����������� ��

� ���������

��������� � �� ����� ����

Vi j e s t i Magazin 25

Wh i s t l e b l owe r sili zviždači uvelikim kom-panijama mo-gli bi se upo-

rediti sa kanarincima u ru-dnicima. Te ptičice služile surudarima da u oknima navrijeme, kad kanarinac ugi-ne, primijete da se sakupljajuotrovni gasovi. Zahvaljujućitome, kompanija bi stigla daisprazni okna i riješi pro-blem. Na sličan načinzviždači u ranoj fazi otkrivajuprobleme u kompaniji i to bitrebalo svaku firmu ili držav -nu organizaciju da natjera daispravi problem.

“Pola prevara i slučajevakorupcije u svijetu otkrili suzviždači”, kaže za “Vi j e s t inedjeljom” novinar VladimirRadomirović, glavni i od-govorni urednik portalaPištaljka.rs koji istražujezloupotrebu položaja u vlasti,privatnim i javnim predu-zećima i drugim instituci-jama.

Kakav je i koliki značaji učinak zviždača u borbiprotiv korupcije?Istraživanje koje je u ci-

jelom svijetu prošle godinesprovelo Udruženjeov l a šćenih istražitelja pre-vara (Association of CertifiedFraud Examiners) pokazujeda se čak 50 odsto prevara(što uključuje i korupciju) ot-krije zahvaljujući prijavamazaposlenih. To znači da suprijave zviždača ili uzbunji-vača mnogo efikasnije negoostali načini za otkrivanjezloupotreba – izveštaji re-vizora, unutrašnja kontrola iliistraga policije i tužilaštva.

Druga istraživanja su,međutim, pokazala da 40odsto zaposlenih ne želi ni-kome da prijavi zloupotrebukoju uoči, a da većina za-poslenih ne želi da prevaruprijavi nekome van svoje fir-me. Osnovni razlozi za to sustrah od odmazde i uvjerenjeda poslije prijave neće bitiurađeno ništa da se počiniocikorupcije kazne.

Da bi se zaposleni ohrabrilida slobodno prijavljuju ko-rupciju, neophodan je efi-kasan zakon koji će impr užiti zaštitu, ali prije svegaje potrebno da uzbunjivačivide da njihove prijave do-bijaju epilog, odnosno daonaj ko je uhvaćen u ko-rupciji bude pravičnokažnjen.

Koji su najpoznatijislučajevi koje suzviždači otkrili u Srbiji ikakav je bio njihov epi-log?Radnik Puteva Srbije Go-

ran Milošević je 2005. go-dine sam prikupio dokazekako se kradu milioni eura odputarine na autoputu. Zbogtoga je dobio otkaz, a vi-deo-snimak koji je napraviomisteriozno je nestao iz sud-ske arhive tokom suđenja.Stalno zaposlenje u PutevimaSrbije dobio je tek 2010,pošto je Pištaljka ukazala nanepravdu koja mu je učinje-na.

Sudija Osnovnog suda uŠapcu Biljana Mraović do-kazala je da je korupcijaimala značajan uticaj na do-nošenje odluka u takozvanojsudskoj reformi 2009. Onatada nije ponovo izabrana zasudiju, iako je imala bes-prekoran dosije. Na to sežalila raznim institucijama,uključujući i kancelarijupredsednika Republike.

Upravo iz predsjedničke kan-celarije njeno pismo poslatoje čovjeku koga je optužila zakorupciju, uz prijetnjuizrečenu u telefonskom po-zivu da će biti tužena. Tužba

protiv nje je na kraju od-bačena, a istraga o prijetnji izpredsjedničkog kabineta jeobustavljena “zbog nedos-tatka dokaza”. Biljana Mrao-vić je ponovo sudija u Šap-cu.

Kako razlikovatizviždača i potencijalnogmanipulatora, koji o na-vodnim nezakonitostima

govori iz nekog intere-sa?Motivi zviždača nisu bitni,

posebno za nas novinare.Svaku prijavu treba prov-jeriti, i ako je tačna, nema

razloga da se ispituju motiviuzbunjivača. Da li bi naj-poznatija svjetska novinar-ska priča – afera Votergejt –bila otkrivena da su RobertVu d vo r d i Karl Bernstin is-pitivali motive svog izvora“Dubokog grla”? U posljednjetri godine radili smo sa ne-koliko desetina uzbunjivača iuvjerili smo se da je riječ oljudima koji su samo želeli da

se sazna istina i koji nisuimali nikakav tajni interes.

Kako je u Srbiji in-stitucijalno i zakonski ri-ješen status zviždača;postoji li zakon koji ihštiti?Postoji Pravilnik o zaštiti

uzbunjivača koji je 2011.donijela Agencija za borbuprotiv korupcije, koji nepr uža dovoljnu zaštitu jernema snagu zakona, prim-jenjuje se samo na držav n eslužbenike koji su u stalnomradnom odnosu i pruža imzaštitu od štetnih posljedicado dvije godine od danaprijavljivanja Agenciji. Ipak,to je prvi takav propis u Srbijii doprinio je boljem razu-mijevanju položaja uzbunji-vača.

Vjerujem da će Srbija zanekoliko mjeseci dobiti za-

kon o zaštiti uzbunjivača, akao glavni urednik Pištaljkečlan sam radne grupe Mi-nistarstva pravde koja pišeradnu verziju tog zakona.Zakon će koristiti najboljastrana iskustva, prije svegaameričko, ali i iskustvasrpskih uzbunjivača. Zbogtoga su i dvoje uzbunjivača –Biljana Mraović i SlobodanMarinković – u radnoj grupi i

daju veliki doprinos uo-bličavanju zakona.

Kolika je i kakva ulogatužilaštva u njihovojzaštiti?Radna grupa smatra da

zaštitu uzbunjivačima trebada obezbijedi sud, atužilaštvo svakako treba dareaguje na prijave zaposlenihi drugih građana. Zakonomće biti precizirani i rokovi ukojima nadležne institucijemoraju da reaguju na prijaveuzbunjivača. Smatram da bibilo dobro da se omogući dauzbunjivači i anonimno pri-javljuju korupciju, jer će strahod odmazde uvijek postojati,pa će se zaposleni lakšeodlučiti na prijavu ako znajuda niko ne može otkritinjihov identitet. Dosadašnjaamerička i zapadnoevropskaiskustva sa anonimnim pri-javljivanjem dala su dobrer e z u l t ate .

Da li se Goran Ješićmože tretirati kaozviždač u slučaju afla-toksin, s obzirom na po-litičke konotacije koje jeafera dobila ili je riječ omanipulaciji?Goran Ješić je u slučaju

aflatoksin postupio kaozviždač i trebalo bi da imazaštitu, naročito zbog togašto njegovo saslušavanje upoliciji zbog navodnog uz-nemiravanja javnosti liči naodmazdu. Objavljivanjetačnih podataka ne može sesmatrati “u z n e m i r av a n j e mj av n o s t i ”.

N. V UJ A Č I Ć

Duboko grlo nepitaš za motiv

Glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka.rs za „Vijesti nedjeljom”INTERVJU

PRIJAVIL A t r g ov i n ulistama sa onkologije

Radiolog Bojana Bokorov prijavila je 2010. godine da sena Institutu za onkologiju Vojvodine trguje listama čekanjana zračenje, odnosno da pacijenti kojima je zbog odmaklogstadijuma kancera neophodna terapija ne dobijaju li-ječenje. Rukovodstvo Instituta je na prazna mjesta stavljalopacijente iz Republike Srpske kojima je terapiju plaćaozdravstveni fond RS. Bokorov je navela da rukovodstvoInstituta tako uzima novac umjesto da ta sredstva uloži ukupovinu novih aparata koji bi omogućili da svi pacijentidobiju terapiju na vrijeme. Bokorov je 2012. postala prvizaštićeni uzbunjivač u Srbiji, šest mjeseci pošto je Agencijaza borbu protiv korupcije usvojila pravilnik o zaštiti osobakoja prijavljuju korupciju. Ta zaštita nije sasvim efikasna itraje svega dvije godine, ali je u slučaju doktorke Bokorovdala izvjestan rezultat, jer je Agencija za borbu protivkorupcije na osnovu njene prijave utvrdila da je bilotrgovine listama čekanja i zatražila smjenu direktoraInstituta za onkologiju Vojvodine.

PRIJETILIŠutanovac i Homen

Da li ste dobijali prijetnje ili imali problema zbogposla kojim se bavite?Dobijali smo prijetnje tužbama od visokih zvaničnika

prethodne vlasti. Ministar odbrane Dragan Šutanovaczaprijetio je da će nas tužiti ako budemo pisali o njemu,samo nekoliko dana prije nego što smo otkrili da ulaže uizgradnju luksuzne zgrade kod Hrama Svetog Save.

Bivši državni sekretar u Ministarstvu pravde SlobodanHomen, takođe je prijetio tužbom zbog teksta o povoljnomkreditu koji je firma njegove sestre dobila od držav n o gFonda za razvoj. Od tih tužbi nije bilo ništa, jer su svi našitekstovi zasnovani na ozbiljnim istraživanjima i doku-mentaciji koju objavljujemo uz članke.

VL ADIMIRR ADOMIROVIĆ

Istraživanja su, međutim, pokazala da 40 odsto zaposlenih ne želi nikome daprijavi zloupotrebu koju uoči, a da većina zaposlenih ne želi da prevaru prijavinekome van svoje firme. Osnovni razlozi za to su strah od odmazde i uvjerenje

da poslije prijave neće biti urađeno ništa da se počinioci korupcije kazne

Zviždače zaštititi efikasnim zakonom: Radomirović

Foto: Goranka MATIĆ