V- Zemljištne zajednice, njihov postanak, razvoji uredjenje.

Piše GrJišo Vac, kr. kot. šumar.

IX. Zakon o uređjenju zemljištnih zajednica od g. 1894.Mi smo u našim pr. g. prvobitnim razpravama, predočili

historicki postanak i razvoj naših zemljištnih zajednieah, i tokako onih u bivšem provincijalu, tako i onih. u bivšoj VojnojKrajini. Po našim slabim silama, predočili smo evo razvojvažne narodno-gospodarstvene stvari, do u najnovije doba.

Došli smo ali i do n a j v a ž n i j e točke naše razprave, ato je, do jezgre same razprave.

Ta jezgra jeste:

A ) U r e d j e n j e z e m l j . z a j e d n i c a .

Mi smo g. 1895. 1897. 1898. i 1900. dovoljno pisali unašem dičnom »Šum. listu« o uredjenja zemlj. zajednica; alirazvojem same stvari, imade jošte dosta toga za predočiti i najavu iznieti; naročito i obzirom na oto, što želimo, da našurazpravu upodpunimo i dokrajčimo.

S toga prelazimo na

1. O b ć e n i t i d i o .

Ta toli očekivana i važna zak. osnova po hrvat, narod,razpravljana je prvi puta u LXX. sjednici od 6. ožujka 1894.sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

— 234 —

Samo obrazloženje zakonske osnove po sabor, izvjestitelju,velemož. gosp. Dru. F r a n j i S p e v c u , jeste krasno i poučnopak ćemo donieti njekoje izvadke, u koliko se odnose na našurazpravu.

I u drugim naprednim zemljama, bilo je »zajedničkih ze-maljah«, koja su zemljišta pripadala raznim obćinama, selimai mjestima. Tamo je takodjer zakonodavstvo nastojalo ureditiovakova zemljišta. U Englezkoj radilo se je o tome već u17. stoljeću, a u Pruskoj u 18. stoljeću.

Glavna svrha svih tih zakona u naprednim zemljama bilae : » r a z d i o b a z a j e d n i č k i h z e m a l j a h « . U ono doba

vladalo je mnienje. da je samo u razdiobi zajedničkih zemaljahnarodno-gospodarstveni spas.

»I Prusko zemalj. pravo od god. 1794. imade propisah otom. A epokalui upravo je zakon od 2. lipnja 1821. koji jezadao s m r t n i u d a r a c m n o g i m z a j e d n i c a m i koji jeUzrokovao mnogo Štete, što ih je nastojalo kasnije zakono-davstvo popraviti« ! ! !

»U Švicarskoj se već u 18. stoljeću nastojalo, da se zem-Ijištne zajednice p o d i e l e , ali ih se ipak još mnogo očuvalo,imenito u gorskim kantonima«. -

»U Francezkoj uredjeno je ovo stanje zajedničke zemlje,zakonom od 10. lipnja 1793«. (Sto godinah prije, nego likod nas),

Tek u novije doba, sve više iztiče se težnja p r o t i v n ao n o j s t a r o j s t r u j i , koja je išla za tim, da se zajedničkezemlje razdiele, pa se imenito uvidja n e s h o d n o s t d i o b ešuma. Ali niti glede o s t a l i h z e m a l j a h ne drži se, da jezajedničko uživanje onako štetno, kao što se prije mislilo

S ovoga stanovišta polazi i naša zak. osnova. Ona ne. ideni iz daleka za tim, da se pospješi diofea zajedničkihzemalja, već ide za t im, da se z a j e d n i c e , dok po-s t o j e , u r e d e ; d a s e u r e d i n j i h o v p r a v n i o d n o s a j ,a o n d a i d i o b a z a s l u č a j , k a d d o d i o b e d o d j e .

— 235

Tendencija jeste ta, da se u što većoj mjeri uzcuvajuzemljištne zajednice, jer je držala osnova, da je to u inte-resu ne samo obćem — javnom, nego i u interesu samih za-jednica. — Nu nije našoj osnovi samo do eksistencije tih za-jednicah, t. j, do toga, da zajednice u istinu eksistiraju, negonjoj je do toga. da z a j e d n i c e b u d u u r e d j e n e , i dae k s i s t i r a j u k a o u r e d j e n e !

»Tendencija je dakle glavna ta, da se zajednice — kolikoje moguće — konserviraju, i da se neda pojedincu, da na lakuruku protepe svoj zemljišlni posjed! ! ! U tome leži spas našegaseljaka-ratara.

Evo i u visokom saboru izraženo je načelo »da se u štovećoj mjeri uzcuvaju zemljištne zajednice; da iste budu ure-djene i da eksistiraju kao uredjene«! — Mnijemo da je toželja svih čestitih domoljuba, koji poznavaju našega seljaka, nje-gove gospodarske potrebe, prilike, život i t. d.

S toga je od neizmjerne koristi, što se ne dozvoljava dioba,kada tko hoće. Eno vidimo udes naših zadruga. Gdje su?...A ako i postoje — to jedva životare ; dočim su prije zadrugecvale i napredovale.

Naš je seljak odan svakoj diobi, samo da on momentanukorist crpiti može! Tako je i u ovom slučaju.

Koliko i koliko špekulantah — razne vrsti, nastoje daseljaka-ratara upute o koristi diobe pašnjakah i šumah. Znaduoni jako dobro zašto! Tu bi bilo raznog »gšefta« !

Jedni bi mjerili, drugi bi ugovore pisali, treći bi uz bez-cienje kupovali, aronđirali, a jedni opet zaduživali; Četvrti binaseljivali i t. d.

Tako bi za desetak godinah nestalo krasnih pašnjakah išumah. A onda?

Naš seljak-ratar, naučen od vajkada na pašarinsko gospo-darstvo i na takovi način uzgoja blaga propao bi, pored svo-jega i onako slaboga i razcjepkanoga posjeda!

Jest, to su stvari o kojima treba razmišljati, pak s toga trebajusvi zvani faktori nastojati, da se do skrajnosti preprieci dioba

— 236 —

zemljišta zemljištm'h zajednica. — Treba ih ali valjanourediti!

Valjano uredjene i upravljane zemlj. zajednice, biti će uHrvatskoj čvrst temelj dalnjem našem narodno gospodarstvenomrazvitku; a unapriedit! će u prvom redu našega seljaka-ratara!

Da će tomu biti tako — nadajmo se.S toga prelazimo na

2 . P r v o u r e d j e n j e .

Naredba kr. hrv.-slav -dalm. zemalj. vlade odjela za unu-tarnje poslove i odjela za pravosudje od 19. rujna 1897. br.54510., kojem se izdaje naputak za uredjenje zemljištnih za-jednicah po zakonu od 25. travnja 1894. o uredjenja zem.zajednicah, odredjuje sva shodna za prvo uredjenje zemlj.zajednica. Osim ove naredbe, imade i drugih, koji prvu na-dopunjuju ; uredovni posao ne ćemo ovdje navadjati i rasprav-ljati, već samo stvarno, što se odnosi na našu raspravu.

Uredjenje zemlj. zajednicah provadjaju, kako nam je znano,sa izabranim odborom posebno imenovani urednici ili samekr. kot, oblasti (sam predstojnik kr. kot. oblasti). U gradovimaprovadja magistrat.

U njihovim rukama, leži uredjenje toli važnog i cienjenognarodnog dobra!

Daj Bože proveli uredjenje onamo, da će isto što boljekoristiti narodu, našemu seljaku — rataru!

Glavno je kod prvoga uredjenja, da se saberu što bolji itočniji podatci o zajedničkoj imovini, o posjedu i vlastnosti,a konačno i o- pravu suvlastnosti.

O posjedu i vlastnosti, bilo je toga kod nas mnogo pre-pornoga, pošto su na mnogim mjestima upravne obćine svo-jatale zajedničko dobro mjesta, sela, naselja i t. d., te kaosvoju vlastnost uživale i, od tuda korist crpile!

Nu ovim zakonom odstranjeno je to.Kod prvoga uredjenja — kako rekosmo — valja ustanoviti

posjed zem. zajednice, suovlaštenike, i treba sastaviti valjanipravilnik.

— 237 —

§. 4. ž. ž. ž. propisuje: »Svaka zemljištna zajednicam o r a pravilnikom (statutom) unutar propisali ovoga zakonapobliže urediti pravne odnošaje svojih ovlaštenikah medjusobom i prema zajednici, kao i upravu zemljištnoga posjeda«.

Evo, zakon sam na najliberalniji način dozvoljava, da sesvaka zem. zajednica samostalno uredi i da se u smislu ij. 22.ž . ž . ž . u d a r e t e m e l j i t r a j n o m u o b s t a n k u z e m l j i š t n i hz a j e d n i c a h .

To je dovoljno zakonito jamstvo, da se sve zem. zajed-nice, prema okolnostima trajno urediti mogu i da ne treba nimisliti na diobu.

Ako se prvo uredjenje točno i obzirno provede, to jedalnji rad lagan.

Najglavniji posao jeste — urediti.

3. S u v l a s t n i c k o p r a v o .

U uvodu naše rasprave spomenuli smo, da je historičkii politički razvitak u Hrvatskoj djelovao, da su kod nas nastale:

a) plemićke imovne obćine;b) zemljištne zajednice bivših podanikah, kojim su u ime

drvarije i paše pripala zemljišta putem segregacije;c) zemljištne zajednice bivših .Krajišnika.Za bolje razumijevanje same stvari, idemo vidjeti suvlast-

ničko pravo pojedinih zem. zajednicah.

a ) . P l e m i ć k e i m o v n e o b ć i n e .

Po §. 5. zakona s p o j e n o j e o v l a š t e n i č t v o s v l a s t -n o s t i d v o r n o g a m j e s t a , te se pod tim razumijevaprvobitno svako dvorno mjesto, dotično usljed diobe na ple-mićkom zemljištu novo nastavše dvorno mjesto.

Od uživanja ovakovoga prava, izključen je neki ovlaštenikpredbježno. bud usljed toga, što nije platio pristupninu — akoje takova postojala — bud usljed toga, što nije plemić. Nuovaj potonji razlog valja samo onda, » g d j e n i j e p r e k i n u to b i č a j , da je samo plemić mogao biti uživatelj ovlašteničtva«.

— 238 —

S toga §. 19. zakona propisuje: »zemljištne zajednice, štoih tvore plemići (§. 5. o. ž.) ter u kojih se je po postojećemn e p r e k i n u t o m p r a v n o m o b i č a j u za ovlašteničtvo za-htjevala posebna stališka pripadnost vlastnika ovlaštenogazemljišta, vlastne su pravilnikom odrediti, da se i u buduće imapodati dokaz o takovoj stališkoj osobnoj sposobnosti, ako se želivršiti ovlaštenietvo«.

Mnijem, da je malo takovih čistih plem obćinah«, gdjene bi bilo pomješano i ine neplernićke krvi.

Pak stoga valja i na ovu obćinu protegnuti §. 17. 18.§, 20 o. ž. koji potonji glasi:

»U slučajevih predidućih §§. 18. i 19. n e g u b i se ipakpravo ovlaštenictva, već ono p o č i v a , dok ne bude uvjetompravilnika udovoljeno«.

U glavnome možemo reći, da se i ovdje uredjuje suvkst-nicko pravo — pravilnikom; i da se isto temelji na raznimpoveljama, povlasticama i t. d., te do sada uzdržanom načinui razmjeru uživanja »zajedničke imovine«.

b ) . U r b a r i j a l n e zem. z a j e d n i c e .

Kako nam je u obće znano, a uvjerili smo se i tečajemove razprave, proiztiču sva urbar, prava iz predjašnih urbari-jalnih odnošaja izmedju vlastelina i kmeta. — To je pravouredjeno provedenom segregacijom. §. 6. zakona propisuje:»U zemljištnih zajednicah, što ih tvore bivši podanici, kojimsu u ime prava drvarije i paše zapale putem segregacije šumei pašnjaci, spojeno je ovlašteničtvo u pravilu sa selištnimposjedom, odnosno za plemićke učestnike sMvornim mjestom.

Kazmjer suvlastnosti, temelji se po selištih, kako su bilaprigodom pravomoćne provedbe segregacije ustanovljena.

Ako je selištni posjed poslije razdjeljen, dieli se pravoprema provedenom razmjeru diobe.

Ziljersko pravo proteže se samo na jednu osminu selišta.Osim toga dužne su zemlj. zajednice (§. 92.) s v a k o m u, k o j i

se n a d j e u v r i e m e p r v o g a u r edj e n ja u n e p r ep orno m

— 239 —

f a k t i č n o m u ž i v a n j u skupnih užitaka, bud kakove vrsti,dozvoljavat u dosadanjem razmjeru i na dalje izvršivanje tihužitnih prava, ali samo za osobu toga uživatelja.

Ako je komu u vrieme provedene segregacije pripadalopravo (§. 93,), dužna je dotična zemlj. zajednica dozvoliti, akoj e vlastnik n a s t a n j e n e k u ć e n a b u d k a k o v e v r s t iz e m l j i š t a , da rnu bude ovlašteničtvo spojeno s rečenim ne-pokretninami.

Ako je prvobitno ovlašteničtvo u c i e L o s t i o d t u d j e n o ,a takav ovlaštenik ipak bez prigovora ostalih ovlaštenikahučestvuje u zajednici, p r i p a d a m u n a j m a n j i a l i k v o t n idio, s'kojim u zajednici učestvuje koji redoviti ovlaštenik«.

Ove potonje dvie zak. ustanove od velike su važnosti posuovlaštenike »starosjedioce«.

Znamo, da imademo raznih naseljenika. pak da je posjed»starosjedioca — Hrvata« na žalost prodan, recimo krivnjomstarijih.

Pravo je vezano o zemljište; pak bi tako »starosjedioci«,koji su tlaku i batine trpili, — da ovih zakon, ustanovahnije — bili lišeni svih svojih starodrevnih prava. Mudro okoali zakonodavca predvidjelo je to! Evo i takovim elementimaosigurano je suvlastničko pravo, pa ma i u najmanjoj izmjeri.

Kako znamo —- uredjuje se suvl. pravo pravilnikom.»Osim toga ima se obstanak i razmjerje suvlastničkog

prava prosudjivati:H) po pravomoćnih odredba i riešitba nadležnih oblasti;b) po pravnih običajih;c ) p o f a k t i č n o m p o s j e d u o v l a š t e n i c t v a z a p o -

s l j e d n i h p e t g o d i n a h « .I na temelju ove zakonske ustanove doći će mnogi do

suvlastničkog prava, kojega ali prije imao nije!»Ako postoji p o d p u n s p o r a z u m a k (§. 13.) svih ovla-

štenika u pojedinoj zem. zajednici, tad se ima razmjerje ovla-štenictva prema njihovom sporazumu odmjeriti«.

Ovo je najvažnija ustanova. Jer naša nar. poslovica veli:»Gdje sloga vlada, ne može pravo da strada«!

— 240 —

Tako je i u našem slučaju.

c ) Z e m l j i š t n e z a j e d n i c e b i v š i h k r a j i š n i k a .

Tečajem ove razprave dokazali smo, da je njihov postanakosnovan na §. 17. novog temeljnog krajiškog zakona, a glasi :*»Do sada po obćinama uživani pašnjaci, jesu vlastnost istih«.

Tu je njihov postanak! Pak s toga propisuje §. 7. o. ž.:»U zemljištnih zajednicah, što ih tvore bivši krajišnici (kra-jiške mjestne imovne obćine) s p o j e n o je o v l a š t e n i č t v os v l a s t n o s t i n a s t a n j e n e k u ć e , ležeće u obsegu dotičnekatastralne obćine.

Ovlaštenicima valja smatrati sliedeće;a) Ako spadaju medju one krajiške obitelji, koje su do

8. lipnja 1871. u zadružnoj svezi živjeli, sa nastanom kuće ipravom vlastnosti na jedno cielo selište, ili jedan dio istoga.

b) Ako i nisu sačinjavali krajišku zadrugu, ali je obiteljvršila krajiške dužnosti i obveze. Ovakovi članovi moraju bitičlanovi nastanjene kuće, bez obzira na zemljište.

c) I one, koji su došli u posjed takovih kuća, označenihpod toc. a) i b)«.

Sliedi iz prednavedenog, da s a m o » b i v š i G r a n i č a r i «i m a d u s u o v l a š t e n i č k o p r a v o u o v a k o v i h z e m l j .ž a j e d i c a.

To je i pravo! Jedini »Graničar« podnosio je sve terete idužnosti! Tim je doseljenicima, ako n i s u G r a n i č a r i , u ve-liko otežćano, da steknu na »jeftini i lagani« način suvlast-ničko pravo !!!

Kaže zakon: »Ini s t a n o v n i c i i p o s j e d n i c i u ob-ćinah bivšeg krajiškoga područja, ako su oni ili njihovi pred-nici i primljeni nakon 8. lipnja 1871. u obć. svezu, ne m o g ub i t i s m a t r a n i o v l a š t e n i c i m a , u koliko ne spadaju ukoju od kategorijah pod a) b) c).

Ako pako postoji n ep rep o r n o uživanje skupnih uži-taka, ima se upotriebiti §. 92. o. ž. glasom kojega paragrafasu zemlj. zajednice d u ž n e priznati suvlastničko pravo.

— 241 —

Kojemu stanovniku priznaju svi suvlastničko pravo, imase uporabiti §. 12. i 13. o. ž.«

Tako smo evo u glavnim crtama predočili suvlastničkopravo svih kategorija — gore spomenutih zemljištnih zajednica.

Jedino što iz toga nauku crpiti možemo — jeste ta —da naše zemlj. zajednice proizlaze i imaju svoj temelj iz • ple-mićkog prava; urbarnog prava i dužnostih; te krajiških duž-nosti i prava!

Postak je suvlastničkog prava naših zemlj. zajednica razno-lik, nu samo uredjenje jeste jednolično. Nakon pedeset i višegodinah mnijem da će izčeznuti ta razlika izmedju plemića, bivšihkmetova i graničara. »Samo će se spominjati, da je njekadabilo«! Za očuvati trajno i bistro suvlastničko pravo zemlj.zajednica, od neprocienjive je važnosti, da je uvedena.

4. P r i s t u p n i n a i p r i e k u p .

Ovo je od velike važnosti, i zaprieka bezrazložnomu raz-prodavanju zemljišta i naseljivanju!

Kako nas izkustvo uči, dostali su se prije mnogi nase-ljenici — naročito u provincijalu — suvlastničkog prava tako-rekući uz bezcienu.

Da je tomu tako, sliedi iz naredbe visoke kr. zemalj.vlade, odjela za unutarnje poslove od 17. srpnja 1886. broj35973. koja glasi:

»Pravo ovlaštenja u zajedničkih šumah, bivših urbarskihobćina, v e z a n o j e n e r a z d r u ž i v o o p o s j e d n e k r e t -n i n e i to zato, jer je odnosno pravo u smislu urbar, zakon-skih propisa prije segregacije vezano bilo o urbar selište, se-gregacijom pako, nastalo je samo gospodarstveno razdieljenje,ni malo pako kvalitativna promjena prava.

P r e m a t o m u m o ž e s e u p i t n o p r a v o p r o d a t i ik u p i t i s a m o s k u p a s o d n o s n i m p o s j e d o m , lli-pošto pako za sebe«.

Znano nam je iz izkustva, da su mnogi naseljenici najeftin način došli do urbar, suvlastničkog prava na šume ipašnjake!

— 242 —

Takov kupac, većinom bi platio samo kupljeno gospodarskozemljište, dočim n. pr. Moravac, Švabo i t. d. za urbar, pravani znao nije. Nu gospođa koja ugovor pišu znadu, da sa kup-ljenim zemljištem prelazi i urbar, suvlastničko pravo, pak takoje evo prijašnjih godina na štetu »starosjedioca« prešlo imnogo urb. suvlastničko pravo na tog kupca zemljišta,

A starosjedioc? . . Ostav bez kude i zemljišta, ostao je ibez urbarskoga prava!

Žalostna je to istina! Zaoto je ali sada zakonom, §. 18-,odredjene: »Svaka zemljištna zajednica vlastna je ipak pravil-nikom svojim odrediti, da je s v a k i o n a j , na k o g a o v l a -š t e n i č t v o p r e l a z i i n i m n a č i n o m , nego l i putem b a -štinstva ili diobe ovlaštenoga zadružnoga odnosno plemićkogazemljišta, dužan z e m l j i š t n o j z a j e d n i c i p l a t i t i p o -s e b n u p r i m j e r e n u p r i s t u p n i n u (statutovinu),

To je pravedno i koristno za zajednicu, tim više, što pro-vedbena naredba naročito iztiče, da pristupnina ne b u d e p r e -m a l e n a !

Dok ne bude pristupnina plaćena, p o č i v a takovo pravo,ter sve tekuće koristi iz zajednice, pripadaju bez n a k n a d ezemlj. zajednici. Nakon uplate pristupnine, stiče ovlaštenikpravo na uživanje zajed. imovine«. Ovdje ali nastaje vrlovažno pitanje: Ne b i l i se m o g l i p r i t e g n u t i na u p l a t up r i s t u p n i n e i o n i s u o v l a š t e n i c i (naseljenici), k o j is u t a k o v u z e m l j u k u p i l i p r i j e g o d . 1894., k a o io n i , k o j i s u z e m l j i š t e k u p i l i p o s l i j e g . 1894., a l ij o š z a j e d n i c a d o d a n a s u r e d J e n a n i j e ? !

Ja mnijem da bi!Kada je stranac prije kupovao zemljište, nije većinom ni

znao, da je s tim zemljištem skopčano kakovo urb. pravo. —-On je platio samo vriednost zemlje ili je takovu putem javnedražbe dostao.

Usljed gorespomenutih gruntovnih prenosa, postali sumnogi stranci suovlaštenicima.

— 243 —

Po našem nemjerodavnom mnienju bilo bi shodno, da sesvagdje kod novih naseljenikah iztraži postanak njihovog urbar,prava, pak da se obzirom na pravednost pritegnu svi, da barjedan dio pravilnikom opredjeljene pristupnine uplate.

Ako ne za sve, a ono neka se uvede pristupnina bar zasve prodaje od onog dana, kada je zakon zem. zajednicah ukriepost stupio! ?

Znano nam je n. pr. da s t r a n a c ne m o ž e b i t i ob-ć i n a r o m , p r i p a d n i k o m i z a v i č a j n i k o m ! A evo usljedkupa kuće i zemljišta, postaje na jedanput urbari jalistom. Aako dublje stvar proučimo, dodjemo do zaključka, da urbari-jalista može biti samo starosjedioc t. j. koji je svojedobno »tlaku«i sve dužnosti vršio.

Ako sve preduavedeno proučimo dodjemo do zaključka,da bi valjalo glede pristupnine naprama novijim doseljenicima,svagdje u pravilnik posebnu ustanovu uvrstiti. To bi pravednobilo. Stoga bi u interesu zem. zajednica bilo, da naoto zvanivisoki faktori, o tome shodna odrede Nadajmo se.

P r i e k u p jeste takodjer vrlo važna zakonska ustanova,kojim se preprodaja nekretninah, a time i suvlastničkog pravaregulira i steže

O v l a š t e n i č t v o m o ž e s e o t u d j i t i i s a m o z as e b e , dočim prodajom nekretninah i onako suvlastničko pravoprelazi na kupca,

»Ovlaštenik koji kani prodati svoje ovlašteničtvo samoza sebe ima to ponuditi:

1. zemljištnoj zajednici,2. putem iste svim suovlaštenicima.Z e m l j i š t n a z a j e d n i c a i m a p r v e n s t v o p r i e -

k u p a, tada od suovlaštenikah najbliži rodjaci, medjaši, i na-pokon suseljani i t. d,

Ako se za 30 dana nitko od napred imenovanih ne javi,tad se može ovlašteničtvo prodati svakomu i t. d«.

Krasnih li zakon, ustanova! Nu samo neka se iste isavjestno vršile budu.

— 244 —

Konačno moramo istaknuti i onu ustanovu §. 23. o. ž.» O v l a š t e n i č t v o s a m o z a s e b e n e m o ž e b i t i

p r e d m e t o m o v r h e , t e r s e n e m o ž e n i t i p r i -v o l o m o v l a š t e n i k o v o m g r u n t o v n o o b t e r e ć i v a t i .

To je i zbilja krasna zak. ustanova!Prodaja suvlastničkog prava i obterećenje istoga, stegnuto

je, a time je osiguran stalni temelj svih naših zemlj. zajednicah.Sto bi ali bilo, da se posjed istih razdieli ?

.Žalost i propast našega hrv. seljaka, ratara; kako smoto i u uvodu ove rasprave iztaknuli. Nedajmo stoga da u obćedo diobe dodje!

Nadamo se da se naša bojazan ne će ispuniti.Suovlaštenicima prepušteno je ovim zakonom, da sa pra-

vilnikom s l o b o d n o urede svoj posjed, pravo, gospodarstvoi t. d. što sve sadrži i njihov

5. P r a v i l n i k .Napred smo spomenuli, da zem. zajednica m o r a u smislu

§. 4. ž. o uredjenju ž. ž. pravilnikom (statutom) urediti pravneodnošaje svojih suovlaštenikah i upravu zemljištnog posjeda.

Od kolike je koristi i ustanova §. 51. o. ž. koji glasi:»Nadzorna upravna oblast, ima b i t i na r u k u zemljištnimzajednicam, ter sudjelovati kod sastavka pravilnika i popisaovlaštenikah, kao i u obće kod prvoga uredjenja njihova(§§. 57.—66)«. .

Sastavak pravilnika potreban je za veći posjed zemljištnihzajednica, naročito koje su vlastnice šumah i pašnjakah,

Za maleni posjed nije nuždan pravilnik. Zaoto je i od-redjene, u §. 94. o. ž. sliedeće: »Ako je zemljište zajednicetako m a l e n o , ili su prilike gospodarenja, odnosno zajedničkoguživanja tako j e d n o s t a v n e , da bi suvišno bilo urediti upravuposve prema ustanovam ovoga zakona, slobodno je s p r i-v o l o m kr . zem. v l a d e p r e m a s h o d n o s t i odu s . t a t i odp r o v a d j a n j a o v i h u s t a n o v a h z a k o n a .

Svakako ima biti zajamčeno redovito namirivanje porezai inih javnih teretah zemljištne zajednice«.

— 245 —

Kako vidimo, skrbljeno je za veliki i mali posjed zem-ljištnih zajednicah.

Pravilnik možemo smatrati »zakon u zakonu«, osnovanprema prilikama i lokalnim odnošajima pojedinih zemljištnihzajednica. Ako su svi interesi dobro shvaćeni, biti ćei pravilnik dobro sastavljen. U zbirci zakona od g. 1898. odg. F r a n j e Haladi 'a , imade dvije veoma prikladne osnovepravilnika.

Mi smo takodjer god. 1898*. donieli u Š. L. osnovu pra-vilnika, — sastavljenu za veći urbarski posjed.

Isti smo razvrstali u XII. poglavja, a ta jesu;I. Naslov.

II Imovina.III. Suovlastničko pravo.IV. Pristupnina.V. Prekup — pristupnina.

VI. Alikvotni dio suvlašteničtva.VII. Temeljna knjiga.

VIII. Uprava zemljištne zajednice.A). Glavna skupština.B). Zastupstvo zemljištne zajednice.C). Glavar zemljištne zajednice.

IX. Administrativno i blagajničko poslovanje.X. Šumsko gospodarstvo.

XI Kazne i ovrhe.XII. Zaglavne ustanove.

Kako vidimo, skrbljeno je u ovom pravilniku, za svepravne i gospodarske odnošaje zem. zajednice.

Naročito za šum. gospodarstvo, propisano je u ovom pra-vilniku sliedeće:

§. 42.

U pogledu gospodarstva sa šumama i drvom obraslimpašnjacima, valjaju svi propisi zakona od 26. ožujka 1894.

* Vidi »Šum. list« str. 425.—437.

— 246 —

kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje ušumah stojećih, pod osobitim javnim nadzorom (§. 25. ž. ož. ž. i §. 3. i 4. zakona od 26. ožujka 1894.).

§• 43.

Cielokupne nekretnine zem. zajednice — n a r o č i t o š u m a— nisu dieljive.

§. 44,

Sa redovitim i izvanrednim prihodima iz šuma, ima sepostupati po propisu §. 27. i 28. ž. o ž. ž.

Kamati šumskih glavnica dolaze kao redoviti godišnji prihodu proračun.

Glede eventualnog viška, ima odlučiti glavna skupština.

§. 45.

JSTa temelju §. 7. odnosno §. 10. zakona od 26. ožujka1894. rukovodi šum. gospodarstvo i poslove, za to osposobljenišum. tehničar.

§. 46.

Glede gospodarenja sa šumom neobraslih pašnjaka, od-lučuje zastupstvo zem. zajednice na temelju §. 33. pravilnika.

Ako se glede šumah i šumom obraslih pašnjaka, ovi pro-pisi pravilnika vršili budu, to ne ima dvojbe, da je »potrajnouživanje« šuma osigurano!

Kako je spomenuto, ovaj pravilnik prikladan je za urb.obćine. Mi imademo ali i krajiških zemlj. zajednicah, koje sunastale temeljem §. J 7. temeljnog krajiškog zakona od g. 1850

Glavni posjed istih jesu »pašojaci« o b r a s l i š u m o mi n e o b r a s l i d r v o m ! Svrha zakonodavca jeste ovdje druga.Urediti u prvom redu uživanje paše; pošto . je drvarenja osi-gurano u imovno-obćinskih šumah. Donašamo takovi jedanprimjer pravilnika za zemlj. zajednice na bivšem krajiškompodručju.

- 247 -

PravilnikI, O o v l a š t e n i c i h .

O4 j_

Ovlaštenici „zemljištne zajednice " ubilježeni su u te-meljnoj knjizi po §. 24. zakona.

Oni svi zajedno tvore, i to svaki od njih u razmjerju onomu, kakoje u temeljnoj knjizi ubilježeno, u pogledu zajedničke imovine, u uvodunapomenute, zemljištnu zajednicu po načelih zakona od 25. travnja1894., koja se imade zvati: „Zemljištna zajednica "

§- 2.Ovlašteničtvo spojeno je s onimi zemljišti i u onom razmjeru, kako

je to u temeljnoj knjizi ubilježeno.Ova se zemljišta nazivlju „ovlaštena zemljišta".Obzirom na to, da na području bivše Vojne Krajine glede načina

i obsega uživanja zajedničkih nekretninah nije bilo nikakove razlike, većje svakoj faktično obstojećoj kući sa samostalnim gospodarstvom, pripa-dalo jednako pravo, dakle je uviek bilo toliko cielih ovlaštenićtva, ko-liko je u istinu takovih faktično postojećih kuća odnosno gospodarstvabilo, te obzirom na to. da je prigodom prvoga uredjenja ove zemljištnezajednice ustanovljeno, da imade faktično — bez obzira dakle na to,da li su temeljni posjedi i gruntovno razpisani ili ne takovihkuća odnosno samostalnih gospodarstva, sačinjava ciela zajednička imo-vina , .. . dielova.

Po ovom razmjerju prosudjivati će se prava i dužnosti pojedinacaprema zemljištnoj zajednici.

Nu ako je tko vršio ovlašteničtvo do sada, prem ne ima nikakovonekretnine, ili ne ima takove, s kojom je skopčano ovlašteničtvo (§. 6.i 93. zakona), to se takovu, koji se sada prigodom prvog uredjenja na-lazi u neprepornom uživanju skupnih užitaka, dozvoljava u dosadanjemrazmjeru i nadalje izvršivanje užitnih prava i dužnosti, nu samo za nje-govu osobu (§ 92. zakona).

§. 3.Ovlašteničtvo prelazi na pravnoga sliednika u vlastničtvu ovlaštena

zemljišta, ako ovaj udovolji dužnosti, propisanoj u §. 4. i 5. pravilnikai ako steće vlastničtvo i posjed najmanje od '/s temeljnog ovlašteničkogposjeda, kojim se posjedom smatra onaj, koji je dne 190. .t. j. prigodom prvog uredjenja odnosno prigodom ustanovljenja odnosnosastava popisa ovlaštenika i gruntovnih stvarnosti ili česticah, sa Ikojima

— 248 —

je spojeno ovlašteničtvo na -ovu zemljištnu zajednicu po §, 15. i 16.zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljištnik, zajednicah, kaoovlašten posjed ustanovljen, i na kojem je nakon pravomoćnosti ovoga po-pisa po §. 16. rečenoga zakona spoj ovlašteničtva doista i u zemljištnimknjigama proveden.

§- 4.Ako predje ovlašteno zemljište u vlastničtvo i posjed inim načinom,

nego li putem baštinstva (zakonitoga ili oporučnoga nasljedstva) ili putemdiobe ovlaštenoga zadružnoga ili suvlastničkog posjeda, moći će takavpravni sliednik istom tada pravo ovlaštničtva izvršivati, kad se prikupizemljištnoj zajednici, položiv joj u gotovini pristupninu naznačenu u §. 5.

§. 5.

Pristupnina odmjeruje se za cielo ovlašteničtvo po sliedećem mjerilu:1. Ako je onaj, koji je dužan platiti pristupninu ovlaštenik u zem-

ljištnoj zajednici tad ima platiti slovi

2. Ako nije ovlaštenik u zemljištuoj zajednici selaali je pripadnik upravne obćine u kojoj leži zemljištna za-jednica, tad plaća pristupninu od

3. Ako nije ni jedno ni drugo, tada imade ^ platiti pristupnina od

Kad se stiče ovlaŠteničtvo u" manjem ili većem dielu, plaća se raz-mjerno manja ili veća pristupnina.

Neuplatom pristupnine ne gubi se ovlašteničko pravo, već ono po-čiva, dok ne bude uvjetom pravilnika udovoljeno.

Koristi, ođpadajuće na počivajuće ovlašteničko pravo pripadajuzemljištnoj zajednici (§. 20. zakona).

Ovlašteničtvo samo za sebe ne može biti predmetom ovrhe, ter sene može niti privolom ovlaštenikovom gruntovno obterećivati (§. 23. zakona)

§• T-Vlastan je ipak ovlaštenik sam dobrovoljno prenieti ovlašteničtvo

s ovlaštenoga zemljišta na drugo svoje zemljište, koje leži u područjuiste upravne obćine, ako na takav prenos pristane zastupstvo zemljištnezajednice.

Tko takov prenos želi izhoditi, mora se pred zastupstvom izkazati,da na ovlašteno zemljište nitko nije stekao kakova prava, koja bi bila

— 249 —

oštećena, kad bi se ovlašteničtvo s njega brisalo, ili pak da su oni, kojisu takova prava stekli na taj prenos privolili.

§. 8.

Pod uvjetom, u drugoj alinei predjašnjega paragrafa, može svakiovlaštenik svoje ovlašteničtvo i samo za sebe bez ovlaštena zemljišta uonom razmjerju odsvojiti (n. pr. prodati) u kojem ono njemu pripada.Ovakovu odsvoju samo jednoga diela ovlašteničtva sama za sebe, ako seisto time ciepa izpod najmanjega diela u §. 3. pravilnika navedena, neima mjesta.

Zemljištna zajednica pridržaje si za sebe i za sve svoje ovlaštenikepravo priekupa po .§. 22 zakona. S toga se kod takove prodaje moraprodavače izkazati, da je prama §. 22. zak. ponudio to ovlašteničtvo naprodaju zemlj. zajednici i putem iste svim suovlaštenicima, a oni da senisu poslužili pravom priekupa u roku od 30 dana, kako je namjeruprijavio (§. 9. pravilnika) glavaru zemlj. zajednice.

§. 9.

Kad tko hoće svoje ovlašteničtvo samo za sebe odsvojiti, ima toglavaru zastupstva zajednice prijaviti. U toj prijavi ima točno naznačiti1. obseg ovlašteničkoga svojega prava, koje kani prodati; zatim 2. imei obitavalište osobe, koja kani steći ovlašteničtvo, 3. zemljište, na kojese ovlašteničtvo ima prenieti, te 4. ostale kupoprodajne uvjete.

Glavar ima najduže za petnajst dana sazvati izvanrednu glavnuskupštinu, a ta će imati odlučivati, hoće li zemlj. zajednica sama kupitito ovlašteničtvo ili ostavlja li ostalim, kojim po zakonu pravo priekupapripada, da se s prodavaocem narede (§. 8. pravih).

§. 10.

Ako se po §. 8. i 9. odsvoji ovlašteničtvo samo za sebe od ovla-štena zemljišta, tad ono prelazi, u onom razmjeru, kako je odsvojeno,na novo ovlašteno zemljište.

Pristupnina odmjerena prema §. 5. ima se i u slučajevih ovakovaprenosa ovlašteničtva zemljištnoj zajednici platiti.

Ako se posluži zemljištna zajednica svojim pravom priekupa, tadtvori ovakovo pri okupljeno ovlašteničtvo zajedničku imovinu zemljištnezajednice, ter se po odredbi uprave zemljištne zajednice ima, s njim raz-položiti bud tako, da se užitci, tomu ovlašteničtvu pripadajući, poraz-diele medju sve ovlaštenike po razmjerju njihova prava, bud tako, da

20

— 250 —

ga zajednica proda ili uz naplatu ustupi na uživanje pojedinomu ovla-šteniku, ili inomu vlastniku nekretnina, ležećih u području upravne obćine.

§. JI.

O ovlaštenicih zametnuta je, ter se ima po §. 24. zakona redovitovoditi temeljna knjiga po propisnom obrazcu.

Svaki ovlaštenik ima u toj knjizi svoj list, ter se na istom pripi-sivaju sve promjene.

Prigovori li interesovana stranka odredbi glede unosa u temeljnuknjigu, tada valja takov upis provesti istom nakon pravomoćnosti odluke,unos odredjujuće:

II. O g o s p o d a r s t v u z e m l j i š t n e z a j e d n i c e .

§.12.

Svrha je gospodarstva zemljištne zajednice.1. da se razborito i prema trajnoj koristi zemljištne zajednice iz-

crpljuju razne djelove zajedničke imovine;2. da se osigura svakomu ovlašteniku u razmjerju njegova ovlašte-

ničtva (§. 1. pravilnika) pripadajući mu dio uživanja prihoda od zajed-ničke imovine.

§. 13.

Zemljištni posjed, naročito pašnjačke zemljište

ne može se podieliti medju pojedine ovlaštenike tečajem godina.

§. 14.

Užitci ovlaštenika na zemljištnom posjedu zajednice sastoje se:

Pravo paševine pripada svakomu ovlašteniku kao i do sada, za svenjegovo blago bez ograničenja broja, i to bezplatno.

Neovlaštenici plaćaju u ime pašarijskih pristojba, ako hoće dasvoje blago ne pasu na pašnicima zemljištne zajednice, za komad odraslogrogatog blaga i konja za jedno svinjčeod neodraslog blaga, dakle od onog koje još sisa, ne plaća se pašarija.

U ostalom, vlastno je zastupstvo u vlastitom svom djelokrugu pa-šarijske pristojbe ove bud sniziti, bud povisiti u koliko se potreba zato ukaže.

— 251 —

Da li dotječe paše za napasti blago neovlaštenika, odlučuje za-stupstvo zemljištne zajednice.

Zastupstvo imade takodjer odlučiti, da se po mogućnosti pašnjacirazdiele na rudine tako, da se blago napase na drugoj rudini, dok jejedna popasena, te da se na jednoj rudini napase najprije veliko, a ondasitno blago.

§. 16.

Buduć da je znatan dio nepokretnog posjeda zemljištne zajednicepo raznim žiteljima usurpiran, to se ove usurpacije imadu vještački uzintervenciju oblasti (§. 50. zak.) ustanoviti, usurpantom oduzeti, te zem.zajednici na skupno uživanje povratiti. Usurpacije ove, u koliko ne buduod potrebe za ino gospodarstvo, a naročito za pašu blaga ovlaštenikamogu se godimice u zakup davati, koja zakupnina teče u blagajnuzemljištne zajednice.

§. 17.

Prema navedenom sastoje se dakle dohodci zemljištne zajednice:a) iz pristupnini:b) zakupnine za u zakup dana zemljišta;c) pašarij e plaćene po neovlaštenicima;d) kamata od sabrane glavnice.Prihod pod toč. a) je izvanredan, a onaj pod b) c) i dj redoviti

godišnji prihod zemljištne zajednice.

§. 18.

Od toga prihoda, izuzev onaj pod toč. a) predjašnjeg paragrafa na-miruje se porez, namet pokrivaju se upravni troškovi i ine potrebe zem-ljištne zajednice.

Ako pako ti a i ini možebitni dohodci ne dotjeću za pokriće gorenabrojenih dužnostih: tada

§. 19.

Ako redoviti dohodci zemljištne zajednice preteku izdatke, tad od-lučuje glavna skupština o razpoložbi tim viškom.

Na ovom višku participiraju ovlaštenici prema razmjerju njihovaovlašteničtva.

§. 20.Ovi prinosi, odnosno namet, u koliko ue budu u ođređjeno vrieme

dobrovoljno uplaćeni, ubrati će se na zamolku zastupstva ovrhom poobć. poglavarstvu na način izravnih poreza (§. 27. zakona).

— 252 —

Ako zastupstvo ili glavar u tom pogledu zanemare svoju dužnost,to će uz nuždnu odredbu kotarske oblasti prema §. 50. zakona takodjerusliediti i odgovornost krivca prama §. 45. zakona.

III. U p r a v a z e m l j i š t n e z a j e d n i c e .

§. 21.

Upravu zemljištne zajednice vodi glavna skupština ovlaštenika izastupstvo, kojemu je na čelu glavar.

Glavar sazivlje i predsjeda glavnoj skupštini i zastupstvu.

A. G l a v n a s k u p š t i n a .

§. 22.

Glavna skupština ovlaštenikah sastaje se svake godine dva put ito mjeseca siečnja i rujna.

Pred glavnu skupštinu spadaju svi poslovi, nabrojeni u §. 31. zakona.a) utanačit ili mienjati pravilnik;b) izabrat zastupstvo ;c) obavljat reviziju računah;d) ustanovljivat proračune i odredjivat, kako se ima razpoložit

s redovitim i izvanrednim prihodom zajednice ;e) odlučivat glede uzimanja ili podielivanja zajmovah;f) sticat ili odtudjivat imovinu;g) odredjivat, ima li se dioba kojega zajedničkoga zemljišta provesti

u koliko joj po zakonu mjesta imade;h) odredjivat, kakovi se prinosi imadu pobirati u ime statutovine

(§ 18.) kao i prema potrebi u ime skupnih užitakah u naravi, pripa-dajućih jedinim ovlaštenikom.

Proračun za sliedeću godinu, koji imade sastaviti zastupstvo, imadese razpraviti u jesenskoj glavnoj skupštini.

Račun za prošlu godinu, koji imade pregledati posebni po glavnojskupštini izabrani odbor od 3. lica, imade se razpraviti u proljetnojglavnoj skupštini.

Ovaj odbor izabire jesenska glavna skupština izmedju izberivihovlaštenika.

§. 23.

Pravo glasa u toj skupštini ima svaki ovlaštenik, ubilježen u te-meljnoj knjizi i to po sliedećem razmjerju.

. — 253 —

Svakom ovlašteniku, koji imade barem jednu osminu ovlašteničfcva,pripada jedan cieli glas.

Buduć da se ovlašteničtvo dalje od '/s ciepati ne može, pa ako bitakova 1js pripadala više osobam nerazdielivo, to iste imaju skupa jedancieli glas, pak u slučaju razciepkavosti glasova važe ustanove pogl. XYI. o g. ž.

§. 24.

Pravo glasa vrši: za diete stojeće pod otčinskom vlasti, njegovotac; za malodobnika, njegov tutor; za obskrbljenika, njegov skrbnik;za pravnu osobu (korporaciju i zakladu) njezin zakoniti zastupnik; a zazadruga, njezin kuće-gospodar; — dočim za gradjanske pravnu za-jednicu važe ustanove XVI. poglavlja o. g. ž.

Ako u tom nastanu takove okolnosti koje izključuju to zakonitoopunomoćenje, to se imadu uporaviti ostali, za takove slučajeve posto-jeći zakoniti propisi.

§• 25.

Izvanrednu glavnu skupštinu ima glavar sazvati, čim bude nuždnoda se rieši koj prešni posao, spadajući u djelokrug glavne skupštine.kao i tad, kad to zatraži najmanje jedna četvrtina ovlašteničtva ili kadto odredi kr. kotarska oblast.

§. 26.

Da je glavna skupština sposobna obvezatan zaključak stvoriti, za-htjeva se prisutnost od najmanje 1js svih ovlašteničkih glasova.

Ako ih u prvoj glavnoj skupštini ne ima tolik broj, to će sliedećuizvanrednu skupštinu, imati sazvati glavar na najdulji rok od 8 dana,a ta će biti sposobna obvezatan zaključak stvoriti bez obzira na broj prisutnih.

Za izbor zastupstva, za promjenu pravilnika, te odsvojenje i nabavunekretnina potrebno je, da bude u glavnoj skupštini prisutna najmanjepolovica ovlašteničkih glasova, nu ako ih u toj ne bi toliko bilo, to ćesliedeću, izvanrednu skupštinu, imati sazvati glavar na najdulji rok od8 dana, a ta će biti sposobna izbor obaviti, odnosno promjeniti pravilnikbez obzira na broj prisutnih.

Za diobu posjeda, glede kojeg nije izključena dioba, potrebna je uglavnoj skupštini prisutnost od najmanje dvie trećine svih ovlašteničkihglasova.

§• 27.

Zaključak glavne skupštine valjan je, ako je stvoren većinom pri-sutnih ovlašteničkih glasova, a jedino za diobu posjeda, glede kojeg

— 254 —

nije izključena dioba, potrebne su dvie trećine svih ovlašteničkih glasova(§. 42. zakona).

U slučaju jednakosti glasova odlučuje ona strana, s kojom je gla-sovao glavar.

§• 28.

Zaključci glavne skupštine, koji su podvrženi odobrenju upravnihoblasti, imadu se u najduljem roku od 8 dana podnieti kr. kotarskojoblasti (§. 43. zakona).

§. 29.

Protiv zaključku glavne skupštine, koji se tiče pojedinca, dozvoljenje prigovor u roku od 14 dana od dana obavjesti na kr. kotarsku oblast(§. 50. zakona).

§. 30.

Zaključci glavne skupštine imadu se izvršiti u vrieme, odredjenepo skupštini.

U koliko ti spadaju pod §. 31. i 32. prav. ili u koliko su po kr.kotarskoj oblasti pravom §. 50. zak. obustavljeni, to u tim slučajevimaodlučuje dotično riešenje upravne oblasti.

(Glava V. zak. od 5/2. 1886. ob ustr. i uredjenju uprav, u žup. ikot., te §. 29.—32. zak. od 5/2. 1886. ob uprav, odborih),

B. Z a s t u p s t v o .

§. 31.

Zastupstva je dužnost, da konačno obavlja sve poslove zemlj. za-jpdnice, u koliko nisu po zakonu ili ovim pravilnikom pridržani glavnojskupštini, (e da priprema predloga za glavnu skupštinu.

Naročito imade zastupstvo:a) obaviti izbor glavara izmedju sebe;b) obaviti izbor dviju zastupnika, koji imadu uz glavara u raznim

zgodama zastupati zemlj. zajednicu pred oblastima i dragim osobama, teoiiredjivati, kako će ovi zastupati zemlj. zajednicu;

c) obaviti izbor užeg odbora izmedju zastupnika u svrhu pribiranjapodataka za sastavak godišnjeg proračuna;

d) nadzirati provedbu vlastitih zaključaka i zaključaka glavneskupštine, te provedbu odredaba oblasti;

e) sudjelovati kod sastavka gospodarstvene osnove ili programa;f) provadjati razdielbu užitaka medju ovlaštenike (§. 16.—21. prav.);

— 255 —

g) odlučivati o prenosu ovlašteničtva sa jednog posjeda na drugi(§. 3., 7., 8., i 9. pravilnika);

h) brinuti se za ukorišćenje užitaka od onih ovlašteničtva, kojapripadaju samoj zemljištnoj zajednici (§. 5. i 9. prav.);

i) nadzirati vodjenje računa;k) odredjivati, da se utjeruju zaostali prinosi od ovlaštenika;1) doznačivati uplate i izplate;m) nadzirati vodjenje temeljnih knjiga i provadjanja promjena u istim a;n) voditi strukovno gospodarstvo nad zajedničkim nepokretninama

(§. 15. prav.).o) Sniziti ili povisiti — prema potrebi i okolnostima — paSarijske

pristojbe neovlaštenika (§.).Razpravu u sjednici rukovodi glavar, perovodja te dvojica zastup-

nika, izabrana po samoj sjednici.

§. 32.

U jesenskoj glavnoj skupštini imade se izabrati zastupstvo.

§ 33.

Izberiv je svaki samostalni i punoljetni ovlaštenik, koji imadeprama §, 26. prav. pravo sam sebe u skupštini zastupati, uključiv medjuizberive i zastupnika pravne osobe', te kuće gospodara zadruge.

Onaj samostalni ovlaštenik, koji je pravomoćno osudjen sbog kažnjivačina, počinjena s koristoljublja, izključen je od izberivosti (§. 38).

Izabrani dužan je primiti i zadržati izbor pod prietnjom globe na-vedene u §. 45. zakona.

Imena izabranih imadu se u najduljem roku od 8 dana izvjestitikr. kot. oblasti.

§. 34.

Broj zastupnika opredieljuje se sa ... članova, a služba im trajetri godine.

Nakon izminuća ovoga trogodišta, imade se u prvoj idućoj redovitojglavnoj skupštini izabrati novo zastupstvo. Do novog izbora vrše pre-djašnji zastupnici sveudilj svoju službu.

Ako se tečajem tog doba koje mjesto izprazni (uslied smrti, gubitkasvojstva, izberivosti, i t. d.) to se imade u sliedećoj glavnoj skupštininovim izborom popuniti, nu takovu novo izabranom iztiče rok u vrieme,kad i njegovu predniku.

— 256 —

Isto tako imade se popuniti novim izborom u sliedećoj glavnojskupštini mjesto onog zaztupnika, od kojeg je izbor po kr. kot. oblastipravom §. 37. zak. radi neizberivosti ukinut; zatim onog, proti kojemuizreće glavna skupština gubitak časti zastupnika radi toga, što nijeunatoč dvokratnim opomenama sa strane zastupstva ili unatoč kažnjenjapo upravnoj oblasti (§. 45. zak.) vršio svoje dužnosti, napokon u slu-čaju razpusta zastupstva (§. 45 , 46. i 47. zakona).

§. 35.

Sjednica zastupstva imade se obdržavati barem svaka 3 mjeseca.Sjednicu zastupstva sazivlje glavar redovitim pozivom na sve za-

stupnike, po mogućnosti najmanje 3 dana prije odredjenog roka.U slučaja potrebe imade se sjednica obdržavati ili uslied odredbe

kr. kotar, oblasti ili uslied zahtjeva zastupnika.

§. 36.

Da je zastupstvo sposobno obvezatan zaključak stvoriti, zahtjevase prisutnost od najmanje 6. zastupnika.

U sjednici imade svaki zastupnik samo jedan glas bez obzira naobseg njegovog ovlašteničtva.

Zaključak je valjan, ako je stvoren većinom prisutnih zastupnika,a u slučaju jednakosti glasova odlučuje ona strana, na kojoj je gla-sovao glavar.

§. 37.

Proti zaključku zastupstva, koji se tiče pojedinca, dozvoljen je pri-govor u roka od 14 dana od dana obavjesti na kr. kot. oblast (§. 50. ž.).

§. 38.

Zaključci sjednice zastupstva imadu se izvršiti u vrieme, odredjenopo samoj sjednici.

U koliko ti spadaju pod §. 41. pravilnika ili u koliko su po kr ko-tarskoj oblasti pravom §. 50. zak. obustavljeni, to u tim slučajevimaodlučuje dotično riešenje upravne oblasti. (Glava V. zak. od 5. veljače1886. ob ustr. i uredj. uprav, u žup. i kot. te §. 29—32. zak. od 5. ve-ljače 1886. ob uprav, odborih).

§. 39.

Zastupnici, zajedno sa glavarom, zajednički su odgovorni za svakuštetu, nastalu uslied toga, što su zanemarili ili propustili vršiti svojedužnosti.

- 257 —

C) G l a v a r z a j e d n i c e .

§. 49.

Glavaru zajednice naslov je

§. 41.

Glavar kao takav jest izvršujući organ za zaključke glavne skup-štine i zastupstva:

Glavar uz dva zastupnika zastupa zemljištnu zajednicu prama obla-stima i drugim osobama. Za zemljištnu zajednicu je njegovo zastupanjesamo onda obvezatno, ako odnosnu izpravu supodpišu ta dva zastupnikate ako se izkažu izvadkom iz sjedničkog zapisnika, ovjerovljenim po obć.poglavarstva, da su u ta svrhu po sjednici zastupstva izabrani.

Uz to se imade brinuti u obće za obavu posala u korist zemlj.zajednice, naročito: da se točno vode računi i temeljne knjige, te dačuvarsko osoblje vrši točno svoju službu.

Kao članu glavne skupštine i sjednice zastupstva pripadaju mu svaprava kao svakomu inomu ovlašteniku odnosno zastupniku, nu time, dakod glasovanja za slučaj jednakosti glasova u predmetima, kod kojihnije neposredno zaniman, odlučuje ona strana, na kojoj je on glasovao.

§. 42.

Zastupstvo bira i iz svoje sredine glavara na tri godine.Ako se prije izmaka tog roka izprazni mjesto glavara (uslied smrti,

gubitka svojstva, izberivosti i t. d.), to se imade u sliedećoj sjednici za-stupstva novi izbor preduzeti, nu samo sa valjanošću do izmaka tog roka.

Ime izabranoga imade se izvjestiti kr. kotarskoj oblasti najdulje uroku od 8 dana.

Ako glavar unatoč dvokratnim opomenama sa strane zastupstva iliunatoč kažnjenju po upravnoj oblasti (§. 45. zak ) ne vrši svoje dužnosti,to je nadležna sliedeća glavna skupština izreći proti njemu gubitak častiglavara i zastupnika, te pozvati zastupstvo, da novi izbor preduzme.

Uslied takovog zaključka izpražujeno mjesto zastupnika popunjujeglavna skupština izborom.

§• 43.Glavar, zajedno sa zastupnicima, odgovoran je solidarno za svaku

štetu, nastalu uslied toga, što je zanemario ili propustio vršiti s\ojedužnosti.

§. 44.

Dok je mjesto glavara nepopunjeno ili dok je on zapriečen, tozastupa mjesto glavara sa svim njegovim pravima i dužnostima najsta-riji po dobi zastupnik.

— 258 —

§. 45.

Ako koji ovlaštenik ne će da posluša odredbe zastupstva ili glavneskupštine, izdane u korist zajednice (§. 24. pravil.), ili se krati izvestikoj pravomoćno izdani nalog nadzorne oblasti u pogledu gospodarstvazajednice, može zastupstvo odrediti, da netko drugi uz naplatu troškaobavi posao, tomu ovlašteniku naložen.

Takov trošak predujmljuje zajednica, te r ga je vlastna utjerati istokao i prinose u § 24. pravilnika navedene medju inim od nemarnogaovlaštenika i tim načinom, da mu bez dalnjega postupka oduzme njegovdio skupnih užitaka, ter ga unovči do pokrića učinjena troška (§. 41.pravilnika).

I V . T e m e l j n a z a k l a d a .

§. 46.

TJ temeljna zakladu teku pristojbe u §. 5. ovoga pravilnika nazna-čene i onaj novac, što ga glavna skupština od dohodka zemlj. zajedniceu nju doznači.

§. 47.

Ova temeljna zaklada imade se posebno rukovati od redovitoga go-dišnjega dohodka i sačinjava poseban suovlaštenički imetak, o kojem za-stupstvo koncem svake godine glavnoj skupštini ovlaštenika polaže po-seban račun.

§. 48.

Glavna pako svrha ovoj zakladi jest, da se u pomanjkanju redo-vitoga godišnjega dohodka njezinim prihodom podmirem potrebe i tro-škovi zemljištne zajednice.

V . Z a g l a v n e u s t a n o v e

§. 49.

Pošto zemlj. zajednica nema za sada dovoljno sredstava, da namjestivlastito osoblje za samostalno blagajničko rukovanje i za obavljanjeupravnih posala, to se povjerava uredu upravne obćineto poslovanje. Medju tim poslovima povjerava se naročito: primanje iizdavanje gotovine i vriednostnih papira, vodjenje raznih zapisnika ipodnesaka u upravnim i blagajničkim poslovima zemlj. zajednice.

Kod ovog poslovanja imadu se obdržavati propisi, postojeći za ta-kovo poslovanje kod upravnih obćina.

TJ to ime sliediti će sporazumak izmedju zastupstva zemljištne za-jednice, te izmedju zastupstva upravne obćine u pogledu možebitne nagrade.

— 259 —

§. 50.

Ovaj pravilnik moći je promjeniti zaključkom glavne skupštine uzodobrenje visoke kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove.

U dne 19 ..

Kako se iz odsjeka II. spomenutog pravilnika vidi (o go-spodarstvu zemljištnih zajednica) jeste glavna svrha ovdje iz-ražena u r e d i t i p a š a r i n s k o p r a v o u ž i v a n j a i g o s p o -d a r s t v e n a p a š n j a c i m a bez olbzira na uredjenje šum-skoga gospodarstva!

Znano nam je, da naš »Graničar« zazire od uredjenja šum.gospodarstva — na pašnjacima, koji su većinom drvom obrasli;akoprem bi to od neizmjerne koristi bilo. Nu glavna svrhaovog pravilnika jeste prvo »urediti zernljištnu zajednicu«, is t v o r i t i » m o r a l n u o s o b u « .

Kada je to postignuto, dade se i sve ostalo polučiti, —mniju upravnici! I ovo je mnienje izpravDO, ali sa pravničkestrane!

Mi ćemo ali o tome, sa obćega šum. gospodarstvenog sta-novišta u Hrvatskoj naše mnienje u nastavku razprave izra-ziti, uvaživ pri tomu sve okolnosti, koje govore za uredjenješum. gospodarstva, u šumah i na drvom obraslim pašnjacima.

Cielo do sada predočeno uredjenje, temelji se na spora-zumku i »dobroj volji« suovlaštenikah.

B) R a z g o d b a i d i o b a ,

a) R a z g o d b a .

Pod pojmom »razgodba«, ima se razumjevati u r e d j e n j ez e m l j i š t n e z a j e d n i c e e v e n t u a l n o i b e z s p o r a z u m k as t r a n a k a h !

»Pravdaška narav« našega seljaka daje prilike, da i »raz-godbena povjerenstva« uredovati moraju. To uredovanje osnivase na §. 66. o. ž. a glasi; »Ako se podigne prigovor s toga,što se zemljištna zajednica stvara iz skupine, koja ju po na-

— 260 —

čelih ovoga zakona ne m o ž e t v o r i t i , ili ako su odnošajiglede posjeda zemljištne zajednice i skupnih užitaka tako za-m r š e n i , da ih upravna oblast, koja prvo uredjenje nadzire,ne m o ž e s p o r a z u m k o m s t r a n a k a h, bez posebnih izviđahna licu mjesta razmrsiti, tad p r e s t a j e d j e l o v a n j eu p r a v n e o b l a s t i , t e r s e u r e d a r a d i i m a p r i s t u -p i t i k r a z g o d b i « .

Mi ne ćemo obširno o radu razgodbenog povjerenstva go-voriti, već u kratkim crtama predočiti ćemo, što se odnosi nanašu razpravu mi imademo županijsko u I. i zemaljsko razgo-beno povjerenstvo u II. molbi. Postupak istih osniva se nazakonu od 26. svibnja 1891. o komasaciji.

Po §. 75. o. ž. valja nastojati, da se razgodba provedena temelju sporazumka ovlaštenikah; što je svakako i u inte-resu same stvari, jer silni troškovi nastaju.

Razgodbeno povjerenstvo ima provesti cielo uredjenje zem.zajednice, kako smo to u ovoj razpravi predočili. To sliedi iz§. 79. o. ž. a glasi:

» R a z g o d b o m i m a s e u t a n a č i t i p r a v i l n i k ,k o j i i m a s a d r ž a t i u n u t a r p r o p i s a o v o g a z a -k o n a t o č n e u s t a n o v e o b u r e d j e n j u s k u p n i hu ž i t a k a h i o n a č i n u - u p r a v e i o g o s p o d a r s t v e -n i h m j e r a h , n u ž d n i h z a ' t r a j n o g o s p o d a r e n j es a z a j e d n i č k i m i z e m l j i š t i « .

Evo i ovim zakonom ide se za tim, da se posjed zemlj.zajednicah — kao jedinstven očuva i uredi, ide se »uredaradi« za tim, da se što više zemlj. zajednicah uredi i oživotvori.

Djelokrug razgodbenih povjerenstvah jeste obširan, a ob-siže i razpravu i odlučivanje o svih stvarnih pravnih odnošajihu koliko je to nuždno u svrhu razgodbe, napose i o medjahskupnoga zemljišta, o postojanju i obstojanju pravah ovlašte-ničkih, o nuždnih učestnikom služnostih i gospodar, uredbah(polj. putevih, naplavnih jarcih, potočnih koritah, mostovih i t. d.

Dužnost razgodbenih povjerenstvah jeste u glavnome »ure-djenje skupnih užitaka, način uprave i gospodarstvenih mjerahnuždnih za trajno gospodarenje sa zajedničkim! zemljišti«.

— 261 —

Ovo se u prvom redu proteže na šume i pašnjake.Oni nam u prvom redu predstavljaju ogroman narodni

imetak, koji valja što bolje i svrsi shodnije urediti.Do sada smo govorili samo o uredjenju, a sada nam je

konačno promotriti i postupak:

b) D i o b a

posjeda zemljištnih zajednicah.

Mi smo tečajem ove razprave izrazili načelo, da je diobazajedničke imovine pogubna po naš narod i narodno gospo-darstvo ; a naročito da se dioba šumah i šumom obraslih paš-njaka u obće treba da brani i ne dozvoljava.

Ovo je osnovano i u §. 41. o. ž,, gdje se kaže, da jed i o b a š u m a h d o p u s t i v a s a m o u z p r i v o l u z e m .v l a d e . Da je tomu tako, proizlazi iz samoga obrazloženjak zakonu — a glasi:

Vlada u samoj stvari pako scieni, da je dieljenje »obćinskih«zemljištah ( š u m e s u n a č e l n o o d a t l e i z u z e t e ) poželjnojedino ondje, gdje su gospodarstveni odnošaji veliku većinuovlaštenikah d o v e l i do o s v j e d o č e n j a o pretežito] ko-risti takove diobe. Osim toga misli vis. vlada, da je prije sveganuždno osigurat zajednicu od »naprasnoga prelaza« od zajed-ničkoga, na individualno gospodarstvo.

A to je istina!Najbolji primjer imademo kod naših razdieljenih zadrugah!

Kako se danas živi, a kako se je nekad živilo, znamo svi dobro.§. 42. o. ž. glasi: »Dioba posjeda, glede kojega nije iz-

ključena dioba (§§, 40. i 41.) ima se provesti, ako ju iz ob-z i r a »n ar o d n o - g o s p o dar s t v e n i h « zaključi glavna skup-ština većinom od d v i e t r e ć i n e glasovah svih ovlaštenikah.

Narodno gospodarstveni obziri jesu raznolični, pak se ovitrebaju točno i savjestno po u p r a v n i c i h i s t r u k o v n j a -čih i z p i t a t i i i z t r a ž i t i , prvo nego li se i zamislio diobi.

— 262 —

Ako bi dioba odvisila samo od »dvie trećine glasovah«, to bibrzo nestalo naših zem. zajednicah! Naš narod naginje na diobu.

Po §. 31. si. g. ž. o ž. ž. imaju glavne skupštine odre-djivati, ima li se dioba kojega zajedničkoga zemljišta provesti,u koliko joj po zakonu mjesta imade.

Glede diobe šumah, mjerodavan je >-. 21. obćeg šum.zakona, koji glasi: » O b ć i n s k i h š u m a n i j e u p r a v i l us l o b o d n o d i e l i t i « .

O pojmu »obćinskih šuma« ima raznih nazorah, naročito,u bivšoj Vojnoj Krajini, koje smo tečajem ove rasprave do-voljno razložili. Sve šume, šumice, lugovi i t. d. koje imadusvoj izvor u §. 17. temeljnog krajiškog zakona smatraju sepašnjacima (t. ž. šikare) pak se kao sa takovima i postupa.

Mislimo ali, da ovo ninienje nije izpravno, jer po §. 1.toc. b) spadaju na »obćinske šume« takovi lugovi i n a s a d iod d r v a , koji su vlastničtvo obćina gradskih i seoskih.

Ovi tobožnji pašnjaci svi su većim djelom obrašteni šumom(nasadi od drva) naročito svi oni u brdskim i gorskim predje-lima bivše Krajine.

Zar da ovo niesu šume ?Ta većina ih je na »absolutnom šum. tlu« !Nu i da niesu, imaju naši t. ž. pašnjaci svake godine

namaknuti suovlaštenicima gorivno drvo, pošto godišnji etatiz imovinskih šuma, ne može pokriti potrebe svojih pravoužitnika!!,odnosno suovlaštenikah zem. zajednica. Manjak — i to velikipokriva se iz šumah i pašnjakah zem. zajednice.

Da je to manje — više svagdje slučaj, dokazati ćemo udrugom djelu rasprave.

N a š e j e s k r o m n o m n i e n j e , d a s e d i o b a d r v o mn e o b r a s l i h p a š n j a k a d o p u s t i s a m o i z b i l j a » i zv r l o v a ž n i h n a r o d n o - g o s p o d a r s t v e n i h o b z i r a « ; ad a s e d i o b a s v i h d r v o m o b r a s l i h p a š n j a k a u o b ć ene d o z v o l i , već i ov"e s t a v e pod u s t a n o v e §. 41. ž.o ž. ž. i §. 21. š. ž., jer su pašnjaci uvršteni u §. 1. toč. b)šum. zak. i kao takovi podpadaju pod stege šum. zakona!

— 263 —

Kod diobe valja u podpuno] mjeri uvažiti načela, sadržanau zakonu o komasaciji zemljišta, kao i u provedbenoj naredbik istomu od 8/X. 1892. br. 37850.*

Sam oblastni postupak kod diobe, ne ćemo razglabati, jerto i nije svrha ove rasprave; već jedino što smo promotrilidiobu zajedničkog zemljišta sa »šumarskoga stanovišta«.

To nam je svrha bila!Da li imamo pravo, i da li smo na pravom putu u obćem

interesu i u interesu racionalnog šumarskog i narodnog gospo-darstva pisali, -— pokazati će budućnost!

U tom uvjerenju, podkriepljuje nas i rasprava saborakraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, u sjednici LXX.od 6./III. 1894., odnosno govor velemožnog gosp. izvjestitelja,koji je medju inim rekao:

»Što s e t i č e š u m a h , n e m a s u m n j e , d a j e k o dn j i h o b ć i j a v n i i n t e r e s , k o j i n e d o p u š t a , d a s e pre-p u s t e o n e p o d p u n o m s l o b o d n o m r a z p o l a g a n j u id i o b i . Danas se obćenito uvidja, koliko je štete uzrokovalaona sloboda razpolaganja, kojoj su šume bile prepusćene podkonac 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća, pod uplivom idejahfiziokratskih i idejah francezke revolucije«.

Nedavno preminuli ravnatelj Dr. Danckelmann vrstan po-znalac prilika šumskoga posjeda u Pruskoj veli o toj slobodi ovo:

»Neograničena sloboda šumskoga vlastničtva zadala jenarodnomu gospodarstnu i narodnom blagostanju mnoge težkei djelomice neizlječive rane. Ona je šume čitavih predjelahpretvorila u pustare, pogoršala klimu, uništila plodovitost tla,osušila vrela, uzrokovala silue poplave, smanjila brodovitostriekah, uzrokovala skupe regulacije riekah, u obće težko ošte-tila poljodjelstvo, obrt i trgovinu«.

Te štetne posljedice prinukale su napokon države, da suse zauzele za šume i z a b r a n i l e s l o b o d n u r a z p o l o ž b u ,imeilitO Slobodni! diobu ŠUmall! Nadalje veli: »Sama ne-razđjeljivost šumah, nije dovoljna za prosperiranje šume, dapače

* Vidi Š. L. od god. 1893. str. 365.—370.

— 264 —

može imati i mnogo manah, šuma se može zanemariti. Aliovakovo zajedničko gospodarstvo treba urediti, ato je i n t e n -c i j a n a š e o s n o v e « (pruske osnove).

Mnijem, da je ovo i ino obrazloženje glede nedjeljivostišumah i šumskoga tla dovoljno dokazalo, da su tvrdnje izra-žene u našoj raspravi temeljite i istinite !

Idemo vidjeti, što kaže obrazloženje glede pašnjakah.Prvo je pitanje za nas, da li naše gospodarstvo, napose

naše stočarstvo treba pašnjakah? Držim, da po mišljenju ve-ćine gospodarah naših i po načinu kako timare stoku t r e b ap a š n j a k a h , jer su riedki koji hrane stoku na jaslama, negoje većina hrani na paši.

Ako dakle stoji, da naše gospodarstvo treba pašnjakah,onda držim, da će potrebu bolje zadovoljiti zajednički pašnjaci,iiego razkomadani.

N e t r e b a i h d i e l i t i , v e ć t r e b a m a n e o d s t r a -n i t i na d r u g i n a č i n , naime kultiviranjem pašnjakah,dobrom upravom i t. d.

To je evo intecija zakonodavca; to su misli obrazloženjazak. osnove.

To su mnijem ali i misli svih Hrvatah, koji žele narodunapredak i blagostanje. Samo treba tako provadjati i sam zakon !

VI. Zemljištne zajednice, njihov postanak, razvoji uredjenje.

Piše Ctašo Vac, kr. kot. šumar.t

X. Gospodarstvo zemljištnili zajednica.

1. O b ć e n i t o .

Mi smo u VIII. pogjavju naše razprave od prošle godinedonieli 9 naredabah, koje sve smjeraju na koristno uredjenjegospodarstva, na posjedu zemlf. zajednica. Da su rečene na-redbe provadjane u cielosti, mi bi danas imali liepo uredjeneobć. šume i pašnjake. Ali na žalost, sve je manje više ostalona papiru (!) t. j. pri starom!

Vidimo, da je na tom polju postojalo naputakah za go-spodarstveno uredjenje! Nu kako nam je iz izkustva znanonapredak je dosta slab (izim častnih iznimaka).

Ovu našu tvrdnju podkriepljuje i članak: » V r š e n j ea g r a r n i h n a r e d a b a « , donesen u br. 74. od 30. ožujka 1901,cienjenih »Narodnih Novinah«.

Tako izmedju inoga navadjaju:» N a r e d b a j e i z d a n a , a l i n i j e d r ž a n a ! « Tako i

jeste, na mnogim mjestima. Nema sumnje, da je pogrieška bilau kontroli oblasti, koje su kadre da vrše neposredni nadzornad radom pučanstva. Nije ovo prvi put, kako se iztiče, kakos e v l a d i n e a g r a r n e n a r e d b e n e v r š e .

— 386 —

Mi držimo, da treba jedan put izdane naredbe uzdržatipo što po to u krieposti, a da ne ostanu na papiru. Valja ihponovno publicirati; pa ne samo to, nego upotriebiti svus t r o g o s t u r e d o v n o g p o s t u p k a , d a s e p u k n a r e d b ip o k o r i . Gdje treba, neka oblast postupa strogo i energično,al i neka se ne propusti s a v j e t o m i u p u t o m d j e l o -v a t i na p u k , jer to vriedi više, nego li stroga kontrolaoblasti.

Znamo tomu najbolji primjer u bivšoj gornjoj Krajini.Tamo se je pod vojnom upravom pridržao puk v o j n i č k o ms t r o g o š ć u i s i l o m n a r a z u m n o g o s p o d a r e n j e .

Upravni činovnici izdavali su u svako doba godine svojezapovjedi pučanstvu, koje ih je m o r a l o p o k o r n o v r š i t i .Dok je trajalo prisilje, dotle je i išlo. Čim je krajiški pukosjetio, da se diže s njega vojnička ruka, on je počeo raditipo svojoj glavi. Preko noći nestalo je gotovo svega, što se jepoldrug stoljeća gradilo i uzdržavalo.«

Tako cienjene »N. N.«, a i naše je mnienje takovo.Predočimo si samo primjera radi u kakovom se stanju

nalaze sada pašnjaci u bivšoj Vojnoj Krajini, kojih većinaimade na absolutnom šumskom tlu. Kolika leži u njima na-rodno-gospodarstvena vriednost; samo da se pašnjaci i šumeurede, ili da su već uredjene u smislu jur do sada izdanihvisoko-vladnih naredaba. Uzmimo samo važne naredbe od25. listopada 1881. br. 16473. i ona od 30. siečnja 1883.br. 4551. o uredjenju paše na obćinskih pašnjacih, o krčenjupašnjakah od grmlja i korova, borovice i t. d.

Naročito, da se je vršila visoko-vladna naredba od 18. ve-ljače 1886. b r . 7127.* » g l e d e u ž i v a n j a p a š e na ob-ć i n s k i h p a š n j a c i h , k o j i s u o b r a š t e n i d r v l j e mi š i k a r o m i t. d. bila bi uredjena paša na pašnjacih; uzdr-žale bi se mnoge šume; uredilo bi se uživanje gorivnog drva i t. d.

Ali na žalost ,malo je toga uradjeno!Na mnogim ali mjestima vidimo, da je p o h a r a č e n o

i u n i š t e n o o n o š t o j e k r o z d e c e n i j e u z g o j e n o !

— 387 —

Pisac »N. N.« navadja dalje:»Odtuda sliedi nepobitno, da se ne mogu postići agrarnim

naredbami nikaki veći ni trajniji uspjesi, ako se ne uciepiuvjerenje u puk, da su one koristne, a ono, kako je puk dosleradio, da je nevaljano i štetno«.

To su liepe rieči, ali bez s t r o g o g o b l a s t n o g p o -s t u p k a, ne ima ni danas provedbe; naročito kod uredjenjapašnjaka i šuma. Decenija i generacije će ;proći, dok se kodnas »uciepi uvjerenje u puk« o koristi i naputku toga ure-djenja.

Nu na mnogim mjestima nije ni puk uvjek kriv, već n. pr.siromaštvo, pomanjkanje krme i livadah, g o r i v n o g d r v ai t. d. što sve upliva na u pitanju stojeće gospodarstvenouredjenje.

Istina je, da bez nauke i pouke stoji svaki napredak naslabim nogama. Pa ako je nuždna stroga kontrola oblasti injezino prisilje, osobito u agrarnim naredbama više redarstve-noga karaktera, (svakako i šumsko-redarstvenoga) ne smije senikada zaboraviti ni na dotičnu pouku pučanstva, baš o smjerutih naredaba. Tako cienjene N. N. a baš i naše je čvrstouvjerenje, da je tako.

Nas šumare — u obće recimo — poznaje i treba narod samoprigodom doznake gorivnih a eventualno i gradjevnih drvaha kada — tada, dodjemo i u doticah sa narodom prigodomogojnih radnja. U o v o m p o t o n j e m s l u č a j u , n e r a d ov i d i n a r o d š u m a r a , o s o b i t o a k o s e j o š b e z p l a t n o mr a b o t o m p o d i ž u b r a n j e v i n e ! Jest, to smo doživili. Sveje šumar kriv. A od kuda dolazi to mnienje naroda? Od tuda:

»Narod nije upućen o svestranoj koristi šumah, uredjenihpašnjakah i t . d « . N a r o d n e z n a p r o s u d i t i n e p r o -c i e n j i v i u p l i v š u m a h n a z r a č n e o b o r i n e , v j e -t r o v e , s u š u i t . d

Nitko mu to ne tumači, nitko ga neupućuje; pak jošusljed prirodnoga nagnuća na haračenje, dolazimo danas dotakova stanja stvari!

— 388 —

Da su te površine uredjene, drugčije bi n. pr. stajalo sto-čarstvo a i druge gt'ane gospodarstva.

Narod medjutim i mnogi od t. ž. inteligencije ne poznaješumarstvo i njegovo uredjenje. Šumarstvo jeste »vječiti trn« uoku, akoprem je ono od neprocienjive koristi u narodno-gospodarstvenom uredjenju, životu, trgovini i prometu. Samoga treba razumjeti i koristonosno urediti, a tada upotriebiti znati!

Tako primjerice, bilo bi shodno izdavati poučne knjižicena naš seljački puk o sveobćoj koristi šumah, uredbi pašnjakah,pašarenja, steljarenja i tomu slično. Bilo bi koristno primjericedržati na selu predavanja u gospodarskih podružnica o goreistaknutoj temi; nadalje u pučkim koledarima i novinama iz-našati ovako izražene misli. Naposeb u »Seoskom gospodaru«donašati ovakove poučne članke. Mi mnijemo:

» O b r a č u n a v a n j e m j e d i n i h p r i j a v n i c a hš u m s k i h š t e t a i g l o b l j e n j e m , n e d e m o p o s t i ć il j u b a v s e l j a k a — r a t a r a p r a m a š u m a r s t v u in j e g o v o m u r e d j e n j u , već obratno! To potonja opa-žamo na žalost, na svakom koraku!

Treba naš rad vani, protegnuti manje više na sve narodn ogospodarstvene grane; n a š š u m . r a d t r e b a n a r o d d au p o z n a i u v a ž u j e ; k važnijem narodno-gospodarstvenomradu, — koji približno u šumarstvo zasjeca — treba i šumare po-zivati, za mnienje pitati, isto poštivati, uvažavati i t. d.

D a s e t o s v e p o s t i g n e , t r e b a d a n a š e o,blast ii i n t e l i g e n c i j a š u m a r e p o d u p i r u , j e r ć e t o -s v e b i t i o d s v e o b ć e k o r i s t i , a n a r o č i t o o d k o -r i s t i n a š e g a s e l j a k a — r a t a r a !

Doklem toga ne bude, ne ima napredka na šumsko-gospo-Jarstveaom polju.

Stoga završimo i mi sa željom uvaženog pisca gore spo-menutog Članka u cienjenih »Nar. Novina«.

»Bude li na tom polju išla r u k u u r u k u p o u k as u p l i v o m o b l a s t i ; bude li jedan i drugi faktor trajnodjelovao na ratarsko pučanstvo, a ne p o p u s t l j i v o , i k a k o

— 389 —

mu se s v i d i , biti će rezultat što se tiče vršenja vladinihagrarnih naredaba po-voljniji, nego što je do sada bio«.

S tim završetkom »obćenitoga diela« slažemo se, a u nadina bolju budućnost, — prelazimo na

2. G o s p o d a r s t v o š u m a , i p a š n j a k a .

Na temelju §. 25. zakona zem. zajednica, m o r a gospo-darstvo zemljištnik, zajednicah biti uredjeno prema t r a j n o jkoristi.

U pogledu pako gospodarstva sa s u m a r n i i š u m s k i inipio harni , imaju valjati svi propisi zakona od 26. ožujka 1894.kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah,stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Zajednice upravljaju irazpolažu, pod nadzorom oblastih, samostalno svojom imovinom.

S redovitimi i izvanrednimi prihodi od svojih šumah,razpolažu zajednice kao i s prihodi od ostale svoje imovine.

To su glavne zasade i zakonita načela, po kojih se racio-nalno šumogojstvo (u sumarni i šumskimi plohami) urediti mora.

Ovo uredjenje odnosi se dakle na sve š u m e zem. zaj.kao i na sve š u m s k e p l o h e zem. zajednica t. j. uredjenjeima se provesti i na svim pašnjacima obrašćenima drvom.

Stoga vidimo, da je zakonom osigurano uredjenje šuma ipašnjaka.

Priznati moramo, da je ovo uredjenje šumskog gospodarstvajoš u povoju, te da sporo i polahko ide; nu obzirom naoto,da na mnogim mjestima zem. zaj. ustanovljene i pravno ure-djene nisu, ne može se ni temeljito uredjedjenje sa šurusko-gospodarstvene strane provesti.

U bivšem t. ž. Provincijalu jeste u tom pogledu mnogobolje, jer su tamo od provedene segregacije manje — višeuredjeni šumsko-gospodarstveni odnošaji u šumah i šumomobraslim pašnjacima na temelju normativne naredbe od go-dine 1871. Ako i niesu bog zna kako uredjeni odnošaji bili(izim častnih iznimaka), to je većinom postavljeno bilo šumarsko

— 390 -

i lugarsko osoblje; sastavljane se mjestimice gospodar, osnove;ako ovih nije bilo, sastavljene su redovite godišnje sječne iogojne osnove i t. d.

Al u bivšoj Krajini?Tamo nije sloboda uživanja šumah i šumom obraslih

pašnjaka zapriečena bila; tamo se je uživalo po »starom gra-ničarskom običaju«. Sjeklo se i haračilo. Nu na mnogim mje-stima — gdje je razbor i um vladao — odgojene su na bivšemkrajiškom području liepe 100 godina i više stare šume, liepilugovi, šumice, i krasni drvom obrašćeni pašnjaci.

Nu pohota, strast, objest, nasilje, popustljivost — nemiruju!Mnogo liepih do sada uzčuvanih sastojina palo je na pojedinimmjestima u par dana. Grozno je to — ali istina je!

Mi ne trebamo šumah i šumarah orilo se iz sveg grla!Da je to pravi »faux pas« šum. gospodarstva, ne trebamo nidokazivati, n u g o v o r i l o s e j e , z e m . z a j e d n i c e n i e s uu r e d j e n e , s l o b o d n o se t a k o r a d i i u ž i v a ! A gdje l isu bile ustanove §. §. 2., 3., 4., 6., 7., 9., 18. i t. d. ?

Porušena stabla i sastojine neđadu se doduše više uzdići,ali se dade uzdići racionalno šumsko gospodarstvo u buduće;dadu se na obću narodno-gospodarstvenu korist provesti napredspomenuta dva zakona, — a naročito pored oba zakona, ucielosti treba provadjati i obći šumski zakon, obćenito rečeno:»Jedan zakon vezan je o drugi«, dočim šum. zakon omogućujeprovedbu istih, t. j. on čuva bivstvo i obstanak šume! Pro-motrimo posebice sada:

a) G o s p o d a r s t v o š u m a .

Glede gospodarstva u šumama, to odredjuje §. 1. zakonaod 26. ožujka 1894. kojim se uredjuje stručna uprava i šumskogospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzoromsliedeće:

Gradske, trgovištne, upravne, mjestne, plemićke i po-veljene Obćine d u ž n e su prema §. 9. šumskoga zakonasumarni, što ih one posjeduju upravljati i gospodariti p o n a-

— 391 —

č e l i h s a s t a v l j e n e z a t o g o s p o d a r s t v e n e o s n o v e ,koja treba, da ustanovljuje," kako će se polučiti što v i š i it r a j n i užitci obzirom na sadanje stanje šumah.

Kako vidimo zem. zaj. d u ž n e su šumsko gospodarstvourediti prema §. 9. š. ž koji glasi:

Sume, koje su otegoćene pravom drvarenja (takozvanimišumskimi služnosti) imadu se ne samo uzdržati, već u istimai neprestano gospodariti primjerenim načinom.

Sve šume zem. zaj. kako u bivšem provincijalu, t a k o iu b i v š o j K r a j i n i otegoćene su pravom drvarenja, t. j. su-ovlaštenici istih, imadu pravo na sve šumske užitke, kakoglavne — tako i nuzgredne.

To njihovo pravo jeste trajno, tako rekući vječno, pakstoga treba nastojati, d a s e p o l u č e š t o v i š i i t r a j n i j iu ž i t c i !

To ćemo ali moći urediti jedino dobro sastavljenom go-spodar, osnovom. Prigodom sastavka gospodar, osnove, moratćemo se obazirati na sve prilike suovlaštenika, na lokalneodnošaje i potrebe — tako, da udovoljimo svim mogućimainteresima. Bolje je prigodom sastavka osnove izbjegavati su-višne formule — ali uvažiti život, običaje i lokalne potrebenaroda. To odgovara zadaći šumara, koji najbolje poznajesvoj kraj.

Sastavak gospodar, osnovah odredjen je za veće šumskekomplekse — recimo preko 100 rali — i t. d. Nu skrbljenoje u zakonu i za manje šume.

»Ako li je ukupna šumska ploština t a k o m a l e n a , dase uredno šumsko gospodarenje ne bi dalo uvesti, ili ako suprilike gospodarenja tako jednostavne, da bi suvišno bilo,napose urediti užitke, s l o b o d n o j e o d u s t a t i o d s a -s t a v k a g o s p o d a r s t v e n i h o s n o v a h .

U takovih slučajevih valja, da se sastave samo g o s p o -d a r s t v e n i p r o g r a m i , po kojih će se za sliedećih desetgodina postupati s odnosnom šumom«.

Kako vidimo, skrbljeno je zakonom i za male šumskekomplekse. Ako se dobro shvate lokalni odnošaji i potrebe na

— 392 —

drvu, i ako je u običajena štednja šuma po suovlaštenicima, pakako se samo prigodice drvni užitak uživa, dade se gospodar-stvenim! programi liepo gospodariti, dapače više puta bolje,nego li sa zakučastom gospodar, osnovom.

Tko je gospodarstvo u šumah. zem. zajednica, vani u pri-rodi i u narodu temeljito proučio — a to i jeste prava škola —znati će i osnovu i program prilagoditi svakoj potrebi! Nutomu treba i vremena i izkustva, uztrajnosti i priegora.

Ovdje nam konačno valja iztaknuti v a ž n u o k o l n o s t ,da treba točno iztražiti sve one površine, koje se šumom zem.zajednica smatrati imadu. One šume u bivšem provincijalu,označene su sve u segregacionalnoj osudi . 'Al i u b i v š o jK r a j i n i j e t e ž e !

Što je u gruntovnici i katastru uneseno kao šuma, hodenekoji mudraci i usrećitelji naroda da proglase pašnjacima.To znaci izigrati zakon u jednu ruku, a u drugu ruku, silno setime škodi samomu narodu, što ćemo i dokazati. Mi smod i l j e m n a š e r a s p r a v e d o k a z a l i , d a u G r a n i c i i m a d eo b ć i n . Šuma. Jednom zgodom je rečeno: »Vi šumari hoćetei po cestah šume saditi, uzdići i gojiti« !

Jest takovo je mnienje njekih inteligentnijih slojeva(izim častnih iznimaka) o šumi i šumarima.

Nu to neka nas ne smeta. Naše je mnienje u interesuobćem i naroda sliedeće:

S v e s t o j e u g r u n t o v n i c i i k a t a s t r u u n e s e n ok a o šuma, i m a s e i . u r e d i t i u s m i s l u o v o g a z a k o n ajer da to tada nije bila šuma, nebi u javne knjige ni unesena bila

Svakako jesu ti mnogi kompleksi, za vrieme katastralneizmjere (bivše Granice) bile liepe šume, koje su moguće kasnijeizharačene ili uzčuvane?

»Da je tomu tako, krive su mnoge prolazne vremeniteokolnosti« !

Nu sada valja i te ljute rane liečiti; jer vrieme brzo pro-lazi, a šuma se tako brzo ne uzgoji. Treba mnogo i mnogo godinah!

— 393 —

b ) G o s p o d a r s t v o p a š n j a k a .Glede uredjenja gospodarstva na pašnjacima zem. zajednica

propisuje §. 3. gore spomenutoga zakona sliedeće:»Za pašnjake, koji se nalaze na b e z u v j e t n o m š u m s k o m

t l u , ima se sastaviti gospodarski program, počivajući na načelu,d a j e g l a v n a s v r h a t i h p a š n j a k a h u ž i v a n j ep a š e , a uzgredan uzgoj drva«. Nadalje j-

»Za drvljem obrasle pašnjake, koji se ne n a l a z e nab e z u v j e t n o m š u m s k o m t l u , i m a s e sastaviti gospo-darstveni program u toliko, u koliko isti za pašu blaga ovla-štenikah (suovlaštenikah) potrebni niesu.

Ove se zakonske ustanove odnose u glavnome lih n ab i v š e k r a j i š k o p o d r u č j e (izim onih urb. obćinskihpašnjaka, neobrašćenih drvom), dočim za urbarne obćine valjajusliedeći propisi:

»Sa sumarni, koje su prigodom segregacije u ime pašnjačkepiipadnosti izlučene, valja postupati u smislu §. 1. ovogazakona sve dotle, dok se glede istih u smislu zakona inačene razpoloži«.

Ovdje se predmjeva, da su u bivšem Provincijalu većinomsve izlučene pašnjačke površine — šume. Koliko je namapoznato, većinom su svi pašnjaci u bivšem Provincijalu iobraŠćeni drvom; dapače mjestimice sačinjavaju pašnjaci liepesastojine koje liepu novčanu vriednost predstavljaju. Osim togabilo je na mnogim pašnjacima — naročito u Slavoniji — cienjenihhrastovah, koji su većinom unovčeni, te dotična urb. obćinaimade b a š i z p a š n j a k a h z n a t n u s v o t u k a o n e p o -t r o š i v u š u m s k u g l a v n i c u ! Imade još i danas urb.obćina bogatih na hrastovini.

Na ovaj predmet vratit ćemo se kasnije.Prvo ćemo ali sa našega stanovišta raspraviti gospodarstvo

pašnjaka u bivšoj Krajini, jer su ovi odnošaji u obće neure-djeni, kako smo to gore iztaknuli.

U glavnome govori §. 3. spomenutog zakona o pašnjacima»koji se nalaze na bezuvjetnom šumskom tlu;« i o pašnjacima»koji se ne nalaze na bezuvjetnom šumskom tlu«.

— 394 -

Glavna svrha svili tih pašnjaka jeste uživanje pašea uzgredna — UZgOJ drva! Uzgoj drva omogućen je tamoi na onih parcelah, u koliko iste za p a š u b l a g a p o t r e b n en i s u !

Ta zakonska ustanova, proteže se na sve one pašnjake,označene u §. 17. temeljnog krajiškog zakona, koji glasi:*»Do sada po obćinama uživani pašnjaci jesu vlastnost istih«.

U smislu ovoga zakona imade se na svim tima pašnjacimaurediti p a š n j a č k e g o s p o d a r e n j e , bez obzira na šumskogospodareuje.

Sada nastaje pitanje: koje su to parcele, koje su u §. 17.temeljnog krajiškog zakona izraza našle! ? Znamo, da o tomeevidencije nemamo, i da ne možemo sada lučiti što je za vriemeKrajine bilo obć. šuma, a što pašnjak. Sve je sada manje —više jednako! Ta iz najljepše iume, mogao je nastati najlošijipašnjak, a obratno iz lošog pašnjaka, mogla je gdjekad nastatiliepa šuma. I šuma i pašnjak trebaju svoje gospodarstvenouredjenje ! Ali razlučiti pašnjak od šume . . . . ? !

Tu nam je jedini i pravi oslon gruntovnica i kataster!Spomenuti moramo i ovdje, kao i u odsjeku »gospodar-

stvo šuma« sliedeće: Sve što je u g r u n t o v n i c i i ka-t a s t r u u n e s e n o k a o p a š n j a k n e k a s e o b ć e n i t os m a t r a k a o t a k o v i , a s v e š t o j e u n e s e n o k a oš u m a i m a d e s e u r e d i t i u s m i s l u * s v o g a z a k o n a !

Da li je taj pašnjak obrašćen drvom ili ne, stvar je sa-moga uredjenja.

Da na izlučenje šumskih i pašnjačkih parcela valja s t r o g opaziti, sliedi iz §, 3. spomenutog zakona; jer se paševinskogospodarstvo imade urediti i za one pašnjake, koji se nalaze ina »bezuvjetnom šumskom tlu«. Znamo ali, da je na bez-uvjetoom šum. tlu moguće samo šum. gospodarenje?!

Da ovo razlucenje s t r o g o provesti valja — priznati ćenam svaki — tim više, ako se želi udovoljiti §. 1. o. ž. Na-ročito i zaoto, pošto su mjestne, plemićke i poveljene obćine

* Vidi str. 409. „Š. L.« od g. 1900.

— 395 —

( n a š e z e m l j i š t n e z a j e d n i c e ) d u ž n e p r e m a § . 9 .š u m . za k. s u m a r n i , što ili Olie posjeduju, u p r a v l j a t ii g o s p o d a r i t i p o n a č e l i h s a s t a v l j e n e z a t og o s p o d a r s t v e n e o s n o v e .

Zakonodavac sam umije i predmjeva, da u bivšoj Kra-jini imade posebnih šumah i pašnjakah, koje zemljištne zajed-nice od davnine posjedu]u; pak ih s toga i izlučiti valja. Daih jednih i drugih imade, dokazali smo dovoljno diljem našerazprave.

Jedno i drugo valja ali urediti. §. 72. propisnika za šum.službu u c. kr. vojnoj Krajini od g. 1860. glasi:* »za po-k r i ć e p o t r e b a h n a d r v u k r a j i š k o g s t a n o v -i i i č t v a , k a o i o s t a l i h n u z u ž i t a k a , i m a s e o b z i ru z e t i i na p o s t o j e ć e drvom obrasle pašnjake, kaoi iia obćinske šume!

To je zakonito načelo vriedilo prije 40 godinah, a mni-jemo da to načelo i danas trostruko više uvažiti i upotriebitivalja! Tada su bile državne šume nerazdieljene; bilo je »Gra-ničaru« sloboda u šumu ići, drvariti, pašariti i t. d, pak se jeipak »za pokriće potrebah krajiškoga stanovničtva, uzimaoobzir na postojeće drvom obrasle pašnjake, kao i na obćinskešume« !

A zar danas, da se ne uzima obzir na obćin. pašnjake išume — vlastnost naših zemljištnih zajednica . . . .! ? Zardanas, gdje bivši Krajišnici uživaju polovicu manje od pri-jašnjeg posjeda, (imovne obćine i državne šume) usljed pro-vedene diobe državnih (carskih) šuma, da se kod pokrića po-treba krajiškoga stanovničtva, ne uzima obzir na pašnjake išume ?

Zar se danas, nakon 40 godina, nije narod skoro za dvo-struko pomnožao. Zar danas niesu iz jedne stare krajiške za-druge postale mnogo druge druge manje, ili mnogi samovlast-nici? Zar nam naseljenici ne napunjuju gradove, mjesta, selai t. d. tražeći na zajedničkom dobru starosjedioca Hrvata su-

* Vidi str. 512. »Š. L." od g. 1900.

— 396 —

uživanje i sve koristi? Zar nam se niesu sela povećala? Zarniesu danas druge životne prilike, nego li prije ? konačno: Z a rn a m m o g u n a š e i m o v n e o b ć i n e t r a j n o p o k r i t ip o t r e b e k r a j . s t a n o v n i č t v a , n a d r v u i i n i mu u z u ž i t c i m a . . . ? !

Xe lllOgll! To nam je svima jako dobro poznato.Navesti ću primjera radi križevačku imovnu obćinu, (jednu

od bolje stojećih), koliko se godišnje doznačuje gorivnog drvapravoužitnicima:

Na l selište odpada godišnje . . 12-50 prost. met.Na 3A selišta odpada godišnje. . IO1— » »Na V«, selišta odpada godišnje. . 8'75 » »Na V4 selišta odpada godišnje. . 7-50 » »Mnijem, da ni kod drugih imovnih obćinah — bogatijih

— nije mnogo bolje!? Osobito ako se uzmu u obzir lošije sto-jeće imovne obćine.

Zar je gore iztaknuta kompetencija gorivnoga drva do-voljna za cielu godinu, da podmiri potrebu za jednu seljačkuobitelj ? »Nije« !

VI. Zemljištne zajednice, njihov postanak, razvoji uredjenje.

Piše Gašo Yae, kr. kot. šumar.(Svršetak).

Uvaže li se još okolnosti, da se selišta usljed diobe cie-paju, da se 1/t dalje ciepati ne može, a da ipak na toj '/* par-ticipira po više obiteljih i t. d., to smo dobili jasnu sliku,da imovne oMine niesu u stanju sa svojini redovitimgodišnjim drvnim etatom. pokriti godišnju potrebugorivnog drva svojih pravoužitnika!

Sa dozvoljenim izvozom leževine, ne može se manjak naogrievu pokriti. Ako takove ima, brzo se razveze, u branjevinese ne smije, sječine su daleko i t. d.

Državna šumska uprava riedko kada prodaje na malogorivno drvo! Moramo dakle računati, sa doznačenom drvnomkompetencijom ! Ova je premalena.

— 455 —-

Z i m a i s v a k d a n j a p o t r e b a d r v a , j e s u u z r o k o m ,d a i m a d e m n o g o š u m s k i h s t e t a h k o d i m o v n i ho b din a h.

Imovna obćina nije kriva, da ne može potrebe gorivnogdrva pokriti, jer to gospodarstvena osnova ne dozvoljava. Nijeali više puta ni naš seljak kriv šumskoj šteti. Ne ću da gaosobito branim, kada ali navali »ciča zima« znamo svi, kakonam je mila topla peć?! — A gdje je potreba goriva za ku-ćanstvo?

Moramo se ondje prostonarodno izraziti: »Ako je tebimila topla peć, jeste bogami i meni«. To je istina!

T k o ć e n a m d r u g i o v a j m a n j a k n a g o r i v n o md r v u p o k r i t i , n e g o l i n a š e z e m l j i š t n e z a j e d n i c e us v o j i h , š u m a h i pas n j a č i h !

S toga napred spomenute okolnosti nukaju nas, da štobolje uredimo gospodarstvo šuma i pašnjaka ž, ž. na š u m s k o -g o s p o d a r s t v e n o m n a č e l u .

Kako iz samoga zakona jasno razabrati možemo, imade sena pašnjačkom š u m s k o m t l i i urediti »pašarenje« samo ubivšoj Krajini, dočim u t. ž. provincijalu ne! Napred smospomenuli da zakon kaže: »Sa sumarni, koje su prigodom se-gregacije u ime pašnjačke pripadnosti izlučene, valja postupatiu smislu §. 1. ovoga zakona«.

Naše je mienje gore izraženo time, da bi se tako postu-palo i sa s u m a r n i , koje za pašu blaga služe u bivšoj Krajini

Ovo smo mnienje dovoljno opravdali s p o m a n j k a n j ag o r i v n i h d r v a , k o j e i m o v n e o b ć i n e s v o j i mp r a v o u ž i t n i c i m a p r u ž i t i n e m o g u !

Osini toga govore zaoto i ekonomski razlozi.Znano nam je svima, da u t. zv. »Granici« imade mnogo

više zemlje za ratarsku produkciju, nego li u t. zv. Provincijalu.U bivšoj Krajini ne ima vlastelinstvah, dočim u bivšem

provincijalu jesu mnoga i mnoga vlastelinstva, koja tako re-kući '3 posjeda, a dapače i V2 tla u svojim rukama i vlast-'nosti imadu. U bivšoj je Krajini obratno. Imovne obćine i

— 456 —

drž. šum. erar imadu svoje šume, dočim je sva ostala pro-duktivna površina vlastnost seljaka-ratara (izim njekojih riedkihiznimaka).

Sliedi dakle, da pomanjkanje tla nije razlog, da bi se ubiv. Krajini davala veća važnost pašarinskom gospodarstvu naa b s o l u t n o m i i n o m š u m . t l u , nego l i šum. gospo-darstvu.

Obratno bi mogli protegnuti na t. zv. Provincijal!Uzmimo primjera radi naše Zagorje. Gorski kotar i t. d.

Tamo jeste sigurno pomanjkanje oranica, livada i t. d., pakipak se u svim tim šumama, koje su putem segregacije u imepašnjačke pripadnosti izlučene, gospodari na šumsko-gospodar-stvenom načelu. To je i pravo.

U racionalno uredjenom šumskom gospodarstvu imadeuviek dovoljno površina, k o j e s l u ž e za p a š u b l a g a . Ubiv. Krajini jeste još to dobro i koristno po pravoužitnike, štou imovno-obćinskim šumama » i m a d u p r a v o u ž i t n i c ip r a v o « na pašarenje. Osim toga služe im i drž. šume zapašu blaga -— uz malu novčanu odštetu!

Toga svega u biv. Provincijalu ne ima! U z p r k o s t o m uj e s t e s t o č a r s t v o b o l j e r a z v i t o u b i v . P r o v i n -c i j a l u , n e g o l i u b i v . K r a j i n i ! To je naše nemje-rodavno, ali opravdano mnienje!

Pašnjaci sami t. j. tlo, (pa još k tome zapušteno) ne dižei ne uzdržaje stočarstvo. Imade tu mnogo drugih, razlogah posredi, koji uplivaju na razvoj stočarstva i narodno blagostanje.Način timarenja, uzgoj krmivog bilja i t. d. jesu glavni uvjeti, dase stočarstvo razvije. Ovo pravilo ne možemo protegnuti na lihgorske krajeve n. pr. na Liku i t. d.

Tamo je stočarstvo upućeno na šumu i na absolutnošumsko tlo!

Nu ako se svi uvjeti i obziri uvaže, dade se i ovdje ure-diti pašarenje na šumsko-gospodarstvenom načelu; što je baši za onaj kraj od p r i e k e nužde!

Mnijemo, da smo ovo pitanje dovoljno razjasnili. Sto nijeu zakonu dovoljno izražaja našlo, neka nadje u provedbenoj naredbi l

— 457 —

U r e d j e n j e g o s p o d a r s t v a p a š n j a k a i š u m a naracionalno šumsko-gospodarstvenom načelu (izim oprav-d a n i h i z n i m a k a ) , b i t i ć e o d n a j v e ć e o b ć e n i t e k o -r i s t i , n a r o č i t o o d k o r i s t i p o n a š e g s e l j a k a .

XI. Uredjenje gospodarstva na posjedu zemljištnikzajednica.

A) O b ć e n i t o.

Svako uredjenje gospodarstva i kućanstva odvisi od lo-kalnih odnošaja, potreba i t. d.

Čim su potrebe veće, a odnošaji raznoličniji, tim pomnijetreba nastojati urediti gospodarstvo, na racionalno-gospodar-stvenom temelju.

Poslovnica kaže: »koliko sela, toliko običaja« i »kolikoljudi, toliko ćudi«.

Tako i jeste. N. pr. u brdovitim predjelima jesu drugiodnošaji, nego li u ravnici; u Lici su drugi odnošaji, nego liu Zagorju.

U Gorskom kotaru su drugi odnošaji, nego li u ravnojSlavoniji i t. d.

Sve se uredjuje na temelju jednoga zakona. Kolike li alirazlike u cieloj nam hrv. domovini. . . ! ?

S t o g a t r e b a j u p o m n o i o b z i r n o p o s t u p a t i s v ioni, k o j i se b a v e u o b ć e sa u r e d j e n j e m zem. z a j e d -n i c a , a t o s u p r a v n i c i i s t r u č n j a c i !

Ako li se uredjenje.zemljštne zajednice po stanovitoj šabloniprovadjalo bude, bez obzira na obćenite lokalne interese i po-potrebe, nastati će tekom vremena u gospodarstvu razne manj-kavosti, nesuglasice i t. d.

S toga oni, koji se bave sa gospodarskim uredjenjem zem.zaj. a to su šum. stručnjaci, trebaju točno proučiti sve mjestneprilike, odnošaje, potrebe, način uživanja, unovčivanja, kultivi-ranje i t. d., prvo nego li pristupe k sastavku gospodarstvenihosnova i programa!

— 458 —

Kada sve to proučili budemo, biti će nam lahko ureditigospodarstvo na posjedu zem. zajednica.

K zakonu od 26. ožujka 1894. kojim se uredjuje stručnauprava i šum. gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitimjavnim nadzorom, nije jošte izdana provedbena naredba, kojaće regulirati jednolično gospodarstveno uredjenje zem. zaj. Mićemo ali s naše strane po našim slabim silama iznieti mnienje,kako bi se najbolje i svrsi shodno dalo urediti gospodarstvenostanje naših zem. zajednicah.

Obzirom na važnost predmeta, razvrstat ćemo našu raz-pravu, na uredjenje šum. gospodarstva i na uredjenje gospo-darstva na pašnjacima.

Upozoriti nam ali valja svakoga cienjenog čitatelja, dauvjek pred očima imade bivši Provincijal i bivšu Krajinu,pošto smo diljem naše razprave dovoljno dokazali, da su ve-l i k e r a z l i k e o p o s t a n k u i r a z v i t k u z e m . z a j e d n i c au oba bivša dva djela, sada jedinstvene nam d o m o v i n eH r v a t s k e . S toga naoto valja paziti i kod samoga uredjenjagospodarstva upitnih zemljištnih zajednica. Kada sve to zna-demo, idemo prvo proučiti pitanje:

B ) U r e d j e n j e š u m s k o g a g o s p o d a r s t v a z e m .z a j e d n i c a .

1. Tko uredjuje gospodarstvo?

U pogledu uredjenja šumskoga gospodarstva u obće iz-dali su razni narodi mnogobrojne knjige, razprave i t. d. Mno-žina mislih, načinah o uredjenju šum. gospodarstva, idejah i t. d.rodilo se je mnogoj stručnjačkoj glavi tako, da su mnogi šu-marski strukovnjaci postali glasoviti učenjaci.

Nauka o uredjenju šumskoga gospodarstva, postala je takorekući specijalna znanost.

Razni nazori o šum. gospodarstvu i uredjenju, kako re-kosmo, razvili su se u francuzkoj, njemačkoj, češkoj i t. d.literaturi. Množinu matematičkih formulah sadržavaju mnoge

— 459 —

knjige, a isto tako i dugačka teoretička načela o uredjenjušuma.

Mi ćemo ali prigodom ovom takodjer zaviriti u jednu ve-liku knjigu. Život i duša našeg hrvatskog seljaka, jeste ona ve-lika knjiga iz koje crpimo ova načela o nredjenju šumskogagospodarstva naših zemljištnih zajednica! Ako smo ovu do-voljno shvatili, pak ako nam je teorija o šumarstvu i o ure-djenju dovoljno poznata, bit će nam lahko ovu težku zadaćuriešiti, na temelju ustanovah gore spomenutoga zakona,

Samo uredjenje šum. gospodarstva imade svoj oslon ušumskom zakonu, i u gore spomenutom zakonu od 26 ožujka 1894.kojega smo ustanove §§. 1. 2. 3. gore dovoljno predočili. Istotako nalazimo temeljita oslona i u zakonu o uredjenju zem-ljištnih zajednicah.

Idemo vidjeti što kaže §. 4. o. ž. od 26. ožujka 1894.tko imade da uredi gospodarstvo zem. zaj. Gospodarstveneosnove, pak i gospodarstvene programe valja da sastave šum.stručnjaci sporazumno s a z a s t u p n i c i o d n o s n i hp o s j e d n i k a h š u m a h « . U našem slučaju valja sporazumnoraditi sa zastupstvom zem. zajednicah.

Ovo sliedi iz ustanove §. 29. ž. ž. o. ž. koji glasi: »Sveposlove s upravom imovine zemljištne zajednice, u koliko nisuglavnoj skupštini svih ovlaštenikah podržani (što u §. 31. o. ž.odredjene nije) v o d i z a s t u p s t v o , kojemu na čelu stojiglavar« !

Kako evo vidimo, vezan je šumar, stručnjak prigodomuredjenja šum. gospodarstva o »zastupstvo zem. zajednica«,kao predstavnika šum. posjednika.

Pošto je ali to zastupstvo većinom sastavljeno od seljakah,imati će šumar mnogu gorku izkusiti, prije nego li će osnovu iliprogram sastavi. To smo i sami dovoljno iskusili! Nu ljubavprema hrvat, narodu, nadalje nastojanje za napredkom našegaseljaka — ratara i samo — priegori t. d. nadvladati će »libe-nalna« načela zakona.

— 460 —

Zaoto smo tu i zvani, da ovaj zakon provadjamo nakorist naroda!

Zakonodavac sam je predmjevao, da će prigodom uredjenjašum. gospodarstva nastati priepori i »različiti nazori«. Stogaje i u samomu zakonu odredjeno sliedeće:

»Ako li se zbog različitih nazorah« o uredjenju šumahili pašnjakah (§. 3. o. ž.) medju zastupnici posjednikahŠumah i Šumskim! Stručnjaci — ne bi za razprave mogaopolučiti sporazumak, odlučiti će u prvoj molbi županijskiupravni odbor, u drugoj kr. zemaljska vlada.«

Naše mnienje jeste izpravno, da prvo nego li pristupimok uredjenju, treba dobro i temeljito proučiti lokalne potrebe,običaje, život i t. d.

Kada to znademo i kada se sa zastupstvom makar ipribližno sporazumimo, nestat će »različitih nazorah«. Ako ihpako i bude, dosta će se lahko mirnim i jednostavnim načinomodstraniti! U interesu je same stvari, da tako i bude.

Gdje je to ne moguće, riešiti će spor višje oblasti.Za nas je od važnosti pitanje, tko osnove sastavljati mora.

To je jasno označeno u §. 6. o. ž. koji glasi:»Sastavljati gospodarstvene osnove ili gospodarstvene pro-

grame, izradjivati drvosječne i ogojne predloge, te voditi u obćestručno gospodarenje u šumah (§§. 1. i 3. o. ž.) s t v a r ješ u m a r s k i h s t r u č n j a k a h, usposobljenih za samostalno vo-djenje šumskoga gospodarstva«.

Izbor šumar, stručnjakah, prepušta se odnosnomu posjed-niku šume. Nu privolom kr. zem. vlade, moći će obćine ilizajednica posjednikah na temelju §. 10. rečenog zakona,, akoto valjanim zaključkom zaključi obo". zastupstvo, odnosno na-polovična većina suposjednikah, povjeriti tehničko gospodarenjeu njihovih šumah šumarskom tehničaru kotarske oblasti.

Sliedi jasno, da je kr. kotar, šumar — kao šumar, teh-nički izvjestitelj kr. kot. oblasti, — u prvom redu zvan, dauredi i provadja gospodarstvo u šumah naših zemljištnih za-jednica !

— 461 —

K r. k o t a r , š u m a r z v a n je u p r v o m r e d u , da zaš u m s k i p o s j e d ž e m. z a j e d n i c a s a s t a v l j a g o s p o d a r -s t v e n e o s n o v e i l i p r o g r a m e .

Ova dužnost sliedi i iz §. 40. provedbene naredbe banakraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 15. srpnja 1895.br. 35633. k zakonu od 22. siečnja 1894. kojim se uredjuješumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinahHrvatskoj i Slavoniji.

Rečena naredba propisuje sliedeće:»U šumah u kojih nisu posjedovni odnošaji i prava po-

jedinih ovlaštenikah o načinu uživanja uređjena ima k r.k o t a r , š u m a r n a s t o j a t i , d a s e t a k o v e š u m e n e s a m ou z d r ž e , n e g o i p r i m j e r e n i m n a č i n o m g o s p o d a r e n j ap o t r a j n o u ž i v a j u .

On je dužan, da u takovih šumah uz sudjelovanje po-sjednikah ili ovlaštenikah način ustanovi i veličinu šumskihužitakah i p r e m a t o m u s a s t a v i g o s p o d a r s k uo s n o v u i l i g o s p o d a r s k i p r o g r a m .

Sada za stalno znademo, tko imade da uredi gospodarstvou šumah zemljištnih zajednica i tko imade da sastavlja go-spodarstvene osnove ili programe!

Kada sve to dobro znademo, prieči nam je sada i nasamo uredjenje.

VII. Zemljištne zajednice, njihov postanak, razvoji uredjenje.

Piše Graso Tac, kr. kot. šumar.

(Nastavak).

2 . U r e d j e n j e š u m s k o g g o s p o d a r s t v a n a p o s e b .

U br. 8., 8. i 10. »Šum. Lista« za t. g. razjasnili smou glavnome naša načela o uredjenja gospodarstva šuma i paš-njaka Naročito upozorili smo na to, da ovo uredjenje imaduprovesti »šumarski stručnjaci« u sporazumku sa dotičnimvlastnicima šuma i pašnjaka; odnosno sa njihovim zastup-nicima.

Vlastnici šuma jesu u našem slučaju zem. zajednice.Ovu predstavljaju svi suovlaštenicL

Glavna skupština svih suovlašteuika bira zastupstvo (§. 31,toc. b), kada je zem. zajednica p r a v n o i p r a v o m o ć n o ure-d j e n a ; a istom sa d e f i n i t i v n i m zastupstvom imade šumarsastavljati gospodarske osnove iliti programe (§.6. zak. 26./III.1894.); kada je taj slučaj nastao, ima se pristupiti šumskomuredjenja

Samo se sobom razumjeva, da gdje gospodar, osnove po-stoje, da se iste na novo raditi ne će. Nu revizija istih neće škoditi, dapače m o r a se provesti, da se mnogo toga do-

— 130 —

vede u sklad sa zakonom o uredjenja zem. zajednicah; naročitosa zakonom od' 26. III. 1894. o uredjenja stručne uprave išum. gospodarenja u šumah, stojećih pod osobitim javnim nad-zorom.

Dok se ne pristupi šum. uredjenju, i m a d u se n a r a v s k is v e š u m e i p a š n j a c i č u v a t i o d k r č e n j a i h a r a č e n j a ,na temelju ustanovah obćeg šum. zakona (§§. 2—7. 9. 18.)Naročito imadu godišnji drvosječni i ogojni predloži, sastavljeniprema prilikama i potrebama, u z d r ž a t i r a v n o v j e s j e »po-trajnog« šum. gospodarenja, dok se definitivna gospodarstvenaosnova ili program ne sastavi.

Tako i biva kod većine urb. zem. zajednicah bivšeg pro-vincijala; dočim smo u bivšem krajiškom ppdrucju i bez toga(izim riedkih iznimaka).

Nu nadajmo se, da će mo i u tome napried kročiti.Svaki razuman gospodar, ako hoće da uredi svoj posjed,

da znade? što je »moje i tvoje«, mora urediti svoje stanje vani,prema faktičnom upisu dobara posjeda u javnim knjigama. Ka-kovo je gruntovno stanje u javnim knjigama i na katastralnimmapama, takovo mora na vlas odgovarati i vani!

»Dali je tomu tako" 1 pitat će mnogi. U većini slučajevamoramo reći: »Nije«!

Mnogo je toga u tudjim rukama; mnoga je površina pokrajsuma i pašnjaka od medjašnih susjeda priorana, prigradjena,prisvojena, pokrčena i t. d. Dapače i ciele parcele jesu otu-pljene svojoj svrsi.

Kraj ovakovoga stanja stvari, nije nam ni na kraj pa-meti, da pravo sastavljamo osnove i programe, dočim nam jeposjed neuredjen i jedan dio takoreći u tudjim rukama!

V a l j a n a m p r v o p o s j e d p r a v n o u r e d i t i , a tadai s t o m s t r u k o v n o !

S toga će mo — prije samoga strukovnoga urerdjenja —raspravljati o jednoj rak-rani našeg šumarstva (naročito u bivšojKrajini), a to je sveobće poznata:

a) u s u r p a c i j a š u m . t la .

— 131 —

Koliko nam je znano, ne ima u Hrvatskoj i Slavonijikod zem. zajednica izim riedkih iznimaka, gdje ne bi bilo»usurpacijah« šuma i pašnjaka!

Naročito u bivšoj Krajini imade »starih usurpacija« odviše decenija, a ne manjka ni na novima.

Naročito možemo reći, da su se od god. 1890. usurpa-cije povećale, a time i krčenja šum. tla!

Naš seljak ratar jeste u obće protivnik šuma i šum.uredjenja; pak gdje se je i malo odpočelo sa uredjenjem natemelju novih zakona i naredaba, tu je na javu izbila seljačkaprotimba ovoj tobožnjoj novotariji!

Nije ni čudo!Kroz stoljeća je ležao mnogi posjed neuredjen sve do danas.

Kroz stoljeća mogao je naš seljak slobodno u šume, a za pa-šnjake ga nitko ni pitao nije.

Hrvatska poslovica kaže: »Stare navade i stare griehe,težko je napustiti« ! Tako je svakomu čovjeku, dakle i našemseljaku rataru u ovomu slučaju.

Nu vrieme leti strielovitom brzinom, obća kultura napre-duje, svakdašnje potriebe rastu, način se života mienja, pak jei nama istim krokom koracati!

Tako je i ovom slučaju!Valja nam najprije urediti naš posjed, a tada istom šumsko

gospodarstvo!Valja nam stoga ustanoviti i urediti usurpirane dielove,

te ih vlastniku (zem. zajednici) i pravoj svrsi povratiti. Kadato proveli budemo, moći ćemo se latiti uredjajnoga posla.

S toga nam valja promotriti nadalje:b) k o j a je o b l a s t n a d l e ž n a us tan o v i t i i r a s p r a ^ -

v i j a t i g l e d e u s u r p a c i j a h š u m , t l a ?Ni odmah kažemo, da su glede usupareijah posjeda i

vlastnoski naših zemljištnih zajednica jedino n a d l e ž n e po-l i t i č k e o b l a s t i . Tu ne ima mjesta sudbenom postupku. Toje i pravo. Postupak je kod političkih oblasti mnogo" brži imnogo jeftiniji!

— 132 —

Nadležnost političke oblasti sliedi iz samoga pojma o »ure-djenja »zem. zajednica« koje pojam je osnovan na samon zakonuod 25./IV. 1894. Tu se ne radi o sudbenom uredjenja pojedinihmedja, ni o smetanju posjeda, već o obćenitom uredjenja posjedazem. zajednica, dakle i o u r e d j e n j a s v i h n j i h o v i h m e d j a .

Usurpirati t. j. prisvojiti si šum. tlo po suovlašteniku ze-mljištne zajednice. Čini prekršaj šumskoga zakona!

§. 60. toč. 6. š. ž. smatra kao kvar šumski: »nepo-vlastno prisvajanje zemlje«; a po toč. 7. „i svako ino upo-triebljivanje zemljišta šumskoga«. Tu se ima tako smatrati pri-oranje, prigrada i t. d. šum. tla.

I iz ove zakonske ustanove sliedi, da je kod n o v i hu s u r p a c i j a š u m s k o g a tla nadležna suditi politička oblast,radi prekršaja šum. zakona.

Nu valja ali ovdje paziti na cl. III. cesarskog patenta od24. lipnja 1857. kojim se za krunovihe ove uvodi »šumskizakon«, a glasi; »Pri narušajih zakona šumskoga, koji se neimaju razpravljati i suditi po obćem zakonu kaznenom, utr-n j u j e s e i z t r a g a i k a z a n - z a g o d o m , a k o n a r u š e n i kza š e s t m j e s e c i , od dana učinjenog narušaja, nije bio uzetpod iztraga«.

Moramo paziti, da kod svih novih prisvajanja, prikrčivanja,prioranja i t. d., šum. tla po suovlaštenicih zem. zaj. svakitakovi prekršaj pravodobno prijavljen bude, da ne nastupi za-stupi zagoda. Ako smo svaku novu usurpacija pravodobno iz-mjerom ustanovili i prijavili, biti će krivac kažnjen, a medjašnostanje tim putem sačuvano i odmah uredjeno.

Radi do nedavna neuredjenih šum. gospodarstvenih odno-šaja (1894. g.) i radi pomanjkanja šum. nadzorne službe kodvećine zemlj. zajednica, naročito u bivšem krajiškom području,n a s t a l a j e , r a d i o v o g a p r e k r š a j a š u m s k o g a z a k o n at . j . r a d i u s u r p a c i j a h šum. tla, z a g o d a .

Mi imademo sada posla sa v i š e g o d i n a » s t a r i m au s u r p a c i j a m a šum. tla«, — naročito u bivšoj Krajini.

Glede uredjenja »usurpacijah« postajale su i prije naredbeMi smo ih spomenuli u u VIII. odsjeka ove naše razprave*.

* Vidi »Š. L.« od g. 1900., str. 655.—661.

— 133 —

Nu kako rekosmo, radi prije neuredjenih šum. gospodarstvenihi redarstvenih odnošaja, kod naših zemlj. zajednica ostalo je togamnogo neuredjeno. Nu valja nam se latiti i toga posla, dauredimo i ovo »zapušteno« medjašno stanje naših zem. zajed-nicah.

Sto je n. pr. urb. zem. zajednici prigodom segregacije do-pitano, ta ona mora n e p r o m j e n j e n o i n e u m a n j e n o uži-vati, dok sam zakon inače neodredi. Gruntovno stanje unesenonakon segregacije važi za sva vremena, dok zem. zajednicapostoji.

Isto gruntovno stanje vriedi i za sve krajiške mjestne zajed-nice. Što je za vrieme prvog gruntovnog i katastralnog ure-djenja u biv. Krajini uneseno kao vlastnost pojedinih mjesta,sela, naselja i t. d. ima za sva vremena — dok se ihako ne-uredi — i ostati! Da ima t a k o b i t i , m o r a j u s k r b i t i ip a z i t i n a t o » u r e d a r a d i « p o l i t i č k e o b l a s t i ! T oproizlazi iz §. 50. zakona o uredjenju zem. zajednicah, a kojiglasi: »Nadzor nad zemljištnimi zajednicami u prvoj molbi vršiu pravilu nadležna kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) i tobud neposredno, bud putem poglavarstvah upravnih obćinah.

Zemljištne zajednice, koje su vlastnice šumah, stoje podnadzorom one oblasti, kojoj u pogledu šumskoga gospodarstvapripada nadzor«.

Nadalje §. 51. propisuje: »Nadzorna upravna oblast imab i t i na r u k u zemljištnim zajednicam . . . . . .u obće kodprvoga uredjenja njihova«.

Evo nam jasnoga slova zakona, da političke oblasti uredaradi »moraju skrbiti« i biti na ruku zem. zajednicama koduredjenja svega, dakle i med j a s n o g a s t a n j a z e m l j i š t n ihz a j e d n i c a h . Kasnije i nakon uredjenja ima oblast vršiti»nadzor« da se sve što je uredjeno, u okviru zakona uzdrži.

Naveli smo zakonite i jasne propise, da je politička oblastnadležna ustanoviti usurpacije šum. tla i vrhu istih razpravljati.

Doduše provedbena naredba k zakonu o uredjenju zem.zajednicah negovori izrično o tome t. j. o usurpacijama. S toga

— 134 —

donašamo u interesu same stvari njekoja razjašnjenja. Ream-bulacija šum. medjah odnosi se na šumske uredjajne radnje«.Ona se provadja prigodom sastavka gospodarstvenih osnova iliprograma ali istom tada, kada zemlj. zajednica d e f i n i t i v n op r a v n o uredjena bude!

Ustanovljenjem usurpiranih šumskih i pašnjačkih i inihpovršina, hode se, kako rekosmo, uzdržati samo cjelovitost po-sjeda, t. j. otudjeno tlo ima se zemljištnoj zajednici povrati.

Da je tomu tako, sliedi iz jednog odpisa visoke kr. zem.vlade, odjela za unutarnje poslove od 10. rujna 1900. broj60882., a glasi:

Upravnomu odboru županije

u

Na tamošnje izvješće od . . . . broj . . . . kojom se moliza izdanje shodne odredbe, da se obavi u obsegu kralj. kot.oblasti u r e a m b u l a c i j a m e d j a h posjeda zem-Ijištnih zajednicah, odpisuje se županijskom upravnom odboru,da se obzirom na naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade,odjela za unutarnje poslove od 15. studena 1898. br. 60022.i od 19. srpnja 1900. br. 37766. zabranjuje preduzimanje ta-kovih posalah prije, no bude odnosna zemljištna zajednica d e-f i n i t i v n o u r e d j e n a , u smislu zakona od 25. travnja 1894.o uredjenju zemljištnih zajednicah.

G l e d e u i z v j e š ć u s p o m e n u t i h usurpacijall, od-p i s u j e s e , d a j e z a d a ć a u p r a v n i h — k a o n a d z o r n i ho b l a s t i h zem. z a j e d n i c a h (§. 50. cit zakona) , dan a z a h t j e v z e m l j i š t n e z a j e d n i c e o d s t r a n e p o j e -d i n e u s u r p a c i j e r e d o v i t i m m o l b e n i m t e č a j e m « .

Mi smo evo naše napried spomenute tvrdnje glede usta-novljenja i uredjenja »usurpacijah šumskoga i inoga tla« zem-

; ljištnih zajednicah, utvrdili i dokazali. Samoj stvari koristitiće — ako navedemo, da je hrvatsko vrhovno sudište načelno

— 135 -

izdalo jednu riešitbu, da su j e d i n o p o l i t i č k e o b l a s t in a d l e ž n e razpravljati glede svih kolikih »usurpacijah šum-skoga i inoga tla«, a vlastnost su zemljištne zajednice.

Visoki kr. stol sedmorice, izrekao je dne 12. rujna 1895.pod br. 3468. u stvari smetanja posjeda, počinjenog na ob-ć i n s k o m p a š n j a k u , sliedeću načelnu riešitbu:

»Povodom spora nastalog izmedju kr. kot. suda i kr. kot.oblasti u Z. glede nadležnosti za riešenje prepora i z m e d j uč l a n o v a o b ć i n e B., radi usurpacije obćinskog pašnjaka(sve ostalo izpustiv*) radi smetanja posjeda n i s u pr i-k l a d n e za s u d b e n i p o s t u p a k , a dosljedno tomu, da sesudbeni postupak, poveden na prespomenute tužbe po §. 27.zakona od 8. svibnja 1890. o postupku u slučajevih smetanaposjeda obustaviti ima, a to s razloga sliedećih:

(izpustivši). Po §. 1. zakoaa od 25. travnja1894. o uredjenju zemljištnih zajednica, sačinjavaju sada ob-ćinski pašnjaci u području obstojavše hrvatsko-slavonske Kra-jine, koji su po §. 17. krajiškog temeljnog zakona od 7. svibnja1850. prešli u vlastnost dotičnih obćina, imovinu stanovitihovlaštenika, dakle r a z r e d n u i m o v i n u u smislu §. 18. ob-ćinskog zakona za obstojavšu Vojnu Krajinu od g. 1862.s k o j o m s a d a po §. 31. go r e n a v e d e n o g z a k o n a od2 5 . t r a v n j a 1894. r a z p o l a ž u g l a v n e s k u p š t i n e s v i ho v l a š t e n i k a .

Za izvršivanje nadzora nad zemljišfcnimi zajednicama usmislu toga zakona i za r i e š e n j e p r i e p o r a i z m e d j uo v l a š t e n i k a , n a d l e ž n e su p o l i t i č k e o b l a s t i (§§. 50 .do 54. prenavedenog zakona)«.

. . . . . . . Daljnji dio razlogah ne navadjamo, pošto smojednim dielom vrhovne riešitbe dovoljno dokazali, da su je-dino političke oblasti nadležne ustanoviti i razpravljati gledesvih usurpacijah, koje se dogode na posjedu zemljištnih zajed-nica, kao i za sve stare usurpacije.

Za uredjenje »usurpacijah« imademo zakoniti temelj, s togaćemo promotriti :

* Vidi str. 23.—32. zbirke zahona od Fr. Halađi.

- 136 -

c ) N a č i n u r e d j e n j a u s u r p a c i j a h .U napried spomenutoj vrhovnoj riešitbi navedeno je, da

sa imovinom stanovitih ovlaštenika t. j. zemljištnih zajednicas a d a p o § . 3 1 . g o r e n a v e d e n o g a z a k o n a o d2 5 . t r a v n j a 1894. r a z p o l a ž u g l a v n e s k u p š t i n es v i h o v l a š t e n i k a ; naravno uz nadzor političkih oblasti.

Po spomenutom §. 31. glavnoj skupštini pridržano je iz-medju inoga i sliedeće pravo:

d) ustanovljivat proračune i određjivati, kako se ima raz-položit s redovitim i izvanrednim prihodom zajednice;

f) sticat ili odtudjivat imovinu.Kako vidimo, glavna skupština vlastna je, da pravova-

ljanim zaključkom odredi » n a č i n « , k a k o da se u r e d eu s u r p a c i j e .

Ovo je važno tim više, jer u zakonu i napried spome-nutim naredbami ne ima glede toga stalnoga pravila.

Ovo je od velike važnosti. S toga svaka zemljištna zajed-nica može, prema svojim mjestnim prilikama, n. pr. zaključitisliedeće:

1. Svi usurpirani diolovi imadu se napustiti i zemljištnojzajednici uz novčanu odštetu ili bez nje povratiti.

2. Za do sada uživane dielove, imade se stanovita pod-šteta platiti, koja teče u blagajnu zemljištne zajednice.

3. Usurpirani dielovi mogu se po suovlaštenicima uz mjestnestalne ciene odkupiti i gruntovno prenieti ; dočim nesuovla-štenik toga prava ne ima.

4. Usurpacije koje su n. pr. u selu a u svezi su sadvorom, vrtom, voćnjakom, šljivikom i vinogradom, imadu senapustiti i posjedu zemljištne zajednice prikopiti.

5. Usurpirani ali ž. ž. vraćeni pojedini komadi, davati ćese svake godine u zakup, a novac teći će u blagajnu zemalj.zajednice.

6. Usurpacije uz šume, imadu se b e z u v j e t n o napustitii priklopiti svom sastavnom glavnom šumskom dielu (§. 41. ž.zem. zaj.)

— 137 —

7. Isto kao pod točkom 6. vriedi i za sve pašnjakeobrašćene drvom.

8. Pojedinim siromašnijim suovlaštenicima, koji su makojim goder načinom, (smrću roditeljah, prodajom i t. d.)bez zemljišta ostali, naročito bez njihove krivnje, mogu seusurpirani dielovi uz višegodišnju ođplatu odpisati u njihovogruntovno vlastničtvo, odnosno mogu im se i novi dielovi zakuću i dvorište dati.

Mi bi za ovo uredjenje mogli još mnogo primjerah navesti,ali i ovi su dovoljni.

Kada je glavna skupština suovlaštenikah za uredjenjeusurpacijah, dobro je i plemenito.

Ali imade zem. zajednica, većinom u bivšoj Krajini, kojesvojevoljno ne će, da se usurpacije urede.

»A kako i bi« ? !Svaki pojedini suovlaštenik — bez riedkih iznimaka —

imade usurpiranoga tla, pak da on stvara zaključak proti sa-momu sebi!

To je nemoguće, a nije ni zahtjevati moći, kada poznajemodobro ćud našega seljaka ratara.

Tu ne preostaje ništa drugo, nego da u ovakovim slučaje-vima politička oblast „ u r e d a rad i " odredi, da se usurpacijeurediti moraju !

Od n e o b h o d n e bi p o t r i e b e b i lo , da v i s o k a k r .z e m a l j s k a v l a d a i z d a o b ć e n i t u » n o r m a t i v n u n a -r e d b u « , g l e d e u r e d j e n j a » s ta r ih i n o v i h u s u r p a -c i j a « , p o š t o j a s n i h p r o p i s a h — o t o m e — ne i m a m o.

Napred smo spomenuli nakon i naredbe, da je političkaoblast nadležna u ovom predmetu uredovati. Ove su ali na-redbe manjkave glede samoga »načina« uredjenja. Samo izve-denje i uredjenje trebalo bi — kako rekosmo — naredbomregulirati i urediti, kako glede izmjere, tako i gruntovnog ipravnoga uredjenja!

Ako prepustimo samoj volji suovlaštenikah ne ima nikadauredjenja!

— 138 —

Kada znademo način, kako nam usurpacije urediti valjat. j. da li će se pojedini dielovi odkupiti, odpisati, u zakupdati, šumi i pašnjaku natrag pripojiti i t. d. to ćemo prieći natehničke radnje:

d ) I z m j e r a i u s t a n o v l j e n j e u s u r p a c i j a h .Sada nastaje pitanje: T k o i m a d e i z m j e r u u s u r p a -

c i j a h o b a v i t i ? Naše je je mnienje ovo:»Ako je već politička oblast nadležna uredovati, to je

svakao u prvom redu zvano i njeno strukovno osoblje, a na-ročito ako se o šumi i pašnjaku radi, da u ovom predmetuureduje«.

Izmjera usurpacijah predradnja je samoga »uredjenja«, kojeobavljaju šumarski tehničari. Ovo smo razjasnili u ovom od-sjeku pred toč. 1. »Tko uredjuje gospodarstvo«.

Ovo naše mnienje važilo je i prije.Naredba visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje

poslove od 16. lipnja 1885. br. 16104 »glede političke ream-bulacije medja obćinskih šumišta« odredjuje sliedeće:

. . . Nu obćinam stoji prosto, da vlastitoga znanja i ravnanjaradi, uz intervenciju podžupanijskoga mjerničkoga i š u m a r -s k o g a o s o b l j a preduzmu reambulaciju medja, a na temeljuobavljenih izviđa i pribavljenih točnih mapa, pokušaju nagodus dotičnim strankami.

Ovim načinom će se po svoj prilici mnoga priepornamedja k r a t k i m p u t e m i bez o s o b i t ih t r o š k o v a r e k-f i c i r a t i i t. d.«

Znano nam je, da je po š u m a r s k o m o s o b l j u poli-tičke uprave, na. temelju ove naredbe mnogo medja zem. za-jednicah uredjeno.

Kada je to prije moguće bilo, mnijemo da može i sada,kada imademo zato zakonitu podlogu!

Imade slučajevah, gdje se to uredjenje prepušta ovla-štenim mjernicima. Naše je ali mnienje protivno tomu, naro-čito ako se radnja tiče uredjenja šuma i pašnjaka naših ze-mljištnih zajednica, na kojih .uredjenje jeste jedini šumar pozakonu zvan.

1 9QJ. tj %J

Dakako, da i ovdje imade iznimaka (kao i u svakomposlu), što eventualno — prema okolnostima — uvažiti valja.

Pitanje izmjere usurpacijah riešeno je n. pr. u belovarsko-križevaČkoj županiji naredbom vel. kr. županijske oblasti od14. kolovoza 1897. br. 11456.

Naredba glasi.»Povodom tim, što neke obćine svoj obćinski posjed paš-

njake i šume za »ustanoviti usurpacije«, po civilnih mjernicihmjeriti davaju, kod čega se ali tako postupa, da se dotičnausurpacija glede mjesta i veličine samo na mapama ustano-vljuje i uriše, a ne da se podjedno medja obćinske zemljei u naravi vidljivim! medjašnimi znakovi trajno označi, obna-lazi ova županijska oblast odrediti, da ova kr. kotar, oblastsvagda kod takovih radnja i na trajno obilježenje obćinskogposjeda shodnim! medjašnimi znakovi bdije.

Za da taj posao u svakoj danoj prigodi sjegurno, shodnoi točno izveden bude, valja o svakoj nakanjenoj izmjere ob-ćinskih zemalja n a d l e ž n o g š u m a r s k o g t e h n i č a r a oba-vjestititi, koji će se sa odnosnim mjernikom u sporazum sta-viti i potrebne odredbe za postavljanje sbodnih i trajnih me-djašnih znakova izhoditi, te ovu radnju i sam prigodice ilin a r o č i t o nadzirati.

U tom predmetu se podjedno p r e p o r u č a , da se o v a -k o v e i z m j e r e s v a g d a n a d l e ž n o m š u m s k o m t e h n i -č a r u p o v j e r e , jer će isti rečeni posao jeftinije i svrsi shod-nije obaviti«.

Evo ova naredba upodpunjuje naše uvjerenje i tvrdnju,da su j e d i n i » š u m a r s k i t e h n i č a r i « z v a n i , da sebave sa izmjerom posjeda i uredjenjem medja naših zem. za-jednica; naročito ako se uredjenje tiče naših šuma i pašnjaka.Kada znamo: »tko imade izmjera usurpacijeh obaviti«, priećinam je i na samu radnju t. j. izmjeru.

Katastralne mape naših obćina, s kojima želimo vanjskeradnje obavljati, moraju sasvim odgovarati gruntovnom stanjut. j. moraju se rektificirati i identificirati sa gruntovnim ma-pama.

— 140 —

Svagdanje promjene mienjaju gruntovno stanje, pak otudadolazi, da je »posjedovne stanje« označeno u posjedovnim li-stovima — a vode se kod obć. poglavarstva — većinom raznoličnood »gruntovnog stanja«. -a;

Naročito bivaju te promiene znatne, prigodom svakog iz-pravka katastralnog posjedovnog stanja, a prema tomu izprav-Ijaju se i katastralne mape. Mienjaju se tim izpravkom povr-šine, parcelarni brojevi, kulture, posjednici i t. d.

•Na temelju ovih katastralnih operata, mienjaju se i iz-pravljaju gruntovno katastralne mape.

Usljed toga dogadjalo se je, a dogadja se i danas, da sumnoge usurpacije obćinskih zemalja (zem. zajednica) prenesenena »usurpatora« a na štetu zem. zajednice.

Katastralni, ovako izpravljeni operat, izlaže se kroz 6 mje-s e c i h na javni uvid. Nitko ne prigovara!

I tako budu mnoge usurpacije, bez znanja i privolenjazem. zajednice, gruntovno prenesene, na »usurpatora«. Postupakizpravka operata je pravomoćan i ne ima dalnjega lieka.

Na taj način umanjuje se posjed svih suovlaštenikah, nakorist pojedinca. Z a o t o n a m v a l j a , k a k o r e k o s m o , š t op r i j e u r e d i t i m e d j a s n o s t a n j e p o s j e d a n a š i h zem.z a j e d n i c a . Kada imademo dobre rektificirane mape, bilo se-gregacionalne ili obć. katastralne ili kopije gruntovnih nacrta,možemo prieći na vanjski rad t. j. izmjeru usurpacijah. Mi nećemo ovdje razpravljati način izmjere i geodetička pravila, jerto nam svima šumarima dobro znano biti mora.

»Vanjski rad i brzina« odvisi od prakse pojedinaca, pakzaoto tu pravila ne ima. Terrain šume, pašnjaka i ostaloga po-sjeda, upliva na način izmjere, postupka i t d .

Mi ćemo samo naše praktične nazore predočiti, u kolikose odnose na ovu stvar i na našu razpravu.

U s u r p a c i j e š u m . i i n o g 11 a d o g a d j a j u s e ve-ć i n o m n a r u b o v i h š u m a i p a š n j a k a , gdje o v e m e -djaše sa oranicami, livadama-sjenokošama, vinogradi i t. d.Dogadja se, da se pojedine manje parcele prisvoje t. j. »oku-piraju«, ili u samoj šumi i pašnjaku u nutri ima »okupacija«.

— 141 _

Radi ustanovljivanja usurpatora, usurpiranih parcela iusurpiranih površina, valja nam osnovati zabilježnicu (po pri-vitom obrazcu).

U formi izkaza imademo tada predočeno cielo stanje na-šega rada vani. O v a z a b i l j e ž n i c a s l u ž i n a m k a s -n i j e z a v o d j e n j e r a z p r a v a i g r u n t o v n o u r e d j e n j e .

Mi imademo u naše izkazu oznaku za posjednika zemljišta,koji sa posjedom zem. zajednice graniči. Bude li usurpacijaustanovljena, to taj susjed dodje jednostavno u izkaz, saoznakom njegove graničeće se parcele i površine.

Ako je zaključeno, da se usurpacije »odpisuju«, to ima-demo odmah rubriku od koje parcele zem. zajednice i što se od-pisuje t. j. koja površina i za čiju korist Izmjerom prona-djeno stanje imade se vidljivo i jasno u nacrt urisati.

Ne odpisuje li se usurpirana površina, već ona ostaje zem.zajednici, to imademo rubriku i zaoto. P i o n a d j e n o alis t a n j e v a n i u r i š e m o u n a c r t , d o č i m p o d j e d n o p o -s t a v l j a m o m e d j a s n e z n a k o v e i h u m k e .

Kako smo gore razložili, imademo prema zaključku glavneskupštine i oblastnoj odredbi stupce, što ima »usurpator«platiti:

1. u ime uživanja zemljišta;2. u ime odkupa zemljišta;3. u ime troškova zemljišta.Konačna rubrika tiče se same uplate.Kada smo sve usurpacije izmjerom vani ustanovili, m e d j e

v i d l j i v o i s t a l n o o z n a č i l i , u nacrt sve pronadjeno uri-sali, a u izkaz sve usurpatore popisali, to tada cieli elaboratpredložimo političkoj oblasti, da u smislu §. 50. zak. zem. zaj.raspravu provede; kakovi bude posljedak rasprave, takovo će— prema raznolikim prilikama — biti i daljnje uredjenje!

Mi smo tim postupkom našoj šum. tehničkoj dužnostiudovoljili, da zemljištna zajednica i sa te strane dobro ure-djeua bude.

Zaoto smo valjda po zakonu i zvani! ?

— 142 —

Zemljištna zajednicaPoreznaobćina

c%H

&

loM

G>'—{

Posjednika zemljišta

Ime i prezime

,--

o".O

O*o3

M

prebivališteg1

-J2

1&

površina

ral D"

Nakon obavljene reamb. odpisujese zem. zajednici

Š&

c5s&'O0

površina

ral D°

podnovomozna-kom

za korist

143

Zem. zaj. ostaje

pare.

broj

površina

ral n°

Ima platiti

u imeuživanja

zem-ljišta

K. f.

u imeodkupa

zem-ljišta

K. f.

u ime

troškova

TTf.

Uplatio

o<Dcc<»•ra03

'V

MoSa

>o

Iznos

K. fil.

=5-MNc«

O

— 144 —

Ako mi već prigodom izmjere usurpacijah medje ustano-vljujemo i vidljive stalne medjašne znakove (humke) po-stavljamo, to se ova radnja može smatrati predradnjom ream-bulaeije. fej toga možemo ovdje odmah • prieći na sliedeće:

e ) R e a m b u l a c i j a m e d j a š u m a i p a š n j a k a .Dok se uredjenje »usurpacijah« odnosi na cieli posjed

zem. zajednica, to se reambulacija medja sa šum. tehničke straneodnosi lih na šume i pašnjake.

Keambulacija medja odnosi se kako gore spomenusmo na»uredjajne radnje« t. j. spada u predradnje za sastav šum,gospodarstvenih osnova ili programa.

Gore smo spomenuli naredbe, po kojima se predbježnosada zabranjuje ~preduzlmanje takovih posala, prije no budeodnosna zemljištna zajednica def ini vn o uredjena u smisluzakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljištnih zajednica.

Gdje su zem. zajednice ali »definitivno« uredjene, —m o ž e se u smislu ove naredbe — preduzeti reambulacijamedjah šumah njihovih pašnjaka; naročito gdje to glavnaskupština suovlaštenikah zaključi!

Gdje je to već prije učinjeno, odpada svaki daliiji ova-kovi rad.

U takovom slučaju, valja nam eventualno preduzeti po-pravak medjašnih znakova, a gdje se pako potreba pokaže iizmjerom nuždne izpravke provesti, da se medjašno stanje uredii uzdrži! Prigodom reambulacije (rektifikacije) šum. medjazem. zajed. eventualno nastale sporove, r i e š a v a pol . obi a s t!

Dok ne b u d e i z d a n a p r o v e d b e n a n a r e d b a k za-konu od 26. ožujka 1894. kojim.se uredjuje stručna upravai šumsko-gospodarenje, o b u s t a v l j e n a je po visokoj kr.remalj. vladi »reambulacija« medjah; odnosno — kako nave-dosmo — dok zem. zajednice definitivno uredjena ne bude!

Eeambulacija medja provadjati će se jednolično premaizdanom naputku za tehničke radnje oko sastavka osnovah.

To je i pravo ! »Jednoličnost i propis uredjenja držatise mora«.

-MF,"—— J_*±t^ "•"

Nu naše je mnienje u obćem interesu, — kao i u interesuzem. zajednica — sliedeće:

»Gdje uredjena zemlj. zajednica pravovaljanim zaključkomzatraži reambulaciju t. j. rektifikaciju medjah svojih šuma ipašnjaka, i ostalog posjeda, a politička oblast zaključakodobri §. 5. a) — može se reambulacija (rektifikacija) medjaprovesti«. V^

Naročito, gdje imade »usurpacijah« šum. tla (ponajviše ubivšoj Krajini) p a m a k a r z e m l j i š t n a z a j e d n i c a In e u r e d j e n a b i l a , ima se izmjera i uredjenje »ureda radi«odrediti po političkoj oblasti — tim više, ako to sama zem-ljištna zajednica zahtjeva.

Prigodom uredjenja »usurpacijah«, mogu se — kako gorenapomenusmo — postavljati oko šuma i pašnjaka stalni me-djašni znakovi! To nam je i dužnost, ako već vani mjerimo iradimo!

K a d a p r o v e d b e n a n a r e d b a i z d a n a b u d e , i m a -d e m o t i m n a č i n o m v e ć u r e d j e n o m e d j a š n os t a n j e . P r e m a i z d a n o m n a p u t k u o u r e d j e n j uš u m a h , p r i l a g o d i t i ć e m o l a h k o n a š e d o s a d aj u r o b a v l j e n o o m e d j a s e n j e ( n . p r . p r i g o d o m i z -m j e r e u s u r p a c i j a h ) , p a k j e p o s a o u r e d j e n j atim n a č i n o m o l a k š a n i u m n o g o m e un a p r i e dj e ai p o s p i e š e n .

Valja nam se držati onoga načela: »Svaka za obće dobroizvedena i učinjena radnja — -pa makar i prije odredjene dobe— više valja, nego li da nam u neradu i nehaju prolaze dani«.

»U radu je spas!«(Nastaviti će.)