Upozorenje p~elarimaPuno sre}e i uspjeha u nastupaju}oj p~elarskoj Novoj godini

`elim svim kolegicama i kolegama- p~elarima.Ovom ~estitkom `alim skrenuti pa`nju javnosti na prisutnost

veoma velikog uginu}a p~elinjih dru{tava od bolesti varoe. Molimsve one koji se p~elarastvom bave iz ljubavi prema p~elama, (te~lanove {ire dru{tvene zajednice u ~ijim sredinama je za`ivjelop~elarstvo) da OBAVEZNO I BEZ ODLAGANJA uklone one p~elinjezajednice koje su ostale bez p~ela, ili ih zatvore spu`vom kakonijedna p~ela u njih ne bi mogla u}i. Ovo se mora uraditi tokomzime, i u rano prolje}e, {to zna~i tokom cijele godine. Jer, u timpraznim ko{nicama varoa je veoma zastupljena na podnicama, sat-nim praznim okvirima, mednim okvirima, zidovima ko{nice te nadrugim mjestima.

Tako|er, molim nadle`ne institucije (prvenstveno mislim naVeterinarski fakultet), da poduzme korake kako bi sva registrovanaudru`enja p~elara, ekolo{ka udru`enja i kolege p~elari bili na vri-jeme o ovome informisani, i kako bi svi izvr{ili pritisak na one kojise neodgovorno pona{aju u ovoj oblasti. Naime, nisu rijetki pojed-inci koji kategori~ki smatraju da njihova p~elinja dru{tva nisuzara`ena, te ne dozvoljavaju pristup njihovom posjedu izbjegava-ju}i provjeru…

Na`alost, nemam neko dugotrajno iskustvo u p~elarstvu (svega5-6 godina), ipak preporu~ujem mravlju kiselinu 60%, 85%, 90%(kada je prisutno leglo), oksalnu kiselinu (obavezno kada nemalegla). Kiseline su izuzetno opasne po ~ovjeka- OTROV 100%. Ovekiseline se mogu nabaviti u ''Semikem'' d.o.o., ul. Biha}ka 21-23,Sarajevo, tel. 033/713-900, 230-466. Obavezno ih trebaju nabavitip~elarska udru`enja i trgovine koje se bave prodajom p~elarskihproizvoda, te poljoopreme, jer bi na taj na~in p~elarima bile dos-tupnije.

Moje iskustvo sa ovim kiselinama je sljede}e: vlastite p~elarskezajednice, koje su bile pred smr}u, uspio sam zalije~iti (ukloniti nahiljade varoa sa p~ela), ali, ipak ne smatram da sam ih izlije~io. Tekteku}e p~elarske godine nadam se da }u u tome uspjeti.

Tako|er, smatram da dosada{nje uginu}e p~elinjih zajednica kaoposljedica varoe, bez obzira na ogromne materijalne tro{kove, nijetoliko veliko (i {tetno) koliko bi moglo postati. Ako Bog da, mi}emo iz ljubavi prema p~elama opet nabaviti i formirati dru{tva.Ali, najopasnije je ako ova bolest izazove tzv. ''ameri~ku kugu'',najopasniju bolest kod p~ela ~ije spore ostaju i po nekoliko deseti-na godina aktivne (spremne da o`ive). Jedini lijek za ovu bolest je:spali sve, ~ak i p~elarsku opremu!

Nadam se da ovaj apel i upozorenje p~elarima i {iroj dru{tvenojzajednici nije zakasnio. O svemu ovom moraju se izjasniti stru~njaciVeterinarskog fakulteta i dati svoj doprinos u rje{avanju problema.Jer, svaka slobodna procjena p~elara je pogre{na.

Na kraju, pozdravljam sve kolege p~elare na ovim na{im BH pros-torima sa na{im pozdravom ''Medno!'' ili, pak, sa ovogodi{njim''Varozno''?!

P~elar-po~etnik: Nazif Sal~in, SarajevoTel. 061/172-098

Go

din

a II/bro

j 6/Sarajevo

20

02

.

3

Saop}enje za javnost:

^asopis za p~elarstvo

”P^ELA I MED”Izdava~:

Preduze}e za izdava~kui {tamparsku djelatnost

ARKA PRESS d.o.o.Sarajevo

Direktor:Sead Demirovi}

Urednik u redakciji:[efik Avdagi}

Kompjuterska priprema:Selma Fo~o

Izdava~ki savjet:Mesud Sabitovi} (Predsjednik),

Arslan Dizdar, Fehro Mustaba{i},Mubera Isabegovi}, Alija

Mulaomerovi}, @eljko Mikuli},Alija Dolovac, Behija Duki}, Ferid

Velagi}, [efko Hod`i}

Naslovna strana:Nikola Bojovi}

Ra~unovodstvo:Mirzeta Mulaosmanovi}

@iro ra~un:Reiffeisen Bank d.d. BiH

1610000012900041

Izrada fotolita:“Studio [aran”

Adresa redakcije:Hamdije ^emerli}a 43

Telefon: 387 33 71 08 01,Tel./fax: 387 33 71 08 02

Adresa {tamparije:Adema Bu}e 1; tel.: 65 00 78

E-mail:arkap@bih.net.ba

Izlazi tromjese~no

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

4

Tema broja: suzbijanje varoze

Pi{e: [efik Avdagi}

Problemi p~elarstva u BiHdanas: varoza- potcijenjenaopasnost, naziv je javne

tribine koju su zajedni~ki orga-nizovali Udru`enje p~elaraKantona Sarajevo i Veterinarskifakultet Univerziteta u Sarajevu-krajem pro{le godine u saliop}ine Stari Grad. Stotinjakp~elara, ~lanova razli~itih BH-udru`enja i onih koji se samo-stalno bave ovom djelatno{}u,do{lo je sa namjerom da razmi-jeni vlastita iskustva i da odstru~njaka iz oblasti veterinarskenauke: prof. dr Tarika Bajrovi}a,

mr. Behije Duki}, mr. RamizaVeli}a i mr. Denisa ^ame, sazna{ta im je ~initi u vrijeme kada jeuginu}e p~elinjih dru{tava, ~iji je

uzro~nik varoa, na ovim na{improstorima veoma prisutno.

Prema rije~ima ''uvodni~ara''ove zanimljive edukacijske trib-

Tribina pod nazivom''Problemi p~elarstva uBiH danas'', sa posebn-im osvrtom na mogu}-nosti suzbijanja varo-ze, bila jo{ jedna u ni-zu brojnih inicijativap~elara da se uz po-mo} stru~njaka poku-{a uspostaviti sistemlije~enja, koji bi pre-poru~io adekvatan li-jek za lije~enje ovogte{kog oboljenja (izkojeg se razvijaju sveostale bolesti p~ela).

Potcijenjena Potcijenjena opasnostopasnost

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

5

Problemi p~elarstva u BiH danas

ine- prof. dr Tarika Bajrovi}a,nerijetko, kada su bili sazvanisli~ni skupovi p~elara (na kojimaje bilo rije~i o razli~itim obolje-njima, terapiji i izboru lijeka),de{avalo se da zbog du`ine pre-davanja mnogi p~elari zaspu ilise samo na kratko povremenimpitanjima uklju~e…Me|utim,sada na ovakvim predavanjimakrenulo se ''ciljano''- sa vrloaktuelnom temom i prisutnimproblemom u p~elarstvu: kakoizvr{iti uzimljavanje p~elinjihdru{tava, koji su znaci da jep~elinje leglo zasigurno napad-nuto varoom te kako se boritiprotiv ovog oboljenja? O kolikote{kom parazitnom oboljenju jerije~, najbolje ilustruje konstat-acija prof. Bajrovi}a- ''varoza,jest jednako sve ostale bolesti!''

Dok se nije razvilo leglo…U obrazlo`enju ovog, on je

dalje rekao:-Naime, varoza sa sobom nosi

i bakterije i viruse i gljivice. Akose razvije, za o~ekivati je da semogu razviti i ameri~ka kuga ikameno leglo i nozemoza…Misad zapo~injemo borbu savaroom od ~ega }e umnogomezavisiti razvoj p~elinjih dru{tavasve do jula i avgusta narednegodine. U po~etku mo`emopratiti prirodni pad varoe bezlije~enja. Mo`emo odreditijedan period, npr. jednu sed-micu da svakodnevno vr{imokontrolu, tj. da pratimo stanjena podnja~i. Ako broj oboljelihp~ela pre|e cifru pet (dnevno),tada je ve} varoza uzela maha.Naravno, sve zavisi od snagep~elinje zajednice- kada je jaka,slabija i kad je vrlo slaba. Varoiodgovara gusto naseljenako~nica zbog prelaska sa jednena drugu p~elu, zato borbu saovom opakom bole{}u moramovoditi u fazi kada se jo{ nijerazvilo leglo. To je klju~no! Uovaj period smo u{li sa zimskimp~elama, legla jo{ uvijek nema,

dakle varoa ne mo`e biti na dru-gom mjestu osim na p~elama…-

Ukazuju}i na ~injenicu da se ulije~enju u p~elarstvu koristi ~ak250 lijekova, od ~ega je sveganekoliko registrirano, p~elari suza govornicom javne tribineinsistirali da od Veterinarskogfakulteta treba biti pokrenutainicijativa za uspostavljanjemtzv. ''opitnog p~elinaka'' nakojem bi bila ispitana efikasnostpojedinih lijekova. Naime, pre-ma izjavi mnogih p~elara savi{egodi{njim iskustvom, odpresudne va`nosti za sve njih jemogu}nost pra}enja efektanekog lijeka, kako bi se (nakonprovedenih istra`ivanja) odrediojedinstven lijek koji bi se, u

slu~aju odre|enog oboljenja,morao primijeniti.

Osvr}u}i se na najnovijaistra`ivanja koja su sprovedenau Njema~koj i Austriji, ZdravkoAvram je istakao da su sastanovi{ta ekolo{kog p~elarenja,u tretiranju razli~itih oboljenjapotpuno neprihvatljivi lijekovi(za neke je utvr|eno i da sukancerogeni). I dok se kod nas usuzbijanju varoze p~elari naj-~e{}e koriste organskim kiseli-nama, u svjetlu posljednjihistra`ivanja pokazalo se da je zaefikasno suzbijanje p~elinjihbolesti mogu}e koristiti razli~itevrste eteri~nih ulja?!

-Sada su sve prisutniji zahtje-vi da se ide na ekolo{ko p~e-larenje, me|utim, mi ne mo`e-mo imati sortne medove… Da binjihova cijena bila 60 KM pokilogramu, moramo ispunjavatidosta stroge kriterije kao {to su-ko{nica ne smije biti obojena, unjoj ne smije biti traga metalaitd. U suzbijanju varoe, institutisu preporu~ili kori{tenje kise-line: oksalne, mravlje i mlije~ne.Me|utim, mislim da bismo naprvom mjestu, na ovoj tribinipa`nju trebali usmjeriti ka siste-mu lije~enja. Ako to svako zasebe radi, ni{ta od svega…Morase po~eti sa organiziranimlije~enjem. Ni u kom slu~aju sva

U~esnici tribine u sali op}ine Stari Grad: Zanimljiva, `ivotna tema privukla je brojne p~elare iz raznih krajeva BiH

Za govornicom tribine: iskusni p~elar Ferid Velagi}

briga ne smije biti preba~ena naveterinare.-ka`e Zdravko Avram.

Zdravo p~elarstvoneoptere}eno antibioticima

Prof. dr Tarik Bajrovi} je rekaoda ve}ina lijekova u sebi sadr`eneku aktivnu tvar, me|utim,rijetki su p~elari koji se striktnopridr`avaju navedenih uputa okori{tenju nekog preparata…

On je podvukao ~injenicu dase milioni maraka u svijetu tro{eza unapre|enje p~elarstva, takoda su najnoviji pokazatelji pri-nosa meda nevjerovatni (npr. uAustriji, ~ak 600 kilograma poko{nici), a potom nastavio:

-Ono {to mi je sugerisanokroz razgovore sa stru~njacimau ovoj oblasti je da mi imamovrlo kvalitetan med. Re~eno mije da ne brinemo o koli~inimeda nego o njegovom kvalite-tu. Nisu bitini prinosi, bitno jeda sa~uvamo i pro{irimo u BiHzdravo p~elarstvo, te da ga neopteretimo razli~itim antibiotici-ma.-

Ispred p~elara Olova iZeni~ko-dobojskog kantona,prisutnima se obratio NusretSir~o uz opasku da je razgovor oovim problemima p~elara takva''top-tema'' da je sala op}ine

Stari Grad trebala biti dupkepuna. Prema njegovim rije~ima,na prvom mjestu ono {to ne{tima je organizacija p~elarstva.Oksalna kiselina za suzbijanjevaroze mnogim p~elarima jepodijeljena besplatno,me|utim, dr`ava bi kona~nomorala donijeti propise koji bipodrazumijevali, ako je potreb-no i prisilu, u sporovo|enjuzakona. Neophodna je pomo}dr`ave u ja~anju p~elarstva kojeje multidisciplinarno, te poredtehnologa-p~elara podrazumije-va prisustvo nauke: biologe,agronome, veterinare.

-I na fudbalskom terenuigra~i se ne mogu pona{ati kakoho}e, tamo imate sudije kojiuspostavljaju pravila igre. Morase donijeti zakon na nivoudr`ave, zakoneske mjere koje biregulisale brojna pitanja uoblasti p~elarstva… Primjera ra-di, mi smo dozvolili da se''patvorina'' masovno prodajepod firmom ''p~elinjeg proizvo-da- meda''. Kada krenete putemniz Bradinu uz cestu mo`ete sesvakodnevno uvjeriti u to, pro-daje se melasa…Kako mo`e,sasvim legalno, da se u pro-davnicama nudi ''med'' po cijeniod 4,5 maraka za kilogram. Mismo to dozvolili, da se prodaje 8postotni med?! Neka proizvo-

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

6

Tema broja: suzbijanje varoze

Protiv varoze - nijedan registriranlijek?!

Me|u brojnim nevjerovat-nim konstatacijama p~elara,koje ukazuju na potpunu''anarhiju'' u p~elarstvu (ba-rem kada je rije~ o ''raspo-lo`ivim oblicima'' lije~enjarazli~itih oboljenja p~ela), je iova…Od oko 250 lijekovakoji se koriste u p~elarstvuregistrovano je nekoliko (!?)Protiv varoe nije registrirannijedan lijek. Za{to? Zato {toregistracija jednog takvogpreparata, prema va`e}impropisima, staje 7000 KM. Upraksi, {ta se de{ava? P~elarise snalaze, preko rodbine,poznanika; putem veza i vez-ica nabavljaju se lijekovi izinostranstva ili se jednost-vano kupuje ono {to im sena ''crnom tr`i{tu'' nudi. Nasve ovo najve}i broj p~elara}e re}i: ''Bolje i to nego danam p~ele poumru!''

Varoza: jako napadnuto trutovsko leglo

P~elar Zdravko Avram:”Mora se po~eti sa organiziranimlije~enjem...”

|a~i ovu melasu ne prodaju podnazivom p~elinjeg proizvoda-meda, neka nalijepe etikete''melasa'' pa da vidimo ko }e tokupiti i za koju cijenu.- ka`eNusret Sir~o.

Kada je rije~ o suzbijanjuvaroze, njegovo iskustvo saprimjenom oksalne kiseline jesasvim zadovoljavaju}e… Uzpravilnu primjenu kiseline,prema uputstvu koje su dalistu~njaci, varoa drasti~no pada(95%). Prema Nusretovim rije-~ima jedini preduslov za njenoefikasno djelovanje je da vanjs-ka temperatura nije ispod 10stepeni Celzija.

P~elar Dragi} An|eli} jenaglasio: ''Nema komercijale up~elarenju. Samo da smo svihumani jedni prema drugima,kao {to humanost vlada up~elinjoj zajednici…Nekada sup~elari zbog neke bolesti gubili ipo 30 p~elinjih dru{tava, pa suiz osje}anja velike ljubavi nas-tavljali dalje, me|utim, danas sedesi da ljudi izgube manje oddeset dru{tava pa odlu~e danapuste p~elarenje.''

Preporuka-kori{tenjeorganskih kiselina

U lije~enju varoze, premanajnovijim istra`ivanjima uFrancuskoj, koriste se home-opatski lijekovi, me|utim, kodnas jo{ nije dostignut nivo

ljudske svi-jesti da bitzv. ''alterna-tivni'' meto-di lije~enja(kao {to suhomeopatija ili lije~enjeeteri~nim uljima) bili u praksiprimjenjivi. Zato su stru~njaci saVeterinarskog fakulteta, uzodobravanje najve}eg brojap~elara na ovoj javnoj tribini, zasuzbijanje varoze preporu~ilikori{tenje organskih kiselina(oksalne, mravlje, mlije~ne).Jedino se postavilo pitanje na

koji na~in sprovesti edukacijup~elara o ispravnom kori{tenjukiselina. Prof. dr Tarik Bajrovi} jepredlo`io da iz reda p~elarabudu izabrani oni koji bi biliosposobljeni da na terenu

p~elarima daju prakti~ne upute,na koji na~in bi se primjenjivalekiseline. Ovaj tim imao bi certi-fikat za bavljenje ovim poslomkoji bi uva`avala i veterinarskainspekcija.

Mr. Behija Duki}, koja jeme|u brojnim p~elarima pozna-ta po svojoj susretljivosti i `eljida na Veterinarskom fakultetu

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

7

Problemi p~elarstva u BiH danas

Posebnu pa`nju prisutnihp~elara izazvalo je izlaganjeprof. dr Tarika Bajrovi}a sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Bitan kvalitet, a ne koli~ina medaPoznata narodna izreka - “Para na paru, u{ na fukaru”,prema rije~ima p~elara, najbolje ilustruje odnos dr`aveprema p~elarstvu koje bi zasigurno moglo postatijedna od najprofitabilnijih grana u BH-privredi. Naime,iako se u brojnim bogatim dr`avama Zapada, uistra`ivanje i unapre|enje ove djelatnosti ula`u mil-ionske svote novca, vrhunski stru~njaci iz inostranstvanam poru~uju: “Vi imate izvanredan med. Nemojtetoliku pa`nju pridavati koli~ini meda, pripazite na nje-gov kvalitet. “Dakle, va`no je odr`ati i pro{iriti zdravop~elarstvo neoptere}eno antibiticima koje }e se razvi-jati u nenaru{enom prirodnom okru`enju… P~elarstvokojem na prvom mjestu ne}e biti ostvarivanje dobiti-profita, nego ljubav prema p~elama i prirodnojravnote`i u kojoj razli~ita oboljenja (kao {to su varoza,kameno leglo, nozemoza, ameri~ka kuga) ne}e imatipriliku da se razviju.

svakodnevno pru`a stru~ne sav-jete, zapitala se kako su nanivou kantona pojedini p~elari(za podsticanje ove djelatnosti)dobijali 10 KM po ko{nici, kadanije bilo pregleda kojim bi biloutvr|eno da li je rije~ o zdravimp~elinjim zajednicama.

-Vi znate da je na{ institut zavas uvijek bio otvoren i da jepregled uzoraka od 1995. go-dine bio besplatan. Me|utim,mi nemamo uop}e uvida kakvaje situacija na terenu iz prostograzloga {to se ve}ina p~elaraboji pozitivnog rezultata na{ihnalaza na odre|ene bolesti. Viznate da je obavezan pregleddva puta godi{nje, u prolje}e iprije uzimljavanja p~ela. P~elarise ne smiju bojati laboratorijskihanaliza jer to je za va{u dobro-bit. Mi se zajedni~ki moramodogovarati i sa~initi jedinstvenzajedni~ki projekat za suzbijanjevaroze i drugih oboljenja p~eli-nje zajednice. A to }emo mo}irealizovati samo kada mi bude-mo imali povratnu informaciju

sa terena.- ka`e mr. BehijaDuki}.

Ispred p~elara Tuzle i firme''Maestromed'' prisutnima seobratio Ferid Velagi}, proiz-vo|a~ matica i autor ~etiriknjige iz oblasti p~elarstva.Ukazuju}i na veoma lo{u orga-nizaciju p~elara u okviruudru`enja, on je istakao da biudru`enja morala biti centaradekvatnog informisanja osvemu {to je aktuelno u p~eler-stvu. Iz tog razloga on je pred-lo`io da se u redakcijamadnevnih novina, na radiju ili na

televiziji inicira uspostavljanjestalne ''rubrike za p~elare'' kojabi (barem jedanput sedmi~no)donosila aktuelnosti iz oblastip~elarstva.

U vezi sa informisanjemp~elara, sa govornice javne trib-ine ~esto se ~ulo da bi u cijenupla}ene ~lanarine trebala bitiuklju~ena cijena ''P~elarskoglista'', te da bi se (kao na ovomskupu) p~elari iz BiH morali oku-pljati barem dva puta godi{nje.

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

8

Tema broja: suzbijanje varoze

O{te}enje krila kod mladih p~ela koje su za vrijeme razvoja napadnuteparazitima varoze.

P~ele ugibaju od gladi i bolesti

Na opasku prof. dr TarikaBajrovi}a ''kako je zauzimljavanje p~ela izme-|u ostalog bitno i to da uko{nicama daska za izg-radnju legla ne bi smjelabiti ispod 3,5 centimetra'',za vrijeme javne tribinejedan od p~elara je rekao:''Standard iznosi 2 cm,zanemarljivo je to {to jedebljina daske ve}a. P~eleugibaju od gladi i odbolesti a nikako zbogtoga {to je daska za ko-{nice tanja.''

Zaklju~ci:Budu}nost p~elarstva u

BiH nije ostvariva bez u~e-{}a odgovaraju}ih stru~nihustanova, prije svih Vete-rinarskog fakulteta.

Od nadle`nih institucija,federalnih i kantonalnihministarstava za poljopri-vredu, vodoprivredu i {u-marstvo zahtijeva se hitnodono{enje preciznog za-kona o za{titi p~ela, od-nosno p~elara. Nusret Sir-~o, ministar za poljoprivre-du, vodoprivredu i {uma-rstvo Ze-Do kantona, za-uzeo se za ubrzano dono-{enje zakona o obavezamap~elara prema veterinar-skim stanicama, odnosnoVeterinarskom fakultetu,nagla{avaju}i da su ovogo-di{nji veliki gubici u p~e-larstvu posljedica ne-pos-tojanja odgovaraju}ih za-konskih propisa koji biure|ivali obaveze p~elaraprema nadle`nim ustano-vama. ^uo se i prijedlog dase od nadle`nih ustanovana federalnoj i kantonalnojrazini tra`i podr{ka u orga-niziranoj edukaciji p~elara.

Tokom tribine ukazanoje na potrebu organizira-nog nastupa BH p~elara naSvjetskom kongresu p~e-lara- ''Apimondije'' koji se

ove godine odr`ava u Slo-veniji. Na tribini je odlu-~eno da se pokrene ~aso-pis koji bi se na federal-nom nivou bavio pitanjimap~elarstva. Na kraju je

izra`ena zahvalnost op}iniStari grad koja je besplat-no ustupila salu za odr-`avanje tribine.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

9

Problemi p~elarstva u BiH danas

Na prvom mjestu- zdravlje p~elaSa govornice javne tribine pod nazivom ''Problemip~elarstva u BiH danas'' (u podnaslovu ''Varoza-potci-jenjena opasnost'') jedan od p~elara koji se nije pred-stavio, u svom “nadahnutom” govoru izme|u ostalogje rekao: -Prije pola vijeka ono {to sam pro~itao u knjizi ''Iz `ivotap~ela'', bilo mi je dovoljno da znam o p~elarstvu sve.Poslije svi naslovi i sve knjige do kojih sam do{ao bilesu puka prepiska i komecijalizacija onog {to sam u ovojknjizi na{ao. Jednostavno, vrijeme se promijenilo…Ljudi su se iskvarili, okrenuli se biznisu i la`ima. Kad seodreknemo pohlepe tada }e se promijeniti i situacija up~elarstvu. Sve }emo znati o p~elama kada budemoznali njihov jezik. One na{ jezik poznaju, jer su mudrijeod nas. Ja sam veliki pobornik zdravlja p~ela. P~ela i`ena je ne{to najbolje {to je Bog stvorio na kuglizemaljskoj!-

Tokom razgovora o suzbijanju varoze sa tribine se ~esto mogla ~utiopaska : “U suzbijanju ove bolesti uspjeh donosi koncept, a ne lijek!”

Na kraju gotovo trosatnog, na momente vrlo `ivog razgovora, usvo-jeno je nekoliko zaklju~aka i preporuka…

PPii{e: Ferid Velagi}

Utoku godine jedno nor-malno p~elinje dru{tvoima biolo{ke potrebe za

polenom oko 25 kilograma. [toje p~elinje dru{tvo broj~anoja~e, ono potro{i vi{e polena i tona ishranu legla, odnosnoproizvodnju p~ela. Nau~no jedokazano da p~ele potro{e oko1 kg polenovog praha za pro-izvodnju jednog kilogramap~ela. U slu~aju da u ko{nicinema ve}a rezerva polena, a ip~ele nisu u mogu}nosti da ga uprirodi sakupe, one }e odgajatileglo srazmjerno koli~ini konz-erviranog polena u sa}u. Ovapojava se de{ava kada neprekid-no padaju ki{e nekoliko dana pap~ele ne mogu da izlije}u izko{nice du`i vremenski period.

Jedina hrana za p~eleMed i polen su oduvijek bili

jedina prava hrana za p~ele. Bezove hrane vjerovatno ne bi bilop~ela. Mnogi p~elari kada otva-raju svoje ko{nice gledaju samokolike su rezerve meda, dok napolen uop}e ne obra}aju pa-`nju. Me|utim, polen je uz mednajva`nija hrana bez koje p~elene mogu.

Polen za p~ele predstavljabogat izvor bjelan~evina, masti,minerala i ostalih mikroeleme-nata koji su neophodni za nji-hov normalan razvoj. P~ele bezpolena ne mogu othraniti leglo,odnosno ne mogu proizvestimati~nu mlije~. Mati~na mlije~je jedina hrana koju dobija mat-ica dok pola`e jaja. Samovisokokvalitetan polen sadr`isve komponente potrebne za

proizvodnju mati~ne mlije~i. Tozna~i da bez polena nemamlije~i, odnosno bez polenanema normalnog `ivota uko{nici.

Na nekim mjestima gdje susmje{tene ko{nice, polena ima uizobilju od ranog prolje}a dokasno u jesen. Na takvim p~eli-njacima nije te{ko razviti superjaka p~elinja dru{tva do glavnepa{e, a p~elar mo`e sa sakup-lja~ima sakupiti zna~ajne koli-~ine polena za tr`i{te (ili zapotrebe p~elinjaka, kada se zanjim uka`e potreba). Ponekadna ovako izobiljnim terenimap~ele sa unosom ograni~ematicu u le`enju. Tada p~elartreba ~esto intervenisati i vr{itinovi raspored ramova uplodi{tu.

Me|utim, na nekim terenima

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

10

Stimulativna sredstva

Polenov prah,Polenov prah,PELPELUDALUDAL i i FORTEPIPFORTEPIP

Autor ovog teksta ispred ku}e - na vlastitom p~elinjaku.

polena ima tako malo da je tonedovoljno za normalan razvojp~elinjih dru{tava, a o nekimrezervama (ili njegovom prikup-ljanju) da se ne govori. Nekada,tokom cvjetanja bilja koje jebogato polenom, du`i vremens-ki period je prohladno iliki{ovito pa to p~ele ne mogu daiskoriste.

Sva p~elinja dru{tva na jed-nom p~elinjaku nisu zainteresir-ana za sakupljanje polena. To semo`e primjetiti, jer je o~iglednoda neke p~ele pri povratku usvoju ko{nicu nose ve}e, a nekemanje koli~ine polena. Krozoblik selekcije koja uti~e napove}anje sakuplja~kog raspo-lo`enja, dobijaju se p~ele kojeunose ve}e koli~ine polena.P~elari koji su se usavr{ili zasakupljanje ve}ih koli~ina pole-na na svojim p~elinjacima, naovo moraju obratiti pa`nju!

Oskudne rezerve polenaNeki p~elari sakupljanjem

polena u periodu kada ga u izo-bilju ima u prirodi, mogudovesti p~elinje dru{tvo da onooskudijeva u plodi{tu sapolenom. Na taj na~in p~ele nemogu obezbijediti rezervu uko{nicu ili zalihu za zimu.P~elinja dru{tva koja su u zimuu{la sa malim rezervama pole-na, p~ele potro{e na prvo leglo.

Ja~ina p~elinjeg dru{tva uproljetnom razvoju i maksimal-no iskori{tavanje vo}nih i drugihrazvojnih pa{a (do po~etka

glavne pa{e) zavisi od rezervipolena u ko{nici i unosa izprirode svje`eg polena u tomperiodu. Ako u nekom periodu,u toku aktivne sezone proizvod-nje legla, ne bude polena uko{nici ili u prirodi, onda u

biolo{koj borbi za opstanakp~elinjeg dru{tva p~ele tro{ezalihe polena iz svog tijela. Ovo,svakako, utje~e na kvalitetishrane larvi odnosno na kvalitetnovih generacija p~ela.

Najlak{i na~in da p~elar proci-jeni da li je p~elinje dru{tvodovoljno snabdjeveno sa pole-nom u periodu razvoja do gla-vne pa{e je - prema trutovskomleglu. Za ishranu jedne tru-tovske larve p~elama je potreb-no 4-5 puta vi{e hrane nego zaishranu jedne larve p~ele. P~elakao najve}i ''{tedi{a'' ne bi uza-lud tro{ila hranu na trutovskoleglo sve dok nema polena imeda u izobilju.

U nedostatku polena u ko-

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

11

Iz iskustva p~elara

Jo{ u toku zime, kada hladno}a ''popusti'' i kada se vanjska temperatu-ra podigne za par podioka, neka vas ne ~udi ako p~ele izlete iz ko{nicena pro~isni let, pa je u povratku poneka od njih ve} na{la izvor polena ina svojim nogicama ga unosi u ko{nicu. ^ak i ako je snijeg prekrio zemljup~ele izlije}u u prirodu i po toplom vremenu unose prve dragocjenekoli~ine polena koje pronalaze na imeli, na drve}u. Od tada, pa cijeli vre-menski period do kasne jeseni, p~ele sakupljaju polen sa raznih biljaka.Nekada sakupljaju ve}e a nekada manje koli~ine. I posljednji tovari hranekoju vrijedne p~ele unose u ko{nicu sastoje se od polenovog praha.

Bez polena nema razvojap~elinjeg legla, a lijeska cvjetajo{ u februaru.

{nici ili smanjenim unosom izprirode p~ele reaguju presta-nkom proizvodnje trutova. Ne-dostatkom polena usporava serast `lijezda voskovarica i pro-izvodnja voska. Tako|er, prinedostatku polena smanjuje se`ivotni vijek p~ela radilica.

U toku priprema p~ela zazimu obavezno je da se svakomp~elinjem dru{tvu obezbjedirezerva polena koju }e p~elepotro{iti do perioda kada }enaredno prolje}e p~ele unositive}e koli~ine polena iz prirode.U jesen, posljednje koli~inepolena kojeg p~ele unose uko{nicu budu odlo`ene i konz-ervirane oko posljednjeg legla utom periodu. Obi~no na tojpovr{ini sa}a gdje iza|e posljed-nje leglo, matica polo`i prva jajakrajem januara. Ja na na{imp~elinjacima mnogo vi{e obra-}am pa`nju na rezervu polena,nego na rezervu meda u ko-{nicama. Rezervu polena za zaz-imljavanje pripremam u periodukada ga p~ele najvi{e i unose, ito odmah poslije bagremovepa{e. Napunjene ramove konz-erviranog polena na ~uvanje (dopripreme p~ela za zimu) doda-jem u nastavcima iznad po-mo}nih p~elinjih dru{tava.

Nevjerovatan rezultat''stimulacije''

[ta uraditi kada u prirodinema dovoljno nektara i polenakao {to je to bilo 2002. godine?P~elama se morao dodavatisirup, ali i zamjena za polen.Poznato je da sirup koji nijeoboga}en ne daje prave rezul-tate kao zamjena, odnosnodopuna hrane.

Na na{im p~elinjacima odp~elarskog centra ''Maestromed'' u Tuzli, na kojem proiz-vodimo matice i na proizvod-nom p~elinjaku, ove godinezbog nedostatka polena moralismo da vr{imo dopunu hrane.Kao zamjenu za polen, u sirup

su dodavani PELUDAL i FOR-TEPIP, novi stimulativni proizvo-di p~elarske kompanije PIP izZagreba. Ove stimulativne do-datke koristili smo u periodudopune hrane za zimovanje napo~etku avgusta.

U cilju nekih eksperimental-nih ispitivanja na dva p~elinjakakoja su bila u neposrednoj blizi-ni rezultati su bili razli~iti. Objegrupe p~elinjih dru{tava bile supribli`no iste snage kao i ostaliuslovi na po~etku dopunehrane. Jedna grupa ko{nica do-bila je po 1 litra sirupa koji nijebio ni~im oboga}en, dok jedruga grupa ko{nica dobijala po1 litra sirupa koji je bio obo-ga}en s ''Peludalom'' u koli~iniod 4% i ''Fortepip'' po uputstvuproizvo|a~a.

Obje grupe p~elinjih dru{tavadobile su po 12 litara sirupa aposlije toga vr{ena je kontrola

rezerve hrane i koli~ina legla.Ova dopuna hrane vr{ena je od5. do 17. avgusta. Na mojeveliko iznena|enje, stanje uko{nicama je bilo veoma raz-li~ito. P~elinja dru{tva koja sudobila oboga}en sirup imala suvi{e nego duplo povr{inu legla, ito u periodu proizvodnje zim-skih p~ela. Stanje u tim ko{nica-ma nije se razlikovalo od stanjau najja~im p~elinjim dru{tvimana kraju aprila?! Matice su pola-gale jaja i u posljednje letvicerama i u }elije kroz koje prolaze`ice za armiranje sa}a. Ukratko,moje prvo iskustvo sa ovimstimulativnim sredstvom je vi{enego dobro.

''Peludal'' stimulativno sredst-vo, kao dodatak u sirup ili upoga~ice (u koli~ini od 3 do 5posto) ima 50% proteina, a''fortepip'' ima u sebi kobalt,veoma va`an element u razvojulegla. Svako p~elinje dru{tvokoje je dobijalo ova stimulativnasredstva u sirup, dosta aktivnijeje radilo, {to se moglo primjetitipo izlijetanju p~ela u prirodu.Na otvorenom leglu primjeti seda su larve dosta bolje hranjenei da prakti~no plivaju u mati~nojmlije~i. Na na{im p~elinjacimami }emo i dalje vr{iti ispitivanja ipratiti stanje, a putem lista''P~ela i med'' informisati ~ita-oce- p~elare o krajnjem rezul-tatu.�

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

12

Stimulativna sredstva

Uposljednjem broju na{eglista ''P~ela i med'' krozobjavljene tekstove vi{e je

ukazivano na koli~inu hranekoju p~elinjoj zajednici trebaobezbjediti za zimu. Me|utim,pored obezbje|enja dovoljnezalihe hrane, veoma va`na jesnaga p~elinje zajednice kojaulazi u zimu. Nije svejedno da li}e se jedna p~elinja zajednicauzimiti s 10, 20 ili 30 hiljadap~ela. Ve}a masa p~ela }e obra-zovati klube ve}e zapremine. Akako je gubitak toplote u srazm-jeri s povr{inom klubeta, to }epotro{nja hrane u manjem klu-betu biti ve}a po jednoj p~eli(10.000 p~ela= oko 1 kg hrane)da bi se odr`ala konstantnatemperatura klubeta (jer je umanjem klubetu ve}i gubitak

toplote po jednoj p~eli). Ukratko, nepisani zakon

kojim se ''defini{e'' odnoszapremine klubeta i toploteglasi: ''Gubitak toplote klubetapo jedinici zapremine obrnutoje srazmjeran njegovompre~niku. [to je pre~nik ve}i, toje gubitak toplote po jedinicizapremine manji''.

A da bi manje klube odr`alokonstatnu temperaturu povr{i-ne, po{to gubi relativno vi{etoplote, mora tro{iti vi{e hranepo jednoj p~eli. Ve}om potro-{njom hrane p~ele se vi{e iscr-pljuju zbog poja~anog rada naproizvodnji toplote, ~ime sesmanjuje sposobnost njegova-nja legla (zbog ~ega se dobijajumlade p~ele lo{ijeg kvaliteta imanje produktivnosti). Iz ovog

se mo`e zaklju~iti da je ekono-mi~nije uzimati ja~a dru{tva, jerona potro{e manje hrane radizagrijavanja klubeta po jedinicizapremine, tj. po jednoj p~eli.

[ta su pokazala istra`ivanja?

Ispitivanja vi{e istra`iva~a supotvrdila da temperatura u cen-tru klubeta nije manja od 14oC,ali, u zvisnosti od pada temper-ature spolja{njeg vazduha- onaraste! Po{to gubitak toplotezavisi od odnosa zapremine ipovr{ine klubeta, to }e manjeklube gubiti vi{e toplote, {to }emorati da nadoknadi poja~animradom i ve}om potro{njomhrane. A kako na periferiji klu-beta p~ele uvijek odr`avaju kon-stantnu temperaturu od 6-8oC,

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

13

Uzimljavanje p~elinjih zajednica

“Proizvodnja”“Proizvodnja”toplotetoploteu ku ko{nicio{nici

O pitanju uzimljavanjap~elinjih zajednica do-sta se pi{e i raspravlja up~elarskoj literaturi, ali,bar {to se na{ih p~elarati~e, koji se naj~e{}edr`e starih i krutihpravila, nije se mnogooti{lo naprijed. Nave-dene navike se te{konapu{taju, a na{i p~e-larski teoreti~ari (kopi-raju}i ponekad jedandrugog), daju uvijekiste recepte, bez obzira{to nauka i praksa uzemljama s razvijenimp~elarstvom stalno na-preduju.

to se manjem klubetu (u sredini)mora odr`avati vi{a temperatu-ra, nego u ve}em klubetu.

Ako je ve}a zajednica snabd-jevena s dovoljno meda i cvje-tnog praha, to }e uzgoj leglazavisiti od sposobnosti klubetada odr`ava potrebnu temper-aturu. Tako }e u ve}em klubetup~ele mo}i lak{e odr`avatipotrebnu temperaturu pa }e,prema tome, odnjegovati vi{ekvalitetnijeg legla.

Ve}ina p~elara zna da pripove}anoj vla`nosti u ko{nicip~ele lo{ije zimuju. U tom ciljuvr{ena su istra`ivanja o odnosuvla`nosti i tempature u ko{nici.Utvr|eno je da vla`nost uko{nici te`i da se izjedna~i s rel-ativnom vla`no{}u spoljnjegvazduha. Tako }e se pri boljemprovjetravanju u ko{nici, relativ-na vla`nost vazduha (u ko{nici ivan nje) br`e izjedna~iti. Ali, istotako utvr|eno je da se relativnavla`nost unutar klubeta nemijenja kao van klubeta.

U ~lanku ''P~elinja porodicazimi'' objavljenom u engleskom~asopisu ''Bee world'' autor M.P.Johanson izme|u ostalog pi{e:''…Pri spoljnjoj dnevnoj temper-aturi od 18oC, kada je realtivnavla`nost vazduha bila 60%,temperatura u ko{nici se kole-bala od 20-25oC, a relativnavla`nost (u ko{nici) se kretala na

nivou 40-60%. No}u, pri spolj-njoj temperaturi od 13oC i rela-tivnoj vla`nosti od 96%, tem-peratura unutar ko{nice je bila17,5oC (a u p~elinjem klubetu20-30oC. Relativna vla`nost uko{nici je bila 70-90 %, dok jeunutar klubeta ostajala ista kaoi u toku dana.''

Vla`nost u ko{niciJo{ prije ~itavog jednog sto-

lje}a u stru~noj p~elarskoj litera-turi se moglo pro~itati da se ujakim p~elinjim dru{tvima (utoku zime) vla`nost u ko{nici nejavlja kao problem, jer su one ustanju proizvesti toliko toplotekoliko je neophodno da ispravisav vi{ak vode. Iz ovoga se vidida je snaga dru{tva od velikogzna~aja za regulisanje vla`nostiu klubetu. Jako dru{tvo koje jesposobno da lak{e odr`avatoplotu na odgovaraju}em ni-vou, lak{e }e odr`avati i odgo-varaju}u vla`nost unutar klube-ta.

Ve}ina na{ih p~elara prak-tikuje da pri uzimljavanju p~elin-je gnijezdo svedu na broj pos-jednutih okvira. Na to ih upu-}uje i na{a p~elarska literaturaiako je inostrana praksa (anaro~ito kod p~elara u zemlja-ma intenzivnog p~elarenja),druga~ija. Na{a praksa ne samoda nije ekonomi~na, nego je ~ak

i {tetna za p~elinju zajenicu, a te{tete nekada mogu biti veomavelike.

Nerijetko se de{ava da ~ak icijele p~elinje zajednice stradajuzbog prevelike vlage. Da bi se{tetne posljedice od prevelikevlage eliminisale, prave se otvoriu poklopnoj dasci ili otvarajugornja leta kako bi vlaga izlazilanapolje. Dakle, s jedne strane sesu`ava prostor u ko{nici radio~uvanja toplote i utopljavajuko{nice, a s druge strane seopet prave otvori kroz koje sepove}ava gubitak toplote. Ali, nijedno ni drugo nije neophodno.

Prekomjerno utopljavanjeU SAD su vr{ena istra`ivanja o

utjecaju povr{ine p~elinjeg klu-beta na biologiju p~ela u klube-tu. Precizno su registrirane svekoje se de{avaju u ko{nici. Ovaistra`ivanja su pokazala da dru-{tva koja su stavljali na zimovan-je, utopljavali i zagrijavali elek-tri~nim grija~ima (odr`avaju}itemperaturu od minus 3,9 doplus 12,7oC) nisu imala nikakvihpreimu}stava nad dru{tvima istesnage {to su zimovala u ko-{nicama koje nisu utopljavane.^ak su vr{ena takva surovaistra`ivanja da su utopljene ineutopljene ko{nice u fri`idere50 dana, gdje je stalna temper-atura bila -45oC, a p~ele suostale `ive. Temperatura ni`a od-17,8oC registrovana je i u utop-ljavanim i u neutopljavanimko{nicama, jer p~ele i ne nasto-je da zagrijavaju ko{nicu. Izovog razloga proizilazi da seutopljavanjem ne rje{ava prob-lem ~uvanja energije p~ela.

Analiziraju}i zimovanje p~eli-njih zajednica stav ruskih stru-~njaka V.V. Rodinova i I.A.[abar{ova je: ''Prekomjerno uto-pljavanje gnijezda ne ~uvaenergiju p~ela, naprotiv, ono je{tetno jer zadr`ava vlagu i(pored toga) isklju~uje brzo{irenje klubeta pri kratkotra-

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

14

P~elinja porodica zimi

jjnnoomm oottooppljavanju, koje bi p~elemogle iskoristiti za izlete i prib-li`avanje zalihama meda.''

Lako se mo`e utvrditi da sepri {irom otvorenom letu zimi,temperatura vazduha mnogone razlikuje u utopljenoj i neu-topljenoj ko{nici. Hladan vaz-duh ulazi kroz leto utopljenekao i neutopljene ko{nice. Ro-dinov i [abar{ov pi{u da suzabilje`eni slu~ajevi zimovanjap~ela pod vedrim nebom, u gni-jezdima izgra|enim na grani,~ak u sjevernim dijelovimaRusije, a da ~ak nisu izolovalegnijezdo od spolja{njeg utjeca-ja. Dakle, name}e se zaklju~akda p~ele u klubetu ne zagrijava-ju prostor izvan klubeta pa,prema tome, samo smanjenjeprostora ko{nice nema nikakvusvrhu. Mo`emo ko{nicu utoplja-vati svuda unaokolo i smanjivatinjenu zapreminu su`avaju}i gni-jezdo, hladan vazduh oko klu-beta }e u}i na ostavljene otvore,kroz donje i gornje leto.

Vla`nost vazduha u ko{nici

Za `ivot p~elinje zajedniceveoma zna~ajnu ulogu imavla`nost vazduha u ko{nici.Ona, pri dobroj ventilaciji, uvijekte`i da se izjedna~i sa rela-tivnom vla`no{}u spoljnjeg vaz-duha. Ali, vla`nost vazduhaunutar ko{nice uvijek je ne{tovi{a, zbog vodene pare koja sestvara kao rezultat raspadaugljovodonika (jedenje meda odstrane p~ela). Ukoliko je venti-lacija ko{nice nedovoljna, vla-`nost u ko{nici se pove}avaiznad normale, med se razvod-njava te mo`e uskisnuti.

Vla`an vazduh je boljiprovodnik toplote nego suhi, paako je vla`nost u ko{nici ve}a igubitak toplote je ve}i. Pri ve}ojvla`nosti p~ele moraju tro{itivi{e hrane, preoptere}uju}i svo-je zadnje crijevo nesvarljivimdijelovima {to ~esto dovodi do

proljeva, pa ~aki uginu}a p~ela.

U knjizi “No-ve metode p~e-larenja”, L. Pe-radin navodi daprema istra`i-vanjima vr{e-nim u SAD(Phillips), kadapotro{e jedankilogram me-da, p~ele izlu~ejedan litar vodeu obliku vode-ne pare. To istonavode i ruskipisci Rodinov i[abar{ov u svo-joj knjizi ''Akoimate p~ele''.Ako je ve} totako, onda sejednim prostimprimjerom mo-`e dokazati daje bolje uzimitip~ele u ve}emprostoru, tj. na vi{e okvira.Uzmimo da se uzimljuju u sve-mu dva ista p~elinja dru{tva, (sistim zalihama hrane, istomkoli~inom p~ela), ali jedno uko{nici zapremine 50 dm3, adrugo u ko{nici zapremine 100dm3. Po{to su dru{tva iste snagei u svemu drugom ista, oba }eza isto vrijeme u po~etkupotro{iti istu koli~inu meda(npr. 1kg), pa }e analogno tomeoba dru{tva izlu~iti i po jedankilogram (jedan litar) vode uobliku vodene pare. Ali, po{todrugo dru{tvo ima duplo ve}iprostor, to }e se i proizvedena(od p~ela izlu~ena) vodena pararasporedi po cijelom tom pros-toru. Zna~i, u dru{tvu s manjomzapreminom ko{nice bi}e ve}akoncentracija vodene pare, tj.vlage. Zbog ve}e vla`nosti vaz-duha, p~ele }e u manjoj ko{nicipove}ati potro{nju hrane, jer suim lo{iji uslovi za `ivot, pa }e jo{vi{e pove}avati izlu~ivanje

vodene pare i time stvoriti jo{lo{ije uslove za `ivot. Ako sezima produ`i, zajednice podtakvim uslovima stradaju odproljeva, zbog pretjeranog uzi-manja hrane. Ako takva zajedni-ca i ne ugine, ona oslabi, pa nijeu stanju dati prinose kao zajed-nice koje su bolje zimovale, uve}em prostoru.

Zimovanje u ve}em prostoru

U biv{em SSSR-u vr{ena suistra`ivanja da bi se utvrdilokako p~ele zimuju na manjem ive}em broju okvira. Formiranesu tri grupe dru{tava. Prvagrupa je uzimljena na 12 okvira,druga na 14, a tre}a na 16.Rezultati istra`ivanja su pokaza-la da su dru{tva na 16 okviranajbolje podnijela zimu. P~ele uko{nicama s vi{e okvira, zbogmanje relativne vla`nosti uko{nici, lak{e su odr`avale top-lotu unutar klubeta, manje su

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

15

Uzimljavanje p~elinjih zajednica

utro{ile hrane zbog manje`ivotne aktivnosti, a u prolje}esu bile mnogo aktivnije od p~elakoje su zimovale na manjembroju okvira. Dru{tva sa vi{eokvira u prolje}e su imala vi{ep~ela i bolje su se razvijala, doksu dru{tva sa su`enim pros-torom potro{ila vi{e hrane isporije su se razvijala.

Na osnovu rezultata dobi-jenih navedenim istra`ivanjimaizvodi se zaklju~ak da su`avanjegnijezda pri uzimljavanju nemasvrhe, a zimovanje u ve}em pro-storu i na vi{e okvira ima pred-nosti. P~elari koji prave otvore upoklopcu ko{nice, ili otvarajugornja leta, smatraju da takoodvode ve}i dio vlage iz ko{nice.Ovim se vi{e hladi vazduh okoklubeta, {to opet ima utjecajana potro{nju hrane i zimovanjep~ela. Otvaranje gornjeg leta ilibilo kakvih otvora u gornjimdijelovima ko{nice nema svrhe.Istra`ivanjima koja su vr{ena uSR Njema~koj, dr A.Budel iE.Herold su utvrdili da se vlaga uko{nici nikada ne di`e premagore, da se kondenzacija vode-ne pare uvijek vr{i u najhladni-jem dijelu ko{nice, a najhladnijepodru~je u ko{nici je na letu i unjegovoj blizini.

Svaki p~elar zna da na{e stareko{nice pletare nemaju gornjeleto, a ipak, vlaga u njima nika-da nije problem. To je zato {topo dnu ima dovoljno otvora(leto i dole unaokolo) kroz kojevlaga izlazi. Poznato je da samep~ele propolisom zatvaraju svegornje i otvore sa strane(naro~ito u jesen) dok otvore pridnu ne zatvaraju. To se mo`enajlak{e provjeriti ako se uzimedvije p~elinje zajednice jednaiznad druge, s pregradom odduple `i~ane mre`e. Gornjedru{tvo ne}e uop{te propolisomlijepiti gornju mre`u na pregra-di, dok }e donje, ako mu vrijemedozvoli, sasvim ulijepiti(zapropolisati) donju mre`u na

pregradi.Ako se p~elinja zajednica

umjesto na podnja~i uzimi na`i~anoj mre`i, p~ele ne}epropolisom lijepiti tu mre`u.Kada je to tako, za{to onda dapravimo ne{to {to nije u njenojprirodi, za{to da pravimo gorerazne otvore, koje ne doprinose,nego naprotiv ote`avaju uslovezimovanja.

Prema tome, po{to vlaga uvi-jek pada dolje, onda je najboljeda postoji samo donje leto (alidovoljno veliko), kako bi vlagabr`e izlazila napolje iz ko{nice.Kroz gornje leto, ako postoji,vlaga ne}e izlaziti jer ona padadole. Da taj najhladniji dio ko-{nice (koji je uvijek dole) ne bibio u neposrednoj blizini zim-skog klubeta, to je p~ele neo-phodno uzimljavati na vi{e tijelai to u gornjim dijelovima, ~ime}e najve}a koncentracija vlage inajhladniji vazduh biti udaljeniod klubeta.

Pi{u}i o ovom problemu N.L.Burenjin i G.N. Kotova ka`u:''Uve}anje zapremine ko{niceispod klubeta stvara sloj vaz-duha koji odvaja gnijezdo odhladnog dna. Vazduh posjedujeznatno manju provodljivost to-plote nego materijal poda, pazbog toga nema znatnog gubit-

ka toplote i sljedstveno tome, nisuvi{nog utro{ka hrane.''

Visoka podnja~aU nekim zemljama Zapadne

Evrope mnogi p~elari upotrebl-javaju tzv. visoku podnja~u (iliispod plodi{nih tijela stavljajuprazan nastavak, ~ime pove}a-vaju zapreminu ko{nice u tokuzime), a p~elinje gnijezdo jeudaljeno od leta, pa time i odneposrednog udara hladnogvazduha kroz donje leto, agornje leto se i ne otvara.Ohla|ena ali jo{ nekondenzo-vana vodena para i ugljen-diok-sid padaju dole (u prazan pros-tor), te kroz donje leto izlazenapolje.

Poznato je da pljesnivo sa}ebude u donjim dijelovima i sastrane u ko{nici, pored zidova.Da bi rije{io problem vlage,autor uzimljuje p~ele u ~etiri,eventualno tri {iroko-niska(Farrarova) nastavka. Postupakje sljede}i:

Prije uzimljavanja, sva pomo-}na leta koja se nalaze na sva-kom nastavku, postepeno sezatvaraju. Najprije gornje, posli-je nekoliko dana sljede}e ispodgornjeg, i tako dok sva pomo-}na leta ne budu zatvorena.Zatim se medi{ni nastavci, koji

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

16

P~elinja porodica zimi

se prethodno izvrcaju, stavljajuispod plodi{ta tj. na podnja~u.Kako se u medi{nim nastavcimanalazi manji broj okvira zbograzrije|ivanja (samo 10 umjesto12), oni se sabijaju jedan uz dru-gog, tako da se sa strane blizuzidova dobija prazan prostor. Uplodi{nim tijelima (sada su todva gornja), tako|er nedostajejedan okvir, da bi se dobio ne{tove}i prazan prostor kraj zidovanego {to bi bio da se stavi pot-pun broj okvira. Tako se od goredo dole (kraj zidova ko{nice)dobija prazan prostor kroz kojipolako struji vazduh, ~ime seodnosi vi{ak vlage iz ko{nice.Vi{egodi{nje iskustvo pokazujeda je ovakav na~in uzimljavanjadaleko bolji od kod nas uobi-~ajenog, a mnogo je i ekono-

mi~niji.Ovako uzimljene p~ele odli-

~no zimuju, a posti`e se i u{tedarada i sredstava. Prije svega,medi{na tijela i mokviri se nemoraju nositi s p~elinjaka, ne

moraju se skladi{titi niti sumpo-risati, niti su potrebne prostorijeza skladi{tenje.�

(Izvornik- Branko Reli}:“P~elarenje kao profesija i

hobi”

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

17

Uzimljavanje p~elinjih zajednica

^uvanje sa}a od moljacaTokom uzimljavanja mo`e se postaviti pitanje ~uvanja sa}a od moljaca. Ovaj problem pri ovakvom

na~inu uzimljavanja uop}e ne postoji. Svaki p~elar zna da p~ele u vr{karama zimuju na cijelom sa}u.U toku jeseni p~elinje gnijezdo se nalazi u donjem dijelu vr{kare, a u gornjem dijelu je hrana. U tokuzime p~ele tro{e hranu odozdo nagore, tako da su pri kraju zime (i u rano prolje}e) donji dijelovi sa}aprazni, bez hrane i legla. Ali, kada vrijeme otopli, sa}e se u vr{karama ne umolj~a, zato {to p~ele (~imvrijeme otopli) moraju prelaziti preko praznog sa}a da bi iza{le napolje i tako ga ~uvaju od moljaca. Adok je vrijeme hladno i p~ele miruju, miruje i moljac. To isto se de{ava i pri navedenom na~inu uzim-ljavanja u savremenim ko{nicama.

Prilikom uzimljavanja p~elinjih dru{tava u vi{e nastavaka, zbog udaljenosti p~elinjeg klubeta od leta,kad postoji samo donje leto, p~ele ne}e izmamiti sun~evi zraci zimi kada je vrijeme hladno. ^esto sedoga|a da p~ele (uzimljene u jednom tijelu) izlaze napolje kada zasija zimsko sunce, a temperaturavazduha je jo{ uvijek niska. Tako mnoge p~ele stradaju od hladno}e. Uzimljene u vi{e nastavaka, p~eleizlije}u tek onda kada vazduh u donjim dijelovima ko{nice tj. u cijeloj ko{nici bude dovoljno zagrijan,a to je onda kada je spoljnja temperatura vazduha dovoljno visoka da p~ele mogu normalno letjeti.

Dogodi se ponekad da p~ele uzimljene u dva ili vi{e nastavaka uginu od gladi u ni`em nastavku ada je gornji nastavak (iznad klubeta) pun meda. To se de{ava kada p~ele u toku zime potro{e hranu iznastavka gdje se formiralo klube pa zbog velike hladno}e ne mogu da se prebace u gornji nastavak,tj. ne}e da se pomjere preko praznog prostora izme|u gornjih i donjih okvira. Zato, pri uzimljavanjuna dva ili vi{e nastavaka (ili redova okvira kod lisnja~a i sli~nih ko{nica) gnijezdo treba biti formiranotako da svojim gornjim dijelom (vrhom) zahvata donje dijelove gornjeg reda okvira…

To se posti`e na taj na~in {to p~elar, ako p~ele same nisu tako uredile gnijezdo, treba uzeti 2-3 okvi-ra, u ~ijoj je donjoj tre}ini leglo a ostalo hrana, te da ih stavi u sredinu gornjeg nastavka ili gornjegreda okvira u lisnja~i. Tako }e se dobiti gnijezdo koje svojim gronjim dijelom zahvata donje dijelovegornjeg reda okvira, te se tako formira i zimsko klube. Tada }e p~ele i za vrijeme najja~e zime normal-no prelaziti u gornje dijelove.

Kod {iroko-niskih okvira gnijezdo normalnog p~elinjeg dru{tva uvijek se formira na dva reda okvira,pa nema pote{ko}a u prelasku p~ela iz jednog nastavka u drugi, a klube se lako pomijera u stranu,kroz slobodne prolaze izme|u redova okvira.

Vodi li se dovoljno brige oko uzimljavanja p~elinje zajednice, ona }e dobro podnijeti i najo{triju zimui biti sposobna da se u prolje}e brzo razvije do pune snage i donese vi{kove meda.

Nekada snijeg sasvimpokrije ko{nice. Koristanje jer {titi p~ele od hlad-

no}e a ujedno je porozan, tep~ele dobivaju potreban vaz-duh. Tek kada snijeg otpo~ne dase topi, postoji mogu}nost dazaledi leto i sprije~i prolaz vaz-duha, pa je tada potrebno otk-loniti led sa leta ko{nica. U tokuzime izme|u dana sa ve}imzahla|enjem, mo`e se pojavitilijep zimski dan, kada je temper-atura vazduha u hladu iznad 12stepeni Celzija. P~ele tada izli-je}u da izbace izmet i pro~istecrijeva- pro~isni izlet. Ako jezemlji{te vla`no ili pokrivenosnijegom, ispred ko{nica serazastru novine ili slama, da sep~ele ne bi rashladile u slu~ajuda padnu na snijeg predko{nicom jer bi tada uginule.

Zimsko prihranjivanje p~ela:P~elama se, u pravilu, ne daje

hrana u toku zime. To se mo`euraditi samo iz krajnje nu`de,kada iz bilo kojih razloga udovoljnoj koli~ini nije obezb-je|ena zimnica, te postoji opas-nost da p~ele uginu od gladi.

Te~na hrana u toku zime nedodaje se p~elama napolju, ve}se ko~nica sa p~elama unese uneku zamra~enu prostoriju(najbolje u podrum), gdje je

temperatura 6oC. U okvir sapraznim sa}em ulije se jedanlitra sirupa, zatim se ko{nicaotvori i okvir stavi neposrednodo p~elinjeg klupka. Poslije toga

ko{nica se zatvori i dobro utopli.Da bi p~ele uzele i preradilesirup, potrebno je prostorijezagrijati a zatim postepenoohladiti. Po{to p~ele preradesirup, sljede}eg dana se ko{nicaiznosi napolje- na p~elinjak.

Ovaj na~in prihranjivanja jete`ak, pa se umjesto te~nogsirupa, upotrebljavaju {e}erno-medne poga~e. Najjednosta-vnije ih je dodati ispodpokrovne daske, direktno nagornju stranu satono{e. Poga~ese mogu davati i napolju,kratkotrajnim otvaranjem ko{-nice.�

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

18

U toku zimovanja: kontrola p~elinjeg dru{tva

Snijeg i p~eleAko su p~ele tokom zime dobro zazimljene, tokom zimskih mjeseci p~elarnema ve}ih radnih zahvata na p~elinjaku. U toku zimovanja p~elama jepotrebno obezbijediti potpuni mir. Na svaki ja~i dodir po ko{nici (udara-nje, pomjeranje i sl.), p~ele reaguju tako {to uzimaju vi{e hrane a timeoptere}uju i svoja crijeva, te mnoga dru{tva mogu i da stradaju. Naro~itoje {tetno ako stoka pase pored ko{nica, kao i kljucanje po ko{nici raznihptica (djetli}, sjenica itd.). Stoga je neophodno tokom zime ~e{}e kon-trolisati ko{nice da bi se otklonili eventualni nedostaci na p~elinjaku.

RADOVI U JANUARUJanuar je mjesec u kome po

pravilu mo`e biti veoma hladno.Me|utim, posljednjih godinade{ava se da i tokom januaraosvane po koji topao dan.P~elinja dru{tva u ovom mjese-cu, odnosno u njegovoj drugojpolovini, instiktivno osje}aju po-trebu za obnavljanjem, po-~injese pojavljivati leglo, pa se starep~ele (kojima je ve} pro{ao`ivotni vijek ili je on pri kraju)po~inju zamjenjivati mladim.Zato `ivot p~elinjeg dru{tva uovakvim slu~ajevima dobijakarakteristike koje od tog vre-mena nije imalo.

Te karakteristike treba pozna-vati da bi se preduzimale odgo-varaju}e mjere. Naime, tokomjanuara matica mo`e po~eti sapolaganjem jaja u }elije sa}a, pase u takvim slu~ajevima `ivotp~elinjih dru{tava iz osnovamijenja. Znatno se pove}avautro{ak hrane, naro~ito crvenogpraha, jer p~ele po~inju inten-zivnije da hrane maticu (dahrane i njeguju leglo i da tro{evi{e hrane), a metabolizmompove}avaju toplotu, naro~ito upodru~ju legla, da bi ga sa~u-vale od hladno}e i da ne bi oze-blo i propalo. Pove}anjem utro-{ka hrane i ubrzavanjem drugih`ivotnih procesa u p~alinjemdru{tvu, u ko{nici se pojavljujeve}a koli~ina vodene pare iugljen-dioksida i da ometaju

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

19

P~elarenje po mjesecima

Prakti~noPrakti~nop~elarstvop~elarstvo

Radovi na p~elinjaku: januar, februar, mart

normalan `ivot i rad p~elinjihdru{tava.

Ako u toku januara bude vi{etoplih dana i leglo se razvije uve}em obimu, mo`e ponestatihrane, naro~ito polena koji semnogo tro{i za ishranu i njegulegla, bez koga nema ni lu~enjamlije~i. Zato se samo kod onihp~elinjih dru{tava, kod kojih nijeobezbije|ena dovoljna koli~inahrane za prezimljavanje, mo`edogoditi da prestane hrane.

Razvoj p~elinjeg legla uve}em obimu u januaru nijepo`eljan. Ako se leglo razvije, akasnije jako zahladi ({to je kodnas posljednjih godina ~e{}apojava), p~ele radilice nisu ustanju da pokriju cijelu povr{inulegla da u potrebnoj mjeri zagri-javaju, pa mo`e da propadne.Ovo, svakako, ''iscrpljujuje'' p~elenjegovateljice pa }e dru{tvazaostati u razvoju jer ne}e biti ustanju da budu aktivna upovoljnijem periodu kada je tonajpotrebnije. Me|utim, ako ujanuaru ne bude toplih dana,ve} temperatura bude stalnoispod nule, onda u p~elinjemdru{tvu ne nastaju zna~ajnije

promjene, pa su i radovi u ovommjesecu skoro isti kao i u dece-mbru. Sve ove i druge pojaveukazuju na to da p~elama uovom mjesecu moramo posveti-ti punu pa`nju. Radovi na p~e-linjaku u januaru svode se nasljede}e:

-svakih desetak dana kon-trolisati p~elinja dru{tva i vidjetida li je u stanje na p~elinjakunormalno;

-sve radove koji se obavljaju udecembru treba obavljati i ujanuaru, s tim da se prilagodeeventualno izmijenjenim uslovi-ma;

-u slu~aju da ponestane hra-ne, p~elinja dru{tva treba pri-hranjivati;

-treba spje~avati razvoj leglau ve}em obimu nego {to je tonormalno za ovo doba godine;

-~istiti leto od snijega, leda imrtvih p~ela, ako se za to uka`epotreba.

Nedostatak cvjetnogpraha

Polen ima vi{estruk zna~aj zap~elinje dru{tvo a svaki od njih

je toliko va`an da uslovljavaopstanak p~elinjeg dru{tva. Tosu: proizvodnja hrane zaishranu i njegu p~elinjeg legla;proizvonja mati~ne mlje~i,odnosno hrane kojom p~eleradilice hrane maticu i po~etnestadijume razvoja larvi;proizvodnja p~elinjeg voska zaizgradnju vo{tanih poklopaca,kojim p~ele zatvaraju p~elinjeleglo i }elije sa}a napunjenemedom; potrebu za polenomimaju i p~ele radilice za sop-stvenu ishranu; s jeseni polenslu`i za stvaranje rezervi bje-lan~evina i masti u masnomtkivu p~ela radilica itd.

Najve}a potro{nja polena je uvrijeme razvoja p~elinjeg legla.U januaru, februaru i u prvojpolovini marta, leglo se sveubrzanije razvija, pa se polenzato tro{i u znatnoj koli~ini, aliuvijek iz rezerve jer tada u priro-di uglavnom nema polena (ili gaima u nedovoljnim koli~inamaprema potrebi p~elinjegdru{tva). Ti su mjesecinajkriti~niji u pogledu nedostat-ka polena, pa treba blagovre-meno kontrolisati stanje zaliha i

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

20

Zimovanje p~elinje zajednice

u slu~aju potrebe dodavatipolen ili njegovu zamjenu.

Spre~avanje ubrzanograzvoja legla

Ako je u ovom mjesecunapolju otoplilo, pa se leglopo~elo br`e razvijati nego {to jeto normalno za to doba godine,onda to mo`emo sprije~iti tako{to postepeno skidamo utop-ljavaju}i materijal kako u ko{nicine bi bilo toliko toplo, odnosnoda se ko{nica malo rashladi. Utom slu~aju matica }e prestati iliusporiti sa polaganjem jaja, {tozavisi od toga koliko smounutra{njost ko{nice rashladili.Zato sa skidanjem utoplja-vaju}eg materijala treba bitioprezan i ne dozvoliti da se odeu drugu krajnost. Nepo`eljnatoplota u ko{nici mo`e seodstraniti i pro{irivanjem ure-|aja za ventilaciju. U tomslu~aju utopljavaju}i materijalne bi se morao sklanjati.

RADOVI U FEBRUARUU februaru, naro~ito u drugoj

polovini, dani postaju dostadu`i, a no}i kra}e. Tempera-turne razlike mogu biti velike,(kako izme|u pojedinih dana,tako izme|u dana i no}i).Djelovanjem klimatskih faktorau ovom periodu, kao i instiktivn-im osje}anjem p~elinjeg dru{tvada se pribli`ava prolje}e, `ivotniprocesi u p~elinjem dru{tvupo~inju se naglo mijenjati uodnosu na prethodni period,{to p~elari obavezno trebajuznati kako bi mogli da preduz-mu odgovaraju}e mjere adek-vatno nastalim promjenama.

U prirodi, prakti~no, jo{ nemapa{e ili je ima neznatno, apotro{nja meda i cvjetnogpraha iz rezerve postaje svakimdanom sve ve}a, jer maticapo~inje da pola`e jaja obilnijenego u prethodnom mjesecu.Tada p~ele radilice u`urbanohrane i njeguju leglo i inten-

zivnije hrane maticu, te pove-}avaju toplotu u ko{nici, poseb-no u podru~ju legla gdje tem-peratura treba iznositi izme|u34 i 35oC.

U normalnim klimatskimuslovima u drugoj polovini feb-ruara ve} po~inju radovi okoizimljavanja p~elinjih dru{tava, akrajem mjeseca i oko njihovogpretprolje}nog razvoja. U vezi stim pojavljuje se i izlijetanjep~ela u ve}em obimu radipro~i{}avanja, a ako su uslovipovoljni i na pa{u. Pod timuslovima pojavljuje se vi{e legla,vi{e novih, odnosno mladihp~ela itd.

Sve ove i druge pojave kodp~elinjih dru{tava uslovljavajuda se na p~elinjaku u ovommjesecu obavljaju sljede}i ra-dovi:

-~i{}enje podnja~e i leta;-kontrolisati ja~inu i zdravlje

p~elinjih dru{tava;detaljnije kontrolisati stanje

rezervne hrane, naro~ito cvje-tnog praha u ko{nicama;

-dodavati poga~e p~elinjimdru{tvima, naro~ito oplemen-jene;

-pregledati utopljavaju}i ma-terijal i prema potrebi zamijenitiga i izvr{iti dodatno utopljavan-je;

-paziti da se leglo ne razvijevi{e nego {to je potrebno za ovo

doba godine;-tretiranje p~elinjih dru{tava

protiv varoe;-postavljanje pojilice na

p~elinjaku.

^i{}enje podnja~ePodnja~u u ovom mjesecu

treba obavezno o~istiti, jer seone do ovog mjeseca i u njemunaj~e{}e dosta zaprljaju i nanjima se ponekad na|e manji ilive}i broj mrtvih p~ela. U nor-malnim uslovima i kad su p~e-linja dru{tva jaka p~ele same~iste ko{nicu i podnja~u. Me-|utim, za njih je to dugotrajanposao, pa je dobro da im sepomogne. Najbolje je podnja~ezamijeniti rezervnim, a sklo-njene o~istiti i staviti u rezervu.Ako nema rezervnih podnja~a,onda se o~iste postoje}e takoda se svi otpaci ostru`u, a ako jepodnja~a vla`na, treba obrisatisuhom krpom. Sve se ovo radipo sun~anom i tihom vremenu.

Pomo}u podnja~e mo`e seocijeniti i stanje p~elinjegdru{tva. Ako je podnja~a ~ista ina njoj se nalaze samo ostacivoska od skinutih vo{tanih pok-lopaca medom napunjenih}elija sa}a, to je znak da p~eli-nje dru{tvo dobro zimuje i da senalazi u dobrom stanju. Pomjestu gdje se nalaze ostacivo{tanih poklopaca na podnja~i,

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

21

P~elarenje po mjesecima

poznaje se gdje se nalazi formi-rano zimsko klube. Ako se napodnja~i nalazi vi{e uginulihp~ela i druge prljav{tine, a uz topodnja~a je vla`na i pljesnjiva,siguran je znak da ne{to sap~elinjim dru{tvom nije uredu,pa ga treba pregledati ~im tovremenske prilike dozvole.

Kontrola zdravstvenogstanja, ja~ine dru{tva ikoli~ine rezervne hraneUporedo sa ~i{}enjem pod-

nja~e treba pogledati da li jeko{nica sa unutra{nje stranezaprljana zbog proljeva p~ela,{to bi bio znak da se nozemozave} pojavila. Tako|er, trebapogledati da li ima jo{ nekihznakova o pojavi bolesti i{teto~ina, pa u slu~aju potrebepreduzimati potrebne mjere,razumljivo, ukoliko to klimatskiuslovi u to doba godineomogu}uju.

Istovremeno se, bez ikakvihte{ko}a, mo`e pogledati i ja~inap~elinjih dru{tava i koli~ina rez-ervne hrane u ko{nici. Obi~no jemjesec februar kriti~an period upogledu rezervne hrane kojup~elinja dru{tva trebaju imati, anaro~ito u njegovoj drugojpolovini. Ovo naj~e{}e ako suvremenske prilike bile takve daje omogu}en razvoj legla uve}em obimu, pa je zbog togapotro{nja hrane pove}ana (i akou jesen prethodne godine nisuobezbje|ene dovoljne koli~inerezervne hrane). Problemi mogunastati ako u ko{nici ima hraneali se ona nalazi u krajevimaramova u ko{nici pa nije nadoh-vat p~elama zbog jo{ uvijek ve}ehladno}e izvan p~elinjeg klube-ta. U oba slu~aja treba inter-venisati prihranjivanjem p~ela,odnosno pomjeranjem ramovanapunjenih medom sa krajevi-ma ko{nice u njihov centralnidio, blizu legla. P~elari obi~nopraktikuju da svake godine udrugoj polovini februara doda-

jemo po jednu poga~u svakomp~elinjem dru{tvu, bez obzirana stanje rezervne hrane uko{nici.

Dodatno utopljavanjePored kontrole utopljava-

ju}eg materijala i njihove even-tualne zamjene, u ovom mjese-cu (naj~e{}e u njegovoj drugojpolovini), a ~esto i ne{to kasnije,treba izvr{iti dodatno utoplja-vanje p~elinjih dru{tava. Ovomprilikom vr{i se utopljavanje

p~elinjih dru{tava ne{to boljenego pred zimu, jer se u ovomperiodu po~inje naglo razvijatip~elinje leglo, a zatim i sveintenzivniji razvoj p~elinjihdru{tava u narednom periodu.

Postoje dva osnovna razlogaza ovo dodatno utopljavanje:prvi, {to je kod ve}eg broja leglapotrebno da u ko{nici budedosta toplije u {irem prostoru uko{nici, i drugi, {to i u ovomperiodu mo`e do}i do naglog ive}eg zahla|enja, pa kadko{nica ne bi bila dobro utoplje-na mo`e do}i do propadanjalegla sa svim {tetnim posljedica-ma.

Me|utim, i u ovom mjesecutreba paziti da se leglo ne razvi-je suvi{e za ovo doba godine, pau slu~aju potrebe treba pre-duzeti odgovaraju}e mjere opi-sane u prethodnom izlaganju.

Postavljanje pojilice nap~elinjaku

Nije jednostavno odrediti vri-jeme kada treba postavitipojilicu na p~elinjaku. Ako sepostavi kasnije, kad p~ele po~numasovnije da izlije}u, onda }e seone navi}i da donose vodu sadruge strane, od ~ega se te{koodvikavaju, pa kad kasnijepostavimo pojilice ne}e uzimati

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

22

Zimovanje p~elinje zajednice

vodu iz nje. Ako postavimopojilicu suvi{e rano, zbog even-tualne hladno}e ona mo`e dazaledi i da se o{teti. Zna~i davremenske prilike uslovljavajukad treba postaviti pojilicu nap~elinjaku, ali u svakom slu~ajune treba zakasniti (da se p~elene bi navikle na vodu sa drugogmjesta).

RADOVI U MARTUU martu postaje jo{ toplije

nego u prethodnom mjesecu, ato bitno utje~e na razvoj p~elin-je pa{e (a time i na razvoj p~elin-jih dru{tava). U ovom mjesecucvjeta veliki broj medonosnogbilja, naro~ito onih koje subogate cvjetnim prahom. Nekihgodina u ovom mjesecu zna daprocvjeta i poneko odko{tuni}avog vo}a, koje imaveliki zna~aj za razvoj p~elinjihdru{tava. Sasvim je sigurno daje ovaj mjesec veoma va`an zarazvoj p~elinjih dru{tava, a {tose propusti u ovom mjesecu urazvoju p~elinjih dru{tava, nemo`e se nadoknaditi u pogleduostvarivanja visokih prinosameda. To p~elari trebaju imatina umu, a posebno da od leglau martu naj~e{}e postaju izlet-nice kad pristigne bagremovapa{a.

Radovi na p~elinjaku u ovommjesecu su sljede}i:

-nastavak radova koji sunavedeni za februar, s tim {tovrijeme i na~in obavljanja poslo-va treba prilagoditi klimatskim idrugim uslovima;

-saniranje p~elinjih dru{tavakojima je to potrebno, odnosnoako je prilikom detaljnog pre-gleda utvr|eno da je to potreb-no;

u`i~avanje {to vi{e ramova iugradnja u njih vo{tane osnove,kako bi bili spremni ~impristigne zna~ajnija pa{a;

-pojilicu na p~elinjaku pot-puno aktivirati;

-vr{iti intenzivnije nadra`ajno

prihranjivanje;-blagovremeno pro{irivati

p~elinja gnijezda;-za{tita p~ela od bolesti i

{teto}ina;-kontrolisanje funkcionisanja

ventilacije u ko{nicama.

Prvi detaljan proljetni pregled p~elinjih dru{tava

Po lijepom i sun~anom danu,kada na otvorenom prostoru uhladu temperatura bude oko18oC (ali ne ispod 16oC), trebaizvr{iti prvi proljetni detaljanpregled p~elinjih dru{tava. Ovajpregled naj~e{}e se obavlja umartu, a ponekad kada to kli-matski uslovi dozvoljavaju mo`ese obaviti i u februaru. Ovo jejedan od najva`nijih pregleda ugodini.

Prilikom pregleda treba usta-noviti:

-da li dru{tvo ima maticu ikakvog je ona kvaliteta;

-koliko ima rezervne hrane ikako je ona u ko{nici raspo-re|ena;

-ja~ina p~elinjih dru{tava;-da li ima bolesti i {teto~ina

p~ela i p~elinjeg legla;-koliko ima ramova na starim,

pocrnjelim i dotrajalim sa}em i-sve drugo pomo}u ~ega se

mo`e sagledati cjelokupno stan-je p~elinjih dru{tava i uslova

pod kojima one `ive i rade uko{nicama.

Sve nepravilnosti, ukoliko ihima, treba tokom pregleda otk-loniti, gnijezdo preurediti,ramove sa starim sa}em izvaditi,gnijezdo suziti prema ja~inip~elinjeg dru{tva, ko{nicu po-novo utopliti i pa`ljivo zatvoriti.

Sve {to se zapazi tokom pre-gleda, a naro~ito ono {to se nijemoglo otkloniti prilikom pregle-da, treba unijeti u p~elarskubilje`nicu (posebno za svakuko{nicu), kako bi se u narednomperiodu u pogodno vrijememogle otkloniti sve utvr|enenepravilnosti.

Saniranje p~elinjegdru{tva

De{ava se da se prilikomdetaljnog pregleda p~elinjihdru{tava ustanovi da ponekodru{tvo nema maticu, ili da jematica postala trutu{a…Zatim,da u nekom dru{tvu ima vrlomalo p~ela radilica, jer je velikibroj njih uginuo tokom zimskogperioda, kod nekih dru{tavanema dovoljno rezervne hraneitd. Sva dru{tva kod kojih jeustanovljena neka nepravilnost,treba {to prije sanirati, odnosnootkloniti nedostatak. U pro-tivnom, ovakva dru{tva mogudosta brzo uginuti. Dru{tvima

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

23

P~elarenje po mjesecima

bez matice, ako su dovoljnojaka, treba dodati maticu iz rez-erve. Ako su slabija treba ih spo-jiti sa ja~im, a ako su suvi{eslaba treba ih rasformirati.Dru{tvima bez dovoljno rez-ervne hrane prihranjivanjemtreba obezbjediti normalnekoli~ine rezervne hrane i takoredom, sve dok se ne otklone svinedostaci.

Proljetno nadra`ajnoprihranjivanje

Nadra`ajnim prihranjivanjempodsti~e se matica da pola`eve}i broj jaja, a dru{tvo u cjelinida intenzivnije hrani maticu ileglo, pa se takvo dru{tvo br`erazvija. Bez nadra`ajnog prihra-njivanja dru{tvo se do prveglavne pa{e ne bi razvilo u jakoproizvodno…

Kalendarski, te{ko se mo`eodrediti kada treba po~eti sanadra`ajnim prihranjivanjem.To se odre|uje prema kli-matskim uslovima, odnosno sarazvojem p~elinje pa{e, {to nijeistovremeno u svim krajevimana{e zemlje, a ponekad nije nikalendarski u isto vrijeme svakegodine.

Kad vrijeme otopli, prirodao`ivi i po~ne da cvjeta najranijemedonosno bilje: iva, vrba,

masla~ak, d`anarika koja mo`eda medi i na 10oC, kajsija i dr. Toje vrijeme za po~etak inten-zivnog nadra`ajnog prihranji-vanja. Do tog vremena se,uglavnom, izvr{i prvi detaljanproljetni pregled p~elinjih dru-{tava, izvr{i preure|enje p~elin-jih gnijezda u svim ko{nicama isaniranje onih p~elinjih dru{tavakojima je to potrebno (pa jezato ovo vrijeme najpogodnijeza po~etak intenzivnog nadra-`ajnog prihranjivanja).

Nadra`ajno prihranjivanjemo`e se vr{iti na vi{e na~ina:dodavanjem svake ve~eri 200do 300 grama {e}ernog sirupa(u razmjeri 1:1), ako to potrebeiziskuju mo`e se svake tre}eve~eri dodavati 500-800 gramasirupa.

Nadra`ajno prihranjivanjemo`e se vr{iti {e}ernim poga-~ama ili ~e}erno-mednim tes-tom. Me|utim, ako u ko{niciima dosta meda, umjesto nad-ra`ajnog prihranjivanja, moguse povremeno, svakih 3-5 danasa ramova napunjenih medomskinuti vo{tani poklopci napovr{ini jednakoj polovini ~ov-je~ije {ake.

Otvoreni med p~ele preuzi-maju i smje{taju ga bli`e p~elin-jem leglu, a to u potpunosti

zamjenjuje nadra`ajno prihran-jivanje na pomenute na~ine.Zaokretanjem ramova samedom, ili cijelih nastavaka za180 stepeni, mo`e se tako|er,zamijeniti nadra`ajno prihranji-vanje.

Nadra`ajno prihranjivanje seobavlja sve dok se ne postigne`eljeni razvoj p~elinjeg dru{tva,odnosno dok unos nektarabude zadovoljavaju}i, tako dastimuli{e maticu da pola`e ve}ibroj jaja, a to je da ko{nicadnevno bude te`a najmanje zaoko 300 grama.

Pro{irivanje p~elinjeg gnijezda

Prilikom prvog detaljnogproljetnog pregleda, prera|ujese i su`ava p~elinje gnijezdoprema ja~ini p~elinjeg dru{tva.Me|utim, kad cvjeta medonos-no bilje i po~ne zna~ajniji unosnektara i cvjetnog praha, a uz toi nadra`ajno prihranjivanje, pritom se prostor u ko{nici (odnos-no u podru~ju p~elinjeg gnijez-da) ispunjava medom, cvjetnimprahom i leglom.

P~elari treba da prate i da nedozvole da se cio prostor u gni-jezdu ispuni i matica blokira danema prostora polagati jaja.Povremeno treba otvoriti ko{-nicu i odozgo preko sato-no{apogledati i vidjeti da li je neo-phodno pro{irivati gnijezdo.Ono se pro{iruje postepeno…Prvo se doda jedan ram sapraznim sa}em ili sa ugra|enomsatnom osnovom sa jedne, aposlije dva do tri dana sa drugestrane legla. Do ovih ramovastavljaju se ramovi sa medom icvjetnim prahom. Ovaj posaoobavlja se u martu i aprilu,odnosno sve dotle dok se cijeloplodi{te ne ispuni i dok se neuka`e potreba za dodavanjemnastavaka ili polunastavaka.�

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

24

Zimovanje p~elinje zajednice

P~ela se razvila i izgradila uprirodi - u {umi. ^uvanjem iuzgajanjem ~ovjek nije izm-

jenio njene osobine niti njenna~in `ivota. Izme|u p~elinjegdru{tva nastanjenog u {umi ip~elinjeg dru{tva iz modernogp~elinjaka nema razlike. Prematome, u krajevima u kojima sup~ele `ivjele i razmno`avale seprije nego {to ih je ~ovjek po~eo~uvati i uzgajati, zimovanjenapolju je sasvim prirodna poja-va. To je praksa dokazala. U kra-jevima s dugotrajnom i surovomzimom (gdje su ranije p~ele bilerijetkost), smije{tanju p~ela zazimu mora se posvetiti punapa`nja. Mora se pripremitizimovnik. Prema iskustvu savre-menih p~elara, p~ele moguuspje{no da zimuju napolju, uoblastima u kojima i tokom zimenisu rijetki sun~ani i topli danikada mogu da izlije}u na''pro~i{}enje''. U takve oblasti,uglavnom, spada i na{a zemlja.Zato se kod nas ne postavljaproblem oko toga gdje }e setokom zime smjestiti ko{nice sap~elama. Logika je: ''Neka oneslobodno ostanu napolju!''Me|utim, to ne zna~i da ko{nicepreko zime treba ostaviti na po-ljani, jer, one nisu prezimljavalena taj na~in ni kada su `ivjele slo-bodno u prirodi, ve} u {umi, zav-jetrini i ti{ini. Ako se ovo neobezbjedi, ne}e mnogo vrijeditini sve pripreme u~injene tokomjeseni.

Po mogu}nosti ono treba daje za{ti}eno od hladnih vjetrova{umom, vo}njakom ili naro~itimza{titnim pojasom, itd. Za{titaneke gra|evine mnogo ne vrije-di, ~ak prije mo`e da na{kodi.Ako mjesto na kome p~ele treba-ju zimovati nije za{ti}eno odvjetrova, mora se odmah za{tititipodizanjem visoke ograde oddasaka, treske ili rogoza, ostav-ljaju}i izme|u dasaka (ili snopo-va trske i rogoza) rastojanje odnekoliko santimetara kroz koje

}e se lomiti snaga vjetra. Za{titaod vjetrova ima naro~iti zna~aj ukrajevima u koje dopire ko{ava.

Na p~elinjaku tokom zimetreba obezbjediti {to potpunijimir. Mir p~ela remeti ~ak i malaptica sjenica kad do|e predko{nicu da pokupi mrtve p~ele.Pogotovo to ~ine koko{i, ma~ke,psi i druge ̀ ivotinje, kad se penjuna ko{nice ili hodaju po p~eli-njaku. U p~elinjak mo`e ulaziti ipo njemu hodati samo p~elar, ito vrlo pa`ljivo. Svaki, pa i naj-manji potres uznemirava p~ele.

U krajevima u kojima zimetraju neprekidno po nekolikomjeseci, a p~elinjak se ne mo`eza{tititi od vjetrova, trebablagovremeno pripremiti zimo-vnik. Zimovnik je podzemna,polupodzemna ili nadzemnaprostorija s ure|ajem za provje-travanje u kojoj se mo`e u tokuzime odr`avati ujedna~enatoplota, izme|u 4 i 6oC, umjere-na vla`nost (80-85%) i punati{ina. Zimovnik koji ne mo`eobezbjediti ova tri uslova vi{e }e

donijeti {tete nego koristi. Zbogtoga se i ne preporu~ujeuno{enje ko{nica u podrum podzgradom za stanovanje, u hladneprostorije, tavane itd.

Ko{nice ne treba rano unositiu zimovnik. U na{im prilikamauno{enje u zimovnik dolazi uobzir tek polovinom decembra,kad se ustali zima i vi{e nemaizgleda da se lijepi dani uskoroponove. Pri uno{enju ko{nica uzimovnik treba biti pa`ljiv, izbje-gavati potrese i uznemiravanjep~ela. Ko{nice postavljati naunaprijed spremljene police,letom okrenutim prema prolazu.Leto otvoriti cijelom {irinomko{nice. U zimovniku nipo{to nepu{iti a ulaziti samo s fenjerom ito s crvenim staklom. Ko{nice izzimovnika treba iznijeti na krajuzime, pred prve proljetne dane.

Ko{nice u dobrom zimovnikumanje potro{e hrane ali se uprolje}e sporije razvijaju (imajumanje legla), nego ko{nice kojesu zimovale napolju.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

25

Rad s p~elama tokom zime

Za{tita Za{tita kko{nicao{nica

PPii{{ee:: FFerid Velagi},P~elarski centar ''Maestro-

med'' d.o.o., Tuzla

I{~itavaju}i stranu literaturuvidimo da u nekim zemljamasvaki stanovnik tro{i 40 kilo-

grama meda godi{nje. Kod nas,dobro je poznato da se med (idrugi p~elinji proizvodi) tro{ikad se neko razboli. To je svezbog toga {to nam ~estopropadaju vagonske koli~inenektara, jer u odre|eno vrijemei na odre|enom mjestu nije bilodovoljno p~ela da ga pokupe.Isto tako, na{i vo}njaci i povrt-njaci ne donose nam onekoli~ine plodova kao u slu~ajukada bi na tom istom mjestubilo dovoljno p~ela… Sve ovo jeposljedica veoma niskog nivoa

obu~enosti p~elara. Kako su senekada oni obu~avali i stjecalinova znanja (ali i nabavljaliopremu), te kako i pod kojimuslovima su ostajali bez svojihp~ela, mo`emo se podsjetiti izsljede}ih primjera.

Prvi primjer je pozitivan i zasvaku pohvalu, dok su slu~ajevi2. i 3. negativni te slu`e kaoprimjer kako ne treba raditi…

[kola za p~elarePoslije drugog svjetskog rata

''narodne vlesti'' su osnovaleprvu p~elarsku {kolu 1950.godine u Podsusedu kraj Za-greba, a zbog malog prostora{kola se preselila u Zorkovac uokolinu Karlovca. Nakon {kolo-vanja dvije generacije p~elara unjoj, ponovo je uslijedila selid-ba, {kola se preselila u Novi

Vinodol i tek tada ona je bilaopremljena svim ''pomagalima''neophodnim za normalan radjedne ovakve ustanove. Uzgredvalja ista}i da su polaznici ove{kole za p~elare bili sa cijelogprostora biv{e FNRJ.

Mo`e se re}i da 99 odstopolaznika nisu imali ama ba{nikakvog znanja o `ivotu p~ela,p~elarskoj tehnologiji, ko{nica-ma i ostalom…Velika ve}ina,tako|er, nije ni{ta znala omedonosnom bilju, o izlu~iva-nju nektara, niti su imali ikakvopredznanje o tome {ta je mati-ca, p~ela radilica, trut, te kakavje raspored p~ela u ko{nici.Naravno, niko nije ni slutio kojesve koristi sa sobom nose tasitna `iva stvorenja i na kojina~in mogu pobolj{ati ekonom-ski polo`aj jedne dr`ave. Moralo

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

26

Po~eci p~elarenja kod nas

Nekad bilo, sadKao i u svakoj drugoj grani privrede, tako i u p~elarstvu bez dobrih isposobnih stru~njaka ne mogu se o~ekivati visoki prinosi. Beskorisna sunam i najve}a materijalna sredstva kao {to su: dobre p~elinje pa{e,pogodni klimatski uslovi, p~elinjaci itd., bez dobrih stru~njaka u oblastip~elarstva. Na`alost, na{e je p~elarstvo najzaostalije u Evropi. Uzroktome je {to u pro{losti nismo imali neke prosvjetne ustanove koja biobu~avala p~elare i bavila se prou~avanjem `ivota p~ela. Kod nas medse smatra poslasticom, te ga preko 80 odsto stanovni{tva ni ne okusitokom cijele godine.

se, dakle, po~eti i u~iti gradivood samog po~etka- stopu postopu. Me|utim, uz upornost|aka i nastavnika, te pravilnopostupanje u nastavipredvi|eno gradivo je bilosavladano a svr{eni p~elarisu imali osnovno predz-nanje da po~nu sa prak-ti~nom primjenom onog{to su tamo nau~ili.

P~elarska {kola uNovom Vinodolskom ima-la je odli~ne {kolske pros-torije sa internatom zasmje{taj 50 u~enika. [kolaje posjedovala vlastitirasadnik i povrtnjak, a naistom zemlji{tu bilo jezasa|eno preko 60 vrstamedonosnih biljki doveze-nih iz Amerike. Sve je tonajbolje njegovano odstrane onih koji supoha|ali redovnu nastavu.Tako su |aci imali prilikuda nau~e ne samonapredne metode p~ela-renja, nego i pravilnoure|enje zemlji{ta zasjetvu medonosnog bilja isadnju vo}a. Organizacijarada u {koli bila je na najvi{emnivou.

Da bi se ~itav rad u {koli odvi-jao {to lak{e, djeca su bila ras-pore|enja u odjeljenja savo|om grupe na ~elu. Ovo jemnogima olak{alo kako samou~enje pojedinih predmeta,tako i poha|anje prakti~ne nas-tave. U {koli su se u~ili sljede}ipredmeti: narodni jezik, geo-grafija, historija, matematika,fizika, hemija, moralni odgoj,op}a botanika, botanika medo-nosnog bilja, bilogija p~ela,tehnologija p~elarstva, tehno-logija p~elarskog inventara,tehnologija p~elinjih proizvoda,

bolesti i neprijatelji p~ela, orga-nizacija proizvodnje, meteo-rologija, operativna evidencija.

Evidencija o razvoju p~elinjih

dru{tavaTeoretski dio nastave je trajao

od 8 do 12, a prakti~ni od 14 do17 sati. ^esto, kada su to prilikezahtijevale, na p~elinjaku (prak-ti~no) se radilo i prije podne.Pored prakse u rasadniku, |aci(u grupama od 6-8) su se smje-njivali i u stolarskoj radionicigdje su se vr{ile prerade,popravke starijih ko{nica iizrade sasvim novih, te o`i~a-vanje ramova i izrada sitnogp~elarskog inventara i pribora.

Sa osnivanjem, ova {kola je

imala samo 5 ko{nica sap~elama. Nije pro{ao dug peri-od kada je p~elinjak pro{iren za60 ko{nica (?!) raznih tipova,zbog eksperimentalnog ispiti-

vanja. Jo{ tada se skorou svakoj ko{nici nalazilapo jedna rezerva- po-mo}na matica, pa uslu~aju eventualnog gu-bitka matice u osno-vnom dru{tvu, nikadanije bilo problema…Nap~elinjaku su proizvo-|ene mlade matice ivr{ena je zamjena starihmatica! Tako|er, svakegodine u ko{nicama jevr{ena izmjena starogsa}a, i to u plodi{tu sanovoizgra|enim.

Da bi se kod |akapobudio {to ve}i interesza rad oko p~ela, svakoje izvla~enjem brojevabio zadu`en sa 1-2p~elinja dru{tva, pri~emu su se u~enicitakmi~ili- ~ija }e ko{nicabiti urednija. Vodila sestroga evidencija orazvoju p~elinjih dru{-

tava: koliko je koje izgradilosa}a, koliko je dobiveno voska,kolike su koli~ine bruto i netomeda ovakog pojedinog p~eli-njeg dru{tva. Zatim, koliko je~ega oduzeto (ili dodano) kodformiranja nukleusa, vje{ta~kihrojeva itd. Sve se zapisivalo udnevnik namijenjen za tu svrhu.Na ovaj na~in djeca su za vri-jeme prakse na p~elinjaku imalapriliku nau~iti razne metodep~elarenja: razne na~ine vje-{ta~kog rojenja, suzbijanjeprirodnog rojenja, stvaranjejakih p~elinjih dru{tava za pa{u,uzgoj selekcionisanih maticaitd. Povezuju}i teoriju sa prak-

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

27

Kako su se nekada obrazovali p~elari?

se spominjalo!

som, |acima je bio omogu}enrad sa p~elama, analiziranje nji-hovog stanja…Oni su samistvarali zaklju~ke kako trebapomo}i pojedinim p~elinjimdru{tvima, te uz prethodne kon-sultacije sa stru~nim nas-tavnikom, samostalno su izvr-{avali pojedine radove.

Da bi se na licu mjesta uvjer-ili, u~enici su na licu mjesta imalipriliku da vide {ta zna~i jakop~elinje dru{tvo, o ~emu su tako~esto slu{ali tokom nastave.Imali su samo dvije ko{nice navagi: jednu sa specijalnih formi-ranjem jakog p~elinjeg dru{tvau ''zadrugarki'', a drugu obi~nu''polo{ku'' sa srednje jakim. Naosnovu dobijenih pokazatelja utoku pa{e nau~ili su {ta zna~ijako p~elinje dru{tvo na p~eli-njaku, a ne broj ko{nica samalim brojem p~ela u njima.

Ure|enjem prve p~elarske{kole u FNRJ stvoreni su solidnitemelji za obrazovanje p~e-larskih stru~njaka. Obrazovanjeje trajalo jednu kalendarskugodinu. Dakle, ovako su se prijepola stolje}a kod nas obrazovalikadrovi zvani- p~elari. A kako sedanas, na po~etku 21. vijeka,postaje p~elar? Obi~no kupo-vanjem ko{nica sa p~elama i nji-hovim postavljanjem u vo}-njak… Ovaj prvi korak, uvelikom broju slu~ajeva, na~inise bez ikakvog znanja iz oblastip~elarstva. Zbog ovakvog pris-

tupa p~elarstvu i na~ina zasni-vanja p~elinjaka, prinosi odp~ela i gubici na p~elinjacima sukatastrofalni. ZA[TO I DO KADATAKO?

Bez truda nema nafakeDrugi i tre}i slu~aj pou~an je

iz razloga {to nam sugeri{e dase ''na silu'' ni{ta dobro i pozi-tivno ne mo`e uraditi. Autorovog teksta je ~etvrti potomak uporodici koja se decenijama bavip~elarstvom. Iz sljede}a dvaprimjera lako je uo~iti kako jemoja porodica (a siguran sam imnoge druge porodice), u tovrijeme do`ivjela lo{e iskustvo.Naime, bilo je vrijeme kada sepo{teno ste~ena imovina (uovom slu~aju p~elinjaci) na siluoduzimala od strane postoje}evlasti…Moj djed had`i Jusuf agaVelagi} je 1933. godine kupioparnu ma{inu za vr{aj p{enice,sigurno prvu u BiH. Po{to nijebilo rukovaoca za takvu ma{inu,iz fabrike u Njema~koj dolazio jeizvjesni majstor Fric da radi zaovom ma{inom i da drugeobu~ava. Iste godine moj djed jenabavio i ostalu najnoviju opre-mu za uspje{no bavljenje p~e-larstvom, po{to je porodica pos-jedovala nekoliko p~elinjaka. Uzsvu ovu nabavljenu opremu u tovrijeme se podrazumijevalo daiz fabrike do|e stru~njak zap~elarstvokoji je obu~avao za-du`eno osoblje (odnosno na{e

p~elare) koji su radili kod djeda.Tako razvijeni i modernizo-

vani p~elinjaci sa najsavremeni-jom opremom u to vrijeme,poslovali su sve do zavr{etka IIsvjetskog rata kada su konfisko-vani (odnosno oplja~kani) ipodijeljeni ''zaslu`nim'' budu}im''p~elarima'' koji se ovom djelat-no{}u nikada nisu ni bavili.Po{to prema prirodnom zakonu,od na silu otetog i oplja~kanogjo{ niko nije vidio nafaku, desilose da su pomenuti p~elinjaciuskoro propali. Desilo se i to dasu ti ''novokomponovani'' p~e-lari, poslije, djedu prodavaliprazne ko{nice, uz minimalnunov~anu naknadu.

Na kraju ovog podsje}anja nagolemu muku i dug (d`ombast)put kroz koji je prolazilodana{nje BH-p~elarstvo, valjanapomenuti da se u tokomposljednjeg na{eg rata istorijaponovila…Naime, tokom rata imeni je moj valstiti p~elinjakotet i oplja~kan.

Novi samozvani p~elari tu subili samo jedan kratak period,dok sve nije uni{teno. Nek sezna da p~elarenje nije zasvakog, a pogotovo nije zaonog ko p~elama ne prilazi sljubavlju i osje}anjem potpuneposve-}enosti poslu. Sve ovopi{tem tek toliko, iz razloga dase ne zaboravi!�

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

28

Po~eci p~elarenja kod nas

Prilikom odlu~ivanja o seobitreba prvo izra~unati kolikise prihod od pa{e o~ekuje i

koliki }e biti tro{kovi seobe.Pored toga, treba uzeti u obzireventualne {tetne posljedice(nastale seobom) na p~elinjezajednice (gnje~enje i gu{enjep~ela, habanje ko{nica, lomljenesa}a), te koliko }e se to odraziti-na kori{}enje kasnijih pa{a. Napa{u se isplati seliti samo ondaako se postignu srazmjernoukupno ve}i prihodi od ukupnoostvarenih tro{kova pri kori{-tenju konkretne pa{e, tj. akoseoba na tu pa{u doprinesepove}anju ukupne proizvodnje idobiti p~elinjaka u toku godine.Ako tro{kovi i radna snagaseobe, gubici p~ela i {tetneposljedice iznose koliko i vrijed-nost dobivenih proizvoda na tojpa{i, onda nema ekonomskogopravdanja za seobu p~ela.

Ako se u prolje}e p~ele selena neku nadra`ajnu pa{u radirazvoja p~elinjih zajednica zakasnije pa{e, te ako ovomseobom nastanu ve}i tro{kovi zarazvoj nego {to bi bili tro{kovinadra`ajnog prihranjivanja {e-}ernim sirupom, onda je boljene seliti p~ele.

Na glavnu p~elinju pa{u trebaseliti samo jake i zdrave p~elinjezajednice. Jake, zato {to se odslabih ne mogu o~ekivati vi{kovimeda za vrcanje, jer naj~e{}etro{kovi seobe prema{uju dobitod izvrcanog meda. Seobaslabih p~elinjih zajednica mo`ese vr{iti samo ako na starommjestu nema uop}e nadra`ajnepa{e, ili ako pak predstoji treti-ranje terena pesticidima {tetnimza p~ele. P~elinje zajednice kojeboluju od zaraznih bolesti

odraslih p~ela ili p~elinjeg legla,ne samo da ne treba seliti, negoje seoba takvih zajednica zako-nom zabranjena. Svakog p~e-lara zakon obavezuje (prije nego{to preseli p~ele), da pribaviuvjerenje o zdravstvenom stanjusvojih p~ela.

Pakovanje, utovar, prevozi istovar ko{nica

Priprema ko{nica za seobu,utovar, prevoz i istovar suveoma te{ki poslovi. Zato sumnogi p~elari koji p~elare s lis-nja~ama i sli~nim ko{nicama,ove montirali na prikolicu ili nakamion. Kod ko{nica polo`enogtipa, tako|er, nema te{ko}a okopakovanja ali postoji problem utome {to ih treba utovariti, pre-vesti i istovariti. Ko{nice nastav-lja~e potrebno je upakovati

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

29

Seoba p~ela na pa{u

PreseljenjePreseljenjekko{nicao{nica

Ka`e se da ''na osnovirodi med''. Ovoj izrecise mo`e vjerovati, jerbez seobe p~ela napa{u nema visoke pro-izvodnje meda. Te{koje mogu}e na}i takvomjesto gdje bi se mo-glo p~elariti a da p~eleu toku cijele sezoneimaju dobru pa{u. Zato, p~elari koji p~e-lare s ve}im brojemko{nica radi proizvod-nje meda, trebaju seli-ti svoje ko{nice- ali nepo svaku cijenu!

(u~vrstiti dijelove ko{nice), atako|er utovariti, prevesti i isto-variti. Ali, s obzirom na drugeprednosti nastavlja~a (ve}i pri-nosi meda), ovi poslovi neutje~u na smanjenje rentabil-nosti p~elarenja.

Postoji vi{e na~ina pakovanjako{nica nastavlja~a. Neki p~elariu~vr{}uju dijelove ko{nica zaki-vanjem letvica, neki ih u~vr{}uju`icom, a neki koriste limenespojnice. Me|utim, svi ovina~ini pakovanja su neekono-mi~ni jer za to treba mnogo vre-mena, a pored toga (pri raduoko pakovanja), mnogo seuznemiruju p~ele. Najbr`i inajlak{i na~in pakovanja jeu~vr{}ivanje dijelova ko{nicepomo}u plasti~ne trake, kojenisu skupe a dovoljno su jake pane}e popustiti ili se otkinuti priseobi.

Traka se zate`e pomo}ukop~e ({nale) u obliku slova W, akada se dobro uvje`ba, vrijemezatezanja je veoma kratko(svega oko pola minute). Ako setrake dr`e stalno na ko{nici,zakop~avanje je jo{ br`e. Akotraka za u~vr{}ivanje dijelovako{nice- nastavlja~e nije dovo-ljno zategnuta, mo`e se dogodi-ti da neki dijelovi skliznu, pap~ele iza|u napolje. Ovaj prob-lem se mo`e otkloniti ukivanjemlimova (koji su ne{to vi{i) nauglove nastavaka, tako da gorn-ji dio ulegne pa se ne mo`epomicati ustranu, naprijed inazad. Me|utim, mnogo je sig-urnije i ekonomi~nije da se na

bo~ne strane podnja~e (gore) ina sve nastavke postave utori(tiplovi) na koje nasijedaju gorn-ji dijelovi, na kojima se sa donjestrane nalaze rupe u koje ulazeutori.

Kako se p~ele sele uglavnomljeti (kada je toplo) a dru{tvajaka, pri seobi p~elama se moraobezbjediti svje` vazduh da nebi do{lo do njihovog gu{enja,suvi{nog zagrijevanja unutra{-njosti ko{nice i srozavanja sa}a.Pitanje provjetravanja se rje{avana razne na~ine, a naj~e{}e seprave zbjegovi tj. prazni prostorikoji su zamre`eni i u koje diop~ela prelazi iz gnijezda priseobi. Ako ko{nica nema zbijeg,onda se kao zbijeg mo`e koristi-ti jedan nastavak ili polunas-tavak, u kome je najbolje da suprazni okviri (bez sa}a) kako bise p~ele boljedr`ale u gni-jezdu, a vi{eimaju i vaz-duha.

Ako se ra-spola`e uokvi-renom `i~a-nom mre`omza provjetrava-nje veli~ine po-vr{ine nastav-ka, onda jedovoljno da seiz gornjeg nas-tavka izvadinekoliko okvirasa sa}em i nanjihov mjestostave okviribez sa}a. Jas-no je da semre`e za prov-jetravanje kodnastavlja~a nesmiju zatvoritipoklopcem ilikrovom. Krovse mo`e posta-viti ali tako dabude malo uz-dignut kako bi

ispod njega mogao lako prolaz-iti vazduh. Ako se p~ele seleno}u, onda je bolje seliti bezkrova (koji se posebno pakuje)jer je tako najbolja ventilacija.Ako se ko{nice sele s otvorenimletima, onda nije potrebnoposebno provjetravanje.

Re~eno je da kod ko{nica kojesu postavljene na prevoznosredstvo izostaju radovi okoutovara i istovara. Zbog toga semnogi p~elari i odlu~uju dap~elare ko{nicama koje supogodne za smje{taj nato~kove. Za sada, kod nas prob-lem utovara i istovara nijerje{en, ne zato {to se ne mo`erije{iti, ve} zato {to su na{ip~elinjaci mali, pa se utovar iistovar mo`e obaviti sa dva-triradnika, a nabavka mehani~kih idrugih dizalica ili utovariva~a se

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

30

Pakovanje, utovar, prevoz i istovar ko{nica

Plasti~na traka sa {nalom za pakovanje ko{nica.

Ko{nica {iroko-niskih okvira (Farrarova) upakovana zaseobu.

ne isplati. Utovar ili istovarve}eg broja ko{nica beztehni~kih sredstava je spor ineekonomi~an. U zemljama srazvijenim p~elarstvom utovar iistovar se obavlja pomo}u dizal-ice ili utovariva~a. U novije vri-jeme sve vi{e se koriste konte-jneri ili palete, ~ime se ovajposao jo{ vi{e ubrzava.

Pri seobi na pa{u (za mali brojko{nica), pored fizi~ke radnesnage, za utovar i istovar moguse koristiti razna kolica za pri-jenos ko{nica do kamiona. Nap~elinjaku sa 50 do 100 ko{nicaekonomi~no je da se ima i malalaka kotura~a koja se veoma jed-nostavno montira na vozilo. Zave}i broj ko{nica veoma dobrose mogu iskoristiti (za utovar iistovar) hidrauli~ni utovariva~ikoji se u poljoprivredi montirajuna traktore za utovar stajnjaka,{e}erne repe i sl.

Takve utovariva~e priklju~enena traktore imaju dru{tvenapoljoprivredna gazdinstva i nekipoljoprivredni individualni pro-izvo|a~i, pa se mogu iznajmitiza utovar i seobu.

Bilo bi idealno kad bi dosvake p~elinje pa{e postojaodobar put. Do nekih dobrihpa{a ne mo`e se uvijek do}izbog lo{ih puteva. P~elari sunekada primorani i da bje`e odtvrdog puta da bi izbjegli prena-trpanost koja nastaje zbogvelikog broja doseljenih ko{nica.

Neo~ekivane situacije…Najbolje i najbr`e p~ele se

mogu prevesti na pa{u kamion-ima. Ali, zbog lo{eg puta to uvi-jek nije mogu}e. Kamion trebakoristiti za seobu na ve}e udal-jenosti, da bi se p~ele {to prijepreselile, dok pri seobi na kra}erelacije (pogotovo ako seko{nice sele van tvrdog puta)treba koristiti traktorski prevoz.Prevozno sredstvo treba bitiispravno, kako ne bi do{lo donezgoda pri seobi.

Naj~e{}e se p~ele pakuju upopodnevnim satima, a uto-varaju i sele uve~e, tako da naodre|eno mjesto sti`u u tokuno}i. Me|utim, poneki p~elar seodlu~i da utovara i krene uranim jutarnjim satima, tako dase na odre|eno mjesto sti`e podanu (u jutarnjim satima). To jeza p~elare ~ije su ko{nice sta-cionirane na prevoznom sred-stvu jednostavnije, jer nemaistovara. Me|utim, pri seobitokom dana, tj. ujutro, postojiveliki rizik, jer za slu~aj kvaravozila ili kakve havarije, p~elarse mo`e na}i u veoma neugod-noj situaciji. Tako, ako bi se vozi-lo pokvarilo na putu gdje je jaksaobra}aj ili u naseljenom mjes-tu, ko{nice se ne smiju otvaratida bi p~ele iza{le. Ali, ako je vri-jeme toplo, tokom dana nemogu se dr`ati ni zatvorene, jermo`e do}i do srozavanja sa}a igu{enja p~ela.

Leta ko{nica montiranih naprikolice ili motorna vozila nijepotrebno zatvarati. Isto tako,ako se ko{nice utovarajumehani~ki (dizalica, utovara~),leta ne treba zatvarati. Ali, akose utovara ru~no, da p~ele ne biubadale radnike, leta morajubiti zatvorena. Za vrijeme ljeta,

kada su jake vru}ine p~ele neulaze u ko{nicu do kasno u no},a nekada ho}e i da preno}e naletu. Da bi se mogao izvr{itiru~ni utovar, p~ele se morajuutjerati u ko{nicu i leto zatvoriti.Mnogi p~elari praktikuju dap~ele tjeraju u ko{nicu pomo}udima. Me|utim, to ~esto neuspijeva jer mnoge p~ele oduispod podnja~e. Daleko je bolje ijednostavnije koristiti prskalicu svodom. P~ele se prskaju vodomu vidu spreja, tako da one sveodmah ulaze u ko{nicu, kao dapada ki{a. ^im u|u, leto nako{nici se zatvara.

Bi}e zanimljivo ~uti kako pro-fesionalni australijski p~elari selesvoje p~ele. Nekada su na podn-ja~ama imali zamre`ene otvoreza provjetravanje. U novije vri-jeme, po{to ko{nice utovarajumehani~ki, pri seobi ne zatvara-ju leta ko{nica, a drugog provje-travanja nema. Utovar se vr{i upopodnevnim ~asovima, jo{ zavrijeme izleta p~ela. Svaku petu-{estu ko{nicu ostavljaju, kako bise pokupile povratnice iz uto-varenih ko{nica. Na kraju, ve}kad prestane izlet p~ela, utovarese i preostale ko{nice. Kada sveko{nice budu utovarene, pozalasku sunca, kre}e se na put.

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

31

Seoba p~ela na pa{u

S obzirom da oni sele navelike udaljenosti, dogodi se dado svitanja ne stignu naodre|eno mjesto. U tomslu~aju, sa natovarenim ko{nica-ma na vozilu stanu u hladovinuispod nekog drveta i ugasemotor. P~ele po~nu izlaziti pa,provla~e}i se izme|u ko{nica,odlaze na pa{u. Po povratku spa{e nalaze isti put i ulaze usvoju ko{nicu! Kada sunce za|e,nastavlja se putovanje. Ako utoku no}i stignu na odre|enomjesto, ko{nice se ne istovarajudok ne svane. Motor stalno radidok ko{nice ne budu istovarene.Kada je poznati australijskistru~njak za p~elarstvo A.Klemson upitan za{to se ~eka sistovarom do svanu}a, on jeodgovorio: ''Bolje je da p~elelete oko glave nego da mile potijelu.''

Izbor mjesta i smje{tajko{nica na pa{i

Izborom mjesta gdje }epostaviti ko{nice, svaki p~elarnastoji da {to bolje iskoristipa{u. Tom mprilikom treba vodi-ti ra~una o vi{e ~inilaca…Idealno bi bilo kad bi se ko{nicemogle postaviti pored tvrdogputa u centru kompleksa medo-nosnog bilja. Ali, kompleksi smedonosnim biljem su ~estodalje od tvrdog puta, a ako put

prolazi kroz (ili pored njega),nagomila se toliko ko{nica da~esto bude vi{e {tete od seobenego koristi. Pogotovo ako pa{aomane, onda ~esto na p~eli-njacima nastaje grabe`, {todovodi do uni{tenja slabijihzajednica i {irenja zaraznihbolesti. Zato treba izbjegavatida se p~ele postavljaju tamogdje ve} ima dosta p~ela, bezobzira na veli~inu povr{ine sboljem. Tako }e p~ele bolje isko-ristiti pa{u, a smanji}e se opas-nost od grabe`i i {irenja bolesti.

Blizina pa{njaka veoma jeva`na kada je rije~ o dobijanjuve}eg prinosa meda. [to suko{nice bli`e izvorima nektara,to je unos ve}i. Prema podacimakoje su iznijeli austrijskistru~njaci na P~elarskom kon-gresu u Atini, prinos medaopada srazmjerno pove}anju

rastojanja izme|u p~elinjaka ipa{e. Tako, pove}anjem rasto-janja preko 500 metara prinosopada za 25 %, preko 1.000matara za 50%, a preko 2.000metara za 75%. Smatra se da jekoristan let p~ele do 3 km, jer zalet preko 3 km p~ela potro{i svuzalihu hrane koju mo`e ponijeti.[to je let dalji, p~ela tro{i vi{ehrane nego {to donese uko{nicu. Du`im letom p~ele sevi{e zamaraju, br`e iscrpljuju, paprema tome i kra}e `ive.Udaljenost p~elinjaka od pa{eima utjecaja na visinu prinosane samo zbog du`ine boravkap~ela sabira~ica van ko{nice.Ako je pa{a bli`e, p~ele se br`e ilak{e vra}aju u ko{nicu za vri-jeme iznenadnog vremena, takoda manje stradaju. Pri naglojpromjeni temperature p~elekoje su mnogo udaljene odko{nice vi{e stradaju, a s ve}omudaljeno{}u vi{e su izlo`eneopasnosti da budu plijen ptica.

Posebno je va`no da sep~elinjak postavi blizu nekevode, po mogu}nosti teku}ine,jer naro~ito za vrijeme velikihvru}ina (pa ako jo{ prestanelu~enje nektara), p~elama jepotrebno dosta vode za spre-manje hrane za leglo i zastvaranje povoljne mikroklime uko{nici, odnosno, potrebnevla`nosti vazduha. Ako blizup~elinjaka nema vode, onda jepotrebno postaviti pojila.

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

32

Pakovanje, utovar, prevoz i istovar ko{nica

P~elarska prikolica sa 44 ko{nice.

Utovar ko{nica u kamion pomo}u lakih dizalica.

Na mjesta gdje ima uslova zaizbijanje po`ara (suha trava isl.), p~ele ne treba postavljati.Isto tako, p~elari koji sele svojep~ele na pa{u suncokreta, tre-baju voditi ra~una o paljenjustrni{ta. Naime, ako se p~elinjakpostavi tako da p~ele morajuletjeti preko strni{ta (kadaodlaze na suncokret), prilikomnjegovog paljenja mnoge mogustradati.

Mjesta podlo`na poplavamaili kuda nailaze bujice za vrijemejakih ki{a, treba izbjegavati i nepostavljati na njih ko{nice. Istotako vrta~e ili druga udubljenjagdje se mo`e zadr`avati voda,nisu pogodna mjesta za postav-ljanje p~elinjaka.

Pri postavljanju ko{nica naizabrano mjesto, ~esto se nevodi ra~una o nekim naizgledneva`nim ~injenicama, a po-~esto p~elari i ne znaju kako jebolje postaviti ko{nice. Prijesvega, pogre{no je da se ko{nicepostavljaju u hladovinu. Kodnas (~ak kod ve}eg broja p~e-lara) postoji shvatanje da jep~ele bolje postaviti u hladov-inu. U Australiji, gdje se dnevnetemperature vazduha u hladukre}u oko 40oC, p~ele sepostavljaju na sunce. Na{i sep~elari pla{e da postavljanjeko{nica na sunce nije pogodnoza p~ele, da }e od toplote leglouginuti ili se srozati sa}e.Me|utim, strahu nema mjestaako se obezbijedi dobro provje-travanje unutra{njosti ko{nice.

Postavljanje p~ela na sunceima vi{e prednosti. Ako suko{nice na suncu, potrebno jemanje p~ela koje zagrijavajuleglo, ~ime se pove}ava brojizletnica, a to opet utje~e napove}anje prinosa meda.Ko{nice na suncu se vi{e zagri-javaju pa med u medi{tima br`esazrijeva, jer br`e isparava vodaiz nektara.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

33

Seoba p~ela na pa{u

Polo`aj leta i prinos medaAko su izuzetno velike `ege, pomo}na gornja leta treba da su

otvorena, kako bi se omogu}ilo bolje provjetravanje. Ako pomo}ihleta na ko{nicama nema, onda je potrebno malo podi}i poklopnudasku. Na taj na~in }e do}i do ja~eg strujanja vazduha, ~ime }e sejo{ ubrzati isparavanje vode i sazrijevanje meda. Manje ili vi{ep~elarima je poznato da se varoa najvi{e razmno`ava u }elijama satrutovskim leglom. Prema nekim autorima, ovo je zbog toga {to jena periferiji legla (gje je trutovsko leglo) temperatura ne{to ni`anego u centru gdje je radili~ko leglo. To zna~i, da temperatura usferi radili~kog legla budu}i da je vi{a, nije optimalna za razvoj krpe-lja-varoe. Iz toga se mo`e zaklju~iti, da stvaranjem vi{e temperatureu ko{nici nego {to je u oblasti trutovskog legla, ote`avamo varoiuslove za razvoj, dok p~elama to mnogo ne}e smetati, jer premanekim istra`ivanjima p~ele mogu opstati ~ak na temperaturi od49oC. Sve ovo upu}uje na zaklju~ak da postavljanje ko{nica nasun~ano mjesto sigurno ne {teti p~elama, ali ne pogoduje razvojukrpelja varoa.

U knjizi ''Zlatna knjiga p~elarstva'' pi{e da ''temperatura od 35oC,kakvu podra`avaju p~ele jakih zajednica oko legla, ne odgovararazvoju parazita'' i dalje, ''primje}eno je da nakon selidbe ko{nica napodnja~i ima ~esto ve}i broj mrtvih grinja. To je zbog njihoveosjetljivosti na povi{enu temperaturu''.

Brojnim ispitivanjima u nau~no-istra`iva~kim institutima,utvr|eno je da je temperatura od 37oC krajnje nepovoljna kako zapolaganje jaja krpelja, tako i za samog odraslog krpelja. Pri toj tem-peraturi `enke krpelja skoro potpuno prestaju s polaganjem jaja, apolo`ena jaja propadaju. ^ak mnogi odrasli krpelji na toj tempera-turi uginu.

Pitanju polo`aja leta kod seobe na glavne pa{e mnogo se ne pok-lanja pa`nje. U praksi se leto naj~e{}e okre}e prema jugu, rje|eprema istoku i zapadu, a samo izuzetno prema sjeveru. Ali, polo`ajleta ima utjecaja na prinos meda. Ako su p~ele na lipovoj, sun-cokretovoj ili bilko kojoj pa{i (tokom maja, juna ili jula) onda jenajbolje da su leta okrenuta prema sjeveroistoku, istoku ili sjeveru.Ovo iz tog razloga {to sunce za vrijeme dugodnevnice izlazi nasjeveroistoku, pa leta okrenuta prema toj strani svijeta najranijebudu osvijetljena i p~ele iz tih ko{nica najprije izlaze na pa{u. A kakove}ina biljaka najvi{e lu~i nektar u ranim jutarnjim satima ili pakzbog jutarnje svje`ine nektar se ne su{i, te ranije izlijetanje p~ela imautjecaja na ukupan prinos meda. Uop{te, uvijek treba te`iti da letabudu okrenuta prema izlasku sunca, osim zimi, kada je najbolje dasu leta okrenuta prema jugu. Okretanjem leta prema istoku,sjeveroistoku i sjeveru umanjuju se uslovi za stvaranje brade p~elana letu ko{nice, {to doprinosi smanjenju uslova za rojevno raspo-lo`enje p~ela.

O utjecaju polo`aja leta pisao je N.M. Vitvicki: ''…Ko{nice je ljetiprikladnije staviti letom prema sjeveru. Ja sam primjetio da je dalekovi{e bilo meda i p~ela u onim dupljama koje su imale izlet na sje-ver.''U vezi sa ovim isti autor jo{ pi{e: ''Za vrijeme rojenja, kada mi obi~nosmjestimo na p~elinjaku i izvjesnim mjestima prazne ko{nice djeli-mi~no na drve}e, a djelimi~no na podove, roj }e ~e{}e u}i u ko{niculetom okrenutim na sjever, a veoma rijetko postavljenim na drugina~in''.

BAGREM (Robinia pseudoaca-cia L.)- spada u red najme-donosnijeg drve}a kod nas. UEvropu je donijet 1.600 godineiz Sjeverne Amerike, tako da sedo dana{njih dana pro{irio umnogim zemljama Evrope, pa ikod nas. Skromnijih je zahtijevaprema zemlji{tu, brzo raste, adrvo je odli~nog kvaliteta zaogrev i za tehni~ke svrhe. Bag-removo stablo mo`e dosti}i vis-inu do 20 metara i debljinu i do1 metar. Zbog ovih dobrihosobina mnogo se razmno`iokako u nizijskim tako i u planin-skim predjelima.

Dodu{e, bagremu vi{e odgo-varaju predjeli s toplijom kli-mom, uglavnom gdje uspijevahrast i vinova loza, jer je dostaosjetljiv prema jakim mrazevi-ma. Zato ~esto njegovi cvjetnipupoljci izmrznu u velikim niz-inama i hladnim kotlinamaplaninskih predjela, gdje sumrazevi najja~i. Ali, dok kroztkiva njegovog stabla ne krenusokovi, pupoljci ne}e da izm-rznu i pri veoma niskim temper-aturama. Ukoliko su prethodnoljeto i jesen bili ki{oviti, bagremdugo vegetira, tako da cvjetnegran~ice i pupoljci dovoljno ne

sazriju, ne o~vrsnu, pa ondalako izmrznu.

Isto tako i suvi{e su{no ljeto ijesen, kada li{}e prije vremenaopadne, cvjetni pupoljci senedovoljno hrane (ne o~vrsnu)pa su podlo`ni izmrzavanju.Izmrzavanja cvjetnih pupoljakabude ~esto, ali ne u svim predje-lima zemlje, i ne svi pupoljci. Nisvi pupoljci na jednom stablubagrema nisu podjednako os-jetljivi na mraz. Pupoljci na vrhustabla, koji dobijaju vi{e sunca,bolje sazrijevaju pa su otpornijina ni`e temperature, a i za vri-jeme mrazeva pri tlu su temper-ature ni`e pa pupoljci u tomdijelu prije izmrznu.

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

34

Glavne medonosne biljke

Bagrem, lipa,kadulja... Iako ve}ina biljaka koje

lu~e nektar u isto vri-jeme p~elama daju icvjetni prah, ipak, go-tovo kod svake medo-nosno-polenonosnebiljke prednost imajedno ili drugo. Ali,ima biljaka gdje lu-~enje nektara ne uma-njuje zna~aj cvjetnogpraha (uljana repica).Zbog toga nije nimogu}e napraviti o{t-ru granicu izme|u me-donosnih i polenonos-nih biljaka, jer se kodnjih naj~e{}e izlu~ujenektar koji p~ele saku-pljaju s cvjetnim pra-hom.

Vrijeme cvjetanja bagremanije uvijek isto i zavisi odt e m p e r a t u r e ,sun~anih dana utoku pozne zime iranog prolje}a. Akosu temperature vaz-duha vi{e i akobude vi{e sun~anihdana, bagrem }eprije procvjetati.Na mjestima krajvelikih vodenih po-vr{ina, bagremprije procvjeta odmjesta koja sudaleko udaljenaod vodenih toko-va (potoka, rijeke,jezera). Na vrijemecvjetanja utje~e ig e o g r a f s k ipolo`aj mjestagdje se bagremnalazi. Po~etak cvjetanja ba-grema mo`e se pribli`no proci-jeniti prema po~etku cvjetanjanekih drugih biljaka. Tako,bagrem normalno po~inje cvje-tati {est nedjelja poslije kajsije,ili 24-25 dana poslije jabuke. Ali,ako u vremenu izme|u cvjetan-ja kajsije ili jabuke i bagremaoki{a ili zahladi, me|uvrijemeizme|u cvjetanja tih biljaka ibagrema bi}e du`e, a akoveoma otopli, bi}e kra}e.

Bagrem naj~e{}e cvjeta uprvoj polovini maja, a zbogranog cvjetanja p~elinja dru{tva~esto nisu u stanju dovoljno dase razviju za bagremovu pa{u,pa je nedovoljno iskoriste. Zatoje mnogo bolje ako bagrem kas-nije procvjeta. Ali i pored toga,bagrem je na{a najva`nija inajbogatija p~elinja nektarnapa{a, jer su rijetke godine kadase od bagrema ne vrca med.Prosje~ni prinosi meda po jed-noj ko{nici na bagremovoj pa{ikre}u se oko 20 kilograma, alidobro pripremljena dru{tva (uko{nicama ve}e zapremine),mogu donijeti i vi{e. Dnevni

unos jakih p~elinjih zajednica,ako su povoljni uslovi za

medenje, kre}e se od 5-10kg, zabilje`eni su i ve}iunosi.

Dogodi se da bagre-movu pa{u

p~e lene mogu

dovoljno daiskoriste. ^este

promjene tem-perature, prodori hladnih

vazdu{nih masa sa sjevera iki{a, onemogu}e p~ele da izli-je}u i sakupljaju nektar. Vru}isuhi vjetrovi isu{uju nektar iubrzavaju precvjetavanje bagre-ma, pa cvjetanje traje samonekoliko dana. S obzirom narasprostranjenost bagrema i narazli~ito vrijeme cvjetanja,p~elari mogu seliti svoje ko{niceiz ni`ih predjela u vi{e i takouve}avaju prinose od bagre-move pa{e. U brdovitim predje-lima, gdje ima bagremovih{uma, bagremova pa{a du`etraje nego u ravnicama gdje subagremova stabla pojedina~naili u me|ama. Na padinamaprema jugu, bagrem prije cvjetanego na sjevernim, pa p~eleprvo koriste bagrem s ju`ne, akasnije sa sjeverne strane. U{umskim kompleksima, cvjetnipupoljci na vrhovima stablaprije procvjetaju nego ni`e, pa itu bagrem du`e cvjeta.

Me|utim, bagrem ne medisvugdje isto (~ak iako su kli-matski uslovi isti). Naime, namjestima gdje je veoma plodno

zemlji{te, cvjetovi bagrema suveoma krupni sa dubokim~a{icama, tako da p~ele nisu ustanju dohvatiti nektar.

S obzirom na dobro medenje,veoma kvalitetan med i njegovucijenu, p~elari ne trebaju pro-pu{tati bagremovu pa{u. Medod bagrema ima svijetlu (pro-vidnu) boju, a u mladom dje-vi~anskom sa}u (ako je bezikakvih drugih primjesa), skoroje bezbojan. Ovakav med dugone kristali{e, pa je zbog togaveoma prijatnog okusa.

Bagrem se razmno`ava iz sje-mena i izdancima. Sjeme se berekada dobro uzri (od jeseni doprolje}a). Prije nego {to se posi-je, sjeme je potrebno prelitivrelom vodom pa ga ostaviti 2-3 dana u vodi (kako bi nabubri-lo), pa se tek onda sije. Sije setokom marta-aprila u dobropripremljenu zemlju na dubiniod oko 2 cm. Mo`e se sijatiodmah na stalno mjesto, ali jebolje ako se posije u rastresitogdje se plijevi i okopava, anaredne godine (ili drugegodine od sijanja) sadi se nastalno mjesto. Naro~ito dobrobagrem se razmno`ava izdanci-ma. Kada se bagremovo stabloposije~e, pa ~ak i panj izvadi, izkorijena (tj. iz preostalih `ila)izbija mno{tvo izdanaka. Tako,ako se bagremova {uma isje~e,

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

35

Polenonosne biljke

nije neophodna nova sadnja,jer, poslije sje~e izbije dalekovi{e izdanaka nego {to je bilostabala.

LIPA (Tilia L.)- poslije bagremaje na{e najmedonosnije drvo.Kada su povoljni uslovi zamedenje, ne zaostaje za bagre-mom. Me|utim, veoma povoljniuslovi za medenje veoma surijetki, pa i tako izuzetno mednegodine su rje|e. S obzirom dalipa dugo cvjeta, iako ne svakegodine, od lipe se dobiju znatnekoli~ine meda. Dogodi se da lipazamedi samo 3-4 dana i p~elenapune medi{ta. Bilo je godinakada su lipe medile du`e pa suko{nice bile male (bez obzira nazapreminu), za smje{taj meda.

Zbog svoje izuizetno lijepe lis-nate kro{nje i mirisa njenog cvi-jeta, lipa je u narodu veomacijenjeno drvo. Zato se onamo`e na}i gotovo u svakomparku, a veoma je zastupljena iu drvoredima po ulicama grado-va. Lipov cvijet se koristi zaspravljanje ljekovitih ~ajeva,protiv raznih prehlada, jer izazi-va znojenje. Cvijet sadr`ieteri~na ulja od kojih i dolazimiris, zatim sluzi, glukoze idruge materije. Lipove {umenajvi{e uspijevaju na plodnimzemlji{tima ni`ih planina, gdjeima dosta vlage. Od plodnostizemlji{ta i koli~ine vlage unjemu zavisi koli~ina i protoksokova iz korijena u li{}e, ukome se stvaraju materije (skrobi dr.) za proizvodnju nektara.Lipe imaju dosta {iroko li{}e paje isparavanje vode preko li{}aveliko, zbog ~ega se nedostatakvlage u zemlji smanjuje (pa iobustavlja lu~enje nektara).

Na medenje lipe utje~etako|er i vla`nost i strujanjevazduha. Ako je vazduh suh isuvi{e topao, izlu~eni nektarbrzo gubi vodu i osu{i se, takoda ga p~ele ne mogu sakupljati.Ako je vrijeme vjetrovito, iz nek-

tara tako|er brzo isparavavoda. Najbolje lu~enje nektarai mogu}nost da ga p~ele saku-pljaju je poslije obilnih ki{a,kada je vrijeme tiho i umjerenotoplo (od 25-28oC). Me|utim,nekada se dogodi da lipa izne-nada zamedi, pa tako isto iprestane, a da se promjenevremenskih prilika ne primjete.Zato p~elari ka`u da nema}udljivije medono{e od lipe. Tu}udljivost lipe neki p~elaridobro znaju pa na lipovu pa{usele p~ele, bez obzira na vre-menske prilike prije cvjetanjalipe.

Lipa ima vi{e vrsta i podvrsta,ali se smatraju kao dobremedono{e kasnije lipe (s krupn-im li{}em i krupnijim cvjetovi-ma). Cvjetanje lipa zavisi od vre-menskih prilika u prolje}e, odvrsta pa i od nadmorske visine.Ako je prolje}e hladno i pozno,lipe }e kasnije po~eti s cvjetan-

jem i obrnuto. Lipe sa sitnijimli{}em ranije procvjetavaju odlipa s krupnijim li{}em. Ina~e,lipe na terenima s umjereno-kontinentalnom klimom (u nor-malnim godinama) cvjetaju od10. juna do 10. jula. To je vre-menski period kada nema nekihzna~ajnijih glavnih pa{a, pa bezobzira na nesigurnost lipovepa{e, na terene sa dosta lipovih{uma doseljavaju brojni p~elarisa svojim ko{nicama. Kad lipazamedi, ne osjeti se prenatr-

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

36

Glavne medonosne biljke

panost p~elama, ali ako lipa nemedi, a nema ni drugogmedonosnog bilja, kod velikeprenatrpanosti p~elama ~estodolazi do grabe`i. Pri dobrommedenju jaka p~elinja zajednicamo`e dnevno donijeti 5-6 kgmeda. Ako medenje potraje,posti`u se prinosi od 20-30 kg,pa ~ak i vi{e meda.

P~ele posje}uju lipu najvi{e ujutarnjim, a ne{to slabije uve~ernjim satima, kada jelu~enje nektara intenzivnije aisu{ivanje manje. Medenje semo`e procijeniti po zadr`avanjup~ele na cvijetu. Ako je medenjedobro, p~ele se zadr`avaju nacvijetu, a ako se ne zadr`avaju(ve} prelije}u s cvijeta na cvijet),lipa ne medi.

Lipov med spada u najk-valitetnije sortne medove, iakoga neki potro{a~i ne vole zbogveoma jakog, ali prijatnogmirisa. Svijetle je boje sa `utim

prelivom. Kada se ukristali{e,ima `u}kastu boju. U BiH lipovih{uma ima na Grme~u, Karaulikod Biha}a, na Majevici itd.Pored nektara, s lipe p~ele saku-pljaju i medljiku. Ovaj med odmedljike nije pogodan za zimo-vanje p~ela, a ako se brzo izvrca,

za nekoliko dana toliko ukrista-li{e da ga je veoma te{ko izvr-cati.

KADULJA, @alfija (Salvia offic-inalis L.) je veoma medonosnabiljka koja raste u kr{evitimpredjelima Hercegovine, Dalma-cije i Crne Gore. Najvi{e je imaoko Bile}e, Nevesinja, Trebinja,kao i na drugim podru~jima une{to manjem obimu. Biljkaraste u obliku `buna koji seformira tako {to iz korijenaizraste vi{e stabljika od 60 cm.

Kadulja spada u porodicuusnatica sa duguljastim li{}em.Stablo i li{}e obrasli su dlakamasive boje. Cvijet je ljubi~ast uobliku cvasti. Cvjeta u maju ijunu, te predstavlja glavnu pa{uu tim krajevima. Obilno lu~i nek-tar a daje i ne{to cvjetnogpraha, tako da dobro priprem-ljena p~elinja dru{tva u tokudana mogu unijeti 5-6 kg meda,a u toku cvjetanja ukupan unosmo`e dosti}i i do 50 kg.

Med od kadulje je odli~nogkvaliteta, zbog ~ega je veomacijenjen i tra`en na tr`i{tu pamu je i cijena vi{a nego drugihmedova. Ima zatvorenu zlatnuboju, malo je nagorak ali jeveoma prijatnog ukusa i mirisa.Kadulja je ljekovita biljka. Odlista se pravi ljekoviti ~aj za ispi-ranje usta i grla, a od listova ivrhova gran~ica dobija se eter-sko ulje. Zbog svoje ljekovitostiu nekim zemljama se gaji u kul-turi.

ULJANA REPICA KUPUSNA(Brassica napus oleifera D.C.) jeveoma zna~ajna medonosnabiljka. U krajevima gdje uspijeva{e}erna repa, uspijeva i ona, anajvi{e se kod nas sije u sjever-noj Bosni. Iako je md od uljanerepice lo{eg kvaliteta, njenzna~aj kao p~elinje pa{e se timemnogo ne umanjuje, jer se nauljanoj repici p~elinje zajedniceizuzetno dobro razvijaju, zbog

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

37

Polenonosne biljke

dosta nektara i izobilja cvjetnogpraha, koji p~ele sa nje veomamnogo sakupljaju. Dobro razvi-jena p~elinja zajednica mo`ednevno da sakupi i do 4 kgmeda, tako da se dobije i znatanvi{ak meda za vrcanje.

Med od uljane repice je `ut,brzo kristali{e i lako uskisne.Nekada, ako se blagovre-meno izvrca, kristali{e i usa}u, pa se ne mo`e izvrcati.Za zimsku ishranu p~ela nijedobar pa ga zato ne treba nikoristiti, ali se mo`e koristitiza spravljanje {e}erno-med-nih poga~a radi ranog prol-je}nog prihranjivanja p~ela.Zna~aj uljane repice kaopolenonosne biljke je ve}i odnjenog zna~aja kao medo-no{e. Zbog obilja cvjetnogpraha, zajednice se tako brzorazvijaju da ponekad ~ak

dobiju i nagon za rojenje. S ovepa{e p~elinja dru{tva odlazeoja~ana na bagremovu pa{u.Vrijeme cvjetanja uljane repicetreba iskoristiti za pripremanjerezerve cvjetnog praha za zimu.Svaka normalna p~elinja zajed-nica mo`e za zimu sebi spremiti

dovoljnu zalihu polena kojip~elar treba sa~uvati do uzimlja-vanja.

Uljana repica cvjeta poslijejabuke (krajem aprila), pa nekip~elari Slovenije najprije koristecvjetanje jabuke na planta`amaa zatim sele na uljanu repicu.Kako za vrijeme cvjetanja ~estozahladi, p~ele ne mogu do-voljno da iskoriste uljanu repicu.Jak miris cvjetova ove biljkemami p~ele da izlije}u i naniskim temperaturama, gdjeone ozebu, uko~e se i uginu. Ali,bez obzira na to, p~ele inten-zivno odgajaju leglo, zajednicese obnavljaju i brzo ja~aju.

HRASTOVE I ^ETINARSKE[UME za p~elarstvo su zna~ajnene zbog lu~enja nektara icvjetnog praha, nego iz razloga{to (ponekad) daju obiljemedljike od koje p~ele nekihgodina sakupe znatne koli~inemeda- medljikovca. Ovaj med,iako ne potje~e iz cvjetova bilja-ka, veoma je cijenjen na tr`i{tuzbog velikog sadr`aja raznihminerala. Pored {e}era i miner-alnih materija, medljikovacsadr`i niz slobodnih amino-kiselina.

Medljikovac ima razli~ituboju, od svjetlosive, svjetlo`ute i`ute (kao limun) pa do mrke. Zazimovanje p~ela nije dobar, jersadr`i dosta nesvarljivih miner-alnih materija, od kojih se kodp~ela prepuni zadnje crijevo(zbog ~ega naj~e{}e dobiju pro-ljev pa uginu). Zato, ako p~ele utoku jeseni donesu medljikovac,njega treba izvrcati.

Iako za zimovanje p~elamedljikovac nije dobar, zbognjegove dobre cijene na tr`i{tu,treba ga sakupljati. Na `alost,procjenjuje se da se kod nassakupi veoma malo medljike,tako da ostaju velike koli~ineprakti~no neiskori{tene.�

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

38

Iz istorije p~elarstva

Ne samo to da su p~eleraseljene na sve konti-nente, one su i razmno-

`ene, tako do sada, prema sta-tisti~kim podacima u svijetu imaoko 48 miliona p~elinjih dru-{tava. Me|utim, smatra se da bina na{oj planeti bilo mogu}e dase gaji oko 150 miliona p~elinjihdru{tava, jer se sada iskori{tavatek oko tre}ine nektara koji bi semogao sakupiti. Svjetska proi-zvodnja meda iznosi oko800.000 tona. Iako neke zemljeposti`u visoku produktivnost,svjetska produktivnost po p~e-linjoj zajednici je niska, tako dase po jednom stanovniku u svi-jetu proizvede 100-150 gramameda.

EVROPAje kontinent s najstarijom

p~elarskom tradicijom. Po brojup~elinjih dru{tava Zajednicanezavisnih dr`ava- biv{i SSSRzauzima prvo mjesto u svijetu,gdje na svakih 25 stanovnikadolazi jedna p~elinja zajednica,a prosje~na produktivnost iznosi26 kg meda godi{nje po ko{nici(tako da ukupna godi{njaproizvodnja meda za tr`i{teiznosi preko 230.000 tona. UEvropi (ne ra~unaju}i Zajednicunezavisnih dr`ava- biv{i SSSR),ima oko 12,5 miliona p~elinjihdru{tava ili na svakih 39 sta-

novnika jedno, od kojih se dobi-ja 9 kg meda prosje~no godi{njeza tr`i{te ili 0,23 kg postanovniku.

U ve}ini evropskih zemaljap~elarstvom se bave amaterikoji uglavnom dr`e 5-50 p~eli-njih dru{tava. Neznatan je brojonih koji se profesionalno bavep~elarstvom i dr`e od 250-500

p~elinjih porodica. Po brojuko{nica u odnosu na teritoriju,Zapadna Evropa je ''prenaselje-na'' p~elama. Po broju p~elinjihdru{tava (ne ra~unaju}i Zaje-dnicu nezavisnih dr`ava) naprvom mjestu je [panija (1,4miliona dru{tava) zatim dolaziRumunija, Njema~ka, Poljska,^ehoslova~ka itd. Prema broju

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

39

P~elarstvo u svijetu od svojih po~etaka do danas

Uvoz i izvoz medaNema nijednog kontinenta u svijetu na kome se ne gaji medonosnap~ela. Otkri}em novih kontinenata i ostrva (gdje god se nalazio), ~ovjekje sa sobom donosio p~ele. Tako je u 16. vijeku p~ela prenijeta naameri~ki kontinent (Brazil), a u vezi sa uvozom medonosne p~ele uSjevernu Ameriku spominje se 1638. godina. Na Australijski kontinent iNovi Zeland p~ele su donijete u 19. vijeku (1822. i 1842. god.). Tako sesada p~ele nalaze svuda gdje one sebi mogu na}i hranu, pa ~ak i u oblas-tima s veoma surovim zimama, gdje se temperature vazduha spuste ~akna 40 oC ispod nule (i ni`e).

stanovnika, proizvodnja meda jenedovoljna da podmiri potro-{nju, pa se zato med uvozi.Potro{nja meda po stanovniku uZapadnoj Evropi iznosi oko 1 kg,a proizvodnja je svega oko 0,16kg. Osnovni razlog tome jenedovoljna medonosna baza, tj.prenatrpanost teritorije p~ela-ma. Na svaki kvadratni kilome-tar dolazi po 2,5 p~elinje poro-dice. Najve}i uvoznici meda suNjema~ka, Engleska i Francuska.

AZIJAima ne{to vi{e od 8,6 miliona

p~elinjih dru{tava, tako da nasvakih 10 kvadratnih kilometaradolazi oko 4,4 p~elinjih zajedni-ca, ~ija se prizvodnja medakre}e oko 23 kg po p~elinjemdru{tvu, ili svega 43 gr. po sta-novniku. Po broju p~elinjih dru{-tava i p~elarskoj proizvodnji uAziji prvo mjesto zauzimaju Kinai Japan. U kini ima 7,6 milionap~elinjih dru{tava ili 88% odsvih p~elinjih dru{tava Azije, odkojih se prosje~no dobija 23,3kg meda. Ukupna proizvodnjameda iznosi 177.800 tona od~ega se izveze 68.000 tona.Veliki dio svoje proizvodnjemeda Kina izvozi u ZapadnuEvropu (Njema~ka) i Japan. UJapanu ima vi{e od 260.000

p~elinjih porodica ili ne{to vi{eod 0,5 na 1 kvadratni kilometar.Prosje~na proizvodnja iznosi20,5 kg po p~elinjem dru{tvu,tako da pored vlastite proizvod-nje od oko 5.500 tona Japanuvozi oko 46.000 tona meda.

AFRIKAPoslije Evrope, s 8 miliona

p~elinjih dru{tava i ukupnomproizvodnjom meda za tr`i{teod 45.000 tona, dolazi Afrika.Produktivnost od 5,6 kg medapo ko{nici je znatno manja negona drugim kontinentima. Me-|utim, postoje znatne razlike up~elarskoj proizvodinji izme|uSjeverne i Ju`ne Afrike s jednestrane, i njenog centralnog dije-la, s druge strane. Naime, u sjev-ernim i ju`nim dijelovima Afrikep~elarstvo je sli~no kao u zeml-jama Sredozemlja, sa savre-menim ko{nicama i savreme-nom tehnologijom p~elarenja,dok u centralnim dijelovimap~ele dr`e u primitivnim ko{ni-cama, p~elare}i uglavnom radidobijanja voska (pa je centr.Afrika i glavni izvoznik voska saoko 3.500 tona. Med se tamote`e prodaje zbog male potro-{nje, pa se zato manje i proizvo-di.

SJEVERNA AMERIKAima najrazvijenije p~elarstvo

u svijetu, iako je na ovaj konti-nent p~ela donijeta tek u 16.vijeku. Prema raspolo`ivimpodacima, u Sjevernoj Americiima 6,3 miliona p~elinjihdru{tava, tako da na svakih 37stanovnika dolazi jedna p~elinjaporodica. Naseljenost p~elamaveoma je razli~ita od dr`ave dodr`ave. Dok u SAD na kvadratnikilometar dolazi jedna p~elinjazajednica (u Meksiku 1/2), dotleu Kanadi ima jedna p~elinjazajednica na 25 kvadratnih kilo-metara. Po produktivnostip~elinjih dru{tava SjevernaAmerika je ispred Evrope, Azije iAfrike. Tako SAD proizvede oko27 kg, Kanada 55 a Meksiko 20kg po ko{nici. Potro{nja meda uSAD je 0,67 kg po stanovniku aproizvodi se oko 0,50 kg, takoda ukupna proizvodnja od90.000 tona meda ne zadovolja-va potrebe.

SADU SAD p~elartsvo se razvijalo

u dva pravca; ka koncentraciji(ukrupnjavanju p~elinjaka) ispecijalizaciji proizvodnje. Takou SAD postoji preko 3.000 pro-fesionalnih p~elara koji p~elaresa 500 (i vi{e) p~elinjih dru{tava

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

40

Proizvodnja meda po dr`avama

~ija proizvodnja ima industrijskikarakter. Pored ovih velikihproizvo|a~a meda, 28.000p~elara ima 50-500 ko{nica, kojitako|er daju znatnu proizvod-nju, ali postoji i oko 170 000amatera s manje od 50 p~elinjihdru{tava.

Za SAD je karakteristi~no dase p~elarska privreda specijal-izirala u dva smjera: za pro-izvodno-opra{iva~ku (proizvod-nja meda i opra{ivanje poljo-privrednih kultura) i uzgajiva~ku(uzgoj matica i paketnih rojeva).Smatra se da od ukupnog priho-da p~elinjaka 2/3 dolazi odproizvodnje meda, a 1/3 od ren-te koju farmeri pla}aju p~elari-ma radi opra{ivanja. Za svakup~elinju zajednicu koja se done-se radi opra{ivanja na planta`e,farmeri pla}aju 5-7 dolara, {toodgovara vrijednosti 15-20 kgmeda.

Uzgojem matica i paketnihrojeva bavi se oko 100 uzgaji-va~a, koji godi{nje uzgoje oko800.000 matica i 500.000

paketnih rojeva. Matice i paket-ni rojevi se uzgajaju u ju`nimdr`avama SAD a prodaju se usjevernim dr`avama i Kanadi.Ukrupnjavanje p~elinjaka pra}e-no je usavr{avanjem proizvod-nje, koja nije bila mogu}a bezstandardizacije ko{nica, opremei mehanizacije radnih operacija(oduzimanje i vrcanje meda,seobe p~ela na pa{e i dr.). Ovo jedovelo do velike produktivnostii upro{}enosti rada u p~elarstvu,posti`u se veoma veliki u~inci,tako da na velikim specijaliziran-im p~elinjacima na jednog rad-nika dolazi prosje~no 1.500p~elinjih porodica.

Standardizacija ko{nica i op-reme omogu}ila je usku speci-jalizaciju u p~elarskoj grani, zah-valjuju}i kojoj su i mogu}i takoveliki u~inci.

MEKSIKOje zemlja brzog razvoja

p~elarstva i velike proizvodnjemeda. Iako je uvezana u 17.vijeku, medonosna p~ela se

veoma ra{irila, potiskuju}i brzodomoroda~ke p~ele bez `aoke.Ekspanziju razvoja p~elarstvaMeksiko je postigao naro~itoposlije Drugog svjetskog rata.Za posljednje dvije decenije brojp~elinjih dru{tava pove}ao se na2,4 miliona (ili za dva puta), yap~elarska proizvodnja je za istovrijeme porasla za 2,5 puta. Odukupno 42.000 p~elara, 97% supoljoprivrednici koji posjedujuvi{e od polovine p~elinjih dru-{tava i daju oko 50% ukupneproizvodnje meda, a p~elarstvoim je sporedno zanimanje. Oko3% p~elara koji predstavljajukrupna p~elarska gazdinstva,posjeduju pribli`no polovinup~elinjih dru{tava i daju 50%tr`nih vi{kova meda.

Najve}i broj p~elara koji pos-jeduju oko 50-1.000 p~elinjihdru{tava udru`eni su u zadrugepreko kojih plasiraju svojeproizvode. Ovi p~elari prekozadruga dobijaju kredite zaunapre|enje proizvodnje, zanabavku ko{nica i inventara,satnih osnova i matica. Zadrugesvojim ~lanovima obezbje|ujuzdravstvenu za{titu p~ela istru{no usavr{avanje. P~elarikoji posjeduju oko 50 p~elinjihdru{tava su ~isti amateri kojinisu uklju~eni u zadruge.Tehnologija ovih p~elara je prim-itivna, bez primjene mehanizaci-je. Vi{kove svojih proizvoda pro-daju krupnim p~elarskim pre-duze}ima po veoma niskim cije-nama, koje se kre}u od 12-16pezosa za 1 kg meda, dok gaova prodaju po cijeni od 100pezosa, tj. osam puta vi{e.

Krupna p~elarska preduze}a,koja imaju od 1.000 do 25.000p~elninjih dru{tava (''M.Karlota''ima 25.000 ko{nica, proizvodi2.000 tona meda i otkupi zapreradu od amatera, oko 1.000tona, plasira 60.000 matica,20.000 ko{nica, vosak i mati~numlije~), posti`u veoma valikuproduktivnost koriste}i savre-

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

41

P~elarstvo u svijetu od svojih po~etaka do danas

menu mehanizaciju,specijaliziraju}i se zapojedine proiz-vode.

Zahvaljuju}i povo-ljnim klimatskim uslo-vima koji pru`aju izu-zetno povoljnu medo-nosnu bazu, meksikoproizvodi oko 50.000tona meda od ~ega80% izveze u zemljeZapadne Evrope. Poizvozu meda zauzimadrugo mjesto u svije-tu, odmah poslijeKine.

KANADAje zemlja inten-

zivnog p~elarstva.Iako se nalazi nasjeveru Ameri~kog ko-ntinenta, s o{trim idugim zimama i kra-tkim ljetima, kanadskip~elari posti`u velike prosje~neprinose me-da po ko{nici. Osno-vna karakteristika kanadskogp~elarstva je paketno p~elare-nje. Kako je glavno medobranjeu prvoj polovini avgusta, kanad-ski p~elari nabavljaju paketnerojeve iz ju`nih dijelova SAD uaprilu, tako da se p~elinje zajed-nice (do po~etka glavne pa{e),mogu maksimalno razviti. Iakoje ovdje aktivna p~elarska

sezona kratka, zahvaljuju}i sav-remenoj tehnologiji p~elarenja,profesionalni kanadski p~elariposti`u visoke prinose meda.Najpovoljnije podru~je za p~e-larenje u Kanadi je sliv rijeke Pis,gdje se posti`u prosje~ni prinosi~ak i do 80 kg meda po ko{nici.Po zavr{enom medobranju p~e-linje zajednice likvidiraju, jer nji-hovo dugotrajno odr`avanje (dosljede}eg medobranja) nije ren-tabilno.

JU@NA AMERIKAIako na cijelom

Ju`noameri~kom kon-tinentu postoje idealniuslovi za p~elarenje, ucjelini uzeto, p~elarst-vo u J. Americi je ma-nje razvijeno nego usjevernom dijelu. Pros-je~ni prinosi meda poko{nici kre}u se oko 15kg, {to je daleko ispodpostoje}ih mogu}no-sti. Oko 3 miliona p~e-linjih dru{tava dajegodi{nje preko 45.000tona meda koji se sko-ro sav izveze. Najraz-vijenije p~elarstvo inajve}u proizvodnjumeda daje Argentina.U ovoj zemlji postojeidealni uslovi za p~e-larenje, zahvaljuju}i

izobilju p~elinjih pa{a i povolj-nim klimatskim uslovima. Naj-va`nije medono{e u Argentinisu eukaliptus, bagrem, djeteline(bijela i lucerka), agrumi, soforai dr.

Oko 1,5 miliona p~elinjihdru{tava prosje~no daju 27 kgmeda, omogu}uje ovoj zemljida godi{nje izveze do 35.000tona u Japan, Njema~ku i drugezapadnoevropske zemlje. Ovako

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

42

Proizvodnja meda po dr`avama

Tabela koja prikazuje prosje~nu godi{nju proizvodnju meda:

Zemlja Broj ko{nica Proizvodnja Proizvodnja Uvoz Izvozu tisu}ama meda po ko{nici meda, svega meda meda

(kilograma) (tona) (tona) (tona)

Argentina 1.500 27,3 41.000 - 35.000Australija 428 64,5 26.980 211 12.938Brazil 2.086 16,6 34.760 942 643Kanada 618 55,2 34.004 453 14.614Kina 7.662 23,3 177.800 - 67.881Njema~ka 1.101 18,6 20.400 83.000 15.600Japan 267 20,5 5.458 46.588 18Meksiko 2.440 20,1 49.204 48 43.283SSSR (biv{i) 8.930 26,6 238.249 - 18.660SAD 3.249 27,7 89.936 35.859 4.877

veliku produktivnost (na indus-trijskim p~elinjacima preko 70kg) omogu}uje izuzetnopovoljno lu~enje nektara, jed-nostavna tehnologija, specijal-izacija i organizacija rada.Zahvaljuju}i tehnologiji i organi-zaciji rada, na industrijskimp~elinjacima jedan radnikopslu`uje 800-1000 p~elinjihdru{tava, tako da po produk-tivnosti rada ovi p~elinjaci nezaostaju za krupni p~elinjacimau SAD-u.

AUSTRALIJA I NOVI ZELANDU ovim dr`avama p~elarstvo

nema vi{evjekovnu tradiciju, aliove zemlje imaju veoma razvi-jenu p~elarsku proizvodnju,zahvaljuju}i izobilju p~elinjihpa{a, povoljnim klimatskimuslovima, savremenoj tehnolo-giji i dobroj organizaciji rada.Nedostatak radne snage u ovimzemljama uslovio je uvo|enjenajsavremenije tehologije kojaje omogu}ila veliku produk-tivnost, tako da s proizvodnjomod 64,5 kg meda po dru{tvu,Australija zauzima prvo mjestou svijetu. Dobre pa{e i znatnove}a proizvodnja od potro{nje uzemlji utje~u na formiranjeveoma niskih cijena meda natr`i{tu. Niske cijene meda prisil-javaju p~elare na visoku produk-tivnost, koja je mogu}a samoprimjenom savremene tehno-logije i dobre organizacije rada.

Godi{nja proizvodnja meda uAustraliji iznosi oko 27.000 t, od~ega se polovina izveze u Japani zemlje Zapadne Evrope. Odukupne proizvodnje, meda odeukaliptusa dobije se 80%, aostatak je od raznog drugogbilja. Od oko 430.000 p~elinjihdru{tava, preko 90% dr`ekomercijalni i profesionalnip~elari.

Iako proizvodnja meda uAustraliji dva puta nadma{ujepotro{nju, znatne koli~ine se

uvezu iz Kine i jo{ nekih zemaljajugoisto~ne Azije, {to tako|erutje~e na formiranje niskihotkupnih cijena doma}eg meda.Uslovi za p~elarenje u Australijisu razli~iti od jedne do drugedr`ave. Najpovoljnije uslove zap~elarenje ima Novi Ju`ni Vels,gdje je srazmjerno najve}i brojp~elinjih dru{tava i najvi{e seproizvede meda (40% p~elara i50% p~elinjih dru{tava Austra-lije nalazi se u N.J.Velsu).

P~elari Australije se mogupodijeliti u tri grupe. U prvugrupu mogu se svrstati hobistikoji posjeduju do 100 p~elinjihdru{tava. Oni svoje ko{nice nesele, a p~elarenje im jesporednozanimanje. U drugu grupu spa-daju komercijalni p~elari kojiposjeduju od 100-400 ko{nica.Oni se dijelom izdr`avaju odp~elarstva a dijelom od rugogzanimanja. Tre}u grupu ~ineprofesionalni p~elari koji posje-duju preko 400 ko{nica. Bavlje-nje p~elarstvom im je isklju~ivozanimanje i od njega `ive. Ovip~elari ostvaruju prosje~ne pri-

nose 100 i vi{e kilograma medapo ko{nici.

Visoka proizvodnja ostvarujese zahvaljuju}i primjeni najsa-vremenije tahnologije i standar-dizaciji ko{nica i opreme kao ispecijalizaciji p~elarske proizvo-dnje. Svakako, visokoj produk-tivnosti p~elinjih dru{tava dopri-nosi obilno i dugotrajno meden-je bilja, u prvom redu eukalip-tusa. Neke vrste eukaliptusacvjetaju i mede po nekolikomjeseci, pa ~ak i zimi.

Novi Zeland je ostrvska zem-lja s veoma povoljnim uslovimaza p~elarstvo. Od oko 200.000p~elinjih dru{tava dobija se oko6.000 tona meda ili 30 kg poko{nici. Kao Australija i NoviZeland veliki dio svoje proizvod-nje meda izvozi.

Prema podacima iz izvje{tajaMinistarstva za poljoprivreduSAD (od oktobra 1990. godine),iz prilo`ene tabele je vidljivaprosje~na godi{nja proizvodnjameda i broj ko{nica vode}ihzemalja u p~elarstvu.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

43

P~elarstvo u svijetu od svojih po~etaka do danas

Priredila: Suzana Sokolovi}

Tri puta na dan, tokom 10sedmica, pije se (u gutljaji-ma) pola {olje biljnog ~aja:

� ~ajne ka{i~ice mje{avine jed-nakih dijelova kamilice i haj-du~ke trave (Achillea millefoli-um L.). Svaki put jedan sat prijedoru~ka i ru~ka, te 1 sat nakonve~ere, ~aju se dodaju sljede}ekoli~ine meda:

1. sedmica- tri puta dnevnopo 1/2 ~ajne ka{i~ice meda,

2. sedmica- tri puta dnevnopo 1 ~ajna ka{i~ica meda,

3. sedmica- tri puta dnevnopo 1,5 ~ajne ka{i~ice meda,

4. do 7. sedmice- tri putadnevno po dvije ~ajne ka{i~icemeda,

8. sedmica- tri puta dnevnokao u tre}oj sedmici,

9. sedmica- tri puta dnevnokao u drugoj sedmici,

10. sedmica- tri puta dnevnokao u 1. sedmici.

Med se dodaje kad se biljni~aj toliko ohladi da se mo`e piti.Najbolje je da se ~itava dnevnakoli~ina ~aja pripremi ve}

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

44

Lije~enje medom

MednaMednarecepturareceptura

Svima je poznato da prirodni, pravi med, nije samo hrana nego je iveoma efikasan lijek. Zahvaljuju}i svom baktericidnom djelovanju (mrav-lja kiselina uni{tava {tetne mikroorganizme), med direktno djeluje na vrlo{irok spektar razli~itih uzro~nika oboljenja, pa se preporu~uje mednakura koja poma`e u mnogim slu~ajevima kada lijekovi zaka`u...

ujutro, te da se doda med ipopije ona koli~ina koja jeodre|ena za jutro, a ostala dvaobroka spreme u termos-bocu.

Kura se prema potrebi mo`eponoviti nakon pauze od 2-3sedmice, dok ne nastupi znatnoi trajno pobolj{anje op{tegzdravstvenog stanja. To zavisi ostepenu oboljenja i tjelesnojkonstituciji. Za vrijeme mednekure treba izbjegavati svako uzi-manje alkohola ili crnog ~aja(indijskog, ruskog itd.), kao i svapi}a koja u sebi sadr`e ugljen-dioksid: pivo, soda voda, vo}ni irazni drugi osvje`avaju}i napicisa sodom, mlado vino ili mladimo{t. Za vrijeme kure treba pot-puno odbaciti pu{enje.

Tokom primjene ovemedne kure preporu~ujese sljede}i dijetalni re`im:

Treba uzimati samo lakoprobavljivu hranu, malo mesa,puno svje`eg vo}a i povr}a,dosta kiselog zelja ({to vi{esirovog), jela od sira. U jela jedozvoljeno dodavati samo blagivinski ocat, ne uzimati jakeza~ine, koli~inu soli svesti naminimum (koristiti morsku so).Ne konzumirati svinjsko mesoniti svinjsku mast, zbog visokogprocenta masno}e.

Bezbroj je primjeraupotrebe meda u

lije~enju najraznovrsnijih oboljenja…

-Gnojne rane: na gnojne ranepola`e se ka{asta masa od finosamljevenog sjemena piskavice(Trigonella foenum L.)pomije{anog s medom. Svakogsata potrebno je ranu ispratirazbla`enim alkoholom, potomna nju staviti novi oblog. Ovajoblog se mo`e primijeniti i nasve otekline, ko`ne upale i gno-jne ~ireve.

-Sr~ana oboljenja: med jenajsavr{enije i najprirodnije

sredstvo za rad srca. Kodsr~anih oboljenja preporu~uje sekonzumiranje razrije|enog me-da. Med se razrje|uje ili pro-kuhanom mlakom vodom (pa sedobije tzv. medna voda), ili sepripremi ~aj od kamilice, te se usvaku {olju ~aja zamije{a 1 do 2~ajne ka{i~ice meda. Kodsr~anih pote{ko}a uzrokovanihnervozom (sr~ana neuroza),nervozno lupanje srca sa osje-}ajem straha, kod upale sr~anogmi{i}a te kod sr~anih o{te}enjauslovljenih staro{}u, veomadobro djeluje ~aj od mirisne lju-bice (Viola odorata L.) sadodatkom meda, s tim {to semed dodaje u mlak, a ne vreo~aj. Med se tako|er veoma pre-poru~uje i kod angine pectoris.

-@elu~ana oboljenja: Kodupale `elu~ane sluznice ipoja~anog izlu~ivanja sluziusljed katara `eluca, pije se ~ajod koprive (Urtica dioica L.) sdodatkom meda, i to 1/2 ~ajneka{i~ice meda na {olju ~aja.

-Umirenje i ja~anje `ivaca:Provesti jednu od tri kure meda.

-Nesanica: Najbolja je kura smedom ili ~ajna mje{avina od 2do 3 sljede}e ljekovite biljke:zova (Sambuscus L.), gospinatrava (Hypericum perforatumL.), kamilica(Chamomi l l aL.), cvijet jago-r~evine (Primu-la officinalishill.) mirisnaljubica (Violaodorata L.). Pri-premljenom ~a-ju (na jednu {o-lju vrele vode)dodati jednukafenu ka{i~icu~ajne mje{avineod jednakih di-jelova pomenu-tog ljekovitogbilja. Priprem-ljenom ~ajuobilno dodati

meda i lagano, u gutljajimapopiti {olju ~aja prije spavanja.Osnovni preduslov u lije~enjunesanice je potpuno uzdr`avan-je od alkohola, pu{enja,uzbu|enja, a od svega jenajva`nije izbjegavati uve~e uzi-manje te{ko probavljive hrane.

-Upala vena: Mast od gavezaili mast od nevena pomije{ati smedom i kroz dan ponavljatiobloge. Treba se pobrinuti zatemeljito ~i{}enje pomo}u jedneili vi{e kura medom.

-Kurje o~i: Na kurje o~i stav-ljati ~ist p~elinji med.

-Sredstvo za pospje{enje zno-jenja: Jednu od dvije pune {akezobi prokuhati u jednoj litrivode, kada bude mlako dodatimed i piti toplo. Dodatkommeda poja~a}e se djelovanje~aja od ljekovitih biljaka kojepospje{uju znojenje.

-Opekotine od sunca: Odmahpripremiti obloge od meda.

-Ispadanje kose: Pripremitijak uvarak od zelenih orahovihljusaka i listova…^im uvarakpostane mlak ocijedi se i doda 1do 2 supene ka{ike meda. Ovimse ~esto i temeljito pere glava, atrlja ~itavo tjeme.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

45

Prirodna apoteka

Pi{e: Ferid Velagi}

P~ele izletnice iz pojedinihp~elinjih dru{tava napada-ju p~ele u ko{nici gdje je

grabe` p~ela. Ulije}u u tuko{nicu i plja~kaju hranu…P~ele stra`arice iz napadnuteko{nice poku{avaju da onemo-gu}e ulaz p~elama koje su kre-nule u plja~ku. Stra`arice napoletaljci ko{nice prepoznajup~ele koje su krenule u plja~kujo{ dok su u vazduhu i lete okoko{nice, tra`e}i bilo kakav otvorza ulaz u nju. Let p~ela koje sukrenule u plja~ku je ubrzan ispecifi~an. Za njih su p~elariodavno utvrdili naziv ''tu|ice''.

Na udaru grabe`i prva sunajslabija p~elinja dru{tva (nap~elinjaku) i ona koja nemajumaticu. Grabe` se naj~e{}epojavljuje u jesenjem periodu. Uovom periodu u prirodi sesmanjuje koli~ina nektara ipolenovog praha. Da bi p~elezadovoljile svoje potrebe, onepronalaze najlak{i na~in kako do

hrane do}i. Tu su najbli`a: slaba,nejaka, bezmati~na i bolesnap~elinja dru{tva koja pru`ajunajslabiji otpor…Tada se napoletaljkama razvije ''ogor~enaborba'' u kojoj strada veliki broj

tu|ica ali i veliki broj p~ela iznapadnute ko{nice. Tek tadanastaju problemi. Zato je grabe`najlak{e sprije~iti na samompo~etku kada je p~elar primjeti.

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

46

Odbrana p~elinjeg dru{tva

Prijete}aPrijete}agrabe`grabe`

@ivot i opstanak p~ela pored ostalih uslova umnogome zavisi i odsposobnosti odbrane p~elinjeg dru{tva. Grabe` na p~elinjacima pred-stavlja stalnu i pritajenu opasnost. U cilju vlastitog opstanka p~elinjedru{tvo je razvilo raznovrsne na~ine odbrane. Da bi odbranilo svoje gni-jezdo i rezervu hrane u ko{nici p~alinje dru{tvo je razradilo specifi~anmehanizam odbrane. Pri pojavi grabe`i na jednoj ko{nici, u njoj se radnaaktivnost svodi na minimum.

Kako se izaziva grabe`?Neoprezan p~elar mo`e izaz-

vati velike probleme na svom iokolnim p~elinjacima. Pri tomvalja imati na umu da svap~elinja dru{tva nisu sklonagrabe`i. Neoprezan p~elar najla-k{e izazove grabe` u p~elinjakuu sljede}im slu~ajevima:

-kada radi oko p~ela u bes-pa{nom periodu pa dugo vre-mena dr`i otvorenu ko{nicu;

-kada pri radu vadi ramove samedom i ostavlja ih oko ko{nicedok radi oko p~ela, a u tomperiodu nema pa{e;

-na slabim p~elinjim dru{t-vima u bespa{nom periodu dr`i{irom otvorena lijeta;

-ostavlja po ko{nicama ili ublizinu p~elinjaka bilo {ta, {tomo`e namamiti p~ele u plja~ku;

-ako prilikom dodavanja siru-pa, isti prosipa po ko{nicama ioko njih;

-ako na p~elinjaku ima slabap~elinja dru{tva;

-ako u bespa{nom periodu utoku dana vra}a u ko{nice izvr-cane ramove koji su umazanimedom;

-ako p~elama dodaje vi{esirupa u hranilice nego {to gaone mogu, u toku no}i, prenijetii odlo`iti u sa}e;

-bezmati~na dru{tva na p~e-linjaku su izvor grabe`i;

-sele}i p~elari izazovu grabe`ako na jednom terenu locirajuveliki broj ko{nica, a p~elinjapa{a u tom periodu izda.

Kada p~ele uspiju u}i u tu|u inapadnutu ko{nicu (sa ciljem daprona|u med), one napunemednu voljku s medom i vra}ajuse u svoju ko{nicu. Obe brzoobavje{tavaju ''svoje'' p~ele da suprona{le izvor hrane, te seubrzo pove}ava broj napada~icakoje agresivno napadaju p~ele unapadnutoj ko{nici. Ako je velikibroj napada~ica, tada p~elestra`arice brzo budu savladane.

Prodorom u unutra{njostnapadnute ko{nice ve}eg broja

napada~ica jo{im preostaje daubiju maticu, tetako jo{ vi{esmanje mogu-}nost odbrane.Kada ubiju ma-ticu napada~icesu ostvarile svojcilj jer im jeposlije sve lak{euzimati hranu.Kada matica bu-de ubijena, nje-ne p~ele vi{e nepru`aju otpor atada prestaje io rgan i zovanaodbrana napad-nute ko{nice.

Kada medbude oplja~kanp~ele tu|ice po-~nu napadati isusjedne ko{ni-ce, tamo gdjenai|u na slab i neorganizovanotpor. Napada~icama se pridru-`uje sve ve}i broj p~ela iz drugihjakih ko{nica koje iza sebeostavljaju veliki broj isje~enihp~ela, razru{eno sa}e u ko{nica-ma, umazane ulaze u ko{nicu,izba~ene sitne komadi}e sa}aitd. Grabe` se brzo {iri na istomili na susjednim p~elinjacima. Utakvim situacijama nije rijetkostda se uspani~i i iskusan p~elar.^esto i on ''u ovoj fazi'' ne mo`eni{ta poduzeti niti zaustavitiplja~ku.

Najefikasnije preventivne mjere

Najefikasnije mjere za spre~a-vanje grabe`i na p~elinjaku suodgovaraju}a preventiva. Naj-bolji rezultati se posti`u na sa-mom po~etku, ako je p~elar pri-mjeti. Ako se grabe` pojavi,prvo {to treba uraditi je da seotkloni uzrok zbog kojeg jegrabe` izazvana: potrebno jeustanoviti iz koje ko{nice dolazep~ele napada~ice. P~elar to

mo`e uraditi ako p~ele na poli-jetaljci napadnute ko{nice,pospe sa p~elinjim ili sojinimbra{nom. Na taj na~in, pra}e-njem p~ela koje izlaze iz napad-nute ko{nice, on mo`e ustanovi-ti iz koje ko{nice su p~ele napa-da~ice. Potrebno je pratiti p~eleu povratnom letu. U ovomslu~aju lahko se rije{iti grabe`i,ako p~ele napadaju samo izjedne ko{nice.

Efikasan na~in za spre~avanjegrabe`i u ovom slu~aju jeme|usobna zamjena napad-nute ko{nice i ko{nice iz koje sup~ele napada~ice. Ovo uspjevasamo u po~etku pojave grabe`i.Ako je grabe` u poodmaklojfazi, napadnuta dru{tva potreb-no je unijeti u zamra~enu pros-toriju. Tim p~elama je neophod-no dodati vodu i dovoljan dotokvazduha. Pod tim uslovimap~ele trebaju biti zatvorenenekoliko dana. Poslije unosanapadnutih ko{nica u prostori-ju, na njihovo mjesto (na p~eli-njaku) potrebno je postaviti

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

47

Preventivne mjere na p~elinjaku

Okvire sa medom od uginule p~elinje zajednice p~elarje ostavio na p~elinjaku, kako bi p~ele odnijele med.Ovako ne treba raditi, jer se lako izaziva grabe` iprenose bolesti p~ela.

praznu ko{nicu bez sa}a.Pri pojavi grabe`i na svim

ko{nicama potrebno je suzitilijeta, srazmjerno ja~ini p~elinjihdru{tava u njima. Dobre rezul-tate u odbrani napadnuteko{nice, u po~etnoj fazi dajepostupak izazivanja vje{ta~keki{e sa prskalicom za vodu.Prskanjem ko{nice sa svih stranap~ele dobiju osje}aj da je ki{novrijeme i prestaju sa plja~kom!Ako je grabe` u poodmakloj faziovaj postupak ne poma`e.

''Tiha grabe`''Ako grabe` zahvati ve}i dio

p~elinjaka, a na spomenute

na~ine ne uspijeva da se zaus-tavi, onda p~elinjak treba pre-seliti na drugu lokaciju koja jeudaljena 4 do 5 kilometara.Preseljenjem na novu lokacijuneophodno je odmah otklonitiuzroke koji su doveli do grabe`i,ako to nije prije ura|eno. Utakvim slu~ajevima ~esta je po-java da p~elinja dru{tva ostanubez matice i hrane. Takvimp~elinjim dru{tvima, ako ih seisplati spa{avati, treba dodatioplo|ene matice i veoma opre-zno postepeno dodavati hranu,i to kasno uve~er.

Na na{im p~elinjacima ~estoje prisutna ''tiha grabe`'' koju

p~elar te{ko uo~ava. Naj~e{}e sede{ava u jesen kada je u prirodismanjena koli~ina pa{e. Nijemasovna kao prethodno obja-{njenja grabe`. Ona obi~no trajedu`i period, a postepeno naovaj na~in neka p~elinja dru{tvaostanu bez hrane ili zimskih rez-ervi. Ako p~elar to ne primjeti ine kontroli{e zalihe hrane polo-vinom oktobra, neka p~elinjadru{tva ostanu bez hrane i utoku zime je neminovno njihovouginu}e.

Iskusan p~elar po ulijetanjup~ela u ko{nicu, primjeti da li jeu toku ''tiha grabe`''. Ako jeste,prvi korak je da suzi lijeta srazm-jerno ja~ani p~elinjeg dru{tva,tako da se ono mo`e braniti odtu|ica.

Zbog svega navedenog, svip~elari (gdje god da su smjestilisvoje p~elinjake) moraju me|u-sobno sura|ivati, a sve u zajed-ni~kom interesu kako im se nebi de{avale neugodnosti. P~elarina svojim p~elinjacima trebajuimati samo jaka p~elinja dru{tvakoja su sposobna da se braneod tu|ica, i koja su garant usp-jeha i visokih prinosa u p~e-larstvu.�

ZA IZAZIVANJE GRABE@I NAP^ELINJAKU UVIJEK JE KRIVP^ELAR. P^ELA NIKADA NEGRIJE[I, UVIJEK GRIJE[I P^ELAR!

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

48

Odbrana p~elinjeg dru{tva

SVE ZA P^ELARSTVO - SVE OD P^ELA

D.o.o. P~elarski centar ''Maestro med''- Tuzla

-Doma}a i uvozna p~elarska oprema-Proizvodimo i prodajemo:selekcionisane matice, vje{ta~ke i paketne

rojeve-Zamjena voska za satne osnove svih dimenzija-P~elarska literatura-Lijekovi za p~ele-P~elinji proizvodi-Kooperantski odnosi-Preparati na bazi p~elinjih proizvoda-Teoretska i prakti~na obuka p~elara

Ferid Velagi}, telefon: 061/168-679

Zatvor uko{nici

Afri~ke p~ele medarice izumilesu neobi~nu, ali veoma dje-lotvornu taktiku izla`enja na

kraj s nepoznatim gostima, pi{e~asopis ''New Scientist''. Zaklju~a-vaju ih u zatvorske }elije u svojojko{nici. Ta strategija omogu}ava imda parazite dr`e pod kontrolom teda, ako je potrebno, na vrijemeorganizuju bijeg ~itave kolonije.

Naime, istra`iva~i su prou~avalina~in na koji se p~ele u Ju`noj Africibrane od kukaca (Aethina tumida),koji su otprilike upola manji od njihi napadaju njihove ko{nice. PeterNeumann, jedan od istra`iva~a ka`eda je taj kukac gra|en ''poputtenka''. Stoga, napadnutim p~elamane preostaje ni{ta drugo nego daga strpaju u komoru koja im slu`ikao zatvor. ''Dok neke p~ele gradezatvore, druge imaju stra`are kojistalno dr`e kukce pod nadzorom,ne dozvoljavaju}i im da pobjegnu'',obja{njava Neumann.

Kao gra|evni materijal p~elekoriste smolu koju skupljaju s koredrve}a, a gradnja traje najvi{e ~etiridana. P~ele evropskog porijekla, ukoje se ubrajaju i p~ele iz SjeverneAmerike, ne slu`e se tom strategi-jom. Zato kad njihovu ko{nicunapadne spomenuti kukac (koji jeprije otprilike pet godina slu~ajnoprenesen u Sjedinjene Dr`ave)ko{nica je u biti ''osu|ena napropast''.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

49

Poziv na pretplatu:Zanimljivosti

Kako i gdje mo`ete kupiti ~asopis ''P~ela i med''?

Jedan na~in je pretplata, direktno na adresu redakcije ''ARKA PRESS''-a (Ul. Hamdije ^emerli}a br. 43, Sarajevo) narud`ba putem telefon/faxa: 033/710-802, a drugi na~in je pretplata preko mati~nihUdru`enja p~elara koja su aktivna u brojnim mjestima {irom BiH.

^asopis mo`ete nabaviti na sljede}im adresama:

GORA@DE: Sejo Deljo, 061/ 192-149MOSTAR: Mustafa Pajovi}, 061/ 212-500BIHA]: [emso Deli}, 037/ 310-091CAZIN: Ibrahim Mahmutovi}- Baja, 037/ 512-099KLJU^: Ermin Vu~ki}, 061/ 167-012VELIKA KLADU[A: Omer @ali}, 061/ 799-444TRAVNIK: Dervi{ Sejdi}, 030/ 616-753TURBE: Hazim Zolota, 030/ 530-631BUGOJNO: ''Samadex'', Muhamed Star~evi} 030/ 530-092 i 061/ 254-790TRAVNIK: Poljoprivredna zadruga, 030/ 611-107USKOPJE: Dragutin Iki}, 030/ 494-617ZENICA: Midhat Serdarevi}, 032/ 283-503@EP^E: Mehmed Mulabdi}, 032/ 880-522MAGLAJ: Zijad Hasani}, 032/ 600-588BREZA: Mi{o Visi}, 032/ 766-058TE[ANJ: Ekrem Karahod`i}, 061/ 785-366KAKANJ: D`emal Maslo, 061/ 751-215VARE[: Avdo Mufti}, 032/ 827-977GRADA^AC: Rade Laki}, 061/ 151-870NEMILA: Bego Neslanovi}, 032/ 680-068VISOKO: Muhamed Husomanovi}, 032/ 735-565OLOVO: Nusret Sir~o, 061/ 273-092TUZLA: ''Tuzamed'', Fahro Mustajba{i}, 035/ 269-196TUZLA: ''Bosnamed'', Saut Avdi}, 035/ 234-909KLADANJ: Abdulah Vejzovi}, 035/ 620-709@IVINICE: ''Solid'', Raif Kijametovi}, 061/ 736-265SARAJEVO: Suad Kahriman, 033/ 204-585BIJELJINA: ''Medkom'', Dragan Simi}, 065/ 511-175BANJA LUKA: P~elarska zadruga ''Matica'', 051/ 317-865

P O Z I V N A P R E T P L A T UNARUD@BENICA

Molim vas po{aljite mi ~asopis za p~elarstvo ''P~ela i med'' broj________u (koliko)________ primjeraka, po cijeni od 5 KM (po primjerku) nasljede}u adresu:

Ime i prezime:___________________________________________________

Adresa:_________________________________________________________

Broj telefona:___________________________________________________

Ukupan iznos }u uplatiti op}om uplatnicom na broj `iro-ra~una: 1610000012900041 (kod Raiffeisen Bank d.d. BiH) ~iju }u kopiju poslati na adresu izdava~a ''ARKA PRESS'',Ul. Hamdije ^emerli}a br. 43, Sarajevo

Ovom narud`benicom se obavezujem da }u po{tarinu platiti pouze}em.

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

50

OGLASNIK: aktivne ljekovite tvari

'' ''MMEEDDKKOOMM'' ''dd..oo..oo.. ,,

BBii jjee ll jj iinnaa

Ul. Svetog Save br. 48Tel.: 055/ 401-418, Fax.: 055/ 472-416GSM: 065/ 511-175Veleprodaja i diskont:-P~elinji proizvodi, rojevi iz vlastitogp~elinjaka-Poga~a za prehranup~ela-P~elarski pribor i oprema-P~elarska literatura

Izrada satnih osnova zap~ele, Vl. Star~evi} RajkoD. Lug br. 223, Derventa

Tel.: 053/ 321-223, GSM: 061/ 568-325

PRERADA VOSKA

-Proizvodnja satnih osnova na Richerovim valjcima uz

potpunu sterilizaciju-Proizvodnja satnih osnova

svih dimenzija-Prerada Va{eg voska u ve}im koli~inama

(100 kg i vi{e)-Otkup sirovog voska

FITOAPITERAPIJA(200 godina porodi~ne tradicije)

MO] MEDA I BILJA[ENFIT PREPARATI LIJE^E- [titna `lijezda (upala i rast {titne `lijezde) . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Ciste (na bilo kojem mjestu) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Prostata (upala i rast prostate) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Epi napadi (uro|eni i ste~eni) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Disajni organi- stoma~ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Nervne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Angina pektoris . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM@EN-[ENFIT PREPARATI LIJE^E:- Kamen u bubrezima i `u~i (otapanje bezbolno) . . . . . . . . . . . .120 KM- Zlo}udne tumore (ubija virus raka, eliminira bolove,

umno`ava broj crvenih krvnih zrnaca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 KM- Spre~ava nepotrebne izrasline, tumore . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 KM- Potencin (bosanska Viagra) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Hemoroide (ja~a , ~isti debelo crijevo, unutra{nje i vanjsko) . . .30 KM- Elimi{e depresiju, fobiju i strah . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Elimi{e no}no mokrenje vrlo brzo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Cirozu jetre (elimi{e jake bolove) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- [e}er u krvi (sagorijevanje {e}era u krvi) . . . . . . . . . . . . . . . . .10 KM- Preparati za ko`ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Kreme za reumu, zglobove i ko`ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . .20 KM- Za sterilnost (neplodnost) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .210 KM

NARUD@BE IZVAN TUZLE [ALJEMO PO[TOMObratite nam se sa punim povjerenjem, jer imamo iza sebe 200. godina porodi~nog iskustva i uspjeha u radu. Narud`be na telefon: 061/ 151-612 ''Fitoapiterapija'', Zeni~ka 142, Tuzla.Radno vrijeme od 9.00 do 18.00 sati.