VAROA POD NADZOROM

KAKO SE RADI?Preporuka radne zajednice instituta za istraživanje pčela r. S.

(registarski savez), Njemačka

Sadržaj

Uvodna riječ 3Uvod 4Zašto knjižica? 4Štete od varooze ovisi o broju varoa 4Oprez zbog rezistencije (otpornosti) varoa na lijekove 5Izbjegavati rezidue (zaostatke lijekova) u pčelinjim proizvodima 5Nužno je kombinovati različite postupke suzbijanja 5Dijagnostika bolesti 6Preporučeni postupci suzbianja 7Biotehnički postupci 7Uklanjanje trutovskog legla 7Trutovsko saće za hvatanje varoa 8Izgradnja mlade zajednice 9Hemijski postupci u prisutnosti legla 10Mravlja kiselina –općenito 10Mravlja kiselina –metoda sa spužvastom krpom 11Mravlja kiselina –metoda sa medicinskom bocom 12Mravlja kiselina –metoda sa isparivačem 14Hemiski postupci kada legla nema 15Mliječna kiselina –magljenje („sprejanje“) 16Oksalna kiselina –nakapavanje 18Perizin 18Nepreporučeni postupci 19Postupci koji se ispituju 19Apigard 19

Api Life VAR 19KombiAM 19Sumnjivi postupci 19Timol okviri 19Bayvarol 19Amitraz 19Oksalna kiselina –magljenje („sprejanje“) 20Oksalna kiselina –isparavanje 20Neučinkoviti postupci 20Paprat obična (Aspidium filix mas) 20Dragoljub (Tropaeolum maius) 20Adrese instituta 21Literatura 22

Uvodna riječ

Dobio sam knjižicu Varoa pod nadzorom, o kojoj trebam dati stručno mišljenje. Priloženi popis od 15 njemačkih i 3 austrijska isntituta, koji su sastavili radne skupine za njezino objavljivanje, dovoljno kazuju o njezinoj vrijednosti i koristi za primjenu u njemačkoj pčelarskoj praksi. Stoga treba pozdraviti obajvljivanje prijevoda te knjižice za naše pčelae. Ipak, prije negoli pažljivo pročitaju knjižicu, upozorio bih naše pčelare na neke činjenice koje treba imati na umu prigodom primjene preporučenog njemačkim pčelarima, u uvjetima hrvatskog pčelarenja.Kao prvo istaknuo bih misao cijenjenog dr. Rittera, predsjednika Stalnog svjetskog povjerenstva za bolesti pčela, u kojem je godinama obnašao funkciju stručnjaka svjetskog glasa za varoozu. Ta misao glasi: „U suzbijanju varooze uspjeh donosi koncept , a ne lijek!“ Čitajući knjižicu postaje jasno da u Njemačkoj takav koncept postoji jer je u uvodnom djelu istaknuto: „Pčelar se treba, kod nadležne savjetodavne službe, obavjestiti o posebnim područijima za suzbijanje varooze“. Iako smo u posljednjih desetak godina učinili sve što je bilo u našoj moći za oblikovanje središnjeg pčelarskog laboratorija s mrežom koja bi pokrivala sva područija Hrvatske (prema slovenskom modelu), ta nastojanja nisu uspjela pa je primjereno tome teško očekivati veći uspjeh u suzbijanju pčelinjih bolesti negoli sada.Pozornost treba posvetiti i nekim nelogičnostima u tekstu. Tako se u opisanim postupcima s kiselinama navodi, iako u poglavlju preporučenih postupaka, da

oksalna kiselina „nije dopuštena za upotrebu kao lijek za životinje“. Savjetujemo i pažljivo čitatanje poglavlja „Mjere opreza“ prije upotrebe. Također treba te mjere oprezno primjenjivati kako bi se izbjegle teške povrede onih koji postupak provode ili da se spriječi onečišćenje pčelinjih proizvoda, što bi nanijelo veliku štetu popularnosti primjene pčelinjih proizvoda.

Prof. Dr. Sc. Đuro Sulimanović

UVODZašto knjižica?

U pčelarstvu se koriste različiti načini suzbijanja varooze. Do sada je jasno potvrđen učinak samo nekih od njih. Stoga je za pčelara često teško, pa i zbunjujuće, uz pomoć različitih članaka u stručnim časopisima, pronaći njemu primjeran način suzbijanja bolesti.Cilj knjižice Varoa pod nadzorom jest, u obliku preglednih naputaka, predstaviti načine suzbijanja varooze koje su pčelarski instituti dostatno istražili i prilagodili ih za primjenu u praksi. Na taj način morali smo se odreći prikazivanja pojedinačnih rezultata istraživanja određenih načina suzbijanja bolesti. Podrobnosti o rezultatima moguće je pronaći u navedenoj literaturi (vidi stranicu 22). Na kraju knjižice kratko su navedeni oni postupci suzbijanja koje iz različitih razloga trenutno ne možemo preporučiti (vidi stranicu 19 i 20).

Štete od varooze ovise o broju varoaVeć jedna varoa u ćeliji legla može toliko oštetiti pčelu, koja će izaći iz te ćelije, da ona neće moći obavljati poslove koji su joj namjenjeni u pčelinjoj podjeli rada. Stanje zajednice ovisi o udjelu oštećenih pčela u njoj. Ako je ćeliju legla napalo više varoa, pčela pokazuje znakove nakaznosti ili umire još prije izlaska iz ćelije. Neki virusi mogu, kao sekundarni uzročnici, pojačati štetno djelovanje.Oštećenje pčelinje zajednice zavisi od broja varoa. U proljeće je taj broj razmjerno malen, a očito raste tek nakon uzgoja trutovskog legla u junu i julu. U kasnom ljetu je broj varoa najveći, usljed čega se mogu pojaviti vrlo velike razlike između zajednica na jednom pčelinjaku.

Slika 1Razvoj pčelinjeg legla dostiže vrhunac sredinom godine.Dok se leglo poslje stalno smanjuje, a broj varoa očito raste.

U ovo doba godine moguća je reinvazija (ponovni napadi nametnika) iz jako napadnutih zajednica u okolne zajednice. Međutim, broj varoa, posebice tokom uzgoja zimskih pčela, treba biti što manji! To upućuje na zaključak da, bez suzbijanja varoa, veće štete nastupaju već nakon godinu dana. Stoga, osim suzbijanja bolesti, veliko značenje imaju i odabir i uzgoj otpornih pčela.

Slika 2Rezistencija (otpornost) varoa na lijekove nije povezana sa izgledom parazita.

Oprez zbog rezistencije (otpornosti) varoa na lijekove

Već danas postoji otpornost varoa na određene supstance, npr. na sintetske piretroide koji su sastavni dio preparata Apistan, Bayvarol i Klartan. U budućnosti treba računati na pojavu rezistencije i na druge, prvenstveno sintetske supstance.

Izbjegavati rezidue (zaostatke lijekova) u pčelinjim proizvodimaPrirodnost je osnovno svojstvo meda (i drugih pčelinjih proizvoda) kada je riječ o povjerenju potrošača meda, pa i kada se radi o trgovini „njemačkim medom“. Stoga sredstva za suzbijanje treba odabirati i kombinirati tako da se izbjegne njihovo zaostajanje u medu i vosku.

Nužno je kombinovati različite postupke suzbijanjaRad sa pčelinjim zajednicama mora biti redovan, inače one brzo propadaju. Prijeko je potrebno pri tom kombinirati primjerene postupke suzbijanja. Takav koncept suzbijanja mora se prilagoditi mjestu i načinu pčelarenja i mora obuhvatiti cijelu pčelarsku godinu. Pčelar se treba, kod nadležne savjetodavne službe, obavijestiti o posebnim područnim programima suzbijanja varooze. Načelno razlikujemo tri razdoblja suzbijanja: Za vrijeme pašePrimjena hemijskih sredstava tokom paše u proizvodnoj zajednici ne dolazi u obzir! Biotehnički postupci, poput uklanjanja trutovskog saća, postavljanja okvira za uzgoj trutovskog legla (postavljanje građevnjaka) i stvaranja novih zajednica, mogu bitno smanjiti broj varoa.

Slika 3Godišnji redosljed postupka suzbijanja.

To je posebice važno u područijima gdje paša kasno počinje, jer se hemijska obrada često može provesti tak vrlo kasno tokom godine, a do tada bi pčelinje zajednice, bez primjene biotehničkih postupaka, već bile oštećene. Nakon vrcanja u pčelinjim zajednicama sa leglomOvdje treba koristiti ona sredstva koja su djelotvorna i prema varoama u leglu. Trenutačno je za te okolnosti moguće preporučiti samo određene postupke sa mravljom kiselinom. U pčelinjim zajednicama bez legla, zimi U tom razdoblju mogu se vrlo učinkovito

primjeniti postupci magljenja (sprejanja) mliječnom kiselinom i nakapavanjem oksalnom kiselinom ili perizinom.

Dijagnostika bolestiUtvrditi stupanj bolesti (broj varoa) nužno je za pčelara kako bi mogao steći dojam o mogućoj šteti. Na taj način pčelar može kratkoročno primjeniti prijeko potrebne zahvate na pčelinjoj zajednici i izbjeći nepotrebnu primjenu sredtava za suzbijanje.Dijagnoza se postavlja pregledom podnih uložaka (uložaka u podnici):

Uložak koji je rešetkom zaštićen od dohvata pčela uložiti u podnicu Prebrojati u otpadu na ulošku parazite s tipičnim ovalnim oblikom varoe, otpale

tokom 7 dana od postavljanja uloška, i preračunati taj broj u broj otpalih varoa po danu.

Slika 4U otpadu se prebroje smeđe, ovalne varoe.

Prosuđivanje stepena bolesti ovisi o godišnjem dobu i stanji zajednice: Ako već i u julu otpada 5-10 varoa na dan, zajednicu treba odmah tretirati kako bi se omogućio zdrav uzgoj zimskih pčela. U oktobru/novembru trebalo bi svaki dan otpasti 0,5 varoa. Neovisno o tome, danas se ipak općenito savjetuje zimski tretman zajednica!

Slika 4Uložak za postavljenje dijagnoze ne smije biti dostupan pčelama. Za to je najpogodnija košnica s mrežastim dnom i ladicom.

Preporučeni postupci suzbijanja

Biotehnički postupci

Uklanjanje trutovskog legla Zašto?Varoe se radije razmnožavaju u trutovskom nego u radiličkom leglu. Trutovsko leglo je 5-10 puta jače napadnuto od radiličkog, zato se varoe u njemu mogu više razmnožiti! Razvoj varooze tokom godine bitno zavisi o opsegu uzgoja trutova u zajednici. Jedna varoa, koja nije uklonjena sa trutovskim leglom, do kasnog ljeta može se višestruko umnožiti. Kada?Tokom čitave sezone uzgoja trutovskog legla (od aprila do jula). Osobito na početku uzgoja. Čime?Koriste se okviri građevnjaci (prazni okviri). Kako?Okvire građevnjake postaviti u leglo, a ne na njegov rub.Potrebno je 2-3 sedmice nakon postavljanja izvaditi i istopiti građevnjake na kojima je veći dio trutovskog legla poklopljen. Pri tom ne smije biti izostavljen nijedan dio trutovskog legla sa građevnjaka. Po mogućnosti raditi sa 2 građevnjaka po zajednici (oba naizmjenično isjecati svakih 7-10 dana).

Slika 6 Izrezano trutovsko leglo treba odmah istopiti.

Godišnje, po zajednici, isjecati što je moguće više građevnjaka (barem 3). Isječeno trutovsko leglo istopiti tokom sljedećih dana.

Učinak?Uklanjanjem trutovskog legla iz 3 građevnjaka po sezoni (godišnje) moguće je broj varoa u zajednici u augustu smanjiti za više od pola.Tako se dobiva više vremena prije prvog hemijskog suzbijuanja (npr. kod kasne šumske paše).

Povrh toga, oduzimanjem građevnjaka smanjuje se rojevni nagon. Posebne napomene?Broj varoa je veći u trutovskom saću građevnjaka nego kod već izgrađenog saća. Budući da se trutovi u zajednici uzgajaju i na drugim mjestima u saću (a ne samo u saću građevnjaka), ima ih dovoljno za potrebe parenja.Zajednice grade trutovsko leglo samo u dobrim uslovima. Zato se ne treba bojati smanjenja prinosa ili slabljenja zajednice usljed oduzimanja trutovskog saća iz građevnjaka.Pomoću građevnjaka može se dobiti relativno čist (reziduima neopterećen) pčelinji vosak.

Slika 7Saće sa trutovskim leglom može biti izvađeno iz košnica onda kada je većina ćelija pokrivena.

Trutovsko saće za hvatanje varoa

Zašto?Trutovsko saće za hvatanje varoa visoko je učinkovito u zajednicama bez legla, i može se tokom pašne sezone kombinovati spriječavanjem rojenja. Ova je biotehnička metoda učinkovita, posebice kada se želi smanjiti broj varoa u mladim zajednicama. Kada?Počevši od kraja proljetnog „buđenja“ (od početka maja), pa tokom čitavog razdoblja uzgoja trutovskog legla. Čime?Nepoklopljenim trutovskim leglom (dobivenim prevješavanjem izgrađenog trutovskog saća, trutovskih satnih osnova ili građevnjaka).

Kako?Zajednice bez legla ili djelovi zajednica (npr. roj, umjetni roj ili nukleus -pomoćna zajednica za uzgoj legla- nakon izlaska pčela iz legla) sadrže saće trutovskog legla sa nepoklopljenim leglom.Nakon poklapanja legla saće sa leglom i varoama u njemu skida se i topi. Jednokratnom upotrebom uklanja se oko 80% varoa.

SLICICA 1 Priprema odvajanja: ulaganje praznog trutovskog saća u sredinu legla.

SLICICA 2 Dijeljenje zajednice u sakupljačku zajednicu bez legla i nukleus bez matice. Trutovsko saće za hvatanje sa nepoklopljenim leglom postavi se u središte

prostora za leglo sakupljačke zajednice.

SLICICA 3Uklanjanje poklopljenog trutovskog saća za hvatanje iz sakupljačke zajednice.

Primjer za provedbu postupka sa saćem za hvatanje na sakupljačkoj zajednici.

NapomeneIsto načelo jeste temelj postupka sa pregradnim „uročnim“ saćem, koje je u međuvremenu uglavnom izmjenjeno jednostavnijom metodom saća za hvatanje. Nukleus (pomoćna zajednica za uzgoj legla) može nakon izlaska legla također biti obrađen pomoću trutovskog saća za hvatanje.

Izgradnja mlade zajednice

Zašto?Varoe tokom ljeta uglavnom se nalaze u poklopljenom leglu. Uzimanjem poklopljenog legla za nukleuse smanjuje rano broj varoa u temeljnim zajednicama. Umjetnim razrojavanjem mogu se izgraditi mlade zajednice sa malim brojem varoa.

Slika 8Ljeti se u leglu nalazi više varoa negu na pčelama.

Mlade zajednice se mogu tokom izgrađivanja (umjetni rojevi) ili kratko nakon njega (nukleusi) jednostavno tretirati protiv varooze. Izgradnja mladih zajednica služi smanjenju rojevnog nagona.Umjetni rojevi služe sprječavanju svih bolesti legla. Kada?Nukleus ili umjetni roj za vrijeme proljetne paše (uljana repica): spječavanje rojevnog nagona kod proizvodnih zajednica, dobivanje mladih zajednica sa malim brojem varoa.Umjetni roj ljeti i u jesen: rasformiranje proizvodnih zajednica, kao nužna mjera za liječenje jako napadnutih i već oslabljenih zajednica.

Nukleus

Izvaditi saće sa uglavnom poklopljenim leglom i kućnim pčelama. Iz toga načiniti nukleus. Uz leglo staviti okvire sa dovoljno hrane i nešto vode, a do njih okvire sa satnom osnovom ili izgrađenim praznim saćem.Pustiti da nukleus sam izvuče matičnjake ili dodati jadan matičnjak (ne dodavati sparenu maticu).Nukleusi mogu, 3-4 sedmice nakon stvaranja, biti učinkovito obrađeni (mravlja kiselina, mliječna kiselina ili saće za hvatanje). Leglo stare matice je do tada izašlo, a mlado leglo još nije poklopljeno.

Slika 9Za stvaranje nukleusa koristi se saće koje sadrži leglo, koje je većim djelom poklopljeno.

Umjetni rojOslabljivanje (na početku razdoblja rojenja): omesti pčele sa saća i otprilike sa 1,5 kg pčela načiniti umjetni roj.Rasformirati proizvodne zajednice (kao „kočnica u slučaju opasnosti“ ljeti ili kao jesenska rutina u postupku rotacije): svaka stara zajednica daje jedan umjetni roj.

Umjetni roj može biti obrađen perizinom u košnici bez saća ili nakon umetanja saća, a prije negoli je leglo poklopljeno, sa mliječnom kiselinom ili oksalnom kiselinom.

Preporučeni postupci suzbijanja

Hemijski postupci u prisutnosti legla

Mravlja kiselina –općenito

PrednostiDjeluje u poklopljenom leglu (unutar legla). Prirodni je sastojak meda. Ne očekuje se pojava otpornosti (rezistencije) varoa na mravlju kiselinu. Mjere oprezaKod razrjeđivanja: najprije voda, zatim kiselina (NIKADA VODA U KISELINU=VUK, op.prev.). Bolje je kupiti otopinu već pripravljenu za primjenu. Nositi rukavice i zaštitne naočale.Uvjek uz sebe imati pripravnu vodu (posudu raspršivač).

Slika 10Pri radu mravljom kiselinom moraju se neizostavno koristiti zaštitne rukavice i zaštitne naočale. Također uvjek mora biti pripremljena posuda sa vodom.

Prskalicu za kiselinu odmah oprati izvana i iznutra.Nositi zaštitnu masku za disanje.Paziti na smjer vjetra.Spremnike s hemikalijama tačno označiti. Zbog moguće opasnosti od krive upotrebe (zamjene) ne koristiti uobičajene spremnike za živežne namirnice (boce za vodu ili mlijeko)Zbog djece, držati na nedostupnim mjestima, pod ključem. Napomene Mravlja kiselina je dopuštena za upotrebu u obliku Illetisser –ploče protiv varoa i u vakuum isparivačima.Za sve postupke: otkriti mrežastu podnicu, a otvor košnice držati otvorenim.

Slika 11Prilikom nalijevanja mravlje kiseline zahtijeva se poseban oprez.

Mravlja kiselina (MK)–metoda sa spužvom

Zašto?Jednostavna, brza primjena.Primjenjivo na gotovo svaki tip košnica, nisu potrebni dodatni okviri. Kada?Nakon završetka paše, kod vanjskih temperatura iznad 12ºC. Kod dnevnih temperatura iznad 25ºC primjenjivati navečer. Čime?Spužvasta krpa veličine oko 20x20x0,5cm.Što hladnija 60% mravlja kiselina. Naprava za doziranje, npr. menzura ili šprica.

Slika 12Na podnicu položena spužvasta krpa (1) mora zbog zaštite pčela, biti pokrivena rešetkom ili se pomoću ladice ugura ispod mrežaste podnice (2).Slika 12A

Slika 13Illertisser –ploča za varoe može se, kao i spužvasta krpa, staviti odozgo na okvire.

Kako?

Općenito:Spužvastu krpu staviti što bliže pčelama odozgo ili odozdo u košnicu.Primjeniti barem 3-4 puta tokom 4-7 dana.

Obrada odozgo:Spužvastu krpu položiti izravno na satonoše (okvire).Dati 2 ml po jednom Zanderovom saću (u njemačkoj se koriste Zanderove košnice, koje imaju posebne standarde, tj. Okvir 42x22cm, a površina saća je 800 cm²).

Obrada odozdo:Spužvastu krpu staviti u mrežu za dijagnostiku ili ispod mrežastog poda. Dati 3 ml po jednom Zanderovom saću.

Mravlja kiselina (MK)–metoda sa medicinskom bocom Zašto?Primjenljivo i za vrlo toplog vremena. Tretman može biti prekinut bilo kada i ponovo nastavaljen, bez gubitaka mravlje kiseline koja je ostala u bočici.Dnevni učinak isparavnja može biti procjenjen bez puno troška.Može biti primjenjeno kao kratkotrajno ili dugotrajno suzbijanje.

Kada?

Od kraja septembra do kraja jula. Dva tretmana su dovoljna, prvi prije i drugi nakon prihranjivanja.

Slika13

1.korak: obrada

Dijagnoza iz otpadaka, 1xTIK sa 100 ml MK 85% ili 1 x medicinska bočica bez tanjira (MbT) sa 50 ml MK (mliječne kiseline)

2. korak: prihrana

3x10 I šećerne otopine (3:2) sa razmakom od jedne sedmice, dijagnoza iz otpadaka

3. korak:obrada

1xTID sa 200 ml MK 85% ili 1 x ili 2xMbT sa 50-60 ml MK 85%

Slika 14

Medicinska bočica sa tnjirom [tanjirni isparivač-kratki postupak (TIK) ili tanjirni isparivač-dugi postupak (TlD)] i tankim, presavijenim papirnim peškirom.

Pregled načina postupaka sa medicinskom bocom

način sredstva zajednice u 1 nastavku

zajednice u 2 nastavka kada?

tanjirniisparivač kratki

mravIja kiselina 85% tanjir papirni peškir

50 ml 0= 12 cm

100 ml 0= 14 cm u augustu

prije prihranjivanja

14 x 14 cm 16 x 16 cm

tanjirni isparivač dugi

mravlja kiselina 85% tanjir papirni ručnik

150 ml 0= 12 cm

200 ml 0= 14 cm u septembru

nakon prihranjivanja

14 x 14 cm 16 x 16 cm

medicin- ska boca bez tanjira

mravlja kiselina 85% podložak, od mekanih vlakana

25-30 ml 50-60 ml u augustu i septembru

10 x 15 cm 10 x 15 cm

Čime?

Mravlja kiselina 85%.

(Medicinska boca od 200 ml pod oznakom Aponorm-Medizin-Flasche, Artikel Nr. 32324, sa zatvaračem na vijak i kapaljkom, Artikel-Nr. 32334, (mogu se kupiti u apotekama u Njemačkoj). Drvena daščica kao držač boce veličine oko 6x6x2 cm s rupom istog prečnika kao i vrat medicinske boce. Tanjirić od posude za cvijeće prečnika 12 ili 14 cm. Stijenj (papirni peškir ili podložak od mekanih vlakana). Otvor boce mora potpuno prijanjati na stijenj (fitilj) zbog opasnosti od isticanja kiseline.

Kako? Medicinsku bocu postaviti isključivo odozgo u prazan nastavak ili u naopako okrenutu hranilicu. Dobra učinkovitost, ispari čak 20 g na dan kod zajednica na 2 nastavka, tj. 8 g na dan kod zajednica u 1 nastavku. Kod tople gradnje (njem.Warmbau = topla gradnja, tj. način slaganja okvira u nastavku, pri kojem su okviri poredani paralelno sa smjerom uzdužne ose leta, a ne okomito na nju, što je uobičajeno u američkim nastavljačama i AŽ košnicama u Hrvatskoj), eventualno manja doza.

Slika 15

Medicinska boca bez tanjira (MbT) sa 2 mm debelom podloškom od mekanih vlakana kao stijenjem (fitiljem).

Mravlja kiselina - metoda sa isparivačem

Zašto? Dnevni učinak isparavanja može biti procijenjen bez puno troška, i može se očitati na skali. Može se uložiti gotovo u svaku košnicu.

Slika16Nassenheider-isparivač prisloni se na prazan okvir i objesi uz leglo.

Kada? Dva puta godišnje: nakon vrcanja i nakon prihranjivanja. Tretman može uspjeti i kod dnevnih temperatura do 30oC, a noćne temperature ne smiju biti niže od 5°C.

Slika 17 Ulaganje Nassenheider-isparivača u zajednicu.

Čime? 60% mravlja kiselina. Isparivač se prisloni na okvir. Kako? Punjenje isparivača prema uputama proizvođača. Svaka zajednica dobiva 80 ml mravlje kiseline po zaposjednutom nastavku. Nakon vrcanja treba osigurati dnevnu količinu isparavanja od 15 do 20 ml otprilike tokom 5 dana. Nakon prihranjivanja treba osigurati dnevnu količinu isparavanja od 6 do 10 ml tokom l0-ak dana (jedan isparivač po dodatnom nastavku). Kod zajednica u jednom nastavku isparivač postaviti dalje od leta, a kod zajednica na dva nastavka po mogućnosti postaviti 2 isparivača dijagonalno. Isparavanje je u košnicama na toplu gradnju uravnoteženije, a učinkovitost je veća.

Slika 18

Punjenje Nassenheider-isparivača bez dodira s kiselinom.

Preporučeni postupci suzbijanjaHemijski postupci kada legla nema

Mliječna kiselina - magljenje ("sprejanje") Zašto?

Ne ostavlja rezidue (zaostatke lijekova) u pčelinjim proizvodima. Prirodni je sastojak meda. Nije opasna za onoga ko njome radi.

Kada? Ljeti kod mladih zajednica bez poklopjenog legla. Zimska obrada kod temperatura iznad tačke smrzavanja.

Čime? L(+) mliječna kiselina 15 Vol. % (mješavina: 100 ml 85% mliječne kiseline i oko 500 ml vode). Kućanski ručni raspršivač, odnosno tlačni raspršivač sa finim raspršivanjem.

Kako? Dvokratna primjena unutar nekoliko dana. Najveća doza je 8 ml po strani zaposjednutog saća.

Otopinu ravnomjerno raznositi kako bi se izbjeglo kvašenje pčela. Napomene

U Njemačkoj je zatraženo zakonsko odobrenje za primjenu mliječne kiseline . U nekim njemačkim pokrajinama primjena je već prešutno dopuštena.

Mjere opreza Moguće opasnosti jesu nadraživanje kože i oštećenja oka. Preporučuje se zaštita disajnih puteva pri magljenju, zatim zaštitne naočale, zaštitne rukavice i zaštitna odjeća .

Slika 19pri obradi mliječnom kiselinom okviri moraju biti izvađeni i namagljeni.

Oksalna kiselina -nakapavanje Zašto?

Brza i jednostavna primjena. Pri pravilnoj primjeni nema rezidua (ne zaostaje) u pčelinjim proizvodima.

Kada? Samo na zajednicama bez legla (nasumice, provjerom utvrditi imali li legla ili ne). Uglavnom u kasnu jesen ili zimu. Kod vanjskih temperatura iznad tačke smrzavanja .

Čime? Šećerna otopina oksalne kiseline:

broj šećerna dehidrat oksalne

zajednica otopina kiseline5 0,25 9g

10 0,50 18g10 1,00 35g

Najprije pripremiti toplu otopinu šećera (temperatura tijela, približno 37°C sa omjerom šećer/voda otprilike 1:1). Odmjeriti traženu količnu te otopine i uliti u nju dehidrat oksalne kiseline (u uobičajenom trgovačkom pakiranju) kako je navedeno u gornjoj tablici. Snažno tresti sve dok se svi kristali ne otope. Jednosmjerna šprica (100 ml) za doziranje i aplikaciju. Zaštitne rukavice i zaštitna pčelarska odjeća. • Kako? Jednokratna primjena. Pri doziranju voditi računa o snazi zajednice: snaga zajednice prostor zauzet pčelama Količina otopine

slaba Manje od jednog nastavka 30mlsrednja Jedan nastavak 40mlsnažna Više od jednog nastavka 50ml

Otopinu prije upotrebe po mogućnosti zagrijati na temperaturu tijela (približno 37°C). Otopinu poprskati samo na pčele u ulicama. Izbjegavati prskanje okvira i voska.

Slika 20 Pri radu oksalnom kiselinom potrebna je prikladna zaštitna odjeća i boca za prskanje ili jednosmjerna šprica

Slika 21 Primjena oksalne kiseline ima smisla samo u zajednicama bez legla. Zbog toga je potrebno nasumice provjeriti zajednice (imali li legla ili ne). Napomene Ne povećavati dozu ni broj obrada. To dovodi do slabljenja ili propadanja zajednica. Proljetni razvoj zajednice može biti usporen. Otopinu oksalne kiseline čuvati na hladnom, ne duže od 6 mjeseci. Pripravak Bienenwohl sadrži oko 35 g oksalne kiseline po litri. Oksalna kiselina nije dopuštena za upotrenu kao lijek za životinje. U nekim saveznim državama ipak prešutno dopuštaju njezinu primjenu. Mjere oprezaKristali dehidrata oksalne kiseline vrlo su otrovni: svaki dodir sa kožom i udisanje ili unošenje u organizam kristalne prašine pri pripravljanju otopine mora se spriječiti upotrebom odgovarajuće zaštitne odjeće (rukavice, zaštitne naočale, maska za finu prašinu tip FFP 2 SL [EN149] pod navedenim oznakama dostupno u Njemačkoj) i opreznim radom. Prilikom primjene nositi zaštitne rukavice. Otopina ne smije dospjeti na kožu.

Slika 22

Šećerna otopina oksalne kiseline treba se poprskati samo po pčelama u ulicama košnice. Produžna cjevčica povećava preciznost prskanja.

Perizin Zašto? Brza i jednostavna primjena.Visoka učinkovitost. Kada? Na umjetnim rojevima. U zajednici bez legla uglavnom u kasnu jesen ili zimu. Čime? Perizin posebnim aplikatorom ili automatskom (jednosmjernom) špricom. Kako? Prema uputama proizvođača. Pčele ga bolje podnose ako je otopina topla. Kako bi se izbjegli zaostaci lijeka u pčelinjim proizvodima (rezidue), treba ga u sklopu cjelovitog programa zaštite od varooze primijeniti samo jedanput. Napomena Perizin je službeno dopušten za upotrebu. Neke evropske zemalje već su dale izviještaje o otpornosti (rezistenciji) pčela na aktivnu supstancu u Perizinu. Zato se savjetuje nasumice provjeriti uspjeh obrade tako da se naknadno tretira mliječnom ili oksalnom kiselinom. Obavezno treba pratiti nove izvještaje u pčelarskim časopisima!

Slika 23Za jednostavnu primjenu Perizina koristi se set za doziranje ili veća šprica za jednokratnu upotrebu.

Nepreporučeni postupci

Postupci i sredstva koji će biti navedeni u tekstu koji slijedi trenutno se ne mogu preporučiti, jer nisu dovoljno istraženi, ili nisu dopušteni za primjenu ili su jednostavno nedjelotvorni.

Postupci koji se ispituju

Apigard

Apigard sadrži timol u posebnoj gelformuli. Timol gel se stavi u tanjir koji se položi u košnicu s gornje strane. Timol isparava tokom 3 sedmice. Zbog dugog djelovanja na udaru su i varoe koje su skrivene na pčelama u razvoju. Rezultati do sada nisu uravnoteženi, a konačne doze i način primjene još se utvrđuju.

Api Life VAR

Ovaj proizvod talijanskog porijekla sadrži, osim timola, i druga eterična ulja. Jedan ili dva tanjirića postave se na gornji nastavak nakon prihranjivanja. Djelovanje je dugotrajno, putem polaganog isparavanja, a obuhvata i varoe koje izlaze iz legla. U prijašnjim eksperimentima

preparat se pokazao učinkovitim, a neki pčelari ga već godinama primjenjuju. Prije konačne preporuke svakako treba pričekati rezultate terenskog ispitivanja.

KombiAM

KombiAM je postupak u kojem se koristi razrijeđena mravlja kiselina (15%) i mažuranovo ulje. Obrada je uspješna ljeti nakon vrcanja, u razdoblju od četiri sedmice, tako što se mrnravlja kiselina stavlja u mrežom zaštićene posude, odozdo, i istovremeno se daju mažuranovim uljem natopljene letvice, odozgo. Očito je da je metoda učinkovita i bez mažuranova ulja. Prvi rezultati su obećavali, a uspjeh svakako zavisi o tipu košnica na kojima se metoda primjenjuje. Eksperimenti radi poboljšanja ove metode su u toku.

Sumnjivi postupci

Timol okviri

U ovom postupku utori na satonošama napune se kristalima timola, koji se ostave u zajednici tokom sezone. Međutim, suzbijanje hemijskim sredstvima tokom sezone u načelu nije prihvatljivo. Povrh toga, pri ovom postupku povećano zaostaje timol u medu, što u nekim slučajevima mijenja miris i okus meda, pa med nije prikladan za prodaju.

Bayvarol

Bayvarol, ali također npr. Apistan i Klartan, sadrže sintetičke piretroide kao aktivnu supstancu. Zbog dugotrajnog učinka djeluju i na varoe koje izađu s mladim pčelama iz legla. Aktivna supstanca je topljiva u vosku i može se u njemu nagomilavati. U međuvremenu su se u nekim evropskim zemljama, a također i u Njemačkoj, pojavile varoe otporne na aktivnu supstancu Bayvarola. To znači da Bayvarol i drugi sintetički piretroidi nisu više učinkoviti ili barem ne u onoj mjeri kao prije, pa na to treba pravovremeno upozoriti.

Amitraz

Amitraz se u nekim evropskim zemljama može nabaviti u obliku traka koje polako otpuštaju aktivnu supstancu. Dvije trake objese se u jednu zajednicu i u njoj ostaju šest sedmica. Zbog tako dugotrajnog djelovanja, obuhvaćene su i varoe koje izlaze iz legla. U nekim zemljama amitraz je dostupan i u obliku spreja. U tom obliku amitraz je vrlo nestabilan i razlaže se u različite, djelimično otrovne metabolite. U Njemačkoj upotreba ovog preparata nije dozvoljena. .

Oksalna kiselina - magljenje ("sprejanje")

Magljenje svih pčela na saću sa 3% oksalnom kiselinom kod zajednica bez legla učinkovit je i za pčele podnošljiv način primjene. Metoda se ne preporučuje zbog opasnosti od udisanja sitnih kapljica kiseline, posebno kad je vrijeme vjetrovito.

Oksalna kiselina - isparavanje

Prilikom tog se postupka kapsula oksalne kiseline vrućom kašikom unese se kroz leto u košnicu i tamo isparava. Fine pare izlaze kroz leto i u okolinu, što iziskuje velike troškove radi zaštite osobe koja primjenjuje taj postupak (između ostalog, potrebna je zaštitna plinska maska). Zbog toga, ova metoda ne može biti preporučena.

Neučinkoviti postupci Paprat obična (Aspidium filix mas) Tokom šestosedmičnog ljetnog tretmana pčelinjih

zajednica pomoću paprati (Dryopteris spec.), a u usporedbi sa zajednicama koje nisu tretirane, praćeni su sljedeći pokazatelji:

Broj varoa prije i poslije pokusa otpadanje varoa tokom tretmana pomoću paprati, otpadanje varoa nakon završne obrade mravIjom kiselinom.

Pritom nije dokazana uspješnost obrade pomoću paprati.

Dragoljub (Tropaeolum maius)

Prema pčelarskim časopisima trebalo bi oko pčelinjaka posaditi dragoljub kako bi se smanjio broj varoa. U pokusima nije potvrđen takav učinak dragoljuba na varoe.

Slika 24

Neuspjeh obrade nije uvijek vidljiv tako jasno kao na ovoj slici. Za donošenje krajnjeg suda o učinkovitosti postupka obrade potrebno je u eksperiment uključiti i kontrolne zajednice.

Adrese institutaSljedeći uredi, poredani prema poštanskom broju mjesta, mogu pružiti

daljnju pomoć:

Freie Universitat Berlin Institut rur Biologie/Zoologie Experimentelle Morphologie AG Bienenforschung Konigin-Luise-StraBe 1-3 14195 Berlin

Freie Universitat Berlin Institut fiir Biologie, Neurobiologie Konigin-Luise-StraBe 28/29 14195 Berlin Staatl. Veterinar- und Lebensmitteluntersuchungsamt Potsdam Fachgebiet Honiguntersuchung und

Bienenkrankheiten Pappelallee 20 14469 Potsdam Landerinstitut rur Bienenkunde e. V. Friedrich-Engels-StraBe 32 16540 Hohen Neuendorf Bienenzuchtzentrum Bantin Wittenburger StraBe 3 19246 Bantin Universitat Bremen Fachbereich Biologie Postfach 33 04 40 28334 Bremen Niedersachsisches Landesinstitut rur Bienenkunde WehlstraBe 4a 29221 Celle Landwirtschaftskammer Westfalen-Lippe Aufgabengebiet Bienenkunde Nevinghoff 40 48147 Miinster Staatliche Lehr- und Versuchsanstalt rur Landwirtschaft, Weinbau und Gartenbau Ahtweiler-Mayen,

Fachbereich Bienenkunde Im Bannen 38-54 56727 Mayen Universitat Hohenheim Landesanstalt rur Bienenkunde August-von-Hartmann-StraBe 13 70599 Stuttgart CVUA Freiburg, Tierhygiene Postfach 5140, 79018 Freiburg!Brsg. Am Moosweiher 2, 79108 Freiburg!Brsg. Staatliches Tierarztliches Untersuchungsamt Aulendorf LowenbreitstraBe 18-20 88326 Aulendorf Bayerische Landesanstalt rur Bienenzucht BurbergstraBe 70 91054 Erlangen Imkerschule Graz An der Kanze! 41 A-8046 Graz Bundesamt und Forschungszentrum rur Landwirtschaft Spargelfeldstral3e 191 A-1220 Wien Institut rur Bienenkunde Abteilung Bienenziichtung A-3293 Lunz am See

Literatura

Berg, S.; Fuchs, S.; Schmidt-Bailey, J. (2000): Varroabekampfung mit Drohnenbrutfangwaben, ADIZ/die biene/ Imkerfreund OS/2000, S. 6-8.

Biichler, R. (1997): Biotechnische Varroabekampfung in neuem Licht, ADIZ/ die biene 05/1997, S. 14-16.

Biichler, R. (2000): Oxaisaure - Erfolg mit Nebenwirkungen, ADIZ/die biene/ Imkerfreund 01/2000, S. 6-8.

Charriere, J-D.; Imdorf, A.; Bachofen, B.: Tschan, A. (1999): Ausschneiden von Drohnenbrut - eine wirksame MaBnahme zur Reduktion des Varroabefalls, Schweizerische BienenZeitung 03/1999, S. 132-138.

Dustmann, J.H.; Schonberger, H.; Schonberger, E. (1998): Bienenhaltung in der Rotation. Beilage zu Deutsches Bienen-Journal 08/1998. Bezugsquelle:

Niedersachs. Landesinstitut fiir Bienenkunde, Wehlstr. 4a, 29221 Celle

Geffcken, H.; Lau, W.-I.; Schonberger, H. (2001): Merkblatt "Bildung von Kunstschwarmen - wie und wozu?". Bezugsquelle: Niedersachs. Landesinstitut rur Bienenkunde, Wehlstr. 4a, 29221 Celle

Lau, W.-I. (1997): Merkblatt "Hinweise zur erfolreichen Kunstschwarmsanierung" (AFB). Bezugsquelle:

Niedersachs. Landesinstitut rur Bienenkunde, WeWstr. 4a, 29221 Celle

Rademacher, E.; Briickner, D.; Otten, Ch. und Radtke, J. (1999): Varroatose-bekampfung mit Ameisensaure im Applikator, Deutsches Bienen-Journal 09/1999, S. 4-7.

Radtke, J. (1999): Die Betriebsweisewesent1icher Faktor der VarroaBekampfung. Deutsches Bienen-Journal 04/1999, S. 15.

Radtke, 1. (2001): Wurmfarn gegen Varroa?

Deutsches Bienen-Journal 01/2001, S. 14-15.

Ritter, W. (1998): Das Konzept bringt den Erfolg, nicht das Mittel! ADIZ/die biene 03/1998, S. 12-13.

Rosenkranz, P. (1998): DrohnenbrutEntnahme zur Varroatose-Kontrolle. ADIZ/die biene 05/1998, S. 14-15.

SchOnberger, H.; Berner, P. (2000): PerizinRiickstandsversuch 1998-1999. Deutsches Bienen-Journal 08/2000, S. 12-13, s.a. 09/2000, S. 22.

Schuster, H. (1997): Vergleich verschiedener Verfahren zur Varroabekampfung mit Ameisensaure an der Bayerischen Landesanstalt rur Bienenzucht, Erlangen. Imkerfreund 07/1997, S. 4-12.

Schuster, H. (1998): Varroabekampfung mit 85% Ameisensaure. Imkerfreund 06/1998, S. 4-7.

Izvornik

Naslov: Varroa unter Kontrolle

Izdavač i redakcija: Arbeitsgemeinschaft der Institute rur Bienenforschung e.v.

Redakcijska obrada: Dr. Jiirgen Schwenkel, Redaktion ADIZ / die biene / Imkerfreund

Prijevod: mr. sc. oec. Denis Cvitković, dr. veto med.

Nakladnik: Hrvatski pčelarski savez Redakcija Hrvatske pčele Pripremila: Thtjana Brence-Lazarus, dipl. ing.

Tisak: Gandalf, Zagreb