venti laci ja

Author: enver-budakovic

Post on 04-Apr-2018

219 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    1/12

    VENTILACIJA

    UVOD

    Ventilacija je proces dovoenja i odvoenja vanjskog zraka u graevinu kroz za to projektiraneotvore u svrhu postizanja i odravanja odreene kvalitete zraka u unutamjem prostoru. Kvalitetazraka u unutamjem prostoru (eng. InoorAir Quality) je pojam povezan s ugodnou, zdravljem i

    produktivnou radnika.

    Na kvalitetu zraka utjee niz imbenika, koji se dijele na 4 osnovne grupe:

    1. Vanjski izvori zagaenja2. Elementi graevine i namjetaj3. Oprema i postupci4. Ljudi i/ili ivotinje

    Osnovni razlozi za ventilaciju unutamjeg prostora su:1. Dovoenje vanjskog zraka (kisika) u zatvoreni unutamji prostor,2. Razrjeivanje koncentracije zagaivaa u zraku - protok vanjskog zraka moe ovisiti o

    koncentraciji zagaivaa - MAK (njem. Maximdle Arbeitsplatz Konzentration) - (nastaliC02 pri disanju, duhanski dim, miris znoja, tehnoloka isparenja...),

    3. Uklanjanje (odsis) zagaivaa iz prostora (parkirne garae, cestovni tuneli, laboratoriji,radionice...),

    4. Uklanjanje topline i vlage iz prostora (zatvoreni bazeni, kuhinje...),5. Uspostavljanje eljene razdiobe zraka unutar prostora.

    Osnovni zahtjevi kod projektiranja sustava ventilacije su:(a) zrak u prostoru treba biti ist- bez mirisa, praine i ostalih neistoa,(b) temperatura i relativna vlanost u unutamjem prostoru trebaju zadovoljavati roraunske

    uvjete prema namjeni i aktivnostima u prostoru(c) ukupna dobavna struja zraka mora sadravati barem odreeni udio vanjskog zraka

    Osjetna toplinaQoS = VKLPCp(tuN-tuB)

    - promjena temperature

    Latentna toplinaQL = VKLpro(xuN-XuB)

    - promjena vlanosti

    Proraun toplinskih gubitaka u sezoni grijanja provodi se prema normama:

    DIN4701,EN12 831,... Proraun toplinskog optereenja u sezoni hlaenja provodi se p

    prema postupcima/smjemicama:CLTD/SCL/CLF, RTS, TETD/TA, TFM, VDI2078 ...

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    2/12

    Pojmovi ventilacija i infiltracija odnose se na dovoenje vanjskog zraka u graevinu, a razlikaizmeu ventilacije i infiltracije je u sljedeem:

    VENTILACIJA predstavlja namjerno dovoenje odreene koliine vanjskog zraka u graevinukroz projektirane otvore, dakle postoji namjera regulirane razdiobe zraka unutar graevine.

    INFILTRACIJA je ulazak vanjskog zraka u graevinu kroz zazore prozora i ostale nenamjemeotvore te kroz vanjska vrata pri ulaenju i izlaenju i povezana je s proputanjem oploja graevine.Broj izmjena zraka (eng. Air Changesper Hour) je pojam koji govori o koliini zraka kojaventilacijom ulazi u graevinu i odnosi se na izmjenjeni zrak unutar korisnog volumena graevinetijekom jednog sata. Primjerice:

    Stanje ACH [1/h]Zatvoreni prozori i vrata 0-0,5(infiltracija)Prozor otvoren na kiper 0,3-1,5

    Napola otvoren prozor 5-10Sirom otvoren prozor 10-15Otvoreni prozori i vrata do40na suprotnim zidovima

    SUSTAVI VENTILACIJE

    Podjela sustava ventilacije prema nainu strujanja:

    1. Prirodna ventilacija2. Prisilna (mehanika) ventilacija

    Za oba navedena tipa sustava ventilacije OBAVEZNA je dobava vanjskog zraka u ventiliraniprostor, jer sustav bez dobave vanjskog zraka predstavlja recirkulirajui sustav to nije sustavventilacije!

    Prirodna ventilacija pokretana je prirodno i/ili umjetno dobivenim razlikama tlaka bez koritenja

    ventilatora. Zrak ulazi i izlazi iz graevine kroz za to projektirane otvore.

    Prednosti sustava prirodne ventilacije:- mali investicijski trokovi- jednostavno odravanje- jeftina pogonska energija- mala brzina strujanja zraka i niska razina buke Nedostaci sustava prirodne ventilacije:- slaba uinkovitost- slaba mogunost upravljanja- ovisnost o vremenskim uvjetima

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    3/12

    Pogonska sila za prirodno strujanje zraka unutar graevine:1. energijavjetra2. efekt dimnjakaGore spomenute pogonske sile mogu djelovati zasebno ili zajedno.

    Energija vjetra omoguuje strujanje zraka kroz ulazne ventilacijske otvore usljed pretvorbedinamikog tlaka vjetra u statiki tlak. Na strani graevine koja je izloena vjetru postoji pozitivnarazlika tlaka izmeu unutamjeg i vanjskog prostora, a negativna razlika tlaka je na strani koja je uzavjetrini, to izaziva ulazak zraka u graevinu.

    Ulazi zraka u graevinu trebali bi biti usmjereni direktno u smjeru prevladavajueg vjetra.Povoljne lokacije za smjetaj izlaza zraka iz graevine su:

    1. na strani zgrade u zavjetrini, tono nasuprot ulazima2. na krovu, u podruju potlaka izazvanog diskontinuitetom u strujanju vjetra3. na bonim stranama gdje se pojavljuju zone potlaka4. u tavanskom prostoru na strani u zavjetrini5. putem dimnjaka6. preko krovnih ventilatora

    Efekt dimnjaka je pojava koja omoguuje strujanje zraka kroz graevinu usljed razlike temperaturaizmeu unutranjosti i vanjskog okolia, jer je gustoa toplijeg zraka manja, pa on struji odozdo

    prema gore. U sezoni grijanja, kada je unutamji zrak topliji od vanjskog, donji dio zgrade je upotlaku, a gornji u pretlaku prema okoliu. Pri tom je raspoloivi tlak zraka:APUZG * ^PKAN -> iPo -p^gH^Rl + ^Z

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    4/12

    Mehanika ili prisilna ventilacija omoguuje prisilno strujanje zraka usljed rada ventilatora.

    Prednosti sustava prisilne ventilacije:

    - ne ovisi o vremenskim uvjetima- velik izbor opreme- dobra mogunost regulacije- pojednostavljen proces projektiranja sustava Nedostaci sustava prisilne ventilacije:-

    veliki investicijski trokovi- velika potronja energije- recirkulacija zraka- problem buke

    Tri osnovne izvedbe sustava prisilne ventilacije:

    1. Tlana ventilacija - prostor u pretlaku- soba- uionica

    2. Odsisna ventilacija - prostor u potlaku

    - kuhinja- toalet- kupaonica

    3. Tlana i odsisna ventilacija- komfoma ventilacija- industrijska ventilacija

    Sustav tlane i odsisne ventilacije naziva se uravnoteeni ili balansirani ukoliko je protok zraka utlaku i odsfsu jednak.

    Podjela sustava prisilne ventilacije prema mjestu kondicioniranja zraka:

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    5/12

    1. Sustav centralne ventilacije- priprema zraka se vri na jednoj centralnoj lokaciji, a zatim se zrak distribuira u

    prostore.

    2. Decentralizirani (lokalni) sustav ventuacije- priprema zraka se vri za svaki prostor/zonu zasebno.

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    6/12

    Ventilacijski zahtjev odnosi se na preporueni ili normirani minimum vanjskog zraka koji treba

    osigurati sustav ventfteeije unutarnjeg prostora.

    VENTTLACHSKI ZAHTJEV PREMA BROJU OSOBA

    ASHRAE Standard 62 navodi preporueni ventilacijski minimum (dobava vanjskog zraka) poosobi za disanje u zatvorenom prostoru (ZA NEPUAE) od 8 lit/s (V0,P =30 m3/h), tozadovoljava percepciju mirisa oko 80% osoba.

    Ventilacija po osobi moe biti i izdanija, ovisno o namjeni i aktivnosti u prostoru, za to semogu pronai preporuke u literaturi; npr. preporuuje se do 100 m3/(h osobi) za urede umodernim visokim viekatnicama.

    Za uobiajene stambene i poslovne prostore, dobava vanjskog zraka po osobi je u rasponuVO)P=30-60 m3/h (>50 m3/h zadovoljava 90% lli vie osoba u prostoru).

    Ukoliko se u prostorima dozvoljava puenje, dobava vanjskog zraka mora biti poveana za min.+20 m /h u odnosu na predvienu koliinu za nepuae.

    Za N osoba u prostoru, minimalni ukupni protok vanjskog zraka [m3/h] je:

    K=NV..P

    VENTILACnSKI ZAHTJEV PREMA DOPUTENOJ KONCENTRACtnZAGAIVAA U ZRAKU

    tetne tvari, odnosno zagaivai utjeu na zdravlje osoba koje borave u prostoru. Zagaivaimogu biti: nebioloke estice (sintetika i staklena vlakna, produkti izgaranja, praina, i dr.);

    bioaerosoli; plinovi i pare koje se stvaraju tijekom industrijskih procesa (ovisno o vrstiprocesa),

    ishlapljenja od graevinskih materijala, namjetaja, opreme, osoba i njihovih aktivnosti unutarprostora ili tvari unesene izvana.

    Standardi za industrijske i neindustrijske unutarnje prostore su razliiti. Ukupni protokvanjskog zraka [m /h], potreban za smanjenje koncentracije odreenog zagaivaa unutarnjegzraka i njegovo odravanje unutar dozvoljenih granica, moe se izraunati iz izraza:

    mjr _ con

    ~ C -C

    mcon - ukupna emisija izvora zagaenja [ug/h]C; - unutarnja koncentracija u stacionarnom stanju [ug/m3]

    C0 - koncentracija u vanjskom zraku [ug/m ]

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    7/12

    Unutarnja koncentracija zagaivaa Ci treba zadovoljavati odgovarajue vrijednosti propisanenormama (npr. koncentracija CO u garaama i tunelima).

    Koncentracija zagaivaa izraava se najee u sljedeim jedinicama:ppm - volumenski udio zagaivaa u milijunu volumenskih dijelova zrakaug/m3 - mikrograma zagaivaa po kubinom metru zraka

    ppm=(24.45/M)(1000 u.g/m3); M - relativna molekularna masa zagaivaa

    - primjer - koncentracija CO2 u unutarnjim prostorima

    Unutarnja koncentracija u stacionarnom stanju je 1000 ppm, uobiajena koncentracija uvanjskom zraku je 350 ppm, nastali volumen CO2 po jednoj osobi: 18 L/h. Potrebno je odreditikoliinu vanjskog zraka za ventilaciju prostora.

    y Kon = 18/3600 =7?'p

    C-C 0.001-0.00035 ' llt/s poosobi

    VENTELACIJSKI ZAHTJEV PREMA BROJU IZMJENA ZRAKA

    Broj izmjena zraka na sat (ACH) predstavlja omjer volumena vanjskog zraka koji ue u prostoru jednom satu prema volumenu korisnog unutarnjeg prostora Vp.

    Ukupni protok vanjskog zraka [m /h] je:

    V0=ACH-VP

    Broj izmjena zraka ovisi o volumenu prostora, obliku, namjeni, aktivnostima u prostoru i sl. Tajkriterij za ventilacijske zahtjeve koristi se kada izvori zagaivaa nisu odreeni, a koristi se ikao kontrola prorauna dobavne koliine zraka izraunate drugim metodama. Za uobiajenestambene i poslovne prostore, ACH se kree u rasponu 4-8 h"1. Za razliite tipove i namjene

    prostora, preporueni broj izmjena se moe pronai u tablicama danim u literaturi.

    Vrsta prostora ACH (h-1)

    Ured 3. .6

    Knjinica 3. .5Restoran 6. .8Duan 4. .8Kazalite, kino dvorana 4. .6Lakirnica 20. .50Operacijska dvorana 15. .20Skladite 4. .6Garderoba 3. .6Zatvoreni bazen 3. .6

    Laboratorij 8.. 15Radionice za zavarivan e 5.. 10

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    8/12

    OSNOVNI PRINCIPI DISTRTJBUCIJE ZRAKA U PROSTORU

    Sustav distribucije zraka s mijeajuim strujanjem temelji se na ubacivanju zraka u prostorveom istrujnom brzinom (2-3 m/s) i njegovo mijeanje sa zrakom prostorije usljed podtlakakoji se stvara u zoni oko istrujnog mlaza (efekt indukcije). Zbog toga izmjeani zrak dolazi uzonu boravka s brzinom i temperaturom koje odgovaraju uvjetima toplinske ugodnosti.

    Prednosti:- pogodno za grijanje i hlaenje- efekt indukcije omoguuje veu temperaturnu razliku kod ubacivanja Atus- jednolika razdioba temperature- prilagodljivo glede smjetaja istrujnih otvora

    Nedostaci:- velika potronja energije za hlaenje- mogua pojava propuha, pa treba voditi rauna o brzinama strujanja zraka u zoni

    boravka

    Kod sustava distribucije zraka s poprenim strujanjem, zrak se ubacuje direktno u zonu boravkaznatno manjom brzinom i s manjom temperaturnom razlikom izmeu ubacivanja i stanja u

    prostoru. Strujanje se moe usmjeriti odozdo prema gore (prikazano na slici) ili vodoravno odjednog zida prema suprotnom zidu. Ovakav nain razdiobe zraka omoguuje efikasnijeodvoenje'-tetnih tvari iz prostora, jer se isti dio zrane struje ne moe vratiti u recirkulaciji naisto podruje unutar volumena prostora.

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    9/12

    Prednosti:

    - efikasno prozraivanje- mala potronja enefgijeza hlaenje- pogodno za hlaenje visokih prostora- mala brzina strujanja u zoni boravka

    Nedostaci:

    - veliki volumen zraka u cirkulaciji- smanjenje upotrebljive povrine poda- velik gradijent temperature po visini- nije pogodno za vee kapacitete grijanja

    Lokalni sustavi ventilacije za industrijsko okruenje razvijaju se za niz razliitih primjenauzimajui u obzir njihove specifine potrebe. Iz takvog pristupa proizlazi velik broj razliitihtipova instalacije.

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    10/12

    Postavljanje vanjskih ulaznih (usisnih) i izlaznih (istrujnih) otvora za ventilaciju izvodi se

    prema preporukama iz literature ovisno o primjeni i tipu sustava.

    a) Vertikalni razmaci izmeu ulaznih i izlaznih otvorab) Horizontalni razmaci izmeu ulaznih i izlaznih otvora

    PROIAVANJE ZRAKA

    Filter je dio opreme ventilacijskog sustava koji uklanja estice zagaivaa iz ventilacijskogzraka. Koritenjem filtera poveava se razina ugodnosti, ali poveavaju se i trokovi pogona iodravanja sustava.

    Postavljanjem filtera u ventilacijsku ili klima jedinicu provodi se, ne samo proiavanje zraka,nego i zatita ostalih ureaja ugraenih u sustav od nakupljanja i taloenja neistoa. Time se

    posredno dodatno uvaju elementi graevine od oneienja i oteenja.Za posebne prostorije s najviim standardima istoe zraka zadnji stupanj filtracije se postavljau distributere na ulazu zraka u prostoriju, jer se time sprjeava mogunost zagaenja filtriranogzraka u ventilacijskim zranim kanalima.

    Modemi filteri danas omoguuju zadravanje estica u irokom rasponu 0,l-500 m.

    Filter za estice treba imati tri vane osobine:

    1. visoka efikasnost - sposobnost uklanjanja estica iz struje zraka2. vefikikapacitet zadravanja praine - odreena koliina praine koju filter zraka moe

    zadrati u pogonu3. mali otpor strujanju zraka - pad statikog tlaka na filteru

    Osnovna podjela filtera po klasama vri se prema europskim smjemicama i normamaEUROVENT, EN779, ENI-822-pri emu vei broj u oznaci openito znai veu efikasnost: ,

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    11/12

    1. Grubi filter - predfilter (Eurovent klasa EUl ...EU4, EN779 klasa Gl ...G4)2. Fini filter - prvi/drugi stupanj filtracije (Eurovent klasa EU5...EU9, EN779 klasa

    F5...F9)3. Apsolutni (HEPA/ULPA) filter- zavrni stupanj filtracije (Eurovent klasa EU10..EU17,EN1822 klasa H10...H13; U14...U17)

    Grubi filter vri zadravanje krupne praine (estice promjera 5-100 m) i koristi se kaopredfilter ili jedini filter za prostore s manjim zahtjevima za istoom zraka. Fini filter vrizadravanje fine praine (estice promjera 0.3-5 m) i koristi se kao prvi ili drugi stupanjfiltracije za prostore s poveanim zahtjevima za istoom zraka. Postavlja se u strujizraka iza grubog filtera i esto se koristi u komfornoj ventilaciji i klimatizaciji.

    Jednu podgrupu unutar podjele filtera ine apsorpcijski filteri kojima se vri uklanjanje mirisa

    iz zraka. Apsolutni (HEPA/ULPA) filter vri zadravanje najfinije praine (lebdee estice vrlomalog promjera

  • 7/30/2019 Venti Laci Ja

    12/12

    Ventilator zagrijava struju zraka koja struji kroz njegove lopatice