Voda je izvor ŽivotaIzvori vode Bele krajine,

ŽumberaČkog i Samoborskog gorja

KALI, RIBNIKI IN IZVIRI: NAŠA PRETEKLOST – NAŠA PRIHODNOSTLOKVE, RIBNJACI I IZVORI: NAŠA PROŠLOST – NAŠA BudućNOST

Operacijo delno financira Evropska unija iz Instrumenta za predpristopno pomoč.Operacija se izvaja v OP IPA Sl-HR 2007-2013.

CIP - Kataložni zapis o publikacijiNarodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana

556(497.434)(02.053.2)556(497.521.3)(02.053.2)

KINK, Barbara, 1983- Voda je izvor života : izvori vode Bele Krajine, žumberačkog in samoborskog gorja / [tekst Barbara Kink ; ilustracije Samo Jenčič ;fotografije arhiv Belokranjskega muzeja ... [et al.] ; prijevod Alkimist]. - Ljubljana : Zavod RS za zaštitu prirode, 2011

Dostopno tudi na: http://www.zrsvn.si/dokumenti. - Prevod dela: Voda je vir življenja

ISBN 978-961-6885-02-7ISBN 978-961-6885-03-4 (pdf)

1. Gl. stv. nasl.260408320

Voda je izvor ŽivotaIzvori vode Bele krajine,

ŽumberaČkog i Samoborskog gorjaTekst: Barbara Kink | Ilustracije: Samo Jenčič

OPĆINAČRNOMELJ

OPĆINAMETLIKA

OPĆINA SEMIČ

SADRŽAJ

NATRAG PRIRODI!

1. PROJEKTNO PODRUČJE I VODA 2. DJEVOJKA JE IŠLA PO VODU... 3. IDEM PO VODU NA VODU... 4. SVE JE MANJE IZVORA VODE 5. VODA – IZVOR ŽIVOTA ZA ŽIVOTINJE 6. VODA – IZVOR ŽIVOTA ZA BILJKE 7. GDJE SU SVI ONI IZVORI VODE ŠTO SU NEKAD BILI... 8. U IZVORIMA VODE NEMA MJESTA ZA ALOHTONE (STRANE) VRSTE! 9. IZVORI VODE KAO UČIONICA U PRIRODI 10. BONTON UZ VODE 11. IZVORI VODE NAŠA SU BRIGA... 12. VODA – IZVOR UMJETNIČKOG NADAHNUĆA 13. ZANIMLJIVOSTI

PROČITAJ VIŠE...

5

6

8

10

12

14

18

20

22

24

26

28

30

35

36

Natrag prirodi!Voda je izvor života. Bez nje nema života. Svako živo biće ovisi o njoj. Jesmo li toga svjesni mi, koji krojimo život na Zemlji?

Naši su se preci prema vodi odnosili s puno poštovanja. Svaki je izvor, svaki zdenac, bio prava svetinja. A danas? Izvore vode, koji su nekada bili neophodni za opstanak, zanemarili smo nakon uvođenja vodovoda, ponegdje čak i zatrpali. Naše bake i djedovi još pamte vremena kada su vodili stoku na napajanje na lokvu, kada su se pralje okupljale na pranju rublja uz kamen za pranje te prepričavale dobre i loše vijesti. Kipovi Gospe Lurdske, koji su iznad više izvora čuvali čistoću vode u brižljivo obzidanim kamenim nišama, ukradeni su ili srušeni. Što bi nam sve otkrio žuboreći izvor kada bi samo progovorio!

U sklopu projekta “Izvori života” vratili smo život brojnim izvorima vode. Oni su ponovo postali dom žaba-ma, mukačima, vodenjacima, vretencima, barskoj kornjači, pticama … Pa i vodene će se biljke uskoro razra-sti i pružiti sklonište vodenim organizmima.

Posebno smo za vas u ovoj knjižici skupili niz zanimljivih zapisa i priča o izvorima vode u Beloj krajini u Sloveniji i u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje u Hrvatskoj, jer priroda ne poznaje granice. Uz šetnju, svratite pozornost na različite oblike voda, koji se ističu kao svjedoci prirodne i kulturne originalnosti. Slušajte pozorno svako vodeno tijelo i otkrit ćete golemo bogatstvo u vodi i u sebi. Dopustite sebi da vas dodirnu šum ili bistrina vode, ili pak sitni oblici vodenog života. Ova knjižica sadrži brojne poučne upute. Vjerujemo da će vas privući zanimljivi crteži i igre koje će vas “po suhome” dovesti do vode i do toga da uvidite njenu važnost. Također, predstavljamo vam izbor školskih radova iz natječaja u sklopu projekta “Izvori života”. Izvrsni crteži i književni prilozi pokazuju da su se poštovanje i svijest o važnosti izvora vode probudili i kod najmlađih. Moja je želja da vam ova knjižica posluži kao vodič na putu u prirodu.

Mira Ivanovič, univ. dipl. biologinjaZRSZP, voditeljica Područne jedinice Novo Mesto

6

1. PROJEKTNO PODRUČJE I VODA Projektno područje obuhvaća Belu krajinu (općine Črnomelj, Metliku i Semič) sa slovenske strane te Park pri-rode Žumberak – Samoborsko gorje s hrvatske strane granice. Osnovne karakteristike projektnog područja uglavnom proizlaze iz geološke građe i strukture koja utječe na formu reljefa, te prema tome i na razlike u vegetaciji i na raznolikost voda.

Bela je krajina pretežno krški krajolik gdje se susreću niski i visoki krš. Na projektnom području pada dovoljno kiše, ali, unatoč tomu, vode nestaje. Ona naime prolazi u podzemlje kroz brojne tanke pukotine koje je kišnica stvorila otapanjem vapnenca. Zbog tog procesa u Beloj krajini ima malo površinskih voda, a od tekućica održa-le su se rijeke Kupa, Lahinja, Dobličica, Krupa, Podturnščica te nekoliko manjih potoka. Ostala voda prisutna je u obliku izvora, lokvi i krških podzemnih voda. Zadnje spomenute nastaju kada voda prodire do nepropusnog sloja i dolazi na površinu u obliku izvora ili zdenaca, odnosno krških spilja s vodom. U Beloj krajini ima više od 200 krških izvora. Bela je krajina dakle siromašna površinskim vodama, tako da su krški izvori, krške spilje s vodom i lokve osobito važni za različite oblike opskrbe vodom te su utjecali i na izgradnju naselja. Zbog pre-vladavanja vapnenca i niskog krša, velike tektonske razlomljenosti stijena, kao i skromne debljine tla, Bela je krajina jedna od najosjetljivijih slovenskih regija.

Područje na kojem se prostire Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje sastoji se uglavnom od trijaskih i krednih karbonatnih stijena (dolomita i vapnenaca). Prema tome, ovdje nalazimo brojne površinske (uvale i slijepe doline) i podzemne (ponori i spilje) krške oblike. Posebice su u zapadnom dijelu Parka, u blizini granice sa Slovenijom, česti ponori i kratke ponornice. Park se nalazi u središnjem zapadnom dijelu Hrvatske, a u nje-mu se mogu vidjeti krške (krški reljef), alpske (strmi i oštri grebeni), kao i panonske (blaga i brežuljkasta brda) karakteristike. Dakle, Park karakterizira velika raznolikost reljefa, rijetka naselja i sve veća nenastanjenost po-dručja (zbog iseljavanja stanovnika). Tradicionalan način života i korištenje zemljišta doveli su do oblikovanja tipičnog mozaičkog krajolika, gdje su sela i zaselci isprepleteni poljima, livadama, pašnjacima i šumama. Po-dručje Parka bogato je i izvorima. Prema dosad prikupljenim podacima, u Parku ima više od 800 izvora.

Za svaku su regiju karakteristična vrlo raspršena naselja, što je izraženije u višim dijelovima ovog područja. Ve-lik je problem tog tipa naseljavanja napuštanje tradicionalnog korištenja zemljišta i sve manji broj stanovnika na tom području.

ŠTO JE VAPNENAC? Vapnenac je sedimentna karbonatna stijena koja sadrži više od 50% minerala kalcita, koji voda uz odgovarajuće uvjete polako, ali stalno otapa.

ŠTO JE DOLOMIT? Dolomit je sedimentna karbonatna stijena koja sadrži više od 50% zrna mine-rala dolomita. Također je podložna procesu okršavanja.

ŠTO JE KRŠ? Krš je posebno područje, gdje utjecaj vode na topive i raspucane stijene stvara po-sebne površinske i podzemne oblike, te karakteristično podzemno tečenje voda.

7 ZADATAK 1

»KOLIKO IZVORA VODE ...«

Za Belu krajinu te Žumberačko i Samoborsko gorje tipično je više vrsta izvora vode. Pokušaj ih pre-poznati u šetnji ovim područjem, a za početak među pojedinim ime-nima izvora vode pronađi točno ime i poveži ga s odgovarajućom fotografijom.

Za neke se izvore vode koriste i ti-pična lokalna imena: zdenac, bari-ca, vodenica, lokva, curak ...

IZVOR

LOKVA

RIBNJAK

KRŠKA SPILJA

RIJEKA

POTOK

S VODOM

8

2. DJEVOJKA JE IŠLA PO VODU ... Opskrba vodom u prošlostiZbog pretežno krške podloge tla na projektnom području, izvora vode nema u izobilju. U prošlosti je prilikom naseljavanja novih područja prisutnost izvora bila od presudne važnosti. Prva naselja građena su u blizini izvo-ra vode, osobito rijeka, te izvora vode u krškim spiljama, ondje gdje su se ljudi mogli opskrbiti vodom.

Ljudi su uvijek brižno upravljali izvorima vode. Mnoge su krške izvore i spilje obzidali kako bi spriječili zaga-đenje vode. Mnogi od njih imaju i uređen lakši pristup za zahvaćanje vode, a za napajanje stoke postavljena su korita. Gotovo su u svakom selu uređene lokve, koje su predstavljale vrlo važan izvor vode za napajanje stoke, pranje rublja, zalijevanje vrtova i gašenje požara, ali ondje se odvijao i dio društvenog života, družilo se, plivalo, klizalo … Prve su lokve bile prirodna udubljenja gdje se skupljala kišnica. Kako bi se u njima za-držalo što više vode, dno bi zapečatili glinom, a u nekima bi dno obložili kamenjem. U 19. su stoljeću počeli graditi cisterne za skupljanje kišnice, osobito u naseljima koja su bila suviše udaljena od izvora. Voda se u njih slijevala s krovova stambenih kuća i gospodarskih objekata. Modernije su bile zajedničke cisterne za skupljanje kišnice koje su skupljale vodu s više kuća. Nazivali su ih seoskim bunarima, a neki su od njih opre-mljeni ručnom pumpom i koritom.

Nošenje vode kući nekada je bio isključivo ženski posao. Već su desetogodišnjakinje nosile vodu u malim posudama od 10 litara. Vodu su nosile na glavi i pritom bi si pomagale svitkom koji bi podmetnule ispod posude. Po vodu su išle jedan do dva puta dnevno, ovisno o potrebama. Vodu su zahvaćale i natakale lon-čićem. U sušnom razdoblju, kada je u izvoru bilo vrlo malo vode, krenule bi po vodu još prije izlaska sunca jer je trebalo čekati i više sati da se posuda napuni vodom. Na mjestima gdje bi put do vode bio dug i težak, vodu bi prenosile na magarcima.

Vodenica Brstovec Izvor Cerovica Izvor Bunar kod Liješća Izvor u Zagozdacu

9

»UŠAČKA, UVAČA, KRUGLA, KRUGLICA.«

Ljudi su za prenošenje vode upotrebljavali različite posude, koje su nazivali lokalnim nazivima. Ako spojite brojeve od 1 do 40, dobit ćete tipičnu posudu kakva se nekada upotrebljavala za nošenje vode.

ZADATAK 2

10

3. IDEM PO VODU NA VODU ... Život uz izvore vode Iako nošenje vode nije bio lak posao, žene su voljele ići po vodu (go-vorile su: “idemo po vodu na vodu”) jer je ondje uvijek bilo društva. Na putu do izvora razmijenile bi novosti i zapjevale pokoju pjesmu.

Pravi seoski društveni život bio je vezan uz lokve, koje su se nalazile u gotovo svakom selu. Lokve su prvenstveno bile namijenjene na-pajanju stoke, koja je gaženjem tla održavala njihovu nepropusnost. Za pranje rublja služile su posebne kamene ploče i korita. Voda iz lokve dobro je došla i za gašenje požara. Djeca su se voljela kupati u njima, a mnogi su od njih ondje naučili plivati. Zimi, kada bi se voda smrznula, lokve bi postale prava klizališta. Ponegdje su ih (osobito u slovenskoj regiji Primorje) upotrebljavali za dobivanje leda.

ŠTO JE LOKVA? Lokva je voda stajaćica koja se nalazi u plitkoj udubini i osobito je važna za krška područja.

1. Mnogi su u lokvi naučili plivati (lokva Zapudje, snimio: P. Štefanič) 2. Napajanje stoke u lokvi Cerkvišče (snimio: J. Šuštaršič)3. Smrznuto jezero na Majerju kod Bračike (snimio: J. Dular)4. Bunar iz Dolnjega Suhorja (snimio: J. Šušteršič)5. Korita za napajanje stoke u Zapudju (snimio: P. Štefanič)

1. 2. 5.

4.

3.

11 ZADATAK 3

Ivu je na putu čekao prijatelj Ivan i pomogao joj nositi vodu.Idi na cilj.

Iva je kasnila pa se odlučila vratiti kući kraćim putom kroz šumu, no spotaknula se na korijen, pala i prolila vodu. Vrati se na izvor i ponovo napuni posudu.

Bio je vruć ljetni dan... U kući više nije bilo dovoljno vode i zato je mama zamolila Ivu da ode na izvor po vodu.

Iva na putu susreće prijateljicu Anu. Pjevajući pjesme i pričajući priče, vrijeme im brzo prolazi. Idi tri polja naprijed.

Put ide uz lokvu, gdje susjedovi dječaci napajaju stoku. Pozdravite ih. Jednom ne bacaš kocku.

Iva u bistrom potoku opazi rakove. Još jednom baci kocku.

Iva napuni posudu čistom hladnom vodom.

START CILJ

»OD KUĆE DO IZVORA I NATRAG«Put koji su ljudi nekada prevaljivali da bi došli do vode uvijek je bio prepun pustolovina. Zaigraj ovu igru i otkrij neke od njih!

Upute za igru:Zajedno sa suigračima u obližnjem potoku skupi sitne zaobljene kamenčiće, koji će ti poslužiti kao figurice. Trebat će ti i kocka. • Kamenčiće oboji u svoje omiljene boje. • Igru započinje onaj igrač koji je bacivši kocku dobio najveći broj. • Figurica se po-miče za broj polja koji se dobije na kocki. • Na obojanim se poljima ravnaj prema uputama koje su navedene uz svako polje. • Pobjednik je onaj igrač koji je prvi uspješno donio vodu kući.

12

4. SVE JE MANJE IZVORA VODEDavne je 1898. godine u dvadeset sela Bele krajine, sadašnjim opći-nama Semič i Črnomelj, nakon prve opskrbe vodom u Beloj krajini do-tekla pitka voda iz tri obuhvaćena izvora kod Blatnika. Voda je tekla cijevima od lijevanog željeza i preko sustava za rasterećenje dalje u spremnik iznad današnjeg željezničkog kolodvora u Kotu te potom jav-nim vodovodom do većih naselja.

U selima koja su dobila vodovod stanovnici su počeli napuštati nekoć korištene izvore vode (lokve, cisterne za skupljanje kišnice, krške izvore), pa danas oni postupno propadaju, a dio naše prirodne i kulturne baštine tone u zaborav. Iseljavanje stanovnika i napuštanje ispaše u posljednjih nekoliko desetljeća dodatno su ubrzali zasipavanje, obrastanje i presuši-vanje izvora vode. Kako više nema stoke koja bi gazila glinu i na taj način osigurala nepropusno dno lokvi, one su presušile i obrasle biljem.

Sačuvani izvori vode imaju ogromnu kulturno-povijesnu vrijednost jer svjedoče o životu ljudi na projektnom području. U isto su vrijeme izu-zetno važno stanište za rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste. Zajed-ničkim naporima i pažljivim upravljanjem možemo zadržati tu tradiciju!

Cilj je projekta “Izvori života” također bio utvrditi lokacije, stanje i ugroženost izvora vode pa je u tu svrhu bio izrađen registar izvora vode na projektnom području. Registar prati nova saznanja, a trenu-tačno sadrži 219 izvora, 68 lokvi i ribnjaka i 19 krških spilja s vodom na području Bele krajine. Žumberačko i Samoborsko gorje bogatiji su što se tiče izvora, na gotovo upola manjem području pronađeno ih je 827, a pored toga još najmanje 164 lokve i 20 krških spilja s vodom. Dakle, na projektnom području ima više od 1300 različitih izvora vode! Naža-lost, mnogi su od njih zbog zapostavljenosti doživjeli žalosnu sudbinu.

13

»GDJE JE ONAJ IZVOR?«

Djed želi unuku pokazati izvor, ali ne sjeća se točnog mjesta. Pomogni mu da pronađe put do izvora!

ZADATAK 4

14

5. VODA – IZVOR ŽIVOTA ZA ŽIVOTINJE Izvori vode predstavljaju stanište velikom broju životinjskih i biljnih vrsta, od jednostaničnih organizama do kralješnjaka i cvjetnica. U lokve, koje su u prošlosti stvorili ljudi, uglavnom za napajanje stoke, naselile su se uz vodu vezane životinjske i biljne vrste, i time su lokve postale važan element biološke raznolikosti. Biljne i živo-tinjske vrste koje pronalazimo u lokvama priviknute su na promjene razine vode i temperature, kao i na izmjene količine kisika u vodi. Raznolikost flore i faune ovisi o vrsti izvora vode, njegovoj veličini, dubini, lokaciji i okolnim staništima. U ovoj knjizi nema dovoljno prostora da se detaljno obrazlože sve skupine pa ćemo predstaviti u detalje samo one skupine koje su najuočljivije.

VRETENcA možemo zbog šarenih boja i njihovih zračnih akrobacija brzo primijetiti kada se približimo vodi. Uspješni su predatori, koji pomoću brzine letenja i odličnog vida love sve što je manje od njih. Plijen hvataju nogama i prino-se ga ustima, u kojima im se nalaze snažne čeljusti. U potrazi za ženkama mužjaci leteći tjeraju moguće suparnike. Prilikom parenja, tijela mužjaka i ženke spajaju se u tipičan oblik srca, tzv. dvojac ili tandem. Ženke odlažu jajašca u vodu ili na bilje uz vodu. Iz jajašca se razvija ličinka, koja može živjeti u vodi i više godina, u njoj lovi svoj plijen, postu-pno raste i više se puta presvlači. Prije posljednjeg presvlačenja penje se iz vode na vodeno bilje. Na leđima joj puca ljuska i iz preuskog “odijela” izlazi vretence s krilima. Zadak i krila polako mu se proširuju i postupno jačaju, tako da može odletjeti na svoj prvi let. Vretenca žive u svim vrstama voda, od malih izvora do potoka i rijeka, bara i močvara, lokvi, baruština, ribnjaka te jezera. Osim vode potrebno im je i pogodno kopneno stanište, gdje se zadržavaju i hrane kao odrasle životinje.

VODOZEmcI, kao i vretenca, dio svog života provode u vodi, a dio na kopnu. S obzirom na oblik tijela, podijeljeni su u dvije kategorije: repati vodozemci (repaši), među koje ubrajamo čovječje ribice, daždevnjake i vodenjake, te bezrepi vodozemci, u koje ubrajamo krastače, mukače, gatalinke, češnjače i prave žabe. Repaši imaju rep te jedna-ko duge prednje i stražnje noge. Odrasli bezrepi vodozemci nemaju rep, a njihove stražnje noge znatno su duže od

1. Dalmatinska konjska smrt| 2. Modra vodendjevojčica | 3. Primorski vilenjak | 4. Crveni strijelac | 5. Vilinski konjic | 6. Modri kralj | 7. Ostatak „svlaka“ vretenca | 8. Vilinski dorat | 9. Obična gatalinka | 10. Žuti mukač | 11. Mali vodenjak |12. Pjegavi daždevnjak | 13. Jaja šumske smeđe žabe | 14. Veliki vodenjak | 15. Šumska smeđa žaba | 16. Punoglavci | 17. Obična krastača | 18. Bjelouška | 19. Sljepić | 20. Ribarica | 21. Obični zelembać | 22. Europska barska kornjača | 23. Bjeloprsi jež | 24. Vodenrovka| 25. Srna | 26. Velika bijela čaplja | 27. Siva čaplja | 28. Divlja patka | 29. Vodena voluharica

1

9 10

2

11

3

12

4

13

5

14

6

15

7 8

16 17

15

prednjih, tako da pomoću njih neki mogu skakati. Prilikom prvog kišovitog i toplog razdoblja, oni se svako proljeće sele iz svojih zimovališta u tlu ispod trulećeg drveća, kamenja ili blata na dnu lokva, sve do nekog izvora vode – sve do mrijestilišta, gdje se pare i uglavnom odlažu jaja. Razvoj vodozemaca obično se odvija od jajašca preko ličinke (punoglavca) pa sve do odrasle životinje procesom preobrazbe. Oni se u međuvremenu u vodi mijenjaju: brzo rastu, pluća zamijene škrge, a bezrepim se vodozemcima razviju udovi te nestaje rep. Odrasle životinje nakon parenja i odlaganja mrijesta napuštaju vodenu okolinu te ostatak godine provode na kopnu. Nježna koža, koja im također služi za disanje, ne pruža zaštitu od gubitka vode, pa zato biraju vlažnu okolinu. Mrijest i punoglavci po-slastica su vodenim kukcima (npr. obrubljenom kozaku, vodenoj stjenici ili ličinki vretenaca) te uglavnom brojnim vrstama riba. Na kopnu mlade žabice napadaju kukci, ptice, rovke i zmije. Odraslim se vodozemcima hrane neke ptice (rode, čaplje), mnogi sisavci (jež, tvor, štakor, lisica) te zmija bjelouška. Budući da love mnoge za čovjeka do-sadne vrste (komarce i njihove ličinke, puževe), vodozemci imaju važnu ulogu u prehrambenom lancu.

GmAZOVI su za razliku od vodozemaca puno bolje prilagođeni za život na kopnu, pa zato uz vodu susrećemo samo rijetke vrste. Među najčešćim je sigurno zmija bjelouška. Njenu glavnu hranu čine žabe i drugi vodozemci – zato su lokve i slična vodena staništa za nju pogodan životni prostor. Kao predator nalazi se na vrhu hranidbene piramide te stoga igra važnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže. Vrlo je osjetljiva na različita trovanja. Osim bjelouške u izvorima vode možemo naići i na ribaricu ili kockastu vodenjaču, malu neotrovnu zmiju koja se najradije hrani ribama. Izvo-ri vode na projektnom području također su stanište slatkovodnoj kornjači – europ-skoj barskoj kornjači.

PTIcE I SISAVcIIzvori vode predstavljaju važan životni prostor brojnim pticama i sisavcima jer im služe kao pojilište, gnjezdište, odmaralište, utočište … Rovke, miševe, voluharice i ostale sisavce rijetko možemo zamijetiti uz izvore vode jer su vrlo tihi i neprimjetni. S druge strane, izvori vode izvrsno su mjesto za promatranje ptica i šišmiša jer ondje mogu utažiti žeđ ili uloviti plijen.

PODZEMNA FAUNA krških predjela s brojnim je specijaliziranim vrstama među najbogatijima u svijetu. Posebno treba spomenuti čovječju ribicu, crnu čovječju ribicu te spiljske puževe i školjkaše. Posebnost je spiljski školjkaš Congeria kusceri, dinarski spiljski školjkaš čiji su živi primjerci u sklopu projekta pronađeni u izvoru pod imenom Izvir jamske školjke koji se nalazi uz rijeku Krupu. To je jedini podzemni školjkaš na svijetu.

23 24 25 26 27 28 29

22212018 19

16

»MOZAIK ŽIVOTINJA«

Izvori vode važno su stanište životinjskih vrsta vezanih uz vodu. U sljedećoj zagonetki pronađi neke od njih. Nazivi vrsta životinja navedeni su vodoravno, okomito i dijagonalno. Kada otkrijete sva imena i iz preostalih slova izbacite četiri slova T, ostat će vam naziv hrvatskog projektnog partnera.

Skrivene su ove životinje: puž barnjak, kornjača, vodenbuha, kozak, patka, bjelouška, čovječja ribica, potočni rak, vidra, vodenjak, srna, žuti mukač, vodomar, gatalinka, bezupka, šišmiš, vilinski konjic, štuka, smeđa žaba.

ZADATAK 5

P K A R P K T P A R V I A R

P O O D E A T Ž B U I Ž K M

U R B E R A T J A K L U N V

Ž N A N R S E K Ž T I T I O

B J K M S L P A A M N I L D

A A U O O U Š R Đ Z K M A E

R Č T U Z D D I E B O U T N

N A Š E O I O R M S N K A J

J K B K V O T V S Š J A G A

A H U B N E D V G O I Č R K

K A R I N Č O T O P C Š J E

A C I B I R A J Č E J V O Č

17

»MOZAIK BILJAKA«

Izvori vode važno su stanište biljnih vrsta vezanih uz vodu. Oboji odabrane biljne vrste i svakoj ilustraciji dopiši točan naziv. A vrstu koja ti ostane nacrtaj sam.

Popis biljaka: rogoz, šaš, žabočun, mrijesnjak, klasasti krocanj, vodena leća, vodeni žabnjak

ZADATAK 6

18

6. VODA – IZVOR ŽIVOTA ZA BILJKEIzvori vode po svojim se karakteristikama bitno razlikuju i upravo to dovodi do raznolikosti flore i faune u njima. Oni su važno stanište biljkama vezanima uz vodu. Glavni čimbenik koji određuje rast biljaka je svjetlo, tako da biljke rastu u izvorima vode samo do dubine koja je dovoljno osvijetljena. Nekim biljnim vrstama odgovara vlažno tlo, a druge su potopljene u vodi. Što se tiče lokva, koje su obično više ili manje okruglog oblika i u kojima se dno spušta ravnomjerno, možemo vidjeti da su biljke, ovisno o vlažnosti tla, raspoređene u koncentričnim krugovima. Od ruba prema unutrašnjosti raspoređene su ovim redoslijedom:

mOČVARNE BILJKE predstavljaju najraznovrsniju skupinu. Biljke trščaka (trstika, rogoz, sita, ježinci), koje imaju jak korijenski sustav, dobro podnose duža razdoblja bez vode. Osim ovih biljaka ovoj skupini pripadaju također biljke plitkih voda, koje su vrlo dobro priviknute na promjene razine vode, kao što su obični i travo-liki žabočun, močvarna jezernica i sit. Biljkama vlažnog tla odgovara dno natopljeno vodom.

Raznolikosti također doprinose one biljke vlažnog tla kojima vlaga u tlu još dopušta da se razvijaju (npr. milica, vrbnica, močvarna preslica, troskoti). Uz izvore vode često uspijevaju stabla kojima odgovara vlažno tlo, posebice joha, topola i vrba.

PLUTAJUĆE BILJKE hranjive tvari dobivaju uglavnom iznad površine vode, gdje cvatu i stvaraju plod. Njihovi listovi plutaju površinom vode. Korijenje nekih od njih slobodno lebdi u vodi (vodena leća), a druge su uko-rijenjene u dno (žuti lokvanj, mrijesnjak, veliki žabnjak s plutajućim listovima, lopoč).

1. Veliki žabnjak | 2. Širokolisni rogoz | 3. Milica | 4. Riječna preslica | 5. Gorki trolist | 6. Vrbica | 7. Potočna čestoslavica | 8. Suličasti žabočun | 9. Plivajući mrijesnjak | 10. Vodeni dvornik | 11. Vodena leća | 12. Žuti lokvanj | 13. Lopoč | 14. Žabovlatka | 15. Klasasti krocanj | 16. Voščika | 17. Vodena kuga | 18. Bodljasti oblić| 19. Ježinac | 20. Trska

1 2 3 4 5 6 7 8

149 10 11 12 13

19

U zraČno tkivo naseljavaju se liČinke nekih kukaca (Donacia), koje mogu preŽivjeti pod vodom koristeći zrak iz biljke.

PODVODNE BILJKE dobivaju hranjive tvari iz vode ili supstrata, te u dubokoj vodi ili blatu također prezimljavaju. One mogu biti učvršćene u tlu, ali i slobod-no lebdjeti u vodi. Neke od njih cvatu i stvaraju plod ispod vode, a druge svoje cvjetne pupove i plodove dižu iz vode. Predstavnici su: klasasti krocanj, vošči-ka, žabokrečina, mrijesnjak, žabnjak, vodena kuga, troskoti.

Vodene biljke prilagođene su za život u vodi. Njihovi su listovi uglavnom uski, trakasti i podijeljeni. Na taj se način povećava površina lista, što je povolj-no za učinkovitiju razmjenu plinova i minerala s okolinom. Listovi obavljaju određene uloge korijenja, tako da neke vodene biljke imaju slabo razvijeno ko-rijenje ili ga čak ni nemaju. Potporna su tkiva manje razvijena, što im omoguću-je veću fleksibilnost i otpornost na vo-dene udare, no inače su vodene biljke

mlitave kad ih se izvadi iz vode. Puči, koje su kod kopnenih biljaka uglavnom razvijene na naličju lista, kod vodenih su biljaka smještene na gornjoj strani plutajućih listova. Osim toga, na gor-njoj strani plutajućih listova dobro je razvijena kutikula, koja odbija vodu. Vrlo je važno i zračno tkivo, čiji je za-datak da u vodenoj okolini provodi plinove kroz biljku. To tkivo s velikim međustaničnim prostorima čini biljke laganijima.

Vegetacija u izvorima vode stvara brojne ekološke niše, važne za postojanje mno-gih životinjskih vrsta. Na taj način biljke životinjama nude hranu te sklonište od predatora, a tijekom razmnožavanja, životinje na biljke ili među njih odlažu svoja jaja. Neke ličinke kukaca upravo u unutrašnjosti biljke nalaze mjesto gdje se razvijaju do određene faze.

15

18 19 20

17

16

20

7. GDJE SU SVI ONI IZVORI VODE ŠTO SU NEKAD BILI ...Nakon prestanka ispaše, a posljedično i napajanja stoke u 60-im godinama prošlog stoljeća, lokve su počele pre-sušivati i zarastati. Mnoge su prilikom obnove kuća i sela zatrpali, a na njihovu se mjestu danas šire ceste, objekti, privatne kuće, nogometna igrališta … Uništavanje lokvi zaustavljeno je tek u posljednjih nekoliko godina. Tako su se u mnogim mjestima ljudi prihvatili čišćenja lokvi, navoženja i gaženja gline, kao i uređivanja okoliša. Sve je ra-zvijenija svijest o tome da su lokve naša važna prirodna i kulturna baština. Kao jedine površinske vode stajaćice i raznoliki vodeni objekti, one su važan dio kulturnog krajolika. Budući da ljudi više ne odlaze po vodu na izvor, i izvori su tijekom godina zarasli. Lokve, izvori i ribnjaci na kršu su od ključne važnosti za održavanje prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti, te su bitni kulturno - povijesni svjedoci. Svjesni važne uloge izvora vode, projektni su partneri zajedno s mještanima u sklopu IPA projekta “Izvori života” obnovili 45 izvora vode na području Bele krajine te Žumberačkog i Samoborskog gorja, te tako osigurali oživljavanje prirodnih i kulturnih resursa.

Obnovljeni izvori vode rijetko se upotrebljavaju za svoju osnovnu svrhu – opskrbu vodom, ali zato imaju brojne druge funkcije koje čine održavanje izvora vode smislenim. Obnova izvora vode često poveže mještane, osobito ako oni sudjeluju u obnovi. Obnovljeni izvor vode, a posebno lokva, tako ponovo postaje ugodno mjesto susreta za lokalne stanovnike, ali i za posjetitelje. Dakle, društvena je uloga izvora vode važna. Oni postaju i dio ponude seoskog turizma, jer su mnogi od njih uključeni u nastavne i slične tematske obilaske. Briga o izvorima vode vrlo je važna i radi održavanja staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta.

Zdenac ZapudjeIzvor SuhorIzvor ZagozdacLokva Hrast kod Jugorja

Izvor RakovecIzvor PonikveLokva

PribinciIzvor RibnikPlaninska lokva

Lokva Zapudje

21

»KAKO JE LIJEPA, KAO DA JE NOVA ...«

U sklopu projekta “Izvori života” obnovili smo brojne lokve i time poboljšali životne uvjete biljkama i životinjama. Na ilustracijama lo-kve su drugačije. Pronađi barem 10 razlika!

ZADATAK 7

22

ALOHTONA (STRANA) VRSTA je vrsta koju je čovjek preselio u novu okolinu, a u kojoj prije nije bila prisutna.

AUTOHTONA (DOMAĆA) VRSTA je vrsta koja se prirodno pojavljuje u određenoj okolini.

8. U IZVORIMA VODE NEMA MJESTA ZA ALOHTONE (STRANE) VRSTE!Čovjek uživa promatrajući ribe kako plivaju u vodi i raznobojno cvijeće kako cvate na obalama. Okolna voda često nam se čini kao prilično prikladan dom za veliku crvenouhu kornjaču koja je prerasla akvarij. Međutim, to su alohtone (strane) vrste i ne spadaju u izvore vode jer negativno utječu na životinje i na biljke koje su tamo oduvijek prisutne.

Najpoznatiji primjer alohtone vrste jesu zlatne ribice, koje su dobro prilagođene za život u blatu i vodama sta-jaćicama kao što su lokve. Ta se riba hrani vodenim kukcima, mrijestom vodenjaka i njihovim punoglavcima ili vegetacijom, koja predstavlja mjesto za odlaganje jajašca ili čak skrovište za barske životinje. Dvije zlatne ribice mogu uništiti potomstvo čak pet pari žaba. Ribe, pogotovo u velikom broju, mogu u potpunosti promijeniti životne uvjete u lokvi i time spriječiti opstanak drugih vrsta. Nakon što se u ribnjak, odnosno lokvu, naseli zlat-na ribica i druge vrste riba, ravnoteža se remeti: narušava se prehrambeni lanac, sposobnost samočišćenja se smanjuje i lokva gubi ekološku ulogu koja joj inače pripada kao životnom prostoru za mnoge biljke i životinje. Akvarijske crvenouhe i žutouhe kornjače također ne spadaju u lokve. Budući da su veće, robusnije i jače, one ozbiljno ugrožavaju jedinu autohtonu (domaću) slatkovodnu barsku kornjaču te su joj suparnice za hranu i životni prostor. Lokvanj je jedna od biljaka koja se zbog prekrasnih cvjetova često sadi u lokvama. Međutim, njegovi veliki listovi brzo prerastu vodenu površinu i na taj način zaustavljaju prolaz svjetlosti u vodu te izmjenu plinova, ometajući time ravnotežu u vodi. Smanjenje biljnog planktona (fitoplanktona) zbog nedostatka sunče-ve svijetlosti posljedično utječe na život cijele lokve.

Ako želimo održati raznolikost života u našim vodenim izvorima, nemojmo ih naseljavati onim životinjama i biljkama koje tamo ne pripadaju!

23

CRVENOUHE KORNJAČE I DRUGE ALOHTONE VRSTE NE

PRIPADAJU U PRIRODU!

»SADA ZNAM! Izvori vode pogodno su stanište za domaće životinje i biljke, a uvođenjem akvarijskih kornjača, riba ili ukrasnog bilja možemo napraviti golemu štetu!«

24

9. IZVORI VODE KAO UČIONICA U PRIRODI Osim za očuvanje prirode, izvori vode danas imaju i vrlo važnu obrazovnu ulogu. Svaki izvor vode ima svoju priču i njene dijelove mogu uz malo istraživačkog duha otkrivati i najmlađi posjetitelji. Sve što nam treba jest vrijeme i volja. Naizgled neprivlačna bara može, pogotovo za djecu, postati zanimljivo mjesto koje vrijedi više

ili čak redovno obilaziti. Prije svega, lokve su prava učionica u prirodi, pokazuju biološku raznolikost, životni prostor brojnih biljaka i životinja, kruženje tvari u prirodi, hranidbene lance i prirodne procese, kao

i promjene koje donosi svako godišnje doba, a isto tako mogu predstavljati i važne “učitelje” u oblikovanju odgovornog odnosa prema prirodi.

Treba samo uskočiti u čizme, dohvatiti mrežicu i posudu pa će se događaj na pragu rodnog sela pretvoriti u pravu istraživačku avanturu. Pokušajte, nećete požaliti!

25

Prilikom posjeta izvoru vode mo-žeš naučiti mnogo stvari. Ovdje je samo skup predloženih aktivnosti za lakši početak:

• promatranje biljnih i životinj-skih vrsta koje žive u lokvi

• promatranje njihove prilagod-be na život u vodi

• promatranje načina kretanja i uzoraka ponašanja životinja

• promatranje uzoraka parenja, proučavanje razvojnog ciklu-sa, mjerenje veličine i težine subjekata

• promatranje načina ishrane (možda ćete vidjeti bjeloušku u lovu)

• promatranje tragova životinja na obali

• promatranje promjena u priro-di zbog sezonskih i vremenskih utjecaja

• usporedba karakteristika lokvi (boja, miris vode, tlo).

Prije posjeta izvorima vode ispitaj svoje vještine promatranja i pro-nađi pravu sjenku istraživača.

ZADATAK 8

26

10. BONTON UZ VODUIzvori vode mogu biti ugodno mjesto za izlet, istraživanje ili rekreaciju. Naravno, prilikom posjeta nemoj zaboraviti na dobro ponašanje, jer samo zajedničkim naporima možemo održati lokve i druge izvore vode, kao i u njima živuće životinje i biljke:

• radi vlastite sigurnosti nemoj se previše približavati obali• tihim i mirnim promatranjem uspjet ćeš vidjeti mnoge životinje,

ali nemoj ih plašiti• nemoj uništavati biljke, one naime omogućuju opstanak mno-

gim životinjama i doprinose čistoći vode• otpaci ne spadaju u izvore vode i njihovu okolinu jer kvare izgled,

pogoršavaju kvalitetu vode te štete biljkama i životinjama• lokve nisu primjereno stanište za zlatne ribice, akvarijske kornja-

če i ukrasno bilje – ako se više ne možeš brinuti za njih, nemoj ih baciti u lokvu

• lokve i potoci nisu prikladne za pranje automobila i poljopri-vrednih strojeva. Sredstva za čišćenje zagađuju vodu i sprječa-vaju preživljavanje životinja i biljaka.

27

»PRIMJERENO JE PONAŠANJE MOJA VRLINA!«

Radi vlastite sigurnosti i zato što sam samo gost u prirodi, znam koje je primjereno ponašanje prilikom posjeta izvoru vode.

Među donjim ilustracijama zaokruži one koje prikazuju primjereno ponašanje posjetitelja pokraj izvora vode.

ZADATAK 9

28

11. IZVORI VODE NAŠA SU BRIGA ...Izvori vode bitan su element očuvanja prirode, kao i povijesni i rekreacijski element u krajoliku. Osim što nude važan životni prostor mnogim životinj-skim i biljnim vrstama, lokve su uglavnom te koje mogu ponuditi dodatnu vrijednost turističkoj ponudi, ugodan prostor za druženje, a opet, s druge strane, vodu možemo upotrijebiti za gašenje požara ili navodnjavanje u su-him razdobljima. No, nažalost, prirodni razvoj lokvi i izvora zbog napuštanja tradicionalnih načina korištenja kreće se u smjeru zarastanja, punjenja se-dimentima, odvodnjavanja i nestanka. Ako želimo lokve i izvore očuvati u okolišu, onda ih trebamo i održavati.

Učestalost naših aktivnosti prilagodimo rastu vodene vegetacije i količini sedimenta. Ako vodena vegetacija brzo raste kroz vodenu površinu, obično zbog visokog priljeva hranjivih tvari, svake godine ili svakih nekoliko godina uklonimo višak i nastale naplavine. Vodena leća i rogoz, koji uporno prekri-vaju vodenu površinu te velikom količinom mrtvih dijelova pune udubinu, izuzetno brzo rastu. Oni isto tako smanjuju raznolikost lokvi, tako da ih tre-ba svako toliko prorijediti. Bez redovnog održavanja lokve će nestati. Radi očuvanja njihovih prirodnih značajki, prije izvođenja radova zatražite savjet stručnjaka koji imaju iskustvo u održavanju lokvi. Naime, čak i kad je dobro-namjerno, čišćenje može se pretvoriti u štetno. Prije svega obratite pozor-nost na pravovremeno izvođenje radova – idealni su u kasnu jesen ili zimi, kada životinje i biljke uspore svoje aktivnosti. Lokve je nekoć održavala sto-ka, kad se u njima napajala. Danas moramo taj zadatak preuzeti mi ljudi!

Lokva Pribinci

Lokva Sinji vrh

Novolipski breg

Izvor ObrhIzvor ZagozdacLokva Radenci

29 ZADATAK 10

»DA IM SE MOGU DIVITI I NAŠI POTOMCI …«

Izvore vode možemo očuvati samo zajedničkim naporima. Razmisli zašto je vrijedno sačuvati izvore vode te na koji ti način možeš doprinijeti njihovu boljem stanju. Svoje zaključke napiši dolje u praznu kućicu, i pokušaj ih ostvariti.

»I ja mogu doprinijeti oČuvanju

vodnih resursa!«

30

12. VODA – IZVOR UMJETNIČKOG NADAHNUĆAU sklopu projekta “Izvori života” bio je raspisan javni natječaj za fotografije i članke na temu izvori vode te životinjske i biljne vrste vezane uz vodene ekosustave. Tim smo natječajem željeli posebno potaknuti mlađe generacije da obrate više pozornosti na događanja u prirodi te da svoja zapažanja pretvore u pisane, likovne ili fotografske priloge.

Na prvom natječaju sudjelovali su amaterski i profesionalni fotografi, i to u tri kategorije: izvori vode, životi-nje vezane uz izvore te vodena i obalna vegetacija. Pozivu se odazvalo 9 fotografa s ukupno 84 fotografije. Primljene fotografije ocijenila je stručna komisija, a najbolje među njima bile su izložene na izložbi. Komisija je također iz svake kategorije izabrala najbolju fotografiju, kao i apsolutnog pobjednika, Janija Vidmara, s fotografijom gatalinke.

Školski je natječaj bio otvoren za pojedince ili grupe s djelima u četiri kategorije: prirodoslovni ili književni tekstovi, skulpture, crteži, slike i grafike te fotografije i plakati. Na natječaj se prijavilo 10 osnovnih škola (6 slovenskih i 4 hrvatske) s ukupno 145 autorskih djela. Prijavljena djela ocijenila je stručna komisija. Autori najbolje ocijenjenih djela primili su priznanje i simboličnu nagradu, a svi ostali potvrdu o sudjelovanju na javnom natječaju. Svim mentorima dodijeljene su potvrde o mentorstvu, a školama zahvale.

U prijavljenim se djelima može osjetiti važnost izvora vode, briga za njih, pa čak i poštovanje. A prije svega, izuzetna raznolikost, koja je karakteristična za izvore vode. Nešto od te raznolikosti predstavlja vam ova knjižica …

1. Gašper Kambič, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 2. Stjepan Bartaković, OŠ Kardinal Alojzije Stepinac, Krašić (mentor Martina Štengl) | 3. Tine Kambič, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 4. Sara Grgat, OŠ Milana Langa, Bregana (mentor Kornelija Turić Dorotić) | 5. Žiga Rebernik, IV. OŠ Celje (mentor Manja Kozovinc) | 6. Tina Mihev, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Alenka Bukovec) | 7. Urška Didovič, OŠ Belokranjskega odreda Semič

1 2

31

(mentor Alenka Bukovec) | 8. Nera Horvat, OŠ Milana Langa Bregana (mentor Kornelija Turić Dorotić) | 9. Toni Vrščaj, OŠ Mira-na Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 10. Renato Ribarić, OŠ Žakanje (mentor Duško Rupčić) | 11 Ajša Kavšek, OŠ Vinica (mentor Andreja Starešinič) | 12. Jernej Peršič, OŠ Vinica (mentor Mojca Hudak) | 13. Josip Husta, OŠ Milana Langa Bregana (mentor Kornelija Turić Dorotić) | 14. Ivana Umolac, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 15. Diana Kralj, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič)

5 6

121110

7 8

13 14 15

9

4

32

16. Paula Imbert, OŠ Milana Langa, Bregana (mentor Kornelija Turić Dorotić) | 17. Nika Mravinec, OŠ Vinica (mentor Andreja Starešinič) | 18. Sara Simonič, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 19. Sandrino Ribarić, OŠ Ža-kanje (mentor Duško Rupčić) | 20. Marino Ribarić, OŠ Žakanje (mentor Duško Rupčić) | 21. Leja Kambič, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 22. Sebastijan Ribarić, OŠ Žakanjem (mentor Duško Rupčić) | 23. Matic Peteh, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 24. Anja Šimec, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 25.

1716

2019

2322

18

21

24

272625

33

Zaljubljena gazivoda

Jednog divnog poslijepodneva u mojoj močvari na Bobovici vladala je tišina. Predivna tišina. Nije bilo niti jednog ribiča, niti jednog psa. Predivno …Ali, odjednom, začujem neke zvukove osim svog zujanja. Moje je zujanje bilo tiho, a ovi su zvukovi bili poprilično glasni. Mislila sam: „Ovo će biti najgori dan u mojoj močvari.“ Ali nije bilo tako, sve se okrenulo.

Ti glasni zvukovi koje sam čula potjecali su od ribiča. Pjevali su, razgovarali i vikali. Postavili su svoje ribičke štapove, te sjeli na male stolčiće. Sada više nisu bili glasni, sve se ponovo stišalo. Otišla sam pogledati što su sve donijeli. Letjela sam neko vrije-me pored njih, pa sam malo hodala po vodi i promatrala ih. A onda sam zastala, ukipila se i zagledala u stvari koje je donio je-dan ribič. Bile su prostrte po cijeloj obali, a među svim tim stvari-ma vidjela sam njega. Bio je to najljepši insekt kojeg sam ikad vi-djela. Nije bio gazivoda kao i ja. Bio je neka čudna, ali lijepa vrsta koju još nikad prije nisam vidjela. Imao je divno lice kao sa slike, iza krila imao je kratka pera koja su ga činila tako otmjenim, a sa zatiljka mu je nešto čudno visjelo. Bilo je metalno i u obliku slova u. Nisam znala što je to, ali njegov sveukupni izgled me očarao. A što je bilo najbolje bio je mužjak, a ja sam se zaljubila. Sjela sam pored njega i rekla mu: „Bok, ja sam Kopnica , vodena kopnica.“. Počela sam se smijati jer sam se osjećala kao James Bond, a oda-branik mog srca ostao je mrtav ozbiljan. Krenula sam mu objaš-njavati što mi je smiješno. „Razumiješ?“ I dalje je bio ozbiljan. Nije se niti osmjehnuo. Pomislila sam: „Možda je on stariji od

mene pa mu ništa nije smiješno. Zapravo, možda on ni ne zna tko je James Bond, pa ne može razumjeti šalu“. Počela sam mu objašnjavati tko je James Bond. Prepričala sam mu nekoliko nje-govih filmova, pravila se da pucam iz pištolja, skakala po obali i pravila se mrtva. Ništa. Moj dragi cijelo me vrijeme gledao istim pogledom, nije se ni pomaknuo s mjesta. Tada mi je sinulo: „ Pa ja sam za njega djetinjasta, možda on želi romantiku“. Sjetila sam se najromantičnijeg mjesta na Bobovici i željela ga odvesti na to mjesto kad je onaj ribič uzeo mog Šutljivka (tako sam ga zvala jer je neprestano šutio) i pričvrstio ga za kraj strune te ga spustio u vodu. Počela sam plakati. Kukac mog života nestat će brzo kao što se i pojavio! No odjednom, nenajavljeno, ribič je povukao strunu, na kraju strune bio je Šutljivko, a u onoj želje-znoj ruci u obliku slova u držao je najveću ribu koju sam ikad vidjela. Ribič je Šutljivka ponovo stavio pored mene. Bila sam presretna. Šutljivko je bio moj heroj – jedini kukac koji je pobi-jedio ribu. „On je tako snažan i muževan“, pomislila sam i dala mu jedan poljubac te se sramežljivo osmjehnula. Primila sam Šutljivka za onu snažnu, željeznu ruku i odvela ga u svoj dom.

Otada Šutljivko i ja sretno živimo u bari na Bobovici. Jedini pro-blem je što Šutljivko ne želi ništa jesti, ne zna letjeti, pa čak i kad ga stavim da zajedno hodamo po vodi on potone. Mislim da se ukipio jer je očaran mojom ljepotom. Još uvijek nije progovorio. Ali ni to mi više nije važno, važno je samo da smo zajedno.

Autor: Tihana OtmačićOŠ Milana Langa

(mentor Valentina Mahović)

Valentina Beg, OŠ Kardinal Alojzije Stepinac, Krašić (mentor Martina Štengl) | 26. Julija A. Horvat, OŠ Vinica (mentor Mojca Hudak) | 27. Blaž Ogulin, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 28. Marko Sever, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 29. Lea Plut, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 30. Nadja Požek, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman)

3028 29

34

31. Anja Vlahovič, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 32. Veronika Saje, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 33. Tina Švajger, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 34. Erik Stambulič, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 35. Anamarija Sintić, OŠ Kardinal Alojzije Stepinac Krašić (men-tor Martina Štengl) | 36. Jernej Peršič, OŠ Vinica (mentor Mojca Hudak)

3231

33 34

35 36

mlinovi

Živim u Žumberku, kraju gdje se nekada čulo 180 mlinova. Danas, međutim, op-stali su mlinovi u SOPOTSKOM SLAPU, DRAGANOV MLIN NA KALOVKI, MEDVE-NOV MLIN NA KUPČINI I JADEKOV MLIN U BOIĆIMA. Žao mi je što je čuvanje baštine za buduć-nost prepušteno zubu vremena iako bi nas Žumberak mogao biti neotkriven svijet. U tako lijepom – netaknutom okruženju isključivo Ruralnog područja sa seoskim naseljima na nadmorskoj visini do čak 800 metara mlinovi Žumberka pričaju svoju priču o danima kada se mljelo žito i kada se čuo ljudski glas.Danas, na žalost, u tišini tišine čuje se samo voda koja se s kotača pokojeg mli-na para tišina – teče, -teče u nedogled…U svakoj kapi slapa kao da odzvanjaju sti-hovi pjesme

SLAP – Dobriše cesarića

Teče i teče, teče jedan slap;Što u njem znači moja mala kap?Gle, jedna duga u vodi se stvara.

I sja i dršče u hiljadu šara.Taj san u slapu da bi mogao sjati,

I moja kaplja pomaže ga tkati.I ja se pitam što znači moja mala kap u

tkanju života?

Prekrasan krajobraz – iznimne ljepote i vrijednim i dragocjenim mlinovima čini bogatu kulturnu baštinu čuvajući tradici-onalan način života u mojem Žumberku.

Autor: Kristijan VukovićOŠ Kardinal Alojzije Stepinac

(mentor Dubravka Delač Domjančić)

35

13. ZANIMLJIVOSTI• Vodenica u Velikim Selima kod Adlešiča vjero-

jatno je ograđena zidom još u vrijeme Kelta. Vodenica je izvor na dnu većih krških vrtača, karakterističnih za okolicu Semiča i Adlešiča.

• Spilju s vodom Lebica vjerojatno su svodom ob-zidali još stari Rimljani.

• U Beloj je krajini na nekoliko izvora oblikovan tzv. Lurd, odnosno niša u kamenu s kipom Gos-pe Lurdske. Takvi su: Zdenac ispod Božakova, dva izvora na Krašnjem vrhu, u Vidošičima, u Malom Nerajcu izvor Okno, izvor u Srednjoj vasi kod Semiča te Sinji vrh.

• Bajer Potoki danas su sačuvani kao ribnjak, a u prošlosti su pregrađeni branom radi pumpanja vode za parnu lokomotivu.

• Već se prije sto godina vodila briga o zaštiti okoliša oko izvora pitke vode. Tako je zemljopo-sjednik Martin Bukovc iz Blatnika morao uklo-niti štalu, zahod i gnoj kako ne bi zagadio izvor. Dvadeset metara od izvora bilo je zabranjeno graditi štalu ili zahod.

• Izvor rijeke Krupe bio je zagađen PCB-om iz tvornice u Semiču, koja je proizvodila konden-zatore. Izvor je bio predviđen za opskrbu vo-dom cijele Bele krajine, ali će još nekoliko de-setljeća ostati neiskorišten.

• Nekada su zračno tkivo običnog sita, čije je sta-bljika ravnomjerno gusta, koristili umjesto fiti-lja za svijeće.

Izvor Nerajčice

Izvor Krupe

Izvor Sinji vrh

Izvor Obrh

Izvor Božakovo

Bajer Potoki

Izvor Orehovec

Vodenica u Velikim Selima

36

PROČITAJ VIŠE ...Ova je knjižica napisana na osnovi velikog broja djela različitih autora, koja su navedena u bibliografiji. Ta ti djela mogu poslužiti i kao gradivo za daljnja istraživanja, ako u knjižici nisi našao odgovore na sva pitanja.

• Dichlberger P., 2008. Belokranjci in voda. Diplomska naloga. Ljubljana.

• Ličen Tesari, Sonja. 1998. Voda v beli krajini, 1998. Zbornik ob stoletnici napeljave prvega belokranjskega vodovoda 1898-1998. Semič: Občina Semič.

• Maher I. s sod., 2007. Okrogla voda. Priročnik o kalih. Zavod RS za varstvo narave. Ljubljana.

• Plut D., Lampič B. In Trobec T., 2011. Inventarizacija vodnih virov na območju občin Bele krajine. Zaključ-no poročilo. Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta. Ljubljana.

• Obnavljamo kale. Projekt 101 kal – stabilna eko mreža. Junij 2003.

• Plut D., 1984. Vode v Beli krajini in njihova uporaba. Doktorska disertacija.

• Plut D., 1988. Belokranjske vode. Monografija.

• Prelesnik, T., 2007. Vodni viri na Kočevskem – Wasserquellen im Gottscheerland.

• Projekt 1001 kal - 1001 zgodba o življenju. Seminar peljimo otroke h kalu. Divača. 2006.

• http://www.tujerodne-vrste.info/

• Govedič, M., M. Cipot, G. Lipovšek, B. Skaberne, R. Slapnik, M. Sopotnik, A. Šalamun, B. Trčak, M. Vam-berger & J. Valentinčič, 2011. Inventarizacija flore in favne vodnih virov na območju občin Črnomelj, Metlika in Semič. Končno poročilo. Naročnik: Zavod Republike Slovenije za varstvo narave. Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 84 str.

• Struna, S., 2007. Inventarizacija lokvi u Parku prirode »Žumberak – Samoborsko gorje«. Diplomski rad. Karlovac.

• Vujnović, T., 2010. Hidrogeološke značajke Parka prirode »Žumberak – Samoborsko gorje«. Doktorska disertacija. Zagreb.

37

Tekst: Barbara KinkU izradi knjižice sudjelovali su: Mira Ivanovič, Dušan Klenovšek, Mateja Nose Marolt, Matej Simčič

Ilustracije: Samo JenčičFotografije: Arhiv Belokranjskega muzeja, Branko Brečko, Kristijan Brkić, Mira Ivanovič, Samo Jerele,

Barbara Kink, Dušan Klenovšek, Marko Pršina, Matej Simčič, Blaž Šegula, Peter Štefanič, Tomislav Urh, Jani VidmarStručna recenzija: Irena Kodele Krašna, Zavod Rdeči apolon

Prijevod: Alkemist d.o.o.Lektura: Stručna služba JU Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Izdavač: Zavod RS za zaštitu prirodeDizajn i tisak: Birografika Bori d.o.o.

Naklada: 3000 primjeraka

Prosinac 2011.

38

Izvor Cerovica

Izvor Dobličice

Izvor Lipovec

Izvor Bunar kod Liješća

Izvor Jelševnik

Izvor Sitnik

Izvor Okno

Izvor Cerovica

Izvor Grmski zdenc

Ribnjak Mlaka u Kanižarici

39

Izvor Fučkovski zdenec

Izvor Poganec

Izvor Toplica

Lokva Zagozdac

Izvor Sitnik

Lokva u Komarnoj vasi

Izvor Cerovica

Lokva Močile

Izvor Lahinje

Lokva u Dolnjoj Paki

Ribnjak Prilozje

OPĆINA ČRNOMELJ

OPĆINA METLIKA

OPĆINA SEMIČ