broj: 01 novembar 2017. voda je izvor života · trebamo nastaviti naš rad možete nas podržati...

1

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.

ČASOPIS ZA DRUŠTVENO EKONOMSKI RAZVOJ

UDRUŽENJE EVALUATORA U BOSNI I HERCEGOVINI

politika ∙ ekonomija ∙ euradar

pojednostavljivanje poslovanja

pojednostavljivanje poslovanja

lokalni ekonomski razvoj

ekonomski barometar

BESPLATAN

PRIMJERAK



Broj: 01 Novembar 2017. www.elval.org

Vodaizvor

života

Vodaizvor

života

jeje

2



3 4 6 8 13 25 29

ZnanjeSloboda

Odgovornost

Impresum

Sadržaj

Glavni urednik: L. KovačUrednik: N. AvdukićUrednik fotografije i tehnička priprema: E. HasanagićIlustracija: D. BalićLektor: A. GekićPrevod: M. EfendiraUredništvo: [email protected] i kontakt: [email protected]

eVAL publikacija je besplatna i ukoliko smatrate da trebamo nastaviti naš rad možete nas podržati kroz donaciju, oglašavanje ili korištenje našeg prostora za vidljivost vašeg projekta ili aktivnosti za sve informacije kontaktirajte nas na: [email protected] i [email protected]

Copyright © 2017, niti jedan dio ove publikacije se ne smije reproducirati ili koristiti u komercijlne svrhe bez pismenog dopuštenja izdavača.

eVAL je elektronska publikacija Udruženja evaluatora u Bosni i Hercegovini

2 UvodSadžajRiječ urednika

4 Prethodni mjesec PolitikaEkonomija

7 EurometarBosna i Hercegovina - koraci ka punopravnom članstvu u EU Zara Halilović

10 NaslovnaVodosnabdijevanje u ruralnim područjima Bosne i HercegovineSnežana Mišić-Mihajlović

13IntervjuVoda je izvor živoraprof. dr. Tarik Kupusović

17Op-ed PresR Utjecaj pojednostavljivanja procedura i izdavanja dozvola na zaposlenost u općinama Bosne i HercegovineJasmin Halebić, Rijad Kovač

19 Op-ed PresRKapciteti javne uprave za monitoring i evaluacijeNijaz Avdukić

21 Preuzimanja Indikit, On-line vodič za korištenje indikatoraProgram Izvršnog liderstva u Evaluaciji i SDG-u (Održivim

ciljevima razvoja)Program egzekutivnog liderstva

22EvaluacijeEvaluacija Nacionalne strategije poticanja razvoja nevladinog sektora u Republici Hrvatskoj od 2012. do 2016. godineMarijana Sumpor, Irena Dokić, Ivana Rašić Bakarić

25 RB MonitoringKorak 1 Procjena spremnosti

27PreuzimanjaParlamentarci uključeni u panele i evaluacijske sjednice

28ProjektiZeničko-dobojski kanton: primjeri projekata-EU projekti

3

02 Novembar 2017.



ZnanjeSloboda

Odgovornost

Riječ urednika

Dobrodošli u prvo izdanje eVAL!eVal je publikacijski prostor namijenjen za objavljivanje tekstova koji doprinose društveno-ekonomskom razvoju. Cilj je predstaviti rezultate istraživanja i evaluacija, rezultata konferencija i preglede uspješnih projekata. Naša namjera je da predstavimo različite istraživačke interese akademske i expertne zajednice i druge izvore znanja i informacija koje su relevantne za društveno-ekonomski razvoj i proces EU integracija.

Znanje je nekada sakriveno ispod površine World Wide Web-a i eVAL doprinosi diseminaciji tog znanja u svrhu jačanja šire zajednice građana i donosilaca politika s ciljem podizanja odgovornosti i informisanijeg donošenja politika. Postoji osjećaj da se čak i najvažnije odluke donose bez dovoljno dokaza i bez uključivanja šire javnosti. eVAL će spojiti razvojna pitanja, naučene lekcije iz različitih projekata iz Bosne i drugih država, sa jedne strane i evaluacija i za donošenje politika relevantnih istraživanja, sa druge.

eVAL također služi kao mjesto pohranjivanja znanja gdje će i preporuke, metodi i eksperti biti promovisani.

Svaki broj će imati kratki pregled prethodnog mjeseca u oblastima ekonomskog i političkog razvoja. Uvodni tekst sa sekcijom Eurometar će dati pregled trenutnog napretka u EU integracijskom procesu, gdje ćemo predstaviti i monitoring alat koji će na jednostavan i praktičan način pokazati regionalnu usporedbu u procesu ERU integracija. Svaki broj će sa više detaljnosti predstaviti jednu temu, sa primijenjenim istraživanjem i razgovorom sa eminentnim ekspertom u obasti. Posebni izvještaji će predstavljati teme od posebnog značaja iz perspektive društveno ekonomskog razvoja. U budućim izdanjima kroz sekciju PresR ćemo predstaviti rezultate istraživanja, evaluacija ili važnih projekata čije rezultate je potrebno predstaviti i pojasniti široj javnosti i donosiocima odluka. eVAL će također biti dom za regionalnu razmjenu relevantnih istraživanja sa aspekta javne politike i svako naredno izdanje će predstaviti određeni broj odabranih indikatora, i još puno više.

Ovakav sadržaj ukazuje na to koliko je pitanje društveno ekonomskog razvoja kompleksno i koliko je širok interes razvojne zajednice.

eVAL je baziran na filozofiji “dijeljenja”. Dijeleći, naše znanje se neće smanjiti, naprotiv ono će se povećati i poboljšati. Samo znanje o stvarima može osigurati smisao slobodi izbora i odgovornosti u donošenju odluka.

Ovaj inauguracijski broj ne bi bio pred vama bez zalaganja mnogo ljudi i organizacija. Zahvala, za stalnu i od srca podršku, prije svega pripada BHEVAL osnivačima, gdje je ideja i nastala. Zahvala, također pripada autorima koji koji su odovojili svoje vrijeme da predstave svoje iskustvo i stručnost u entuzijazmu „dijeljenja“. Zahvala pripada Međunarodnoj organizaciji za saradnju u evaluauciji (IOCE), koja je prepoznala i podržala dva izdanja i pripremu naše web stranice i sistema bez koje bi dijeljenje bilo nemoguće.

Uživajte u čitanju!

Glavni urednik L. Kovač

Eldin H.

4

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Prethodni mjesec...

PolitikaTeme sastanka premijerke Srbije Brnabić i ambasadora Turske u Srbiji Bilgica bile su infrastrukturni projekti za koje je turska strana zainteresovana, kao što su aerodrom Kraljevo, autoput Tutin - Novi Pazar – Sjenica i autoput Beograd – Sarajevo.

Milorad Dodik: “Sada imamo konkretan dokument, koji će odrediti da Republika Srpska ne daje svoju saglasnost za NATO integracije i da ćemo pratiti poziciju Srbije”.

Ceremonija službenog otvaranja vježbe “Brzi odgovor 2017.” u Glavnoj komandi EUFOR-a u bazi Butmir u Sarajevu. Smotri su tokom ceremonije prisustvovali pripadnici rezervnih snaga EUFOR-a iz Ujedinjenog Kraljevstva, Rezervni taktički bataljon iz sastava NATO snaga na Kosovu i jedinice iz sastava Višenacionalnog bataljona EUFOR-a, kojeg čine mađarski i turski vojnici. Vojnicima su se pridružili pripadnici SIPA-e i Granične policije, uključujući i njihove službene pse, priopćeno je iz EUFOR-a.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović susreo se s nadbiskupom Vrhbosanske biskupije kardinalom Vinkom Puljićem s kojim je razgovarao o položaju Hrvata - katolika u Bosni i Hercegovini, kako na pastoralnom - vjerskom tako i na političkom planu.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak je boravio u službenoj posjeti Vatikanu i naglasio je da je strateški cilj Bosne i Hercegovine članstvo u Evropskoj uniji te je pozvao Svetu Stolicu da svojim uticajem podrži put BiH ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

„Živelo tursko-srpsko prijateljstvo, živela Srbije“, poručio je Vučić. u zajedničkom obraćanju građanima sa predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, u Novom Pazaru. Vučić je pred okupljenim građanima rekao da će narednih mjeseci krenuti u izradu projektne dokumetacija za trasu Koridora 11 autoputa Požega-Boljare, koji prolazi preko Pešterske visoravni, a kako bi se ova regija spojila sa Beogradom, Sarajevom i Podgoricom.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otputovat će idući tjedan u službeni posjet Rusiji i sastati se s predsjednikom Vladimirom Putinom. Među temama razgovora svakako će biti Agrokor u koji su ruske banke, Sberbank i VTB, uložile veliki novac i očekuju povrat duga. Jedna od tema razgovora bit će situacija u Bosni i Hercegovini.

U petak, 13. listopada u Kupresu je održana sjednica Predsjedništva HDZ-a 1990 na kojoj se raspravljalo o smjernicama političkoga djelovanja HDZ-a 1990 za Opće izbore 2018. godine. Poseban akcent stavljen je na zajedništvo hrvatskoga naroda, na preuzimanje odgovornosti i borbu protiv pogrešnih politika u BiH.

U obraćanju novinarima nakon sastanka, koji je na njegovu inicijativu održan jučer u Banjoj Luci i kojem su uz predstavnike vladajuće koalicije (SNSD, DNS i SP) prisustvovali i potpredsjednik Narodne

Eldin H.

5

skupštine RS-a Nenad Stevandić, članovi organizacija proisteklih iz proteklog rata te predstavnici SPC-a, Dodik je rekao da je na sastanku konstatovano da bi povlačenje sudija i tužilaca Srba iz Suda i Tužilaštva BiH bilo najdjelotvornije rješenje u ovoj situaciji.

Vijeće Evropske unije (EU) u zaključcima o Bosni i Hercegovini zaključilo je danas da: “Imajući u vidu da se u Ustavu BiH Bošnjaci, Hrvati i Srbi navode kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima, Vijeće je ponovo istaklo da principi jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti zagarantirani. Naglasili su da ne treba poduzimati niti jedan zakonodavni ili politički korak kojim bi se otežala provedba presude Sejdić i Finci i drugih povezanih presuda.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je u ponedjeljak u Beogradu kako se nada da će uskoro biti ugovoren trilateralni sastanak Srbije, Hrvatske i BiH, očekuje da ekspertni tim Beograda ponudi rješenje o pitanju spornih granica Srbije i BiH, o Deklaracije o opstanku srpskog naroda “ Mislim kako je takva odluka dobrodošla i kako ćemo time dugoročno rješavati pitanja i kada je u pitanju srpski narod, ali i sva tri naroda u BiH”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Srbija spremna za održavanje trilateralnog sastanka predstavnika Srbije, Hrvatske i BiH.

Copyright © eVal časopisSva prava pridržana 2017.eVal 01. Besplatan primjerak

eVAL publikacija je besplatna i ukoliko smatrate da trebamo nastaviti naš rad možete nas podržati kroz donaciju, oglašavanje ili korištenje našeg prostora za vidljivost vašeg projekta ili aktiovnosti za sve informacije kontaktirajte nas na: [email protected] i [email protected]



KnowledeFreedom

Accountability

6

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Prethodni mjesec...

EkonomijaRast stranih investicija u BiH u drugom tromjesečju dostigao je iznos od 386,7 miliona KM, (FIPA BiH).

Ruska kompanija “Zarubežnjeft” i hrvatski distributer gasa “Plinacro” dogovorili su potpisivanje ugovora o izgradnji kraka gasovoda. Kompanija “BH gas” oštro reagovala, tvrdeći da se takve međudržavne konekcije ne mogu graditi bez međudržavnih ugovora.

Vrijednost Agrokorovih kompanija u maloprodaji, poljoprivredi i prehrani u minusu su 13,4 milijardi kuna u odnosu na kapital, tj. vrijednost imovine je znatno niža u odnosu na ono što je bivša uprava Agrokora prikazala.

Otvoren novoi pogon “Alumine”. Ukupna vrijednost ove investicije nakon završetka treće faze bit će osam miliona KM i bit će zaposleno 70 radnika.

Mostar je postao nova destinacija niskotarifne njemačke kompanije Eurowings zahvaljujući glasovima prikupljenim u online anketi, te će u narednoj ljetnoj sezoni dobiti direktnu liniju za Keln.

Zaduženost Republike Srpske u 2016. godini je iznosila 57,5 posto entitetskog BDP-a, dok je zaduženost Federacije BiH u prošloj godini iznosila 35,4 posto BDP-a ovog entiteta, navodi se, između ostalog, u informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

“UKC RS raspisao je tender za nabavku usluga kreditiranja u iznosu od 55 miliona KM. Ova sredstva bit će usmjerena za refinansiranje postojećih dugova.

Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je prognozu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu sa tri odsto, koliko je predviđeno u aprilu, na 2,5 odsto, stoji u najnovijem izdanju “World Economic Outlooka” (WEO).

MOSTAR - Za manje od pola godine nakon požara, ponovno je otvoren Tržni centar Bingo.

SKOPLJE, 14. listopada (FENA) - 6. regionalni Summit 100, od 16. do 18. listopada u Skoplju, više od 150 poslovnih i političkih lidera Jugoistočne Evrope, gospodarstvenici iz regije poručuju da je za unapređenje poslovanja svake vrste potrebno ukloniti prepreke za bolje prometno i drugo povezivanje te privlačenje stranih investicija u regiju. Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić je bio sudionik summita.

Stabilnost prodaje i blagi rast! Stanje na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda od 2012. do 2016. godine. Za 11 posto je rastao izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2016. u odnosu na godinu ranije. Uz mlijeko, prodaju se i sirevi, ali jogurt i pavlaka iz BiH također bilježe sve veću potražnju.

Eldin H.

7

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Eurometar

Bosna i Hercegovina - koraci ka punopravnom članstvu u EU Zara Halilovic

Kriteriji i koraci za članstvo u EU

Ugovorom o Evropskoj uniji (član 49.) propisuje se da svaka evropska država koja poštuje zajedničke vrijednosti država članica i koja se obaveže da će ih dalje unapređivati može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji.

Osnovni pristupni kriteriji za članstvo u EU, utvrđeni u Kopenhagenu 1993. su: politički (stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i zaštitu manjina), ekonomski (postojanje funkcionalne tržišne privrede i sposobnost suočavanja sa konkurentskim pritiskom i tržištem EU) i pravni (sposobnost preuzimanja obaveza koje proistječu iz članstva, uključujući ciljeve političke, ekonomske i monetarne unije, te usvajanje zajedničkih pravila, standarda i politika koji čine temelj prava EU-a, tj. pravne stečevine). Dodatni, administrativni kriterij iz Madrida, utvrđen 1995, odnosi se na prilagođavanje administrativnih, upravnih i pravosudnih struktura normama EU, kako bi se zakonodavni okvir EU mogao djelotvorno primjenjivati.

Pored kriterija za članstvo ili pristupnih kriterija, EU utvrđuje i razvija specifične i opće kriterije za pojedinačne države ili za grupu država.

EU je definisala i posebne korake države na njenom putu ka punopravnom članstvu. Sportskim žargonom rečeno da bi se postalo član tima EU prethodno se prolazi kroz proces pretkvalifikacije, a zatim proces kvalifikacije. Za Bosnu i Hercegovinu, kao i druge države zapadnog Balkana, proces pretkvalifikacije se odnosi na proces stabilizacije i pridruživanja, a proces kvalifikacije za tim EU uključuje proces pristupanja u EU.

Pretkvalifikacija: Bosna i Hercegovina i proces stabilizacije i pridruživanja

Evropska unija je 1999. godine za države zapadnog Balkana uspostavila posebnu stratešku politiku pod nazivom Proces stabilizacije i pridruživanja radi uspostavljanja pune i trajne stabilizacije pojedinačnih država i regiona u cjelini, promocije regionalne saradnje, prelaska na tržišnu privredu i perspektive pridruživanja država ovog regiona u EU. Evropsko vijeće je 2000. godine zaključilo da sve države uključene u ovaj proces su potencijalni kandidati za članstvo u EU. Proces se temelji na bilateralnim ugovornim odnosima, odnosno na Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju.

M.Sc. Zara Halilović pomoćnica direktora, Direkcija za EU integracije Bosne i Hercegovine. magistrirala 2005. godine Evropske studije na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji

Od 2000. do 2003. godine radila u Ministarstvu za evropske integracije Bosne i Hercegovine, a nastavila svoj angažman u Direkciji za evropske integracije. U okviru procesa pripreme odgovora Bosne i Hercegovine na Upitnik Evropske komisije ispred Direkcije za evropske integracije organizuje i priprema prijedloge odgovora vezano za u vezi sa fondovima EU. Od 2006. godine do sada objavila vise stručnih radova na temu evropskih integracija i korištenja fondova EU.

8

ZnanjeSloboda

Odgovornost

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske zajednice i njenih država članica i Bosne i Hercegovine potpisan je 16. juna 2008, a stupio je na snagu 01.juna 2015. Potpisivanjem Sporazuma Bosna i Hercegovina je ostvarila prvi ugovorni odnos s Evropskom unijom, kojim se potvrđuje status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Time je Bosna i Hercegovina ušla u prvu fazu Procesa stabilizacije i pridruživanja koja nosi niz obaveza.

Pri tome Bosna i Hercegovina je, kao i ostale države zapadnog Balkana, prošla kroz posebne prethodne faze, tj. uspostavljanje dijaloga sa EU s cilju potvrđivanja spremnosti za pregovore o zaključivanju Sporazuma, kao i kroz sam proces pregovaranja. U ovim fazama Bosna i Hercegovina je više-manje držala korak sa drugim državama zapadnog Balkana. Ovaj korak se počinje gubiti u periodi koji slijedi nakon potpisivanja Sporazuma. Tako je od potpisivanja pa do stupanja na snagu Sporazuma proteklo oko 7 godina, što je i najduži period čekanja u odnosu na druge države zapadnog Balkana. Unutar ovih 7 godina više od 5 godina je proteklo između okončanja zadnjeg postupka ratifikacije zemlje članice (Francuska) 2011. godine i datuma stupanja na snagu Sporazuma. Ovo značajno odlaganje je vezano za rješavanje pitanja provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju «Sejdić i Finci» donesene krajem decembra 2009. godine. Presuda je donesena na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima, na koju se poziva i član 2. Sporazuma, te je neispunjavanje presude dovedeno u vezu sa poštivanjem Sporazuma.

Pored toga Evropska unija je tražila da se riješi i pitanje uspostave efikasnog mehanizma koordinacije između različitih nivoa vlasti za usklađivanje, provedbu i primjenu propisa EU. Takav mehanizam je potreban kako bi zemlja mogla da efikasno komunicira sa EU.

Konačno, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupa na snagu 01.06.2015. godine, a nakon što su Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine potvrdili i usvojili Izjavu o opredijeljenosti institucija Bosne i Hercegovine za sprovođenje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU, u skladu sa Zaključcima Vijeća za vanjske poslove EU od 15.12.2014.

U donjoj tabeli je dat pregled napretka procesa potpisivanja i stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za pojedine države zapadnog Balkana (informacije preuzete sa https://sh.wikipedia.org/wiki/Sporazum_o_stabilizaciji_i_pridru%C5%BEivanju).

Sporazumom su obuhvaćeni politički, ekonomski i trgovinski odnosi i regionalna saradnja, odredbe koje se odnose na uspostavljanje područja slobodne trgovine, industriju, carine, poreze, poljoprivredu i ribarstvo, ekonomska i finansijska pitanja i statistiku, pravdu, slobodu i sigurnost, inovacije, informaciono društvo i socijalnu politiku, transport, okoliš i regionalni razvoj te na mogućnost korištenja pomoći EU.

Odredbama člana 70. Sporazuma propisana je obaveza usklađivanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom (acquis-em) EU, kao i njegova propisna primjena i provedba do kraja prelaznog perioda 01.06.2021. godine.

Sporazumom se uspostavlja institucionalna struktura za praćenje njegove provedbe a čine je: Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, Odbor za stabilizaciju i pridruživanje s pododborima i Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje.

Eldin H.

9

Copyright © eVal časopisSva prava pridržana 2017.eVal 01. Besplatan primjerak

Događaj Hrvatska Makedonia Albanija Crna Gora1 Srbija2 BiH Kosovo*3

Početak pregovora o SSP 24.11.2000. 5.4.2000. 31.1.2003. 10.10.2005. 10.10.2005. 25.11.2005. 28.10.2013.

Parafiran sporazum 14.5.2001 24.11.2000 28.2.2006. 15.3.2007. 7.11.2007. 4.12.2007. 25.7.2014.

Potpisan sporazum 29.10.2001. 9.4.2001. 12.06.2006. 15.10.2007. 29.4.2008. 16.6.2008. 27.10.2015.

Sporazum stupio na snagu: 1.2.2005. 1.4.2004. 1.4.2009. 1.5.2010. 1.9.2013. 1.6.2015. 1.4.2016.

Kvalifikacija: Bosna i Hercegovina kroz proces stabilizacije i pridruživanja ka procesu pristupanja u EU

Proces stabilizacije i pridruživanja za države zapadnog Balkana pretstavlja pripremnu fazu za otpočinjanje njihovog procesa pristupanja u EU. Također, u ovom procesu stabilizacije i pridruživanja, zavisno od svog napretka, država započinje i svoj proces pristupanja u EU formalnim podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU. Time država, pored ispunjavanja obaveza iz Sporazuma radi i na obavezama koje se vežu za sam proces pristupanja.

Nakon nešto više od 8 mjeseci od datuma stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina poduzima novi korak ka članstvu u EU sa prvobitnim ciljem promjene sadašnjeg statusa države potencijalnog kandidata u državu kandidata za članstvo. Bosna i Hercegovina je 15.02. 2016. godine, u okviru holandskog pretsjedavanja Vijećem EU, podnijela zahtjev za članstvo u EU u skladu sa članom 49. Ugovora o Evropskoj uniji i time je započela svoj pristupni proces u EU. Nakon toga je i EU aktivirala svoj mehanizam za proces pristupanja države podnosioce zahtjeva. Vijeće Evropske unije je 20.09. 2016. pozvalo Evropsku komisiju da pripremi mišljenje o Zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, a Evropska komisija je 9.decembar 2016. godine dostavila Upitnik Bosni i Hercegovini. Time je lopta prebačena na teren Bosne i Hercegovine kroz proces pripreme odgovora sa trenutnim planom njihove dostave Evropskoj komisiji do kraja 2017. godine.

U idućem broju o procesu pristupanja, vrstama i redoslijedu koraka, i usporedbi napretka Bosne i hercegovine sa napretkom drugih država zapadnog Balkana.

1 Sa Crnom Gorom su pregovori počeli u novembru 2005. dok je još bila u uniji sa Srbijom. Posebni pregovori su vođeni sa članicama državne zajednice Srbije i Crne Gore po pitanjima iz nadležnosti republika članica. Mandat za direktne pregovore sa Crnom Gorom je usvojen u julu 2006., a direktni pregovori su otpočeli 26. septembra 2006. i zaključeni 1. decembra 2006.2 Sa Srbijom su pregovori počeli u novembru 2005. dok je još bila u uniji sa Crnom Gorom. Posebni pregovori su vođeni sa članicama državne zajednice Srbije i Crne Gore po pitanjima iz nadležnosti republika članica. 3 Sa Kosovom* pregovori o SSP-u su počeli 2013. Sporazum sa Kosovom* se nije ratificirao u svakoj pojedinoj članici EU.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Albanija

https://sh.wikipedia.org/wiki/Srbija

https://sh.wikipedia.org/wiki/BiH

https://sh.wikipedia.org/wiki/Kosovo

10

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Naslovnica

Vodosnabdijevanje u ruralnim područjima Bosne i HercegovineSnežana Mišić Mihajlović

Veliki broj građana BiH koristi vodu za piće iz seoskih vodovoda, a u tim sistemima najčešće nisu uspostavljeni adekvatni sistemi za operativno upravljanje i kontrolu kvaliteta isporučene vode.

Pravo na vodu podrazumijeva raspoloživost vode u skladu sa standardima vode za piće, prihvatljivu cijenu za usluge vodosnabdijevanja, jednak pristup za sve građane, kao i organizovanje vodosnabdijevanja na način koji je prihvatljiv za određenu kulturu. Na području Bosne i Hercegovine (BiH), razmatranja o kvalitetu usluga vodosnabdijevanja u pravilu se intenziviraju tek kada se desi neki problem vezan za nestašicu vode ili pojavu bolesti usljed zagađenja vode za piće. Diskusija se fokusira na rad javnih komunalnih preduzeća i kvalitet usluge vodosnabdijevanja u gradskim sredinama, dok se zanemaruju problemi sa kojima se susreće seosko stanovništvo.

Prema istraživanju iz 2016. godine , više od jedne trećine građana BiH nije priključeno na javne vodovodne sisteme: 28% građana vodom se snabdijeva iz seoskih vodovoda, 6% građana se oslanja na individualne izvore vode za piće (najčešće bunare), dok preostalih 66% građana koristi vodu za piće iz javnih vodovodnih sistema (tabela 1.).

Izvor informacija Entitet/ država

% stanovnika priključen na

gradske vodovode

% stanovnika priključen na

seoske vodovode

% stanovnika koji koristi individualne izvore vode za piće

Istraživanje u projektu „Voda za sve“ 2016.

(obuhvaćeno 48 jedinica lokalne samouprave i 119 seoskih vodovoda)

BiH 66% 28% 6%

Popis 2013. BiH 65% 20% 15%

Entitetske strategije za upravljanje vodamaFBiH 60% - -

RS 48% 12% 40%

Tabela 1. Podaci o pokrivenosti stanovništva uslugom vodosnabdijevanja u BiH

1Istraživanje provedeno u okviru projekta „Voda za sve“ koji finansira EU

M.Sc. Snežana Mišić Mihajlović je završila master studij u oblasti okolišnih nauka i javnih politika pri Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i specijalistički program (fellowship program) za istraživanja u oblasti društvenih nauka i evaluaciju programa pri Institutu za evaluacije, Univerzitet George Washington. Ona je ekspert za dobru upravu u oblasti zaštite okoliša, javne politike za decentralizaciju i jačanje civilnog društva. Također se intenzivno bavi metodama za strateško planiranje i za evaluaciju projekata i javnih politika.

11

Dakle, veliki broj građana BiH koristi vodu za piće iz seoskih vodovoda, a u tim sistemima najčešće nisu uspostavljeni adekvatni sistemi za operativno upravljanje i kontrolu kvaliteta isporučene vode. Oko 30% jedinica lokalne samouprave izjavljuje da nema nikakve podatke o seoskim vodovodnim sistemima. Nijedna institucija nema formalnu nadležnost, niti se u praksi bavi prikupljanjem podataka o seoskim vodovodima. Međutim, u izgradnju i rekonstrukciju seoskih vodovoda se ulažu značajna sredstva. Na primjer, u toku 2015. godine u 20 analiziranih jedinica lokalne samouprave procijenjeni iznos ukupnih sredstava uloženih u projekte vodosnabdijevanja i sanitacije u selima je 3,4 miliona konvertibilnih maraka.

Dvije trećine seoskih vodovodnih sistema funkcionišu na neformalan način, bez potrebne dokumentacije i dozvola (slika 1.), što predstavlja problem za rješavanje pravnih pitanja i adekvatno finansijsko upravljanje. U 40% seoskih vodovoda operateri upravljaju bez ugovora o pružanju usluga sa vlasnicima sistema, što znači da nemaju propisane obaveze vezane za izvještavanje, ispitivanje kvaliteta isporučene vode, izradu poslovnih planova i transparentnost određivanja cijene vode.

I pored činjenice da zakonsku nadležnost za uslugu vodosnabdijevanja imaju jedinice lokalne samouprave, u 84% slučajeva izgradnju vodovodnih sistema u selima inicirale su grupe građana ili strukture mjesne zajednice. Korisnici i operateri seoskih vodovodnih sistema, pa čak i zaposleni u organima lokalne samouprave, nisu dovoljno upoznati s važećim propisima koji se odnose na vlasništvo i upravljanje vodovodnim sistemima ili ih pak tumače na različite načine. Predstavnici 16 od 20 analiziranih lokalnih administracija istakli su da se najveće prepreke za poboljšanje vodosnabdijevanja u selima odnose na nejasan pravni okvir ili neriješena pravna pitanja u seoskim vodovodima.

Ulogu operatera u seoskim vodovodima najčešće vrše sljedeće strukture (slika 2.):

- Mjesne zajednice i grupe građana upravljaju u 78% seoskih vodovoda, gdje je najveći problem netransparentno izvještavanje i neredovne kontrole kvaliteta vode.

- Javna komunalna preduzeća upravljaju u 13% seoskih vodovoda. Ona imaju solidan kapacitet za pružanje usluga u domenu planskog pristupa i kontrole kvaliteta vode, ali najinertnije reaguju u slučaju kvarova i redukcije vode su najduže u ovim sistemima.

- Privatna preduzeća upravljaju manjim brojem sistema (samo 3% seoskih vodovoda). Ona redovno izvještavaju, brzo vrše popravke i redovno ispituju kvalitet vode, ali postavljaju visoku cijenu priključka i cijenu vode.

Slika 1. Podaci o odobrenju za građenje i odobrenju za upotrebu u seoskim vodovodima

12

Copyright © eVal magazine limited edition. All Right Reserved 2017eVal 01. Free Edition

Preporuke za poboljšanja

Za intenzivniji razvoj i unapređenje usluga vodosnabdijevanja na selima potrebno je kreirati stimulativan zakonodavno-pravni okvir na svim nivoima vlasti u BiH.

U Zakonima o vodama u oba entiteta u BiH i u kantonima u Federaciji BiH trebalo bi detaljnije razraditi načela iz EU Direktiva - „povrat troškova”, „korisnik plaća” i „zagađivač plaća”, čime bi se stvorio pravni osnov za utvrđivanje cijene vode.

Zakone o komunalnim djelatnostima na entitetskom nivou u Republici Srpskoj, u Brčko Distriktu i na kantonalnom nivou u Federaciji BiH neophodno je uskladiti sa Zakonima o vodama. Treba detaljnije razraditi modalitete javnog vodosnabdijevanja, posebno vodeći računa o odredbama kojima se određuje ko može biti vlasnik, a ko operater vodovodnog sistema. Zakoni o komunalnim djelatnostima trebali bi propisati i obavezni dio sadržaja opštinske/ gradske odluke, kojom bi se definisali ključni aspekti za rad seoskih vodovodnih sistema.

Resorna ministarstva i agencije na entitetskom i kantonalnom nivou trebaju:

- uspostaviti funkciju pružanja savjetodavne i tehničke podrške lokalnim administracijama i operaterima vodovodnih sistema;

- u odlukama o načinu raspodjele sredstava vodnih naknada propisati visinu sredstava namijenjenih isključivo za finansiranje projekata vodosnabdijevanja iz strateških dokumenata;

- odrediti tijela koja će definisati i pratiti set standardnih indikatora o funkcionisanju seoskih vodovoda;

- uspostaviti sisteme za redovnu komunikaciju između institucija kako bi se omogućilo zajedničko učenje o efektivnim pristupima za poboljšanje vodosnabdijevanja na selima;

- organizovati savjetovanja i obuke za predstavnike institucija na svim nivoima u vezi s tumačenjem relevantnih zakona.

Jedinice lokalne samouprave trebaju imenovati osobe i organizacione jedinice unutar uprave sa sljedećim zaduženjima:

- redovno voditi evidenciju o seoskim vodovodima;

- realno planirati finansijska sredstva iz budžeta ili drugih izvora koja su potrebna za realizaciju projekata vodosnabdijevanja, prema prioritetima u lokalnim razvojnim strategijama;

- organizovati obuku i stručnu podršku za operatere seoskih vodovoda radi tumačenja propisa i rješavanja tekućih problema;

- provoditi programe edukacije građana o upravljanju vodovodnim sistemima;

- informisati građane o načinima učešća u donošenju odluka, strategija i operativnih planova, kako bi oni mogli kandidovati prioritetne projekte za realizaciju.

Vlasnici seoskih vodovodnih sistema treba da odluče o najboljem načinu upravljanja i održavanja sistema. Ukoliko se mjesne zajednice, udruženja ili grupe građana, u ulozi vlasnika, odluče da te poslove povjere pravnom licu, treba da odaberu operatera koji je sposoban za vršenje komunalnih poslova. Vlasnici i operateri trebaju sklopiti ugovor o pružanju usluga, kojim će detaljno propisati standarde i uslove pružanja usluga (poput pravila za priključenje novih korisnika, način određivanja cijene usluge, itd.).

Slika 2. Podaci o pravnom statusu operatera seoskih vodovoda

13

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Interview

U ovom broju razgovaramo sa prof. Tarikom Kupusovićem, poznavaocem prilika u oblasti voda u svijetu, regionu i Bosni i Hercegovini.

Poštovani profesore, u ime redakcije eVAL magazina i zahvaljujemo se na izdvojenom vremenu. Svrha ovog razgovora je da istaknemo važnost vodnih resursa kao potencijala i kao potrebe kako za razvoj tako i za svakodnevni život građana. Na web stranici Instituta za hidrotehniku piše da ste direktor i glavni istraživač, profesor izabran na univerzitetu u Sarajevu te stručnjak za više oblasti u vezi sa upravljanjem vodama, uključujući vodne potencijale. Očigledno puno truda i ljubavi je uloženo u vašu naučno-istraživačku karijeru, koju oblast bi izdvojili kao posebnu?

Da, vode su moja ljubav još od ranog djetinjstva – vode koje slobodno teku, ili ukroćene, da ih ljudi koriste, ili ogromne – beskonačne, kao mora i okeani, ili nedokučive, tajanstvene, kao podzemne, termalne i mineralne; vode jednostavno kao nezamjenjivi i neizostavni dio života. Prve civilizacije su i nastale uz velike vodotoke – koristile su ih, uređivale i štitile se od njihovih povremenih štetnih utjecaja. I tu onda dolazi civilno inženjerstvo – građevinarstvo i hidrotehnika, da shvate prirodu, smisle, proračunaju, isprojektuju, izgrade, upravljaju i prate funkcionisanje infrastrukturnih sistema, za omogućavanje i stalno poboljšavanje komfora života ljudi i zajednica.

Međutim, razvojem i rastom civilizacija, dolazi do potrebe da se vode i štite, jer ih ljudi koristeći onečišćuju, pa vode mogu postati neupotrebljive, opasne po zdravlje, ili čak potpuno nestati.

Dakle, sve oblasti upravljanja vodama su životno važne, pa i meni važne, tako da ni jednu oblast ne bih posebno izdvajao – ključ je u stvari u integralnom upravljanju vodnim resursima, ali uz aktivno uključivanje svih struka i interesnih grupa, svih građana.

Hoćemo li imati dovoljno vode za piće i razvoj privrede za 20 godina?

Trebali bi, hoćemo, ali se može desiti i da nećemo; sve je do nas – kako ćemo vodama upravljati. Kada nam je najpotrebnija, vode je najmanje, a kada je ima previše, može nas poplaviti i napraviti

Voda je izvor života

Eldin H.

14

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Eurometar

druge štete. Vode su jako osjetljiv resurs, a karakteriše ih prije svega količina i kvalitet, pa prostorna i vremenska raspodijeljenost, te razmjera u kojoj sve posmatramo. Svijet se danas mijenja ubrzano, suočavajući se s mnogim problemima i globalnim izazovima kao nikada prije: dramatičnim klimatskim promjenama, eksplozijom i koncentrisanjem populacije u velikim gradovima, brzim rastom ekonomija najmnogoljudnijih zemalja, prečesto neumjerenom eksploatacijom prirodnih resursa i staništa, nestašicom vode, hrane i energije. Sve ove teme dovode do krucijalnog pitanja kako osigurati dugotrajnu održivost civilizacijskih vrijednosti.

Iako nije odgovor na postavljeno pitanje, jasno je da se ne može nastaviti radeći isto (kao do sada), na istom (planetu)! I, najrazvijeniji su najodgovorniji: oni polako shvataju da u rastućim globalnim međuzavisnostima postepeno gube prednosti iz prošlih stoljeća, oni nude rješenja za nerazvijene po svojoj mjeri, ali je do intelektualnih elita ovih drugih šta i kako će prihvatiti, a šta ne, kako će osmisliti vlastiti razvoj – vlastiti bijeg iz siromaštva i mizerije, beznađa.

Rješenja ovih općesvjetskih problema neće doći od političara, generala ili menadžera, niti od filozofa, pjesnika ili umjetnika (s dužnim poštovanjem prema svakoj od ovih časnih profesija). Rješenja će doći od inženjera i naučnika – tehnologa, jer su oni ti koji nalaze rješenja i čine stvari mogućim i dostupnim ljudima.

Na nama u Bosni i Hercegovini i regionu je da sve ovo pratimo i aktivno u tome učestvujemo, na dobrobit svojih zajednica i građana, odnosno cijelog regiona – od Slovenije do Albanije.

Voda za piće je problem i procjene su da oko 40% ljudi na Planeti Zemlji nema adekvatan pristup vodi za piće. Ekonomski snažne zemlje često imaju veliku i skupu infrastrukturu za prečišćavanje, u FBiH je pokrenuto nekoliko projekata prečistača, to su vrlo skupi i zahtjevni projekti, posebno za lokalne zajednice, kojima bi samo održavanje nekada nosilo i četvrtinu ukupnog budžeta. S obzirom na to da smo relativno siromašna zemlja, kako se odgovornije odnositi prema prirodi a da to ne znači velika izdvajanja?

U prirodi se vode samoprećišćavaju, ali kada ljudi pretjeraju s onečišćavanjem, priroda ne može to sama brzo uraditi. Umjesto da se grade skupi visokotehnološki prečistači kao u razvijenim zemljama, postoje mnogo jeftinija i jednostavnija inženjerska rješenja, gdje se prirodni procesi imitiraju i „prirodi“ pomaže da savlada onečišćenje. Istina, tu treba mnogo više prostora, ali je to kod nas ipak znatno jeftinije, nego npr. u Njemačkoj ili Nizozemskoj.

prof. dr Tarik Kupusović

Diplomirani inženjer građevinarstva

Voditelj i koordinator međunarodnih i domaćih projekata

Naučni koordinator istraživačkih projekata

Profesor na univerzitetu u Sarajevu za oblasti “Racionalna i primijenjena hidromehanika” i “Hidrotehničke građevine i postrojenja”

Glavni istraživač u oblasti hidrauličkog inženjerstva s više od 35 godina iskustva. Ključne kvalifikacije: integralno upravljanje vodama; okolišni inženjering; upravljanje i politika razvoja; hidrodinamički aspekti ekoloških problema vodnih resursa; problemi korištenja, upravljanja i zaštite voda u kršu; eksperimentalna i numerička hidraulika objekata, otvorenih vodotoka, akumulacija i mora; racionalna i primijenjena hidromehanika; mehanika fluida i hidraulika; hidrauličko ispitivanje i dimenzioniranje hidrotehničkih objekata; numeričko i fizičko hidrauličko modeliranje, hidraulika nanosa i riječna hidrotehnika.

15

Postoje li neki evropskih principi ili standardi kada je u pitanju institucionalni i pravni okvir u pitanju vodoprivrede? Prema vašoj procjeni, koliko moramo ulagati u sistem vodoprivrede kako bi dostigli te standarde?

Principi su jasni: svaka osnovna infrastrukturna usluga mora biti priuštiva svim građanima. Život je danas, uz još nekoliko komoditeta, nezamisliv bez pitke vode u stanu ili kući, tekuće tople vode, sigurnog odvođenja i disponiranja otpadnih voda, što manjeg rizika od poplava, klizišta i slično, te ugodnog ambijenta življenja u zeleno – plavom okruženju. Sve zajednice svih nivoa kod nas, odnosno njihovi lideri, trebaju uporno i sistematično raditi na tome, a „obični“ ljudi prepoznaju šta su im životni prioriteti i kako postepeno dostizati standarde razvijenih.

Zašto pojedini vodotoci nestaju, čak i mlađi građani pamte da su negdje nekada tekli potoci ili rječice, osjećaj je da gubimo vodotoke? Zašto se to dešava? Može li nedostatak vode ugroziti društveno-ekonomski razvoj?

Da, neke vodotoke – potoke ili rječice zaista gubimo; neke povremeno, a neke i trajno. Stvar je u promjeni načina korištenja zemljišta, urbanizaciji i izgradnji saobraćajne infrastrukture, a povrh svega u klimatskim promjenama. Već je i kod nas došlo do znatnog smanjenja trajanja i debljine sniježnog pokrivača kao akumulacije vode, produženja ljeta i sušnih razdoblja, te drugih promjena u režimu tečenja, koje se i objektivno i „golim okom“ već vide. Rješenja postoje i inženjeri ih mogu ponuditi, kao što to već rade npr. u Sloveniji, Austriji ili Švicarskoj. Nedostatak vode svakako ugrožava društveno-ekonomski razvoj, ali je voda istovremeno i mogući „motor“ razvoja – onaj ko ima vode ima i siguran potencijal za održivi, uravnoteženi razvoj.

Imate li utisak da se u jedinicama lokalne samouprave često kupuje ili socijalni mir ili izbori cijenom vode koja nije dovoljna sa aspekta održivosti sistema? Šta je moguće uraditi kroz unapređenje pravnog i institucionalnog okvira?

Cijena vodnih usluga i ekonomska održivost vodnih sistema je jedna veoma specifična, posebno važna tema, pogotovu u zemlji kao što je BiH, gdje je u toku više tranzicija. Mislim da je najbolnija mentalni i stvarni prelazak – tranzicija iz samoupravnog socijalizma i nesvrstanosti u društvo liberalno-tržišne ekonomije, kao dio svjetske i evropske zajednice, koji je za nas neizbježan. Otuda stalne priče, obećanja i pritisci iz vana za reformama, ali koje idu užasno presporo. Ipak, cijeli izborni proces i sami demokratski izbori, pogotovu u lokalnim samoupravama (općinama, gdje skoro svako svakoga zna) su po meni za sada jedini način ubrzavanja navedenih reformi. Već značajan broj naših općina je u bh prilikama lokalno izašao iz nerazvijenosti i siromaštva, zahvaljujući dinamičnosti i sposobnostima lokalnih elita, tako da tu nema niko potrebe kupovati socijalni mir!

Koliko je sektor voda povezan sa drugim segmentima okoliša, šumama, zrakom? Kako nastupiti zajedno?

Nesumnjivo je povezan, ali ne samo sa drugim pomenutim segmentima okoliša, nego sa cjelokupnom ekonomijom – od poljoprivrede i proizvodnje hrane, industrije, energetike i turizma, do urbanizma i prostornog planiranja, saobraćaja... Nesumnjivo je također da su danas najznačajniji resursi, po redu:

• znanje;

„...vode koje slobodno teku, ili ukroćene, da ih ljudi koriste, ili ogromne –beskonačne, kao mora i okeani, ili nedokučive, tajanstvene, kao podzemne, termalne i mineralne; vode

jednostavno kao nezamjenjivi i neizostavni dio života.“

Damir B.

16

Copyright © eVal časopisSva prava pridržana 2017.eVal 01. besplatni primjerak

• ljudi;

• društveni sistem (koji omogućava da ljudi rade i stvaraju); zatim

• novac, dakle kapital i tek na kraju

• materijalna sredstva (dakle prirodni resursi (osim još neko vrijeme za naftom prebogate zemlje), te najvažnije - ljudskim radom već stvorena infrastruktura – u razvijenim zemljama).

Mislim da je naša šansa u povezivanju energetike, te poljoprivrede i proizvodnje hrane sa vodama. To je veliki izazov, ali energetičari i agronomi, sa ekonomistima, mogu to riješiti, sa samo malo povoljnijim političkim i pravnim ambijentom! Znači, znanja, prirodnih resursa i ljudi u BiH ima, a za dobre poduhvate novac je danas najmanji problem!

Šta vidite kao najvažnije politike u oblasti u narednih 30 godina? I kako pratiti stanje u obasti, koji su to ključni indikatori stanja vodnih resursa u jednoj državi?

Ključne indikatore izračunavaju i prate odgovarajuće međunarodne organizacije, pri čemu naše statističke agencije trebaju još samo malo unaprijediti vjerodostojnost svojih izračuna, odnosno prvo prikupljenih podataka. Nama u BiH je najvažnije sa susjedima i regionom, pa onda šire ..., a nikako samodopadno (mi smo najpametniji) ili žrtvoslovno (mi zaslužujemo nešto više od drugih, zato što smo najveće žrtve prošlog rata). Prošlost jeste važna, i stvari treba postepeno konačno raščišćavati, ali se u sadašnjosti radi za budućnost ..., pa ćemo, ako Bog da, tek vidjeti šta će biti u narednih 15 ili 30 godina.

17

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Op-ed PresR

Utjecaj pojednostavljivanja procedura i izdavanja dozvola na zaposlenost u općinama Bosne i HercegovineJasmin Halebić, Rijad Kovač

Pojednostavljivanje procedura i izdavanja dozvola ima pozitivan utjecaj na rast zaposlenosti u lokalnoj zajednici. Istraživanje koje je provedeno u 2015. godini o projektu Međunarodne finansijske korporacije u Bosni i Hercegovini (IFC), daje empirijsku potvrdu da jednostavnija i efikasnija općinska administracija donose nova radna mjesta.

Bosna i Hercegovina na listama indeksa, koji mjere klimu za poslovanje i konkurentnost, stoji veoma loše, regionalno gledano na samom začelju, (Doing business rang BiH je 81. mjestu). Nezaposlenost je zasigurno najakutniji problem našeg društva sa oko 25,4% nezaposlenih u 2016. (u prosjeku 521,35 hiljada registrirano nezaposlenih osoba). Stopa zaposlenosti mladih (15-24 godine), prema anketi o radnoj snazi, je najniža u poređenju sa EU28 i iznosi tek 13,8%.

U isto vrijeme često iz medija i stručnih krugova čujemo konstataciju kako je potrebno pojednostaviti i pojeftiniti procedure otvaranja kompanije, skraćivanja vremena izdavanja dozvola za rad za izgradnju objekata itd. Znajući da procedure i dozvole znače i prihod u budžet lokalne zajednice, lokalne vlasti su često spore u ubrzanju i pojeftinjenju početka poslovanja. Ponekad se pojednostavljivanje poslovanja radi kroz inicijative ili posebno dizajnirane projekte. Nameće se pitanje da li zaista pojednostavljivanje poslovanja doprinosi razvoju lokalne zajednice i društva kao cjelinu. U tom smislu u 2015. godini urađena je i analiza utjecaja pojednostavljivanja poslovanja na zapošljavanje. Analiza je urađena kroz projekat koji je podržan od strane IFC.

Korištena metoda analize utjecaja regulatorne reforme na realne ekonomske varijable, poput zaposlenosti, je metoda dvostruke razlike ili difference-in-differences (DD), koja omogućava usporedbu prosječnih stopa rasta zaposlenosti općina koje su uradile smanjenje procedura i onih koje to nisu. Ukoliko se pretpostavi jednakost trendova između općina koje su pojednostavile poslovanje i onih koje to nisu, onda su općine u kojima je provedena razvojna intervencija zabilježile, u prosjeku, veću stopu rasta broja zaposlenih za 6,41 postotni bod. Stoga se efekat provedenog projekta, uz uvažavanje standardnih pretpostavki, može ocijeniti pozitivno. Ovakvom vrstom analize se procjenjuje, potvrđuje i kvantificira utjecaj razvojne intervencije ili projekta.

Jasmin Halebić, PhD. Rođen u Konjicu, 1974. Doktorat iz ekonomije stekao 2009. g. na Univerzitetu u Zenici, gdje je trenutno u zvanju vanrednog profesora na oblasti ekonomska teorija i politika. Od 2015. g. obnaša dužnost ministra finansija u Kantonu Sarajevo.

Rijad Kovač, pomoćnik direktora Federalni zavod za programiranje razvoja. Jedan od osnivača Udruženja evaluatora u BiH i doktorski kandidat na Ekonomskom fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

18


Nažalost analiza nije nadograđena sa takozvanom troškovnom efektivnošću, koja bi dodatno pokazala odnos troška intervencije, odnosno projekta i smanjenja budžetskog prihoda, po glavi dodatnog zaposlenog i povećanja budžetskog prihoda ostvarenog od dodatnih poreza.

Na kraju, nalazi i zaključci ovog rada impliciraju potrebu da donosioci odluka u oblasti kreiranja razvojnih politika poduzmu mjere kojima će se institucionalna struktura za poslovne subjekte u BiH pojednostaviti i učiniti efikasnom kako bi se postigli željeni efekti na smanjenje izrazito visoke nezaposlenosti na tržištu rada i to putem povećanja stope zaposlenosti. Nadalje, procjena utjecaja razvojnih intervencija mora biti prisutna u sklopu projektnog i sektorskog pristupa u planiranju i programiranju kako budžetskih tako i donatorskih sredstava.

Metodologija: Metodom difference-in-differences (DD) je moguće mjeriti protu-činjenično stanje, tj. kakva bi se promjena u varijablama dogodila da nije poduzeta intervencija odnosno da projekat nije proveden. U ovom radu je primijenjen najjednostavniji scenario gdje je ishod dvije grupe praćen u dva vremenska perioda. Jedna grupa općina je posmatrana u dva perioda i nije bila dijelom projekta, dok je druga grupa bila dijelom projekta i podvrgnuta je projektnoj intervenciji u drugom periodu. DD metodom se upoređuju ishodi kao promjene prosječnih vrijednosti tokom vremena (tj. prije i poslije provedbe) na nivou dvije grupe, jedne koju sačinjavaju korisnici projekta, i druge koja služi u svrhu kontrole. Za primjenu DD metode neophodno je osigurati postojanje podataka prije početka provedbe intervencije ili projekta. Dvije diferencije na kojima počiva DD metod su razlike između prosječnih vrijednosti ishoda označenih tačkama A i C prije (t0) i tačkama B i D poslije (t1), kako za tretiranu, tako i za kontrolnu grupu; uz pretpostavku da su obje grupe bile izložene i djelovanju ostalih faktora koji se ne mijenjaju u vremenu.

Stopa zaposlenosti Poslije Prije Razlika

1 Tretman 2,76 1,83 0,94

2 Kontrola -0,54 4,94 -5,47

3 Razlika 3,30 -3,11 6,41

Tabela: Stopa zaposlenosti u tretiranim i kontrolnim općinama

Izvor: Autori

Slika 1: Grafički prikaz DD metode

Izvor: Gertler et al. 2011. Prilagođeno

19

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Op-ed PresR

Kapaciteti javne uprave za monitoring i evaluacijeNijaz Avdukić

U Bosni i Hercegovini općenito, a i u javnoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine, kapaciteti za apsorpciju EU fondova i za provođenje monitoringa i evaluacije (procjene utjecaja ili vrednovanja) projekta/

zakona/politika su izuzetno niski

Bosna i Hercegovina trenutno povlači evropske pretpristupne fondove koji se kreću oko 500 miliona eura u sedmogodišnjem razdoblju, sa procentom apsorpcije više od 90%, što nas upućuje na zaključak da BiH ima dobre apsorpcijske kapacitete. Međutim, ovi pretspristupni fondovi se implementiraju centraliziranim sistemom, gdje je Evropska komisija zadužena za sve nabavke, raspisivanja i odobravanja projekta i na kraju za provođenje evaluacija tih projekta. Međutim, praksa je pokazala da u svim istočnoevropskim zemljama, pa tako i u Bosni i Hercegovini, generalno postoje problemi koji su vezani za apsorpcijske kapacitete za evropske fondove, ali i kapaciteti za provođenje monitoringa i evaluacije projekata koji se finansiraju iz evropskih fondova. Za implementaciju evropskih fondova, sve zemlje su u obavezi razviti sistem monitoringa a u jednom dijelu i sistem evaluaucije (strateških dokumenata, programa i projekata) , što predstavlja jedan od ključnih elemenata implementacije pretpristupnih a kasnije i strukturnih i kohezionih fondova Evropske unije.

Istraživanje, ove oblasti, je rađeno krajem 2016. godine u federalnim i kantonalnim institucijama i dio je šireg istraživanja koje je imalo za cilj da analizira apsorpcijske kapacitete za EU fondove u BiH i FBiH1. S obzirom na to da izgradnja ovih kapaciteta traje relativno dugo, ovim istraživanjem smo željeli da provjerimo trenutne kapacitete za monitoring i evaluaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine (federalne institucije i kantonalne vlade), a u cilju jačanja i blagovremene pripreme za veću apsorpciju.

Generalno u javnoj upravi u Federaciji BiH, je nedovoljno razumijevanje pojma evaluacije (i monitoringa) i ključnih elemenata evaluacije. Provođenje evaluacija unutar javnih službi u Federaciji Bosne i Hercegovine je nedovoljno i sporadično. Jedan od razloga za slabo razumijevanje je da od svih ispitanika samo njih 17,4% je izjavilo da je u posljednje tri godine učestvovalo na nekim od treninga iz oblasti monitoringa ili evaluacije. Ovo ukazuje na to da se unutar javne uprave ne pridaje dovoljna pažnja ovim oblastima, kao i da ne postoji dovoljno jasna obaveza provođenja istih u sistemu javne uprave u Bosni i Hercegovini.

Gotovo 61% anketiranih predstavnika federalnih i kantonalnih institucija uglavnom smatraju da u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoje materijalni i ljudski kapaciteti za praksu monitoringa, odnosno praćenje stanja u oblastima nadležnosti, uprkos činjenici da, prema 74% anketiranih, njihova institucija posjeduje odgovarajuće baze podataka koje se mogu koristiti za monitoring.

M.Sc. Nijaz Avdukić je rođen 1976. Godine. Ima više od 15 godina stručnog radnog iskustva u privatnom i javnom sektoru. Iskustvo je sticao u prehrambenom, trgovačkom i sektoru za proizvodnju električne energije. U javnom sektoru se bavi strateškim planiranjem. U posljednih 6 godina zaposlen u Federalnom zavodu za programiranje razvoja kao pomoćnik direktora za razvojno planiranje.

1Istraživanje koje rađeno u okviru izrade magistarskog rada : Menadžment javne uprave u funkciji povećanja apsorpcionih kapaciteta u BiH i FBiH, Nijaz Avdukić, Ekonomski fakultet, septembar 2017. godine

20


Nadalje, više od 2/3 ispitanika smatra da u našem statističkom sistemu ne postoji odgovarajući indikatori potrebni za monitoring tj. praćenje stanja u pojedinim oblastima.

Kada je u pitanju poznavanje evaluacije u Federaciji Bosne i Hercegovine općenito postoji loše poznavanje i shvatanje značaja evaluacije jer je samo 26% ispitanika odgovorilo da su službenici unutar javne uprave svjesni svrhe i značaja evaluacija ili procjene utjecaja projekta/zakona/politike.

Samo, 8,7% ispitanika se slaže sa tvrdnjom da njihova institucija ima kapacitet i bazu znanja za procjenu utjecaja/evaluaciju (pojmove, koncepte, teorije, pretpostavke, uključujući rezultate okvira, teorija promjene, logičke okvire, logičke modele, itd.).

Izvor: Autor

Pored nedovoljnih kapaciteta za shvatanje i provođenje monitoringa i/ili procjene utjecaja određenih rješenja (evaluacije) unutar javne uprave, u Bosni i Hercegovini, samo 17,4 % anketiranih smatraju da postoje adekvatni kapaciteti (univerziteta, instituta, privatnih konsultantskih kuća i sl.) za uslugu provođenja eksterne evaluacije.

Na kraju, rezultati nedvojbeno pokazuju nizak kapacitet javne uprave i akademske zajednice u shvatanju značaja i provođenju evaluacija, što je svakako ukazuje na potrebu daljeg jačanja tih kapaciteta, kroz uvođenja pravnog okvira za evaluacije, posebno dizajniranih treninga za javnu upravu u oblasti evaluacija, jačanje kapaciteta akademske zajednice te promovisanja značaja provođenja evaluacija sa aspekta odgovornosti i učenja u trošenju javnih sredstava.

21

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Preuzimanja

Indikit, Online vodič za korištenje indikatora

Ljudi u potrebi / People in Need (PIN) nedavno su finalizirali internet stranicu www.indikit.net, koja predstavlja online vodič za efikasno korištenje više stotina indikatora u različitim sektorima, uključujući ishranu, sigurnost hrane, WASH, obrazovanje, DRR i mnoge druge. Sa dva ili tri klika svako može pristupiti korisnom detaljnom uputstvu koje se temelji na aktuelnom konkretnom iskustvu. Sadržaj vodiča je u skladu sa postojećim standardima te je revidiran od strane više NVO-a (međunarodnih nevladinih organizacija), UN-a, akademskih i samostalnih stručnjaka. Slično Wikipediji, svaki praktikant za pomoć i razvoj može predložiti novi sadržaj i poboljšati postojeće smjernice.

Budući da Indikit pruža dosta korisnu podršku, bilo bi odlično ukoliko uspije doprijeti do što više organizacija i njihovog osoblja. Kliknite ovdje da podijelite Indikit na LinkedIn, Twitter ili Facebook. (EvalPartners, Bilten br.42 Septembar 2017)

Program Izvršnog liderstva u evaluaciji i SDG-u (Održivim ciljevima razvoja)UNITAR (Institut za obuku i istraživanje UN-a), sa Univerzitetom Claremont Graduate i Centrom za Evaluaciju Claremont – New York, pokreću

Program izvršnog liderstva za evaluaciju i Ciljeve održivog razvoja (ELPE). Sveobuhvatni cilj ELPE-a je izgraditi kapacitete za vođenje evaluacije kako bi se dala podrška dobrovoljnim državnim postupcima pregleda i praćenja SDG-a te ostvario doprinos u implementaciji Rezolucije 69/237 o izgradnji državnih kapaciteta za evaluaciju, i EvalAgende 2020 EvalPartners-a.

Program se sastoji od nekih 100 časova učenja, te se od ostalih mnogobrojnih inicijativa izdvaja svojim fokusom na liderstvo kroz mješoviti pristup koji kombinuje niz modula za internetsko učenje na Agendi 2030, uz radionice za razvoj vještina licem u lice i mjesec dana individualizovanog treninga uz praćenje i mentorstvo od strane različitog i visoko cijenjenog osoblja Programa. ELPE je namijenjen učesnicima sa različitim nivoima stručnosti u vladinim evaluacijama, međuvladinim organizacijama, uključujući UN i neprofitni i privatni sektor. Iako je ova ciljna publika široka, CGU i UNITAR ulažu dosta napora da osiguraju dobru zastupljenost iz zemalja koje se nalaze u posebnim situacijama, kao što su LDC, LLDC i SIDS, u skladu sa načelom Agende 2030 da se najprije treba baviti onima koji najviše zaostaju. Za više informacija o programu kliknite ovde:

( https://www.unitar.org/event/full-catalog/

executive-leadership-programme-evaluation-and-sustainable-development-goals )

Sigurnost hrane

i Ishrana

Poljoprivreda i NRM (Menađment državnih resursa)

WASH Voda i sanitacija za

zdravlje

Zdravlje majki i djece

Obrazovanje i vještine

Tržišta i prihod DRR (Smanjenje rizika od

katastrofa) i otpornost

Socijalna zaštita i inkluzija

Dobro upravljanje

Vodić za SMART Indikatore Za Projekte Pomoći i Razvoja

INDIKATORI POMOĆI INDIKATORI RAZVOJA

22

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Evaluacija

Evaluacija Nacionalne strategije poticanja razvoja nevladinog sektora u Republici Hrvatskoj od 2012. do 2016. godineMarijana Sumpor, Irena Dokić, Ivana Rašić Bakarić

Evaluacija Nacionalne strategije poticanja razvoja nevladinog sektora u Republici Hrvatskoj od 2012. do 2016. godine

Krajem 2016. godine provedena je evaluacija Nacionalne strategije poticanja razvoja nevladinog sektora u Republici Hrvatskoj 2012.-2016.(Strategija). Evaluacija je provedena na temelju standardnih evaluacijskih kriterija, anketnog ispitivanja predstavnika organizacija civilnog društva na nivou cijele države, intervjua s dionicima i analize dokumentacije i dane su preporuke za izradu nove strategije do 2021.

Snažno civilno društvo važna je sastavnica demokratskog sustava koja doprinosi boljoj provedbi javnih politika. Organizacije civilnog društva (OCD) imaju aktivnu ulogu u javnom prostoru, te su uključene u inicijative koje jačaju participativnu demokraciju. Bežovan i Zrinščak (2007: 20) definiraju civilno društvo kao “prostor između obitelji, države i tržišta u kojem pojedinci surađuju s ciljem promocije zajedničkih interesa”. O važnosti uloge civilnog društva ukazuju i rezultati studije (TACSO, 2013) kojom je potvrđeno da su u Hrvatskoj OCD-i imali značajnu ulogu u pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji (EU). Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj odvija se okviru javne politike usmjerene na jačanje OCD-a i njihove uloge u poboljšanju različitih aspekata života ljudi. Ovdje su ukratko predstavljeni rezultati i preporuke proizišle iz postupka vanjskog vrednovanja tj. evaluacije Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. – 2016. godine (Strategija).

S ciljem izrade što kvalitetnije nove strategije za razdoblje od 2017. do 2021. godine, krajem 2016. godine provedena je evaluacija provedbe Strategije 2012.-2016. Na temelju evaluacijskih pitanja i kriterija usvojena je metodologija evaluacije koja uključuje kabinetsko istraživanje, pregled institucionalnog i zakonodavnog okvira, anketno ispitivanje, konzultacije s dionicima u suradnji s naručiteljem - Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske (UZUVRH).

Evaluacija Strategije bila je fokusirana na provjeru relevantnosti definiranih ciljeva, mjera i aktivnosti, izazove u provedbi i direktne učinke. U smislu vremenskog obuhvata, s obzirom da se Strategiju

dr. Marijana Sumpor ([email protected]) ima više od 20 godina radnog iskustva uključujući Ekonomski institut, Zagreb (od 2001), Ministarstvo financija RH (1995-1998) i BNP-Dresdner Bank (Croatia) (1998-2000). Doktorirala je 2005.g. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Područja interesa su: regionalna politika, strateško planiranje i evaluacija. Od X 2015. g. koordinira Hrvatsku mrežu evaluatora (HEM) i od X 2017. g. mrežu evaluatora Zapadnog Balkana (WBEN).

dr. Ivana Rašić Bakarić radi kao viši istraživač na Ekonomskom institutu Zagreb, u Odjelu za regionalni razvoj od 2001. Doktorirala je 2010. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sa tezom naslova „Statistical and methodological basis for definition of spatial-economic entities of the Republic Croatia“. Ivana je aktivni istraživač, consultant i predavač.

23

vrednovalo pri kraju razdoblja provedbe nije bilo moguće ocijeniti provedbu aktivnosti za koje nisu bila isporučena izvješća o praćenju. UZUVRH je uspostavio monitoring sustav u obliku internetske platforme kojim je omogućeno transparentno praćenje provedbe svih aktivnosti. Ocjena provedbe aktivnosti provedena je na temelju analize informacija iz monitoring sustava, te su ti podaci uparivani s informacijama i podacima prikupljenim iz ankete, analize ostale dokumentacije i intervjua.

Tijekom postupka korišteni su sljedeći evaluacijski kriteriji: relevantnost, koherentnost i konzistentnost, efikasnost, efektivnost, održivost i participativnost. Prema Morra-Imas i Rist (2009) proces evaluacije treba biti dizajniran i proveden sukladno potrebama primarnog korisnika koji je odgovoran za provođenje promjena temeljenih na nalazima evaluacije. Prema Indeksu održivosti OCD-a kojeg provodi USAID (2016) na svjetskoj razini, razvijenost Hrvatskog civilnog društva je od 2011. godine na razini 3,2, a u odnosu na države u okruženju nalazi se među razvijenijima.

Rezultati vrednovanja pokazali su da je izrada i provedba dokumenta imala pozitivne učinke na razvoj OCD-a, osobito prema kriteriju participativnosti. Na osnovi raspoloživih informacija i procjene realizacije pojedinih indikatora provedbe može se zaključiti da je 92% planiranih aktivnosti provedeno ili djelomično provedeno. Vrlo mali broj aktivnosti nije bio započet (7).

No postoje i nedostaci, prije svega vezano za kriterije koherentnosti i konzistentnosti Strategije, a vezani su za potpuno razumijevanje logike strateškog planiranja i postavljanja jasne hijerarhije unutar strateškog okvira. Nedostaje jasno formulirana interventna logika koja veže viziju - ciljeve – prioritete – mjere – aktivnosti.

Izravno vezano uz kriterije efikasnosti i efektivnosti javljao se nedostatak sustava indikatora na razini iznad indikatora vezanih uz mjerenje direktnih rezultata (engl. outputa). Monitoring sustav pokazao se u tom dijelu manjkavim, što je u određenoj mjeri ograničilo postupak vrednovanja ishoda (engl. outcome) i učinaka (engl. impacts). U kontekstu efikasnosti provedbe, financijska sredstva bila su stabilan izvor financiranja podrški za organizacije civilnoga društva. Jedino je tijekom prve polovice 2016. godine došlo do promjene u političkim prioritetima vezanim uz raspodjelu izvora financiranja, što je uzrokovalo značajne poteškoće u realizaciji započetih programa i projekata OCD-a. Održivost nije posebno obrađena niti opisana u postojećoj Strategiji, iako određene aktivnosti imaju za cilj izgradnju dugoročno održivog sustava za razvoj civilnoga društva (zakoni, propisi, institucije, strukture).

Izvješće o vrednovanju (evaluauciji) sadrži niz nalaza i preporuka na koji način poboljšati novu strategiju te osigurati vjerodostojne informacije za provedbu budućih evaluacija. Neke od ključnih preporuka bile su primjerice vezane uz velik napor koji treba uložiti u izgradnju povjerenja u

dr.sc. Irena Đokić radi u multidisciplinarnom Odjelu za regionalni razvoj Ekonomskog instituta, Zagreb, kao znanstvena suradnica (http://www.eizg.hr/drsc-irena-dokic-hr-HR/63.aspx). Kao gost predavač angažirana je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Puli, Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te na Visokoj poslovnoj školi VERN. Područje njezinog istraživanja je planiranje i programiranje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te izgradnja za to potrebnih kapaciteta.

Izvor: USAID, 2016.

24


institucionalni sustav. Zatim treba, uz nastojanja da se stabiliziraju izvori financiranja, dodatno poticati alternativne načine financiranja OCD-a. U budućoj strategiji treba bolje urediti strukturu ciljeva, mjera i aktivnosti te izgraditi usklađen i jasan sustav indikatora koji nije definiran samo na razini aktivnosti, već i na razini mjera u vidu indikatora ishoda, te na razini „strateških ciljeva“ u vidu indikatora učinka uz poštivanje strukture i interventne logike strategije. U kontekstu mjerenja napretka civilnoga društva, bilo bi vrlo korisno razmotriti definiranje indeksa održivosti razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj koji bi bio prilagođen potrebama praćenja Nacionalne strategije u budućem razdoblju. Elementi kompozitnog indeksa mogli bi se definirati kao indikatori na razini strateških područja ili ciljeva.

Reference:

Bežovan, Gojko, i Zrinščak, Siniša, 2007, Civilno društvo u Hrvatskoj (Civil Society in Croatia), Zagreb: Hrvatsko Sociološko Društvo, Naklada Jesenski i Turk.

Morra-Imas, Linda G., i Rist Ray C., 2009, The Road to Results: Designing and Conducting Effective Development Evaluations, Washington DC: The International Bank for Reconstruction and Development/ The World Bank

TACSO (Technical Assistance for Civil Society Organisations in the IPA Countries), 2012, The Role of Croatian Civil Cociety Crganisations in the European Union Accession Process, Zagreb: TACSO.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, 2012, „Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine“, https://udruge.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Nacionalna%20strategija%20stvaranja%20poticajnog%20okru%C5%BEenja%20za%20razvoj%20civilnog%20dru%C5%A1tva%202012-2016.pdf

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, 2017, „Vanjsko vrednovanje nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine, dokumenti dostupni na https://udruge.gov.hr/istaknute-teme/vanjsko-vrednovanje-nacionalne-strategije-stvaranja-poticajnog-okruzenja-za-razvoj-civilnoga-drustva-od-2012-do-2016-godine/4175

USAID, 2016, „The 2015 CSO Sustainability Indeks for Central and Eastern Europe and Eurasia“, partner u Hrvatskoj: CERANEO, vidi: https://www.usaid.gov/sites/default/files/documents/1861/Europe_Eurasia_CSOSIReport_2015_Update8-29-16.pdf; te poglavlje za Hrvatsku http://www.ceraneo.hr/wp-content/uploads/2016/10/Croatia.pdf

25

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



RB Monitoring

Razvoj sistema praćenja rezultataRijad Kovač

Odgovorne organizacije i vlade širom svijeta nastoje da unaprijede svoj rad. Da bi znali kako unaprijediti rad, moramo biti u stanju pratiti uspješnost kroz ostvarivanje rezultata aktivnosti. Samo praćenje aktivnosti odnosno implementacije aktivnosti nije dovoljno jer samo aktivnosti koje donose rezultate mogu biti smatrane uspješnim aktivnostima. Praćenje implementacije aktivnosti i ostvarenja rezultata je snažan upravljački alat u svakoj organizaciji pa i u vladinim strukturama. Jedan od ključnih razloga bolje uspješnosti privatnih organizacija u odnosu na javne i to što private organizacije imaju znatno bolje razvijene mehanizme praćenja (monitoringa) implementacije i monitoring rezultata aktivnosti. Iz tog razloga postoji potreba za predstavljanjem i razvojem sistema mjerenja rezultata. Ovo je posebno važno za mjerenje uspješnosti projekata i politika razvoja organizacija i vladinih aktivnosti. Imajući u vidu i EU put Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regiona u kojem je veoma važna sektorska politika i praćenje sektorskog razvoja odnosno ostvarenih aktivnosti i rezultata unutar jednog sektora, odlučili smo posvetiti jedan dio publikacije ovom pitanju. U ovom i narednim člancima ćemo predstaviti korake razvoja takvog sistema i to kroz pregled uspostave sistema kako su ga predstavili među najeminentnijim stručnjacima u ovoj obalsti Jody Zall Kusek i Ray C. Rist u poznatoj knjizi “Ten steps to a results-based monitoring and evaluation system: a handbook for development practitioners”.

Prvi korak u razvoju sistema je provjera spremnosti samog sistema za uspostavljanje organiziranog i sistematičnog monitoringa ostvarivanja rezultata. Neki sistemi ili dijelovi sistema ne žele sistematično i organizovano praćenje rezultata jer praćenje rezultata predstavlja prvi korak u ocjenjivanju ili vrednovanju ili evaluaciji pojedinih aktivnosti a možda i rada samog sistema ili organizacije. Vlasnici privatnih organizacija su veoma zainteresovani za uspostavu ovakvog sistema i oni imaju jaku motivaciju i način da osiguraju spremnost sistema za efikasan i efektivan sistem praćenja. Kod javnih organizacija ili organizacija koje se bave razvojnom pomoći, ovakav sistem je teže uspostaviti jer ponekad ne postoji spremnost sistema da rezultati njegovih aktivnosti budu sistematično praćene. Tako, često u javnim ustanovama imamo praćenje aktivnosti, praćenje radnog vremena, međutim vrlo rijetko imamo praćenje rezultata rada. Na primjer, nije dovoljno donijeti i usvojiti neki zakon sa određenim zakonskim rješenjima u oblasti, što se često smatra mjerom uspješnosti rada ministarstva. Potrebno je pratiti rezultate, odnosno efekte koje je taj zakon uzrokovao, potrebno je vidjeti promjene u ponašanju onih na koje se taj zakon odnosi kao i promjene u onim varijablama koje smo željeli promijeniti donošenjem zakonskog rješenja. Ovo može biti urađeno samo sistematičnim praćenjem rezultata. Međutim, uspostava i održavanje sistema praćenja rezultata

“Dobra vlada nije luksuz – nego vitalna potreba za razvojem.”Svjetska banka

Monitoring je stalna funkcija koja koristi sistemsko prikupljanje podataka o određenim indikatorima da bi se menadžmentu i glavnim dionicima tekuće razvojne intervencije osigurali pokazatelji stepena napretka i ostvarenja ciljeva i napretka u upotrebi dodijeljenih sredstava. OECD

Eldin H.

26

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.




Selektovanje realističnih

targeta/ciljeva

5 1

Spremnost sistema

3

Izbor ključnih indikatora za

monitoring Kr. rezultata

7

Korištenje evaluacijskih

rezultata

9

Korištenje nalaza

2

Dogovor o kr. Rezultatima za M&E

4

Prikupljanje basline podataka

6

monitoring rezultata

8

Izvještavanje o nalazima

Održavanje M&E sistema unutar

organizacije

10

RB Monitoring

traži zahtjevnost biračkog tijela, koje treba da traži rezultate, političku spremnost da prati rezultate te kontinuiranu angažiranost i resurse. Sistema zahtijeva uspostavu ali i održavanje koje je često i veći izazov.

Analiza sa ciljem ocjene kapaciteta i volje organizacije ili vlade da napravi M&E sistem zasnovan na rezultatima.

Analiza se fokusira na pregledu koji su to poticaji uspostavi, koje uloge i odgovornosti, organizacioni kapacitet, prisustvo osoba koje nose sistem te koje su barijere uspostavi.

U tom kontekstu veoma je važno odgovoriti:

– Zašto postoji potreba uspostave sistema?– Ko će imati koristi a ko NE od uspostave sistema?– Koja je uloga centralnih tijela vlade i linijskih ministarstava?– Zakonska osnova?– Ko proizvodi a ko koristi podatke i dostupnost podataka?

U isto vrijeme se vrši i procjena kapaciteta orgnizacije / ministarstva prema:– Tehničkim vještinama– Upravljačkim sposobnostima– Postojećim sistemima podataka i njihovom

kvalitetu– Dostupnom hardveru i softweru– Dostupnost budžetu– Institucionalnom iskustvu

Na kraju potrebno je sagledati i barijere uspostavi sistema

– Nedostatak finansija– Nedostatak političke volje– Nedostatak osoblja koje će nositi sistem– Nedostatak ciljno orijentisane strategije ili iskustva– Nepostajanje jasnog mandata– Postojanje uspješne prakse

Korak 1 Spremnost sistema

Zaključci provedbe analize spremnosti sistema nam daju mogućnost da sagledamo sve gore navedeno i da i da iskoristimo šanse za uspostavu sistema. Sistem možemo graditi od jedne pilot-institucije i uz dobijena iskustva širiti prema drugima. Mora postojati jasan mandat i odgovornost za širenje sistema te jasno vodstvo koje je spremno koristiti rezultate u donošenju odluka. Ovdje je predstavljen kratak pregled prvog koraka u razvoju monitoring sistema, u sljedećim tekstovima će biti predstavljeni svi koraci razvoja.

27




01 November 2017 Preuzimanje

Parlamentarci uključeni u panele i evaluacijske sjednice

Uz podršku Mreže EvalGender+ i u saradnji sa UN Women, EvalPartners i IOCE, održana su tri panela na Evaluacionoj sjednici u Bhutanu uz učešće parlamentaraca. Mreža EvalGender+ dala je podršku parlamentarcima da prisustvuju panelima. Panel o temu „Da li su poslanici uspješni zagovornici evaluacije?“ održan je 8. juna, kojim je predsjedavao G. Kabir Hashim, ministar za razvoj javnih preduzeća - Šri Lanka. Ovom panelu također su se pridružili časni M. Thilkarajah, poslanik u parlamenta - Šri Lanka, Dr. Akram H. Chowdhury, bivši poslanik u parlamentu - Bangladesh, prof. R. S. Goyal, Indija i časni Jigmi Rinzin, poslanik u parlamentu – Bhutan.

Parlamentarci su se također pridružili panelima o temi Fokus na jednakost i Rodno odgovorne nacionalne politike evaluacije, i Ocjenjivanje SDG-a sa stavom da „niko nije zapostavljen“. Sva tri panela su promovisala angažman parlamentaraca i naglasila princip da „niko nije ostavljen“. (EvalPartners, Bilten br. 38 maj 2017).

28

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



Projekti

Zeničko-dobojski kanton: primjer dobre prakse - projekti koji se finansiraju fondovima EU Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona redovno prati javne pozive u okviru različitih EU programa, te vrši informisanje svih kantonalnih organa (ministarstava, službi, direkcija, itd.) o otvorenim javnim pozivima i koordinira i pomaže u analizi javnih poziva, te identifikuje programe i pozive kojima se po kriterijima prihvatljivosti može priključiti Zeničko-dobojski kanton, nakon čega se intenzivno radi na pripremi projektnih aplikacija, projektne dokumentacije i kreiranju projektnog partnerstva.

Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona ima 13 godina iskustva i uspješno je implementirala 12 projekata koji su bili namijenjeni različitim sektorima, a koje je finansirala EU u programskom periodu 2007-2014. u okviru sljedećih Programa:- Program INTERREG CARDS PHARE: implementirani projekti

„AdriaNet“, „FareAdri“, „Reces Modiqus“ i „WoodArt“ (4 implementirana projekta);

- SEE Program: implementirani projekti „Model društvene odgovornosti vlade: Inovativan pristup kvaliteti u aktivnostima i rezultatima vlade (GSR model)“ i „RECULTIVATUR“ (2 implementirana projekta);

- MED Program: implementiran projekat „Mediteranski eko industrijski razvoj (MEID)“ (1 implementiran projekat);

- Interact Program: implementirani projekti „React“ i „Eurotool“ (2 implementirana projekta);- Adriatic IPA CBC Program: implementirani projekti „Platforma za inovativne tehnologije sa ciljem

stjecanja prilika da se smanji ICT jaz u Jadranskom području (PITAGORA)“, „Statističke mreže u turističkom sektoru u Jadranskim regijama (STAR)“ i „ADRIAMUSE“ (3 implementirana projekta);

Trenutno, u novoj programskoj fazi (2014-2020) u okviru tzv. IPA II, Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona implementira 5 odobrenih projekata iz 3 EU programa, kako slijedi:

1. Implementacija odobrenih projekata iz INTERREG Mediteranski program 2014-2020 (INTERREG MED)

Projekat GRASPINNO - “Transnacionalni modeli, strategije i odluke podrške za inovativne klastere i poslovne veze za zeleni rast, fokusiranjem na e-zelene nabavke u EE/OIE za energetsko obnavljanje javnih zgrada” – GRASPINNO, je projekt čiji je cilj obezbjeđenje inovativnih rješenja u javnim nabavkama radi energetske uštede i efikasnosti u procesu renoviranja javnih objekata u sklopu pametnih gradova i zajednica. Projekat pripada prioritetnoj osi 1 Programa MED, koja se odnosi na promovisanje inovativnih kapaciteta Mediterana sa ciljem razvoja pametnog i održivog rasta.

Đenana Čolaković, diplomirani inžinjer mašinstva i magistar ekonomskih nauka. Do 2004. godine

je radila u Međunarodnom crvenom križu i Uredu visokog predstavanika za BiH. Od 2004. do

2007. godine je bila savjetnik premijera ZDK. Od 2007. godine je sekretar Stručne službe za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona.

Vodeći partner u projektu: Univerzitet Patras, Grčka.

Ukupna vrijednost projekta (€): 3.204.787,00

Projekat TEESCHOOLS - “Transfer energetske efikasnosti u mediteranskim školama“– TEESCHOOLS, je projekat sa ciljem obezbjeđenja novih rješenja za lokalne vlasti u tehničkom i finansijskom smislu kako bi se što bolje implementirale aktivnosti koje se odnose na energetske norme pri renoviranju školskih zgrada. Projekat pripada prioritetnoj osi 2 Programa MED, koja se odnosi na poticanje strategija za smanjenje emisije ugljendioksida i povećanje energetske efikasnosti u specifičnim MED teritorijama.

Vodeći partner u projektu: Nacionalna agencija za nove tehnologije, energiju i održivi ekonomski razvoj, Italija.


2. Implementacija odobrenih projekata iz INTERREG Dunavski transnacionalni program (INTERREG DTP)Projekat EDU-LAB - „Novo dunavsko upravljanje na tržištu rada relevantnom za visoko obrazovanje” - EDU-LAB, je projekt čiji je cilj jačanje institucionalnih kapaciteta radi povećanja relevantnosti visokog obrazovanja u odnosu na stvarne potrebe na tržištu rada kako bi se zadržali mladi ljudi u zemlji a fokusira se na usklađivanje obuke i potražnje na tržištu rada. Projekat pripada prioritetu 4 Programa DTP, koji se odnosi na dobro upravljanje u Dunavskom regionu.

Vodeći partner u projektu: Evropska fondacija za obrazovanje (EFE), Njemačka.


Projekat NETWORLD - “Umrežavanje u očuvanju višenacionalnog naslijeđa Prvog svjetskog rata podunavskih zemalja”– NETWORLD, je projekt čiji je cilj primjena sistemskog pristupa pri upravljanju i korištenju resursa i kulturnog naslijeđa iz 1. svjetskog rata na područjima dunavskih zemalja, kombinovanja ovog naslijeđa sa održivim kulturalnim turizmom, izradom kulturalne i turističke strategije, alata, turističkih ruta i usluga. Projekat pripada prioritetu 2 Programa DTP, koji se odnosi na okoliš i kulturu u dunavskom regionu.

Vodeći partner u projektu je Razvojni centar doline Soča, Slovenija.


3. Implementacija odobrenih projekata iz INTERREG ADRION Jadransko-jonski program 2014 – 2020. (INTERREG ADRION)

Projekat FOST INNO - “Jačanje inovativnog sistema u turizmu Jadransko-jonskog regiona”, je projekat umrežavanja znanja sa ciljem razrade jedinstvene (zajedničke) metodologije koja će omogućiti stvaranje novih turističkih proizvoda (visokog stepena prepoznatljivosti i autentičnosti za područje Jadransko-jonske regije) s naglašenim elementom kreativnosti i inovativnosti. Projekat pripada prioritetnoj osi 1 Programa ADRION – Inovativni i pametni region, Specifični cilj 1.1 – Podrška razvoju regionalnog sistema inovacija Jadransko-jonske regije.

Vodeći partner u projektu: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska.


Može se zaključiti da nije jednostavno ostvariti uspjeh na pojedinim javnim pozivima iz programa Evropske Unije. Dokaz takvom zaključku je stepen prolaznosti u ranijem programskom periodu (2007-2013), odnosno udio odobrenih projekata koji je bio oko 3,5% do maximalno 4% od svih prijavljenih za područje cijele Jugoistočne Evrope. Međutim, prolaznost na novim javnim pozivima iz programa koje je EU uspostavila u okviru novog programskog perioda (2014-2020) je nešto veća, uglavnom zbog stečenog iskustva i naučenih lekcija, te je Službi već odobreno 5 projekata što čini oko 10% od ukupno prijavljenih projektnih aplikacija u periodu 2014-2017.

Eldin H.

30

http://www.vtfstudio.com

31

Sadržaj

ZnanjeSloboda

Odgovornost

02 Novembar 2017.



eVal publication is free of charge and if you think we should continue our work, you can support us by grant, advertisement or we can provide visibly of your project or activities. For information you can contact us on

[email protected] [email protected]



KnowledeFreedom

Accountability

broj: 01 novembar 2017. voda je izvor života · trebamo nastaviti naš rad možete nas podržati...

Documents