civila Široke Kule koji su nesebično dali svoje živote u ratu!

Nekima još nisu pronađeni ostaci tijela te nemaju svoje grobove.

Učenici osnovne škole Ličkog Osika to su obilje- žili polaganjem svijeća i cvijeća. Svijeće su palili učenici sedmih razreda.

1991. god. jedna od žrtava, Verica Nikšić, tre-bala je pohađati sedmi razred, ali umjesto da sjedne u školsku klupu sa svojim vršnjacima, odveli su je na stratište. Kad su je ubili, imala je samo 13 god. U znak pažnje učenici sedmih raz-reda zapalili su 13 svijeća. Predstavnici udruga Ličko-senjske županije polagali su vijence u čast poginulih. Prisjećanje na žrtve poginule u Do-movinskom završilo je misom zadušnicom.

Josipa Matanić, 8.

Vukovare,

ti veliki grade ti herojski dive, u srcu si naše

krasne domovine!

Vukovare, s mirnim snom, s velikim okom, bezbrojem cvijeća

i tisuće zapaljenih svijeća!

Vukovare, grade, Dunav te umiva, a golubica krilima tebe obavija.

Nadalina Matak, 6.a

VUKOVAR – GRAD HEROJA Vukovar-grad heroja, naliven krvlju njihovom. Za domovinu svoju su pali, i živote svoje dali. Roditeljima njihovim nije lako, moraju živjeti, i znati da je tako. Hrabri su oni koji su pali, i za Republiku svoje živote dali.

Nita Ratković, 6.a

Klica hrvatskog naroda

Vukovarci, svoje žile ste

u hrvatsku zemlju duboko pustili. Njome svoju krv prosuli,

svoje živote za nju dali.

Za nju ste se vatreno borili Hrvatsku ste

povijest stvorili.

I znajte da nikada zaboraviti se neće

da ste vi ruže ove domovine, klica naroda ovoga,

i majka hrvatske slobode.

UPALJENE SVIJEĆE POLAKO GASE SE,

ALI SJEĆANJE NA VAS ZAUVIJEK OSTAJE…

Ana Mrnjavac, 6.a

In memoriam



Odrasli, poslušajte katkad i nas mlade! Zar smo maleni toliko, da nas ne vidi nitko?? Ne čuje li se naš piskutavi glas, da bar nekada poslušate nas?? Umjesto dosadne kazne, zaslužujemo i malo pažnje. Iako nanosimo ljutnje i boli nas svatko voli. Volimo i ljutimo do neba, Ali i nas POSLUŠATI TREBA!!


Djeca su vrijedna dobrog ponašanja i milosti. Djeca imaju pravo na igru, na zdrav okoliš, na različitost, na liječenje i pravo reći ne. Djeca trebaju poštivati odrasle, pomagati bolesnima i slušati roditelje. Bilo bi lijepo kada bi odrasli poštivali prava djece.

Ivana Rupčić, 4. b

O, čujete li, čujete li glas kako vapi upomoć? Gromko vas zovemo, a vi kao da nas ne čujete. Govorimo vam, tražimo vas, želimo da nas bar jednom postavite na put koji treba prijeći da što bezbolnije stignemo do cilja. Želimo da i mi jed-noga dana učimo svoju djecu kako postati ljudi. Hoćemo da nam pokažete, pomognete, shvatite da i mi djeca postojimo, ali ne kao nežive stvari koje samo gledate kad ste kod kuće, kao toplu osobu željnu vaše ljubavi. Stavite se na naša mjesta i osjetite kako je ne imati roditeljske ljubavi. Stoga pozorno slušajte i gledajte kako rastemo, jer će te jednoga dana sigurno biti PONOSNI.

Sandra Špoljarić, 7.a Uobičajeni problem svih roditelja – poslušnost i neposlušnost djece. Sastanu se dvije majke i priča počinje ovako: “Zamisli samo što si ona dopušta. Došla sam s posla umorna, a ona nije ništa pospremila, i još razveže jezik i svađa se sa mnom. To je stvarno previše! Djeca si u današ-nje doba svašta dopuštaju!“A kad se sastanu dvije kćeri, priča teče ovako: “Joj, danas me mama tako naljutila. Ta žena nije normalna. Pustila me van samo do 9!I onda nastaje prob-lem. Mama želi da sve bude po njenom, a tvrdo-glavo dijete poput mene to, naravno, ne dopuš-ta. Mi mladi mislimo samo na dvije stvari-društvo i zabavu. Roditeljima je na pameti samo rad i škola. „Učiš da bi tebi bilo bolje!“ Tipična rečenica za jednog roditelja. Ali kad bi moja mama, tata ili učitelj bili na mome mjestu, ne bi tako govorili. Roditelji galame na tebe dok si kod kuće i kad ujutro zazvoni sat i pomisliš: „Ah super, neću ih vidjeti nekoliko sati“dođeš u ško-lu, sretneš učitelja i pristojno ga pozdraviš, a on uzdignute glave samo prođe. I onda on mene treba učiti kulturnom ponašanju. No to još uvi-jek nije jedini problem. Mama kvoca zbog šmin-kanja, odjeće i neuredne sobe, tata zbog učenja, a učitelji zbog lijenosti. I ja sad vas pitam kako svima udovoljiti? Ne mogu u isto vrijeme i učiti i pospremati, a svoj izgled ne želim mijenjati. Svaki od gore navedenih želi me promijeniti na svoj način a ja, kao i svi moji dragi prijatelji, moram sve to trpjeti i šutjeti, jer ako nekom nešto kažem, dobit ću jedinicu, zabranu izlazaka ili će mi u najgorem slučaju uzeti mobitel. Pa, ljudi, imajte obzira! Mi smo samo jadna mala dječica koju katkad treba saslušati!

Matea Jurišić, 7.a

Dječja prava

Literarna (m)učionica

16 str

Djeca su najveće bogatstvo svijeta i bez obzira gdje žive i kako izgledaju imaju jednaka pravaDječja prava su: pravo na igru, obrazovanjedjetinjstvo, pravo da kažu što misle i osjećajupravo na mir i slobodu. Isto tako djeca imaju pravo i na hranu i vodubez toga se ne može živjeti. Ja volim biti dijete jer je djetinjstvotno doba.

Matea Đapić

MamaMamaMamaMama Ona je nježna i draga, uvijek je dobra i blaga. Ujutro me tiho budi i topli mi čaj ponudi. Ponekad me naljuti osoba ta i onda sam tužna ja. Uvijek mi ispunjava želje sve, bolje osobe nema od nje.

Matea Đapić

KRUŠKA Kad god dođem baki Ona mi ju uvijek pruža i govori: „Jedi, sunce, to je iz našeg vrta.“ Volim njenu žutu boju, volim njezin zreli miris kad se širi iz pune zdjele sa sredine stola.

Ivana Jesenji koraci

Po prozoru kiša pljušti, Na stazi lišće šušti, Nebom putuju oblaci, Jeseni se čuju koraci, Mali korak u rujnu gazi, Listopadom cijelim plazi, I studeni dobro stišće, A onda se pred zimom miče.

Ivana Kurteš

broj 2

Djeca su najveće bogatstvo svijeta i bez obzira gdje žive i kako izgledaju imaju jednaka prava.

obrazovanje, sretno pravo da kažu što misle i osjećaju,

Isto tako djeca imaju pravo i na hranu i vodu, jer

o najljepše živo-

Matea Đapić, 3.b

Matea Đapić, 3.b

Ivana Rupčić, 3.b

Ivana Kurteš, 4.b

svuda nama jesen vladaPo parkovima i po putusvuda vidim jesen žutu

Lišće leti na sve stranečak i koji kesten padne

JJJeeessseeennn KKKiiišššaaa jjjeee pppooočččeeelllaaa šššuuuššštttaaattt iii ,,,

aaa jjjeeessseeennnjjjeee lll iiišššćććeee žžžuuutttjjjeeettt iii ...

LLLiii jjjeeepppeee lllaaasssttteee ooodddlllaaazzzeee,,,

hhhlllaaadddnnniii vvvjjjeeetttrrriii dddooolllaaazzzeee...

JJJuuutttaaarrrnnnjjjeee mmmaaagggllleee sssuuu ggguuušššććć

aaa nnnoooćććiii sssuuu sssvvveee ddduuužžžeee... Marin Ćaćić

Jesen

Jesen gradom prošetala, gole krošnje zagrlila. Žuto lišće redom slaže dok i zeleno se negdje nađeDok žuta dunja miris pružagrožđe modro u mošt se spremaTopla odjeća na đaku stojiškolska torba tiho zbori. Kišobranom ti me zaštitidok padaju po meni kišne nitiSunce žuto oblak para, vedro nebo njime vlada. Jesen boje svoje ima, veselo je bit' u njima.

Klaudija Jerković, 5.a

Vrutak

JesenJesenJesenJesen Ulicama moga grada

svuda nama jesen vlada. Po parkovima i po putu svuda vidim jesen žutu.

Lišće leti na sve strane čak i koji kesten padne.

Iva Smolčić, 4.b

ćććeee,,,

Marin Ćaćić, 4.b

,

dok i zeleno se negdje nađe. Dok žuta dunja miris pruža,

mošt se sprema. Topla odjeća na đaku stoji

. Kišobranom ti me zaštiti, dok padaju po meni kišne niti.

.

Marko Lulić, 4.b

Vrutak

JJeesseenn

LLiiššććee žžuuttii

PPookkrraajj ppuuttaa pprroođđee

gglleeddaamm ddrrvvoo

oo kkaakkvvoogg llii jjaaddaa..

GGlleeddaamm ddrrvvoo,,

aa oonnoo ssee žžuurrii

jjeesseenn ssttiiggllaa

ppaa ssee nneeššttoo lljjuuttii..

HHllaaddnnoo jjuuttrroo

oonnaa mmaammaa ddaajjee,,

aa uu ppooddnnee

ssaa ssuunncceemm zzaassiijjaa..

TTaa jjeesseenn jjee

pprreevvrrttlljjiivvaa ddaammaa

aallii mmii vvoolliimmoo

kkaaddaa jjee ss nnaammaa..

DDoommaaggoojj BBaalleenn,, 44..bb


broj 2

Jesen u Lici Prvi vikend u desetom mjesecujelja, 6. i 7. Listopada 2007u Gospiću. Odvijala se poznata širom Hrvatke, Jesen u Lici. Mnogo ljudi diljem Hrvatskeviti svojim radom, te pogledati štopripremili. Bilo je svega i svačegate… Evo, da nabrojim neke izlagačeGospić - Pčelarstvo Gospić - Lički suveniri Gospić - Briks Gospić - Tkanje Gospić - Ivan Golac Gospić - Marija Pavelić Gospić - Slikarstvo OŠ Korenica dr. Franje Tuđmana - Razno OŠ Brinje - Domaći proizvodiOŠ Udbina - Cvijeće OŠ Plitvice - Pčelarstvo Gacka - Suveniri Budak - Rakija Ivankovo - Rakija Donji Lapac - Ručni vez Donji Lapac - Slikarstvo Lički Novi - Razni proizvodiSmiljan - Slikarstvo Žegar - Tkanje Općina Bihać - Razni proizvodiKorenica - Vunarice Gračac - Sir, suveniri Novigrad - Zlatnapčela Kulturna udruga KutarevoBihać - Ljekovito bilje Perušić - Ivica Crnković Pčelarstvo Lički Osik predstavljali su- Neven i Katica Matak (cvijeće) Plant - Vrtić „Zvjezdice“ Darežljivi su bili: - Gorska služba - HBOR Dijelili su sve što su imali!! Meni najzanimljiviji bio je ŽVAKA STUP Naravno, i ja sam ostavila svoj trag…sam svoju žvaku i nastavila gledati…


str 17

Prvi vikend u desetom mjesecu, subota i ned-2007., športska dvorana

Odvijala se poznata širom Hrvats-

diljem Hrvatske došlo se predsta-te pogledati što su to drugi

Bilo je svega i svačega, pa pročitaj-

izlagače:

Domaći proizvodi

Razni proizvodi

Razni proizvodi

Kulturna udruga Kutarevo

Ivica Crnković Pčelarstvo

Lički Osik predstavljali su: (cvijeće) Bio–Eko–

Dijelili su sve što su imali!!

Meni najzanimljiviji bio je

i ja sam ostavila svoj trag… Zalijepila sam svoju žvaku i nastavila gledati…



Potpuni doživljaj napravili su Hrvatske šume, Zajednica žena HDZ-a, te lovačka društva Ukoliko ste željeli znati nešto više o bilo čemu, tu je bio i štand Ličko–senjske županije i „Je-sen u Lici INFO“. Degustirati se moglo kod: Kalinovača - Pekmezi Skardin - Prirodni proizvodi Sinac - Prirodni proizvodi Gacka - Voda Knežević - Med Nasmijale su me Goranske vunarice koje su napisale: „Da nema pršuta, bio bih vegeterija-nac!“ Pekla se tu i lička rakija. Antin stan Ivankovo - Vinogradarsvo Dali su mi DVD kada sam rekla da pišem za školske novine. Bilo je puno štandova sa drvenim proizvodima evo nekih: Ludbreg - Starinski alat Otočac - Stolari Donji Kosinj - Razni proizvodi - drvo Kutarevo - Drveni suveniri Mađarska - Drvena garnitura Evo još nekih izlagača ali u sličicama:


Riječi zahvale Suncu Tko me to zove, tko me to treba?! Ustani, dijete! Sunce te zove, Sunce te treba! Pruži mi ruku, ugrijati te želim, u naručje primit', svoju toplinu s tobom dijelit'! Pružih Suncu u zagrljaj i ugledah kao nikad do tad: cvijeće predivnih duginih boja, stabla zrelih plodova puna, vodu bistru, obalu čistu, a, u travi se kukci kriju i ljetne dane sniju. Pusti me zemlji dolje ja trebam, dotaknut ljepotu tvoga djela! Hvala ti, Sunce za ovu toplinu, Hvala ti, Sunce za kišnu dolinu, Hvala ti, Sunce za rosna jutra, hvala ti, Sunce za naše sutra!

Ana Mrnjavac, 6.a

Vrutak

Svemircisu oduvijek među nama

Svi planeti su, bez iznimke, naseljeni. Iz vlastitog iskustva smatram da NLOpostoje. Obično ih ne možemo vidjeti jer ne egzistiraju na čvrstoj, fizičkoj razini, nego na višim, eteričnim razinama. Kad ih ugledamo, to se dogodi zato što su tamo čii ima ih na tisuće ili čak na milijune. Pomažu nam na mnogo načina. Svima nam je poznat slučaj Roswell kada se u istoimenom gradiću 2. srpnja 1947. srušio nepoznati leteći objekt (NLO). Tako su nastale mnoge legende o misterioznim otmicama,tima treće vrste... Već od ranih početaka čovječanstva na naš planet dolaze posjetelji s drugih planeta. Srednjotekstovi, naime, opisuju scene nazvati bliskim susretima. Jedan od njih govori o masovnim otmicama sa brodovima“ iz „Magonije“. Mnoga djeca i trudne žene bili su oteti, kako se onda mislilo, od đavla. I danas neke žene tvrde da su bile silom odvedene na neku svemirsku letjelicu. Pa tako i svaki drugi Amerikanac vjeruje u njih. Prve NLO-e primjećuju Egipćani već prije oko 5000 godina. Ti prvi Nlo-i imaju oblik cepelina. O njima postoje i zapisi Sumerana. Neki narodi su ih čak smatrali i svojim bogovima,pa tako i danas imamo razne sekte kojima su svemirci vođe ili bogovi. No ovdje po prvi put otkrivamo pravu istinu o njima-„malim zelenima“. Iako neki znanstvenici rutinski odbacuju sve što ima veze sa svemircima, mnogi ljudi pa i većina znanstvenika to pokušavaju dokazati. Još u 19. st. neki su znanstvenici počeli smišljati kako stupiti u kontakt s bićisvemira. Jedan od njih je bio i Carl Friedrich Gauss (1777.–1855.) Počeo je razmišljati o stanovnicima Mjeseca, te je tako smislio i način kako im uputiti poruku. Na sličnu je ideju došao i astronom Joseph von Littrov. On je želio u Sahari iskopati tkilometara dugačak rov, napuniti ga


broj 2

Svemirci

oduvijek među nama

Svi planeti su, bez iznimke, naseljeni. Iz vlastitog iskustva smatram da NLO-i doista postoje. Obično ih ne možemo vidjeti jer ne egzistiraju na čvrstoj, fizičkoj razini, nego na višim, eteričnim razinama. Kad ih ugledamo, to se dogodi zato što su tamo čitavo vrijeme i ima ih na tisuće ili čak na milijune. Pomažu nam na mnogo načina. Svima nam je poznat slučaj Roswell kada se u istoimenom

srpnja 1947. srušio nepoznati Tako su nastale mnoge

legende o misterioznim otmicama, posje-Već od ranih početaka

čovječanstva na naš planet dolaze posjeti-telji s drugih planeta. Srednjovjekovni

koje bi mogli nazvati bliskim susretima. Jedan od njih govori o masovnim otmicama sa „zračnim

. Mnoga djeca i , kako se onda

mislilo, od đavla. I danas neke žene tvrde da su bile silom odvedene na neku svemirsku

Pa tako i svaki drugi Amerikanac e primjećuju

ćani već prije oko 5000 godina. Ti prvi i imaju oblik cepelina. O njima postoje i

zapisi Sumerana. Neki narodi su ih čak vima,pa tako i danas

imamo razne sekte kojima su svemirci vođe ili bogovi. No ovdje po prvi put otkrivamo

„malim zelenima“. Iako stvenici rutinski odbacuju sve što

ima veze sa svemircima, mnogi ljudi pa i nika to pokušavaju doka-

zati. Još u 19. st. neki su znanstvenici počeli u kontakt s bićima iz

svemira. Jedan od njih je bio i Carl Friedrich 1855.) Počeo je razmišljati o

stanovnicima Mjeseca, te je tako smislio i način kako im uputiti poruku. Na sličnu je ideju došao i astronom Joseph von Littrov. On je želio u Sahari iskopati tridesetak kilometara dugačak rov, napuniti ga

petrolejem i zapaliti. Bila je tu još i ideja o golemom zrcalu i sl.

Međutim, Nikola Tesla (1856.vjerovao je da bi se sa svemirskim civilizacijama mnogo lakše stupilo u vezu pomoću radiovalova. Smatrao Marsovci već šalju prema nama. 2. ožujka 1972. lansirana je svemirska sonda Pioneer 10, a zatim trinaest mjeseci kasnije Pioneer 11. Obje su sonde nosile poruku sa Zemlje, koju su osmislili Carl Sagan, Frank Drake i Linda Salzman Sagan. Radi se o eloksiranoj aluminijskoj plaketi, manjoj od formata bilježnice. Na njoj se nalaze: prikaz vodika, karta koja određuje položaj Zemlje u odnosu na 14 pulsara, slika Sunčevog sustava sa strelicom koja pokazuje Pioneerovu putanju, nekoliko binarnih broji obrise muškarca i žene kraj crteža svemirskog broda, tako da svemirci vide koliko smo visoki. Astrofizičar Rudolf Kippenhahn je prokomentirao da će Alfacentaurijanci o nama saznati podosta, te dodao: „Jedino ipak neće doznati nikada kako izgledamo straga vječnom zagonetkom.komunikacije, bilo je i drugih bitnih događaja, poput onog u Roswellu, ali o njemu ćemo u idućem broju

Viliam Vojvodić, 7.b i Adrian Pavičić, 6.b

http://www.share-international.net/hrv/dodatne_teme/cuda/nlo_svemirska_braca.htm http://www.astronomija.net/print.php?sid=89


str 19

Bila je tu još i ideja o golemom zrcalu i sl. Međutim, Nikola Tesla (1856.–1943.) vjerovao je da bi se sa svemirskim civilizacijama mnogo lakše stupilo u vezu pomoću radiovalova. Smatrao je da ih Marsovci već šalju prema nama. 2. ožujka 1972. lansirana je svemirska sonda Pioneer 10, a zatim trinaest mjeseci kasnije Pioneer 11. Obje su sonde nosile poruku sa Zemlje, koju su osmislili Carl Sagan, Frank Drake i Linda Salzman Sagan. Radi se o žutoj eloksiranoj aluminijskoj plaketi, manjoj od formata bilježnice. Na njoj se nalaze: prikaz

karta koja određuje položaj Zemlje u odnosu na 14 pulsara, slika Sunčevog sustava sa strelicom koja pokazuje Pioneer-ovu putanju, nekoliko binarnih brojeva, kao i obrise muškarca i žene kraj crteža svemirskog broda, tako da svemirci vide koliko smo visoki. Astrofizičar Rudolf Kippenhahn je prokomentirao da će Alfacentaurijanci o nama saznati podosta, te

Jedino ipak neće doznati nikada – – to će za njih ostati

vječnom zagonetkom.“ Osim pokušaja bilo je i drugih bitnih

poput onog u Roswellu, ali o njemu ćemo u idućem broju Vrutka.

Viliam Vojvodić, 7.b i Adrian Pavičić, 6.b

national.net/hrv/dodatne_teme/cuda/nlo_svemirska_

http://www.astronomija.net/print.php?sid=89

Na rubu znanosti…


20 str

Internetski forumInternetski forum je usluga interneta koja omogućava razmjenu mišljendionicima na web preglednikuke su dostupne drugim sudionicima fruma pa to naliči na oglasnu ploču message board) gdje sudionici ostavljaju poruke. Sudionici su najčešće anonimni jer se pri pisanju na forumu ne mora navesti pravi identitet. Za lakše snalaženje forum je podijeljen u nekoliko skupina prema temi razgovora. Jednostavnost uporabe i mogućnost anonimne rasprave jedan je odrazloga zašto je forum popularan

Pravila foruma:

- prilikom registracije treba odabrati neki ndimak s kojim će se nadimkom Nadimci bi trebali biti jednostavni kako bi se izbjegla mogućnost zamijene s drugima i ne koristiti nepristojne nadimke - poruke moraju biti čitko napisanevelika slova, interpunkcija, pravilna gramatika i što manje slenga.

Filip Ko

Forum naše škole smješten je na jednom beplatnom poslužitelju, gdje smo ga započeli pisati za vrijeme zimskih praznika u siječnju 2006. – učitelj informatike s nekoliko vrijednih učenika, uglavnom istih onih koji su zaslužni i za pokretanje školskog lista… u međuvremenu ćemo uskoro proslaviti drugi rođendan, a frum je narastao na preko 100 korisnika i preko 7000 postova (poruka). O čemu se sve priča, odnosno piše, pogledajte na: http://lickiosik.kostenloses-forum.tk

Naći ćete nas također i na: www.os-licki-osik.skole.hr

Informatički kutak

broj 2

orum forum je usluga interneta koja

omogućava razmjenu mišljenja među su-dionicima na web pregledniku. Sve poru-ke su dostupne drugim sudionicima fo-ruma pa to naliči na oglasnu ploču (engl.

) gdje sudionici ostavljaju Sudionici su najčešće anonimni jer

se pri pisanju na forumu ne mora navesti Za lakše snalaženje forum

je podijeljen u nekoliko skupina prema nostavnost uporabe i

anonimne rasprave jedan je od razloga zašto je forum popularan.

prilikom registracije treba odabrati neki na-dimak s kojim će se nadimkom potpisivati. Nadimci bi trebali biti jednostavni kako bi se izbjegla mogućnost zamijene s drugima i ne

poruke moraju biti čitko napisane. Bitna su pravilna gramatika

Filip Kočović, 6.a

smješten je na jednom bes-platnom poslužitelju, gdje smo ga započeli pisati za vrijeme zimskih praznika u siječnju

učitelj informatike s nekoliko vrijednih učenika, uglavnom istih onih koji su zaslužni i

školskog lista… u međuvremenu ćemo uskoro proslaviti drugi rođendan, a fo-rum je narastao na preko 100 korisnika i preko 7000 postova (poruka). O čemu se sve priča,

forum.tk

Vrutak

Smijancjie i zezancije


Smijancjie i zezancije


Biseri iz školskih klupa

Učiteljica: Kad je priča najnapetija? Učenik: Na kraju. Učenik: Ja bih volio da se na Ličkom Osiku napravi Zagreb! Učiteljica: Koji kontinent s Azijom čini jedno-stavno kopno? Učenik: Južna Amerika Učenik: Grčko-Latinska država Učitelj: Koji ocean okružuje Europu? Učenik: Europski ocean. Učiteljica: U kojem je stoljeću Kolumbo otkrio Ameriku? Učenik: U 21. stoljeću 2001. godine. Učiteljica: Koji je kršćanski bog? Učenik: Zeus. Pitao učenik učiteljicu njemačkog: Molim van! UČITELJICA: Reci mi na njemačkom. UČENIK: Ich bin WC! UČITELJICA: Što je ovo bijelo u oku? UČENIK: Bjelanjak. UČITELJICA: Ne! Nego bjeloočnica! UČITELJICA: Što znači P. S. ? UČENICA: Pusa! UČITELJ: Što je satelitski grad? UČENIK: To je grad koji ima puno sateli-ta! UČENICI: He, he! (Mozak) UČENIK: Što je ovo? UČITELJ: Ono što ti nemaš! UČITELJ: Što stavljamo u peć da naloži-mo vatru? UČENIK: Plin!

UČITELJICA: Navedi mi neke unutarnje or-gane. UČENIK: Srce, jetra, mozak, burek… UČENIK: U srednjem vijeku smrtne kazne izvršavale su se golotinjom. UČITELJ: Pokvario mi se sat. UČENIK: Odnesite ga sataru. UČENIK: Kako se zove ograda koja je ogra-đivala stare gradove? UČENIK: Badem. UČITELJICA: Kako se zove prostor oko ku-će? UČENIK: Kućodvor. UČITELJ: Sljedeći put odgovaraš. UČENICA: A ja neću pisati usmeni. UČENIK: Rekli ste da to radimo usmeno u bilježnicu.

Školska videoteka Jedinica – Put bez povratka Dvojka – Obračun s ocem Trojka – Imati i nemati Četvorka – Istinite laži Petica – San ljetne noći Štreber dobio jedinicu – I bogati plaču Ispit – Konačni obračun Pisanje testa – Ne okreći se sine Put do ploče – Na vatrenoj liniji Sat razredne zajednice – Pobuna u ko-košinjcu Dežurni – Zvonar crkve Notre Dame Mali odmor – Prohujalo s vihorom Hrvatski – Kada jaganjci utihnu Kemija – Peti element Glazbeni – Kad mrtvi zapjevaju Školsko dvorište – Jurski park

Jeste li znali?


Kratka povijest

Halloweena Suprotno onomu što mislite Halloween ili

Noć vještica svoje porijeklo ne vuče iz Amerike. Sama riječ nastala je iz kršćanskog blagdana All Hallows Eve, tj. „Noć Svih Svetih“, koja se obilje-žava 1. studenoga, a usko je povezana s puno starijom keltskom tradicijom. Kelti su se bavili stočarstvom, te je njihov životni ritam bio usko povezan s tom djelatnošću. Na kraju ljeta stoku su vraćali u doline i spremali se za dolazak zime slaveći Oiche Shamhna, tj. Kraj ljeta. Slavlje je započinjalo 31. listopada navečer. Boje karakte-ristične za ukrase i kostime koje su koristili pri-likom ovog slavlja bile su narančasta i crna, kao simbol žita i zime. Glavna tema bila je smrt u skladu s onime što se upravo događalo u priro-di: vjerovali su da te noći Sahmain, Gospodar Smrti, k sebi priziva sve duše mrtvih. Kako bi one mogle što lakše putovati, Samhmain te noći ukida zakone vremena i prostora, omogućava-jući duhovima da nesmetano putuju po Zemlji.

Da bi izbjegli susret s duhovima, Kelti su ga-sili vatre u svojim domovima i odijevali strašne kostime kojima su tjerali duhove. Otud današnji oblik kostimiranja za Halloween.

Običaj prikupljanja slatkiša potječe iz Euro-pe, kada su kršćani 2. studenoga hodali od sela do sela prenoseći duhovni kruh, kockasti kolačić s grožđicama, u zamjenu da će moliti za duše pokojnika. Ni običaj dubljenja bundeva ne pot-ječe iz Amerike, već iz stare irske legende o pi-janici Jacku O'Lanternu i vragu. Jack je vraga nekoliko puta nasamario i tako izbjegao smrt. No, kad je naposljetku umro, nije mogao ući u raj, a vrag ga nije htio primiti u pakao. Samo mu je dobacio komad žeravice kako bi mogao vidje-ti u mraku limba. Jack je žeravicu bacio u izdub-ljenu repu, današnju bundevu, i od tada svakog Halloweena možete vidjeti malo svjetlo kako luta u mraku tražeći svoj put.

Nadalina Matak, 6.a

O religioznim pokretima i sljedbama

� da je Charles Taze Russel, utemeljitelj Jehovinih svjedoka, dva puta prognozi-rao svršetak svijeta, 1914. i 1918. godi-ne (Josipa Matanić)

� da sljedbenici Hare Krišna svakog jutra oprašuju, odijevaju i hrane kipove koji se nalaze oko hrama, a za koje smatraju da su utjelovljenja Krišne u materijal-nom obliku. Osim toga, te iste kipove kupaju u tekućini sastavljenoj od ružine vode, mlijeka i manje količine kravlje mokraće. Nakon tog obreda čast im je popiti tu tekućinu. (Marija Međugorac)

� da kod sljedbenika Hare Krišna nisu do-zvoljene nikakve igre, isprazni sportovi, kao ni kockanje. (Marija Međugorac)

� da se budistički redovnici odriču svih materijalnih dobara. Jedino što smiju zadržati narančasta je odjeća, igla, brit-va, cjedilo za vodu i posuda za hranu, (Kristina Meljnkić i Ana Špoljarić)

� da mormoni vjeruju da se bračna veza nastavlja i u sljedećem životu. Oni se vjenčavaju u Hramu za sada i cijelu vje-čnost. (Đurđica Petrović i Lucijan To-mac)

� da kod hinduista roditelji još uvijek bira-ju partnera svome djetetu, a od žena se očekuje da budu pokorne i poslušne ocu i mužu. (Nikolina Pejnović i Josip Devčić)

8. razred

Jeste li znali?


Zanimljivosti iz religija Rimske kuće nisu imale prag jer su stari Rimljani vjerovali da se mali kućni duhovi spotiču od njih, što se nije smatralo dobrim znakom... zato ih nisu ni pravili Srednjoafrička država Kongo ima 60 milijuna stanovnika, od čega su više od polovice katolici. Jedna je od ratom i humanitarnim katastrofama najrazorenijih afričkih država. Molitva Očenaš ima 56 riječi 10 zapovijedi imaju 297 riječi U Velikoj Britaniji ima 390.000 Sljedbenika Jedija Jeste li znali da su Hitler i njegov ministar infor-miranja Joseph Goebbels bili katolici, ali da ni-kada nisu ekskomunicirani od strane Katoličke crkve! A znate li da su Muhameda u 16. stoljeću, a Buddhu u 19. stoljeću proglasili ANTIKRISTOM! Različite duhovne tradicije doživjele su istu po-javu i ovako je nazvale: - CHI kinezi (Či je kretanje, a nemanifestirano je mirnoća! Či je karika koja povezuje nemanifesti-rano i fizički svijet !) -PRANA Indijci -KA Egipćani -TELESMA - Hermesa Trismegistosa -DUH SVETI kod Kršćana -PNEUMA - Grci -MANA - Kahuna - BARAKA - kod Sufija (muslimanski misticizam) -YESOD - židovski kabalisti -WAKAN - kod Sioux Indijanaca -NUMIA (ili astralno svjetlo) - Paracelzusa -ŽIVOTNI FLUID - Alkemičara -ISCJELITELJSKA SILA PRIRODE -Hipokrata -ECKANAR - Na jeziku Pali -ORGON – nazvao je ovu silu genijalni W.Reich (i doživio da su mu u USA ! 1951. u doba makarti-zma knjige i dokumentacija spaljeni!!)

Marija Međugorac, 8.

Ruke ručice Nemate u čemu nositi mobitele ili mp3 ?? Evo rješenja … Barem čarapa ima viška, odrežite dio do pete.

Pri vrhu napravite rupice u pravilnim razma-cima, kroz rupice provucite špag. Isti postupak džepom od starih traperica. Svoju vrećicu još ukrasite ukrasnim pucetama ili po vašoj želji. Ne možeš se oprostiti od majica, hlača marama ili kojekakvih krpica koje su ti male ili beskorisne?? Izreži najbolje dijelove te si napravi jastučnicu, torbicu ili pernicu… Staklenke, kutijice krema za bore, koje koriste vaša mama ili baka. Mogu uz malo truda postati ukras za vašu so-bu u koji ćeš staviti svoj mobitel. Evo što i kako na postojeću etiketu zalijepite sličicu ili kutijicu oblijepite ukrasnim papirom i dobij-te vazu. Nemojte brati cvijeće, već ga napravite sami od papira. Ukrasite svoju sobu neka vam svatko zavidi.

Vrutak

Zadatak: U liku osmosmjerke treba pronaći i prekrižiti riječi ispod tablice. Preostala slova daju ime poznate priče Ivane Brlić Mažuranić.

M R A V A T R I V O I H R A S I O N O M A I V A O R M A O L O V K A Z N A Š I C E I A N I T A J J R I M A M A A A A A E E M A K K R NJ T V O N S O A L O V A J N J A B U V O A O R A H I V A N A B R

MRAV – VINO – ORMAR – RIS – SIR IVO – SION – IVA – OLOVKA – NAŠICE MAŽURANIĆ – IVANKA – VOJSKA CVIJET – JANJE – MAMA – METLA AUTO – VATRA – IGLA – HRANIDBENI LANAC MAKEDONIJA – ŠEŠIR – RUSKI – RADOŠEVIĆ ZVUČNIK – SAT – ANTONIA – TATA

Provjerimo svoje znanje

broj 2

Osmosmjerka

osmosmjerke treba pronaći i prekrižiti riječi ispod tablice. Preostala slova daju Mažuranić.

A R A D O Š E V I Ć N I D B E N I L A N D I M A G L A N T A R K I N A Š E Š I R I M A K E D O N I J S I R I J E K A A N E I E K R A N N A D S G N N I T A A Z V T L A R E N A N P I R A T A U T O A M A A C A NJ I V A S Z A K A R O G R A D A M R Č A K T E J I V C L I Ć M A Ž U R A N

SIR – RIJEKA – ANANAS – NADALINA – RENATA NAŠICE – AZIJA – ANITA – RIM – MARON – IVANA BRLIĆ

VOJSKA – NOJ – JABUKA – ORAH – HRČAK – KONJ – METLA – LOVAC – SESTRA – TVOR – EMA – EKRAN

HRANIDBENI LANAC – NOMAD – MAGLA – ANTARTIKA RADOŠEVIĆ – MATAK – SUH – ZAVJESA – MAGARAC

TATA Nadalina Matak, 6.a


str 25

osmosmjerke treba pronaći i prekrižiti riječi ispod tablice. Preostala slova daju

M A T A K A C J E Ž R T I K A R U S K I A T A T A T O N I A A L I N A U Č N I K J E T A O G A R A C V J E S A J E S E C S A T G O I Ć S U H

RENATA – MISIONAR – IVANA BRLIĆ

NJIVA – OGRADA – EKRAN – NITA – ARENA –

ANTARTIKA – KINA – MAGARAC – PIJETAO –

Nadalina Matak, 6.a



Crossword Made by: Ana Škulj, 7.b

There are three forms of life on the planet Earth: humans, plants and… If you solve this crossword you will find the third form.

_ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

vrutak br. 2

Documents