Četvrtak, 4. prosinca 2008. 19w w w.VJESNIK.hrČetvrtak, 4. prosinca 2008.18 w w w.VJESNIK.hr

ZOOLOŠKI REZERVAT Veliki Pažut ili smaragd optočen Murom i Dravom

Zbog iznimne bio-loške raznolikosti

hrvatska vlada je to po-druèje zaštitila kao Po-sebni zoološki rezervatVeliki Pažut 1998. godi-ne

Iznimnoj biološkojraznolikosti doprino-si slobodna dinamikaMure i Drave kojeneprestano stvarajunova staništa

Zbog velike biološke raznolikosti, kojoj pridonosi i djetlić,hrvatska vlada je Veliki Pažut proglasila zoološkim rezer�vatom, sada ga treba i sačuvati

Ušće Mure u Dravuposljednji je komadićprirodne i očuvane ni�zinske rijeke u Europi

Neregulirane obaleblagodat su kako zabiljke i životinje, ta�ko i za ljude

Močvarna pe�runika sta�

novnik je po�dravske pra�

šume

Plavetna sjenica dio je bogatog ptičjeg svijeta Velikog Pa�žuta

Srndać u su�hom rukavcu

Podravska prašuma na udaru teške mehanizacijeProlegomenaza oèuvanje

neprocjenjivogprirodnogbogatstvaPodravine

Biolog Goran Ša-farek napominje

da je Veliki Pažut biserPodravine, baš kao štosu Plitvièka jezera blagoLike, no na žalost javno-st to ne zna

Piše: Gordana PETROVČIĆSnimio: Goran ŠAFAREK

Ušæe Mure u Dravuposljednji je koma-diæ prirodne i oèu-vane nizinske rijeke

u Europi. Podruèje je to iz-nimne biološke raznolikostikojoj doprinosi slobodna di-namika Mure i Drave kojeneprestano stvaraju novastaništa poput odronjenihobala, sprudova, ada i ruka-vaca. Tamo žive orlovi šte-kavci, crne rode, vranci, ma-le èigre, vodomari, obalnelastavice, pèelarice, bregu-nice, velike i male bijele èa-plje, sive èaplje, gakovi kva-kavci, divlje guske, guskeglogovnjaèe, rijeène i zele-nonoge prutke, i mnoge dru-ge vrste ptica, sisavaca, ku-kaca, vodozemaca i riba.

Prirodna dinamikaDrave

Ondje raste najbogatijašuma bijele vrbe na cijelojDravi. Na ušæu Mure raste iglacijalni endem, biljka ke-braè. Na tom podruèju po-novno poèinje prirodna di-namiènost Drave nakon gru-bih poremeæaja zbog grad-nje hidroelektrana u Austri-ji, Sloveniji i Hrvatskoj. Atamo je i poèetak maðar-skog nacionalnog parka Du-nav -Drava. Taj je park naj-veæe zaštiæeno podruèje uregiji koje pokriva više od50.000 hektara.

»Veliki Pažut veliko jeblago Podravine, baš kaošto su Plitvièka jezera blagoLike, no na žalost, javnostto ne zna«, napominje bio-log Goran Šafarek koji on-dje provodi inventarizacijuvrsta biljaka i ptica.

Zbog iznimne biološkeraznolikosti hrvatska vladaje to podruèje zaštitila kaoPosebni zoološki rezervatVeliki Pažut 1998. godine.

asfaltiran«, navodi Ivan Dar-ko Grlica, tajnik Prirodos-lovnog društva »Drava« ivoditelj programa monito-ringa ptica na rijeci Dravi.»Ne protivimo se blagomuèvršæenju obale kako bi sezaštitila maðarska pruga, alise protivimo bespotrebnomuništavanju cijelog rezerva-ta. Teška mehanizacija æepotpuno promijeniti liceovog podruèja, a zadnji uda-rac za mnoge vrste biljaka iživotinja bit æe uèvršæivanjeobale i pretvaranje rijeka ukanal«, dodaje Ivan DarkoGrlica. Dosadašnje zbijanjeDrave u usko korito bezmeandara i rukavaca doveloje do ukopavanja rijeke ismanjenja razine podzem-nih voda i sušenja šuma, donestanka brojnih biljnih i ži-

votinjskih vrsta. A koristi zazajednicu od oèuvane rijekesu velike. Moèvarna staniš-ta, rukavci i poplavne šumesu za vrijeme visokih vodaprirodni primaoci vode i ti-me zaštita od poplava.Šljunèano dno i moèvarnavegetacija filtriraju i proèiš-æuju vodu koja se kasnijecrpi iz podzemlja za potrebeljudi. Uvidjevši posljedicepretjerane regulacije rijekaEuropa u projekte oživlja-vanja rijeka ulaže ogromnasredstva. U Hrvatskoj se,pak, rijekama oduzima nji-hov prirodni tok, iako samidjelatnici Hrvatskih voda is-tièu kako upravo zahvaljuju-æi prirodnim tokovima rije-ka Hrvatska nije pogoðenakatastrofalnim poplavamakoje unatrag nekoliko godi-na haraju Europom.

»Za planirane radove ne-ophodna je izrada studijeutjecaja zahvata na okoliš,ocjena prihvatljivosti zahva-ta za prirodu te studije eko-nomske opravdanosti plani-ranog zahvata. Nijedan uvjetnije zadovoljen, a javnost jepotpuno zaobiðena«, istièeGrlica.

Na meðunarodnom sim-poziju o rijeci Dravi »DravaRiver Vision«, održanom uMariboru potkraj rujna,predstavnici pet država, Ita-lije, Austrije, Slovenije, Ma-ðarske i Hrvatske potpisalisu Deklaraciju o rijeci Dravikojom su se obvezali zaus-taviti sve aktivnosti koje do-vode do daljnjeg fragmenti-ranja rijeke, kanaliziranja,legalnog i ilegalnog iska-panja šljunka i pijeska iz ko-rita rijeke, te svih drugih ak-tivnosti koje uništavaju nje-ne prirodne i krajobraznevrijednosti te sadašnji i bu-duæi društveno-ekonomskipotencijal podruèja. Kolikodo potpisane deklaracije dr-že mjerodavni iz Hrvatskih

voda za radove na Dravi iMuri pokazala je njihovaprezentacija planiranih ra-dova na regulaciji ušæa Mu-re u Dravu koju su pokazalina tom simpoziju. Pritom jereèeno da je preusmjera-vanje glavnog toka nužnokako bi se zaustavilo daljnjepotkopavanje zemljišta uzželjeznièku prugu Murake-resztur - Gyekenes u Maðar-skoj.

Suprotno europskimsmjernicama

»Planirani radovi u su-protnosti su s europskim za-konima, meðunarodnimkonvencijama i okvirnomdirektivom o upravljanju vo-dama prema kojoj su rijeke,potoci, moèvarna staništa,pašnjaci, šume i livade mno-go vrjednije prirodne povr-šine od kanala, umjetnih je-zera i šljunèara te ih se tre-ba adekvatno zaštititi oduništenja. Zahvat bi negativ-no utjecao na posebni orni-tološki rezervat Veliki Pažuti nacionalni park u Maðar-skoj«, kaže Arno Mohl izSvjetskog fonda za zaštituprirode (WWF). A ekosus-tav obiju rijeka nalazi se naNacionalnoj ekološkoj mre-ži te u prijedlogu popisaekološki vrijednih podruèjaEU Natura 2000.

»Posebni zoološki rezer-vat Veliki Pažut od pregole-mog je znaèenja za oèu-vanje biološke raznolikostirijeka Drave i Mure, ali i ci-jele Europe. Tamo su razli-èita staništa poput prirod-nih rijeènih obala, pješèanihuvala, rijeènih otoka, spru-dova, prirodnih nasipaobraslih travom, pritokamanjih rjeèica i potoka,mješovite šume, trstici i vr-bici, moèvare, rukavci i je-zerca. I to blago moramo sa-èuvati«, zakljuèuje GoranŠafarek.

»Predloženi kanal krozzaštiæeno podruèje zaustavitæe prirodnu dinamiku iprouzroèiti velike promjeneu vegetaciji, nošenju sedi-menta, razini podzemne ipovršinske vode. Mnogi odznaèajnih staništa kao štosu strme obale, pješèaneuvale, sprudovi te pritocipotpuno æe nestati kada æeDrava i Mura biti premješte-ne, kao što je to isplanirano,u kanal koji je s obje strane

To je najstroža kategorijazaštite u hrvatskom zakono-davstvu. U zakonu piše da uposebnom rezervatu nisudopuštene radnje koje bimogle narušiti svojstva zbogkojih je proglašen rezervat,kao branje i uništavanje bi-ljaka, uznemirivanje, hva-tanje i ubijanje životinja,unošenje alohtonih vrsta,melioracijski zahvati, raznioblici gospodarskog i osta-loga korištenja.

Hrvatske vode, meðutim,to podruèje planiraju iskrèi-ti radi gradnje cesta za pris-tup teške mehanizacije ko-jom bi se prokopao teren irijeke preusmjerile u umjet-ni kanal.

Paravan za va�enješljunka

Obale bi se uèvrstile ka-menjem. Sve to zbog sprje-èavanja potkopavanja zemlj-išta željeznièke pruge Mura-keresztur - Gyekenes u Ma-ðarskoj. Zaštitari pretposta-vljaju da je zaštita željezniè-ke pruge samo paravan zaiskopavanje šljunèanih nas-laga rijeka Mure i Drave.

Velika bijela čaplja prelijeće Veli�ki Pažut

U velikom Pažutu raste najbogatija šuma bijele vrbena cijelom području uz Dravu i Muru