voće iz našega vrta

Odakle dolaze najslađi plodovi? Naravno, iz vašega vrta …

Zamislite slatke jagode, čvrste bobe ogrozda ili mirisnu krušku – sve svježe ubrano u vašem vrtu. Postoji li nešto ukusnije? Taj san postat će stvarnost ako znate na što morate obratiti pozornost pri uzgoju grmolikih ili voćaka stablašica.

Ova knjiga opširno opisuje sve pojedinosti – od odabira najboljih sorata do sadnje, njege i uporabe. Unaprijed se radujte bogatoj berbi.

Ovo je pouzdano djelo najbolji savjetnik za vrtlare-amatere.

√ Detaljni opisi svih važnih vrsta voća za kućni vrt, koje obećavaju bogatu berbu – od jabuke, kivija pa do vinove loze.

√ Težište je na sortama koje su otporne, lako se uzgajaju, nisu osjetljive na bolesti i prokušane su u praksi.

√ Doznajte kako se uzgajaju i njeguju razne vrste voća – uključujući zaštitu biljaka.

√ Kalendar radova prikazuje najvažnije zadatke u voćnjaku tijekom cijele godine. Voćeiz našega vrta

Sve o sortama, sadnji, uzgoju i branju

Voće

iz n

ašeg

a vr

ta

marTin sTangl

ma

rTi

n s

Tan

gl

9 7 8 9 5 3 1 4 0 8 2 9 5

ISBN 978-953-14-0829-5

ISBN 978-953-14-0775-5

w w w.mozaikknjiga.hr

00 kn

iz naπega vrtaVoÊe

Obst im Garten_001-149_CRO.qxp:VOCE_001-149_CRO 10/14/10 2:58 PM Page 1

iz naπega vrtaVoÊe Sve o sortama,

sadnji, uzgoju i branju

MARTIN STANGL


©to Êete naÊi u ovoj knjizi

4

7 VoÊe iz naπega vrta

8 U MODI…

9 VO∆E JE ZDRAVO

Kaæemo voÊe, mislimo navitamine 9

Mineralne tvari potrebneza naπe zdravlje 9

10 KAKO VO∆KE RASTU

PoËinje jednom stanicom 10

Vaænost lista 10

Korijenje uËvrπÊuje stablou tlo 11

Deblo i grane 12

Cvijet, vrhunac 12

Plod, nagrada za naπ trud 14

Raznolikost oblika 14

15 RAZLI»ITE VISINE DEBLA

Visoka i srednje visoka debla 15

41 OREZIVANJE POLUVISOKIHI VISOKIH STABALA

Orezivanje sadnica 41

Uzgojno orezivanje 41

Rezidba za odræavanje 45

46 OREZIVANJE VRETENASTOGAGRMA

Orezivanje sadnica i uzgojnoorezivanje 46

Pomlaivanje 47

47 LJETNO OREZIVANJE

Oblikovanje kroπnje 47

49 PRORJE–IVANJE STARIJIHKRO©NJI

Pomlaivanje starijih stabala 50

51 POSEBNOSTI KOD REZIDBEKRU©AKA, TRE©ANJAI ©LJIVA

52 REZIDBA VI©NJE

53 REZIDBA BRESKVE

O laænim i pravim rodnimizbojima 53

Najbolja je rezidba nakoncvatnje 54

55 REZIDBA MARELICE

56 REZIDBA ÆIVE OGRADEOD VO∆AKA

56 PRECJEPLJIVANJE

Pripreme 56

Cijepljenje pod koru 57

Poboljπano cijepljenjepod koru 58

Postupci nakon cijepljenja 58

59 VI©E SORATA NA JEDNOMSTABLU

60 ALATKE ZA REZIDBU(OREZIVANJE) I CIJEPLJENJE

VoÊarske πkare 60

VoÊarska ruËna pila 60

Kosijer (vrtlarski nož, hipa) 61

Noæ za cijepljenje 61

Ljestve 61

Ostali pribor 61

64 NJEGA

Grmoliko stablo 15

Vretenasti grm 16

17 ÆIVA OGRADA OD VO∆AKA

18 VO∆KE U NIZU

Uzgoj voÊaka u nizu 19

ObiËni rijetki niz 20

Lepezasti niz 20

Strogo oblikovani niz 21

Zimsko orezivanje 22

Ljetno orezivanje 22

©ibe mlaznice 24

24 MALE VO∆KE U VELIKIMPOSUDAMA

Vrste i sorte voÊaka za uzgajanjeu posudama 25

Uzgoj stabalaca 25

28 RASADNIK, MJESTO ZA UZGOJMLADIH VO∆AKA

PoËinje se sijanjem ili reznicama 28

Nakon oplemenjivanja 29

29 KAKO NASTAJUNOVE SORTE VO∆A?

30 RAZMNOÆAVANJEJAGODASTOG VO∆A

Jagode 30

Ribiz 31

Ogrozd 32

Maline 32

Kupine 32

Vrtna borovnica 33

Kivi 33

Vinova loza 33

34 PRIJE SADNJE

Kupnja u rasadniku 34

Razmaci kod sadnje i udaljenostiod mee 34

36 SADNJA VO∆KE

Posebnosti vretenastogagrma 37

39 Orezivanje i cijepljenje

40 ZA©TO UOP∆EOREZIVATI?

Uzgoj, razmnoæavanje27i sadnja

Njega i prehrana63voÊaka


SADRÆAJ

5

OπteÊenja koja Ëini divljaË 64

Njega rana 64

Bijeljenje debala vapnom 65

Obnavljanje drvenih stupova 65

Prorjeivanje plodova 66

Odstranjivanje mladica (izboja) 67

Drvo se ≈oslobodilo« 67

Zalijevanje tijekom suπe 67

MalËiranje 67

Okrugle drvene ploËe 68

©to uËiniti nakon oπteÊenjaod tuËe? 54

69 PREHRANA VO∆AKA

UËinak pojedinih hranjivihtvari 69

Analiza tla daje objaπnjenje 70

Gnojidba u praksi 71

Vrste voÊa73za kuÊni vrt

74 JABUKA

88 KRU©KA

94 NASHI, AZIJSKA KRU©KA

94 DESERTNA ©LJIVA, ©LJIVA ZAKUHANJE, MIRABELA,RINGLO ©LJIVA

100 TRE©NJA

105 VI©NJA

108 BRESKVA

109 NEKTARINA

110 MARELICA

112 DUNJA

113 ORAH

116 LIJESKA

118 JAGODA

123 RIBIZ

128 JOSTA

129 OGROZD

133 MALINA

137 KUPINA

140 TAYBERRY

141 VRTNA BOROVNICA

144 BRUSNICA

145 KIVI

147 VINOVA LOZA

151 BAZGA

154 BOLJE SPRIJE»ITINEGO LIJE»ITI

155 POMAGA»I U VRTU

156 ZA©TITA P»ELA

157 OPREZ SA SREDSTVIMAZA ZAŠTITU BILJAKA!

Pravilno doziranje i uporaba 157

Prskalice 158

Poπtujte vrijeme Ëekanja(karencu) 158

158 ©TETNICI, BOLESTII NJIHOVO SUZBIJANJE

Lisne uπi 158

VoÊni crveni pauk(crveni pauk) 159

Gusjenice 160

JabuËni savijaË, ≈voÊnaliËinka√ 160

Poljska voluharica, rovka 161

Ptice 162

Ose 163

Krastavost 163

Monilija ∑ truleæ plodova 164

Monilija grana 164

Rak na stablu i granamavoÊke 164

Kruπkin pikac 165

Bakterijska plamenjaËa 165

©arka 166

©tetnici i bolesti koji semogu pojaviti na raznimvrstama voÊa 167

©tetnici i bolestijabuke 169

©tetnici i bolestikruπke 171

©tetnici i bolesti πljivamirabele i ringloπljive 172

©tetnici i bolesti treπnjei viπnje 173

©tetnici i bolesti breskvei marelice 175

©tetnici i bolestijagoda 176

©tetnici i bolesti ribiza 178

©tetnici i bolesti ogrozda 179

©tetnici i bolesti malinai kupina 180

Bolesti vinove loze 181

183 Berba i skladiπtenje voÊa

184 BERBA

JezgriËavo voÊe 184

KoπtuniËavo voÊe 184

Orasi 185

186 SKLADI©TENJE

188 ©TO U»INITI SA SVIM TIM VO∆EM?

VoÊni sokovi 188

190 SPRAVLJAMO JABU»NICU,MO©T I VO∆NO VINO

Kada dodajemo πeÊer? 190

Uzavreli mladi moπt 191

194 SIJE»ANJ

195 VELJA»A

196 OÆUJAK

197 TRAVANJ

198 SVIBANJ

199 LIPANJ

200 SRPANJ

201 KOLOVOZ

202 RUJAN

203 LISTOPAD

204 STUDENI

205 PROSINAC

206 Dodatak

206 KAZALO

215 IMPRESUM

VoÊnjak tijekom193godine

153 Zaπtita voÊaka


VoÊe iz naπega vrta

U modi… 8

VoÊe je zdravo 9

Kako voÊke rastu 10

RazliËite visine debla 15

Æiva ograda od voÊaka 17

VoÊke u nizu 18

Male voÊke u velikim posudama 24


8

niza koji Êe oæiviti gole zidove kuÊe,omoguÊiti uzgoj osjetljivih sorata tekuÊu povezati s vrtom.

Sjetimo se Martina Luthera:≈Kada bih znao da Êe sutra bitipropast svijeta, ipak bih danasjoπ posadio stabalce jabuke.√

li struËnjak primijetiti da su sves istoga stabla? Ne, jabukama nasvakom tanjuru dao je ime drugesorte. Ta πala joπ me i danas veseli!

To pokazuje koliko je teπkoodrediti sorte voÊa. Takoer, teπko jetoËno odgovoriti na pitanja koja sejavljaju tijekom uzgoja voÊaka.

No to nas ne bi smjeloobeshrabriti. Stoga, opet sadimoπto viπe voÊaka, posebno u obliku

U MODI…

… je uzgoj voÊaka bio u proπlomstoljeÊu. SveÊenici, uËitelji i lijeËnicinisu se bavili samo ljudima veÊ ijabukama, kruπkama i πljivama.Udruge voÊara i vrtlara nicalesu kao gljive poslije kiπe, sela subila okruæena voÊnjacima, a stablavoÊaka uz ceste davala su obiljeæjekrajoliku. VoÊke su bile dio zaviËaja.

Danas ponovno otkrivamouzgoj voÊaka. Umjesto crnogoriËnogdrveÊa, koje djeluje pomalo krutoi mraËno, sve ËeπÊe se sade voÊkeuz koje moæemo doæivjeti izmjenugodiπnjih doba. Roditelji ih sade,djeca i unuci igraju se u njihovojsjeni, vesele se njihovim cvjetovimai uæivaju u plodovima. VoÊke nasprate tijekom cijeloga æivota.

SjeÊam se stabla jabuke iz svogadjetinjstva koje je otac morao iskopatidok je bilo u punom cvatu jer je natome mjestu trebalo graditi kuÊu. Bilonam je æao te voÊke pune prekrasnihcvjetova, bila je dio naπega djetinjstva.To je veÊe bilo naπe veselje kad jenakon presaivanja joπ niz godinabila puna cvjetova i plodova.

SjeÊam se jedne izloæbe voÊa uPasingu. Tada sam joπ iπao u πkolu.U jednoj gostionici, na stepenastopostavljenim papirnatim tanjurimabilo je oko stotinu razliËitih soratajabuka i kruπaka. Jedan poznatinjemaËki struËnjak za voÊe prepozna-vao je sorte kojima izlagaË nije znaoime. I ja sam donio tri tanjura punaplodova. Na jednom su bile jabukezelene boje, ubrane iz sredine kroπnje,na drugom jabuke prekrasne bojeubrane s vanjskih grana, a na treÊemsam donio jako velike jabuke s istogastabla, prave ogledne primjerke! HoÊe


Berba svjeæega, neprskanog voÊa neprocjenjiva je prednost koju nam pruæa vrt.Stoga taj posao ne moæemo osjeÊati kao teret.


9

Mineralne tvari potrebneza naπe zdravlje

Minerali poput kalcija, fosfora,æeljeza, kalija, natrija i magnezijaimaju vaænu ulogu u metabolizmu.VoÊe ih sadræi u velikim koliËinama.Kalcij, potreban za rast kostiju, nalazise posebice u malinama, zatim ukupinama, ogrozdu i jagodama.Suπene marelice takoer sadræepuno kalcija. Fosfor, osnovni sastojakmnogih bjelanËevina, potreban jeza grau kostiju. Ima ga u malinama,kupinama, jagodama i ogrozdu.Æeljezo, vaæan sastojak hemoglobinau krvi, nalazi se posebice ubreskvama i malinama.

Razne vrste voÊa sadræe takoernatrij, kalij, magnezij te elemente utragovima bakar i mangan. Sve ovetvari u voÊu nalaze se u vrlo malimkoliËinama, ali sve zajedno pomaæunaπem zdravlju.

ta umjetna rijeË; sastoji se odlatinske rijeËi vita = æivot i rijeËiamin, kojom se oznaËavaju organskeveze s duπikom. Vitamini snaænoutjeËu na obrambenu sposobnostnaπeg tijela, u malim koliËinamapotrebni su za razvoj organizma,rast te za rad organa i tkiva utijelu. BuduÊi da toplina i vodauniπtavaju neke slabije postojanevitamine, najbolje je jesti sirovovoÊe. To se, zapravo, razumijesamo po sebi i upravo se nudisamo u naπem vrtu. Jagode, ogrozd,maline i kupine izvanredno prijajukad ih sami uberemo pa pojedemo.Poseban je uæitak kada u studenomenaemo na stablu nekolikozaboravljenih πljiva, koje smopri branju previdjeli, a koje suslatke kao πeÊer.

VO∆E JE ZDRAVO

To nije samo slogan, πto dokazujei svakodnevna potroπnja voÊa. VoÊezauzima velik dio naπega dnevnogjelovnika, posebno jabuku ili kruπkumoæemo brzo staviti u dæep te jekasnije pojesti u πkoli ili automobilu.U NjemaËkoj je potroπnja svjeæegvoÊa 2007. godine iznosila 86 kgpo kuÊanstvu. Najvaæniju uloguima jabuka s 20,7 kg.

VoÊe je zdravo jer je zasitno,a veÊina vrsta ima malo kalorija.Osim razliËitih vrsta πeÊera, voÊesadræi organske kiseline, mineralnesoli, male koliËine biljnih proteinai vitamine, posebno provitamin A(karotin), vitamine B i C topiveu vodi te pektin.

Ugljikohidrati, koji se nalaze uvoÊu, dakle voÊni i groæani πeÊer,izravno prelaze u krv. Stoga voÊebrzo daje energiju i potiËe aktivnost.

No, jednako su vaæne i balastnetvari, odnosno sastojci hranekoje tijelo ne moæe probavitini upotrijebiti. To su, prije svega,vlaknaste tvari koje se nalaze urazliËitim vrstama voÊa i povrÊa, ameu njima najvaænija je celuloza.Te neprobavljive balastne tvari potiËurad crijeva, a time i stolicu. Za naπezdravlje vaæno je ne samo piti voÊnesokove nego i jesti sve vrste voÊa,najbolje sirovo voÊe s njegovimbalastnim tvarima.

Kaæemo voÊe,mislimo na vitamineOva dva pojma Ëine senerazdvojivima, sliËno kao sol ipapar, hladno i toplo, vatra i voda.Tek je 1910. godine ≈stvorena√

VO∆E JE ZDRAVO

VoÊke nam daruju obilje slatkih i mirisnih plodova te nas takoopskrbljuju vrlo korisnim vitaminima.


10

Vaænost lista

Bez lisnog zelenila (klorofila) nemaæivota, nema rasta ni plodova. Zbogtoga se odræavanjem tla, orezivanjem,prihranjivanjem i mjerama zaπtitebiljaka brinemo o tome da listovigrmlja i stabala ostanu zdravi i daimaju πto viπe svjetla.

Fotosinteza, kemijski procespotreban za æivot, moæe se odvijatisamo u zelenom listu. Pritom odneorganskih tvari nastaju organske,dakle od beæivotnih tvari nastajeneπto æivo.

Tijekom asimilacije troπi seugljikov dioksid, a oslobaa kisik.Zbog toga su πume, zelene povrπinei vrtovi tako vaæni za naπe zdravlje.Neprekidnim procesom stalno seoslobaa kisik koji nam je potrebanza disanje. Mi i æivotinje izdiπemotada ugljikov dioksid koji je biljkamapotreban za asimilaciju. Ugljikovdioksid u obliku plina prodirekroz otvore na naliËju listovau unutraπnji dio lista i dolazi uklorofil. Istodobno, pri fotosintezi(asimilaciji) osloboen kisik izlazikroz otvore lista. Organska tvarnastala fotosintezom odlazi ukorijenje, listove, cvjetovei plodove kojima je potrebna.

No u listu se ne odvija samoproces stvaranja, fotosinteza, negoi proces razgradnje: disanje ∑ kaokod Ëovjeka i æivotinje.

Disanje se, doduπe, ne odvijasamo u listu, svaka biljna stanicadiπe, kako stablo tako i korijenje.Stoga je vaæno rahljenje tla, odnosnomalËiranje, da bi u njega doπao zrak.

ili poloæenicama jer od ovih dijelovabiljke opet nastaju nove biljke sistim znaËajkama koje posjedujei matiËna biljka.

Dijeljenje stanica odvija se kodbiljaka prije svega na vegetacijskomvrπku, dakle na vrhu svakogakorijena ili izdanka. Kada korijen,stablo ili grane rastu u πirinu,taj se razvoj odvija u kambijukoji se nalazi tik ispod korei Ëije se stanice tijekom proljetnihi ljetnih mjeseci neprestano dijele.Stoga se pri kalemljenju morapaziti da kambij doe na kambij,a spajanje rubova (rez i njega)takoer ovisi o sposobnostidijeljenja kambija.

KAKO VO∆KE RASTU


PoËinje jednom stanicom

Svako æivo biÊe, pa tako i voÊka,nastaje od samo jedne stanice,oploene jajne stanice. Iz nje serazvija zametak, a tijekom daljnjegrazvoja i rasta nastaje grm ili stablo.Od jedne stanice nastaju dvije, oddvije stanice Ëetiri itd. Potpuno jesvejedno radi li se o skromnojstabljici jagode ili o snaænomorahovu stablu.

Nakon dijeljenja stanice, od jednematiËne stanice nastale su dvijestanice-kÊeri s potpuno jednakimnasljednim osobinama. Tako jemoguÊe pojedine vrste voÊarazmnoæavati sadnicama, reznicama

ProljeÊe! Slika jedinstvene ljepote. Iz godineu godinu moæemo je doæivjeti u prirodi, alii u svom vrtu.


fotosintezom mogla stvarati tvaripotrebne za rast, npr. bjelanËevine.Bez isparavanja nema ni uzimanjahranjivih tvari!

Korijenje uËvrπÊujestablo u tlo©to to znaËi bit Êe nam jasnostanemo li ispred golemoga stablakruπke. Godinama je prkosilamnogim olujama, a ipak joπ stojina svome mjestu jer ju je korijenjeuËvrstilo.

Dok mlada biljka raste premasvjetlu, korijen raste prema dolje.Kako mlada biljka neprestanoraste dijeljenjem stanica na svomvegetacijskom vrπku, tako serazvija i vrh korijena. Neposrednoispod vrha korijena nastaju vrlofine korijenove dlaËice. One æivesamo kratko vrijeme pa odumiruna odreenoj udaljenosti odkorijenova vrha. Sve korijenovedlaËice zauzimaju veliku povrπinui iz tla usisavaju vodu u kojoj suotopljene hranjive tvari. Tako jeprimanje vode i hranjivih tvariuglavnom ograniËeno na topodruËje.Stvaranje fotosintezom je, naravno,

obimnije od potroπnje disanjem,inaËe ne bi bilo rasta. Dijelovi biljakakoje spremamo za zimu, npr. voÊe,gube na teæini zbog disanja iisparavanja.

Osim fotosinteze i disanja, list imajoπ jednu vaænu zadaÊu: isparavanje(transpiraciju). Viπe od 98% vodekoju biljka primi opet odlazi u zrak,posebno preko lista.

©to je okolni zrak suπi, to je veÊeisparavanje. Iz drveta moæe isparitido nekoliko stotina litara vodednevno. Povrπno gledano, lako jepomisliti da je isparavanje suviπno,obiËan luksuz. No to nikako nijesluËaj.

KAKO VO∆KE RASTU

11

Mikroskopski presjek stabljike/debla sprovodnim elementima. Pri kalemljenjuje vaæan kambij (zelena boja), sloj stanicasposoban za rast.

Izdanci pokazuju koliko jerazgranat korijen ovoga stablaπljive: udaljeni su 6,70 m od deblai 4 m od kroπnje.

Gore: Fotosinteza (asimilacija) pri kojojod neorganskih tvari nastaju organske.Potreban: zdrav zelen list.

Dolje: Isparavanje kroz listove.

Razgranato dugaËko vlasasto korijenje, nastaloprve godine nakon sadnje.

kora

ugljikov dioksid

klorofilnazrnca

kisik

πeÊervoda

floem

kambij

ksilem(drveni dio)

Korijen stalno iz tla upija vodui u njoj otopljene hranjive tvari pa ihprenosi na mjesta gdje se one troπe.Biljci su te hranjive tvari potrebneda bi od ugljikohidrata nastalih


12

lisnih æilica. Stanice iz njih uzimajuvodu s otopljenim hranjivim tvarimai odnose je dalje kako bi svi dijelovibiljke bili opskrbljeni.

Cvijet, vrhunacSvake godine ponovno se veselimosvibnju kada se vrtovima πiriraskoπan miris jorgovana, avoÊke su prepune prekrasnihbijeloruæiËastih cvjetova. StablavoÊaka tada se mogu mjeritis bilo kojim ukrasnim drvetom.»emu sva ta prekrasna raskoπ?Samo radi odræavanja vrste:æivot mora iÊi dalje! Divne bojecvjetova i njihov miris privlaËekukce koji prenose pelud s cvijetana cvijet i tako ih opraπuju.Samo stablima lijeske i oraha nijepotreban taj ≈ukras√: opraπivanjeobavlja vjetar.

Kad muπko peludno zrncestigne na zreli vrh tuËka, proklijai dolazi u plodnicu sa æenskomjajnom stanicom. Muπka staniËnajezgra spaja se sa æenskom jezgrom;

moæemo jasno vidjeti prepilimoli deblo ili granu.

To je vaæno u praksi jer≈prstenovanjem kore√ prekidamoprolaz asimilacijskih tvari odozgorprema dolje, dok se opskrbljivanjevodom i hranjivim tvarima krozdrveni dio i dalje neometanoodvija.

Pri prstenovanju kore u prvojpolovini lipnja s mladice ili deblanoæem odstranjujemo trakukore πiroku 2 ∑ 3 cm, pri Ëemuzelenkastoæuti kambij mora ostatineoπteÊen. Kora se, dakle, ne smijeduboko zarezati jer Êe nastatioπteÊenje sliËno onome koje napravemiπevi pa Êe rana vrlo teπko zarasti!Iznad izrezanog prstena ∑ provodnotkivo je prekinuto ∑ dolazi donagomilavanja proizvoda asimilacije,odnosno potiËe se sklonost nastajanjucvjetova i plodova. Prstenovanjemoæemo primijeniti ako voÊkene rode ni nakon viπe godina.

No vratimo se ≈tkivima kojaprovode vodu√: ona prolaze cijelombiljkom, od korijena do najsitnijih

To u praksi znaËi: voÊe razgranatakorijena nema smisla zalijevati iliprihranjivati samo neposrednouz deblo. Tamo je uglavnom jakokorijenje koje viπe nema sposobnostupijanja.

Vodu i hranjive tvari moramodavati u podruËje gdje je vrhkorijena, dakle ispod kroπnje i izvannje. Tamo Êe ih upijati korijenovedlaËice te Êe kroz korijen, debloi grane stiÊi do najudaljenijih listova.

Deblo i graneOni Ëine vezu izmeu korijena ilistova. No u njima su prije svegaprovodna tkiva, koja se nalazekako u slabom izboju tako i uvelikom i snaænom deblu.

Postoje dvije vrste provodnih tkiva.Jedna prolaze drvenim dijelom iprenose vodu i hranjive tvari izkorijena do najviπih listova. Drugaprolaze neposredno ispod kore. Njimaorganske tvari nastale asimilacijomprolaze odozgor prema dolje.

Kod voÊaka ∑ kao i kod drugogdrveÊa ∑ izmeu ovih dviju vrstaprovodnih tkiva nalazi se sloj stanicasposobnih za rast koji nazivamokambij. Dok stanice u drvenomdijelu biljke odumiru, stanicekambija dijele se tijekom cijelogæivota; tako se deblo πiri.

U svakom razdoblju vegetacijekambij stvara prema unutra drvo sprovodnim tkivom za prijenos vode,a istodobno prema van liko ili koru scjevËicama za prijenos tvari nastalihasimilacijom. Zbog ovoga godiπnjegritma stvaraju se godovi koje


≈Divite se ovome Ëudesnom djelu!√Ovi njeænoruæiËasti cvjetovi jabuke djelujupoput plemenitog i krhkog porculana.


nastaje nova stanica, zametak, novoæivo biÊe s nasljednim osobinamaobaju partnera.

Vrijeme potrebno da voÊke poËnucvjetati, odnosno davati plodove,razliËito je i ovisi o vrsti voÊa, sorti,tlu, njezi itd.

Evo kratkog pregleda primjera izprakse za odreivanje vrijednostikod voÊaka koje su uzete kao osnova.

Ako ukljuËimo jagodasto voÊe,jagode i maline najprije daju plodove,iza njih su ribiz, ogrozd, kupina,breskva, viπnja, dunja, marelica,ljeπnjak i πljiva. Razdoblje od sadnjedo davanja ploda najduæe je kodtreπnje, jabuke, kruπke te oraha.Odabirom podloge koja slabijeraste moæe se promijeniti vrijemepoËetka uroda i kod treπnje, jabukei kruπke.

PoËetak rodnosti (plodonoπenje)

VoÊka/oblik stabla Godine

Jabuka ∑ vretenasti grm 3

Jabuka ∑ grm 4 ∑ 6

Jabuka ∑ srednje visoko i visoko stablo 7 ∑ 10

Kruπka ∑ vretenasti grm/grm 4 ∑ 6

Kruπka ∑ srednje visoko i visoko stablo 8 ∑ 12

Treπnja ∑ grm 4 ∑ 6

Treπnja ∑ srednje visoko i visoko stablo 8 ∑ 12

©ljiva ∑ grm 6 ∑ 8

©ljiva ∑ srednje visoko i visoko stablo 6 ∑ 8

Breskva 3 ∑ 4

Marelica 5 ∑ 7

Dunja 4 ∑ 6

Orah sjemenjak 12 ∑ 15

Orah cijepljeni 7 ∑ 10

Ljeπnjak 5

PoËetak rodnosti ovisi o raznim Ëimbenicima(podlozi, sorti, njezi…). Moæe nastupitii ranije ∑ na πto se moæe povoljno utjecati,posebno orezivanjem.

U voÊarstvu postoje razliËiteteorije o tome koji Ëimbenici utjeËuna cvijet, a time i na poËetakrodnosti. Najjasnija je Klebπovateorija prema kojoj obiljeugljikohidrata (asimilata) i relativnopomanjkanje duπika potiËu poËetakrodnosti i obratno. PraktiËna iskustvavoÊara, primjerice povoljni utjecajiljetnoga vodoravnog vezanja izboja,orezivanje stabla i prstenovanje, kaoda potvruju ovu teoriju.

Nas posebno zanima vrijeme kadase stvaraju cvjetni pupovi za sljedeÊugodinu. Kod gotovo svih vrsta voÊa,to je razdoblje od poËetka lipnja dosredine kolovoza. Da bi bilo dovoljnoasimilata, moramo i onih godina kadnema uroda (zbog mraza i sl.) brinuti

KAKO VO∆KE RASTU

13

o tome da listovi budu zdravi ida kroπnja ima dovoljno svjetla.

U proljeÊe se pod utjecajempoviπene temperature otvaraju cvjetovistvoreni joπ proπlog ljeta. Moæemobiti zadovoljni ako se to ne dogodiprerano, odnosno ako je cvatnjazbog hladnoga proljetnog vremenaodgoena do sredine svibnja.Time se smanjuje opasnost od kasnogmraza. VoÊka cvate veÊinom od 10do 14 dana, dok su pojedini cvjetoviotvoreni samo od 1 do 7 dana, ovisnoo sorti i vremenu. Vrijeme cvatnjetakoer ovisi o vrsti voÊa i sorti.Lijeska cvate najranije, u veljaËi ioæujku, zatim slijede marelica,breskva, ogrozd, πljiva, treπnja,ribiz, kruπka, jabuka, orah, jagoda,dunja i malina, kivi i vinova loza.

Kod nekih je voÊaka moguÊeda jedne godine bogato rode, doksljedeÊe godine uopÊe nemaju roda.To nazivamo alternativnom rodnošÊu.Izgleda da se voÊke bogatim urodomtako iscrpe da izostane zametanjecvjetova (od lipnja do kolovoza). Sortejabuka kao πto su ‘Boskop’, ‘Berlepπ’,‘Cox orange’, ‘Elstar’, ‘Glockenapfel’,‘Zlatna parmenka’ i ‘Gravenstein’(‘Grafenπtajn’) posebno varirajuurodom, dok ‘BjeliËnik’, ‘Stark Earliest’,‘Mantet’, ‘James Grieve’, ‘Zlatni deliπes’,‘Princ Albrecht von Preussen’,‘Jonathan’ i druge uglavnom redovitodobro rode.

Moæemo takoer utvrditi da stablakoja jedne godine daju srednji urodi sljedeÊe godine opet imaju srednjiurod, pod uvjetom da nije bilo jaËegamraza. Ova promatranja mogu namkoristiti u vrtu tako da temeljitorazrijedimo grane, kako ne bi doπlodo obilatog uroda. Redovitom urodupridonosi i prorjeivanje plodovana niskim stablima (vretenastimgrmovima, nizovima) kod soratasklonih alternaciji.

Treπnje poËinju davati plodove najranijenakon 8 godina. Cvjetaju prije jabuke i kruπkepa mogu stradati od mraza.


Plod, nagrada za naπ trudNaravno da se radujemo cvjetovimavoÊaka, no bili bismo razoËarani akonakon toga grmovi i stabla ne bi daliplodove. To je tada drugi vrhunactijekom jednogodiπnjeg ciklusa, kadase raznobojni plodovi pojave izmeulistova.

»im latice opadnu, priroda jepostigla svoj cilj: produæetak vrste jeosiguran. Nakon πto je jajna stanicaoploena, ona se poËinje dijeliti.Nastaje zametak s korjenËiÊem isupkom. Okruæen je hranidbenimstaniËjem i sjemenom ljuskom.

i bez oploivanja i stvaranja sjemena.U tom sluËaju govorimo o nastajanjubesjemenih plodova bez oploivanjaili partenokarpiji. To je npr. sluËajkod kruπaka.

Breskve, marelice i dunje susamooplodne (autofertilne), πtoznaËi da za oploivanje nijepotreban peludni prah nekedruge sorte. To vrijedi i za veÊinusorata viπnje i πljive, kao i za lijesku,orah i jagodasto voÊe. Sve sortejabuke, kruπke i treπnje, nekesorte viπnje i πljive su, naprotiv,autosterilne, odnosno samoneplodne.O pojedinostima bit Êe viπe rijeËikod pojedinih vrsta voÊa (vidiod str. 72).

Svi cvjetovi, naravno, ne morajupostati plodovi. Ako se kod jabukeili kruπke srednje veliËine samo 5%,a kod koπtuniËavog voÊa 25% svihcvjetova razvije u plodove, imamodobru berbu. Bogatija berba nijedobrodoπla jer je tada u nekihsorata sljedeÊe godine urod slabiji.Nakon cvatnje opadaju neoploeniili nedovoljno oploeni cvjetovi.Kod jezgriËavog voÊa dolazi dopotpuno normalne pojave kojumoæemo promatrati svake godineu lipnju/srpnju kada stabloodbacuje suviπne plodove. Dakle,stablo samo regulira koliËinuplodova.

Uskoro nakon oplodnje, zbogsnaænog dijeljenja stanica, razvijajuse plodovi. Naravno, stablu je u tovrijeme potrebno viπe hranjivihtvari (vidi str. 69), posebno duπika.To razdoblje traje oko Ëetiri tjednaod oplodnje, dakle tijekom svibnja idjelomiËno lipnja. Plodovi se stalnopoveÊavaju, a posebno tijekomljeta kada se uistinu stvara punougljikohidrata (fotosinteza), noπto su plodovi zreliji, potrebnoim je manje duπika.

Tek kada sjemenku, kod nekihvrsta voÊa koπticu ili oraπËiÊ, stavimou zemlju, kada joj se pridruæe voda,zrak i toplina, poËinje se razvijatinovi æivot, poËinje rasti novabiljka.

Plodom nazivamo ono πto nastajeod plodnice nakon oplodnje inajËeπÊe okruæuje jednu ili viπesjemenki, primjerice kod ribiza,ogrozda, kivija i borovnice.Ukusan plod jagode botaniËariomalovaæavajuÊe nazivaju ≈nepravimplodom√ jer se tu razvilo ≈samo√mesnato cvjetiπte; pravi plodovisu pojedinaËna mala zrnca koja senalaze u malim udubljenjima napovrπini.

Raznolikost oblikaJagoda, malina i kupina zbirni suplodovi jer se sastoje od mnogihpojedinaËnih sitnih oraπËiÊa,okruæenih soËnim usploem.Oni nastaju od mnogih cvjetnihplodnica. Kod jabuka, kruπakai dunja od plodniËkih listovanastaje sjemenjaËa. Jestivi dioovih plodova razvio se od cvjetiπta.Plodovi treπnje, πljive, breskve imarelice nastaju, naprotiv, izravnood plodnice. To su koπtuniËaviplodovi s tvrdim unutraπnjimomotaËem (koπticom) koji okruæujesjemenku i mesnatom vanjskomkupulom koja nas najviπe zanima.Kod oraha i lijeske, kupula, kojaokruæuje sjemenku, takoer je tvrda,no tu iznimno jedemo sjemenke.Da bi mogao nastati plod, preduvjetisu opraπivanje i oplodnja jajnestanice. Ali plodovi se mogu razviti


14

‘Princ Albrecht von Preussen’ prava je sortaza kuÊne i male vrtove: nije sklona krastavosti,bogato raa, i to gotovo svake godine.

BotaniËari pomalo prezrivo kaæu za jagodu danije pravi plod. No, je li to vaæno? Mi se,naravno, veselimo jarkocrvenoj boji i aromi.Plodovi su, zapravo, male sjemenke napovrπini.


kosom ili kosilicom moæe kosititrava. VoÊnjaci s visokim i srednjevisokim stablima pripadaju sliciseoskog krajolika, kao i crkvai gostionica. Oni okruæuju selapoput zelenog pojasa. Ako se stablanegdje prorijede, trebalo bi posaditinova jer bi naπi krajolici bez voÊakabili puno siromaπniji. Posljednjih sudesetljeÊa mnoge redove voÊakauz ceste, naæalost, morali posjeÊi.Ceste su se proπirivale i mijenjalesmjer, na njima se moglo bræevoziti, ali su postale dosadne.Moæda Êe se u buduÊnosti obnovitinekad uobiËajena slika. Visoka stablavoÊaka uz ceste daju jedinstvenoobiljeæje cijelom kraju.

Grmoliko stabloZa male vrtove i vrtove uz kuÊupreporuËuje se grmoliko stablo sdeblom visokim samo 40 ∑ 60 cm,a to su prije svega viπnja i breskva.Obje vrste voÊaka imaju razmjernomalu kroπnju pa svojim grmolikimoblikom ne zauzimaju puno mjesta.Osim toga, svake godine zahtijevaju

VoÊke se ne prodaju samo urazliËitim sortama i kalemljene narazliËite podloge nego i razliËitihvisina debla. U rasadniku moæemokupiti srednje visoke i visokestablaπice, a takoer i grmolika stablate vretenaste grmove. Svaki od ovihoblika stabala ima svoje prednostii nedostatke. Pri odabiru vaæno jeznati gdje Êemo posaditi odreenostablo te koliko mjesta imamo naraspolaganju.

Visoka i srednjevisoka deblaKod visokih stablaπica visina deblaiznosi 1,80 ∑ 2,00 m, a kod srednjevisokih stablaπica 1,00 ∑ 1,20 m. Tosu klasiËni oblici stabala koji su segotovo iskljuËivo rabili ranije ∑ akone uzmemo u obzir stroge oblikeniza. Danas srednje visoke i visokestablaπice sadimo uglavnom uz kuÊuili u malim vrtovima, i to radi lijepogizgleda, umjesto ukrasnog drveta svelikom kroπnjom, jer veliko stablojabuke ili kruπke po ljepoti nezaostaje za ukrasnim drvetom.Sjetimo se samo cvjetova u proljeÊe,kroπnje pune liπÊa koja daje sjenu zavruÊih ljetnih dana, grana koje se ujesen savijaju pod teretom plodova ikroπnje pokrivene snijegom tijekomzimskih mjeseci. Isto vrijedi i zatreπnju ili orah, mada se cvjetovioraha ne vide iz daljine. Sve te vrstevoÊa moæemo, kao visoke stablaπice,

RAZLI»ITE VISINE DEBLA

RAZLI»ITE VISINE DEBLA

Visina debla razliËitih oblika stabalakakva se mogu nabaviti u rasadnicimai vrtnim centrima.

vretenasti grmnisko deblo40 ∑ 60 cm

srednje visoko deblo100 ∑ 120 cm

visoko deblo160 ∑ 180 cm

sadnica kao podlogasadnica kao podlogatipska podloga

posaditi uz terasu ili neko drugoprikladno mjesto. S godinama Êepoprimiti lijep æivopisan izgled.Takvi oblici stabala pogodni su i zamale vrtove ∑ uz iznimku oraha kojibi kasnije, kao starije drvo, zasjeniopolovinu vrta.

Visoko stablo πljive dat Êepogodnu sjenu na mjesto skompostom. U vrtovima kuÊau nizu, Ëesto πirokim samo 6 m,ono moæe stajati kao optiËko teæiπteuz terasu ili u straænjoj treÊini vrta.Visoko stablo ima prednost na timmjestima jer se ispod njegove kroπnjemoæemo slobodno kretati. Katkad jeu te svrhe dovoljno i srednje visokostablo, πto je i najËeπÊi oblik stablakod πljive, ringlo πljive, mirabelei treπnje.

I sada, kao i ranije, visoka isrednje visoka stabla najbolje je saditiu seoskim vrtovima. Ispod visokihkroπnji moæe pasti stoka ili se

15


Odakle dolaze najslađi plodovi? Naravno, iz vašega vrta …

Zamislite slatke jagode, čvrste bobe ogrozda ili mirisnu krušku – sve svježe ubrano u vašem vrtu. Postoji li nešto ukusnije? Taj san postat će stvarnost ako znate na što morate obratiti pozornost pri uzgoju grmolikih ili voćaka stablašica.

Ova knjiga opširno opisuje sve pojedinosti – od odabira najboljih sorata do sadnje, njege i uporabe. Unaprijed se radujte bogatoj berbi.

Ovo je pouzdano djelo najbolji savjetnik za vrtlare-amatere.

√ Detaljni opisi svih važnih vrsta voća za kućni vrt, koje obećavaju bogatu berbu – od jabuke, kivija pa do vinove loze.

√ Težište je na sortama koje su otporne, lako se uzgajaju, nisu osjetljive na bolesti i prokušane su u praksi.

√ Doznajte kako se uzgajaju i njeguju razne vrste voća – uključujući zaštitu biljaka.

√ Kalendar radova prikazuje najvažnije zadatke u voćnjaku tijekom cijele godine. Voćeiz našega vrta

Sve o sortama, sadnji, uzgoju i branju

Voće

iz n

ašeg

a vr

ta

marTin sTangl

ma

rTi

n s

Tan

gl

9 7 8 9 5 3 1 4 0 8 2 9 5

ISBN 978-953-14-0829-5

ISBN 978-953-14-0775-5

w w w.mozaikknjiga.hr

00 kn

voće iz našega vrta

Documents