uvod u problematiku odrŽavljivosti
TRANSCRIPT
2.5.2018
1
Sveučilište u ZagrebuFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIZavod za informacijsko-komunikacijski prometKatedra za tehniku informacijsko-komunikacijskog prometa
Kolegij:
Sveučilište u ZagrebuFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIZavod za informacijsko komunikacijski promet
Kolegij:
Održavanje telematičkih sustava
Održavljivost
Akademska godina 2017./2018. 3. svibnja 2018. godine
UVOD U PROBLEMATIKU ODRŽAVLJIVOSTI
2.5.2018
2
Općenito o održavljivosti
o � ≡ ���ž���� �
o eng. Maintainability
o njem. Instandhaltbarkeit
„O je svojstvo sustava s obzirom na proces popravljanja i
smanjivanja pojavljivanja kvarova”
Definicija
o O je sposobnost sustava biti održavan,• a održavanje je proces sastavljen od niza podhvata (aktivnosti) potrebnih za
zadržavanje ili povratak sustava u radno stanje.
o O je predmet projektiranja, a održavanje je posljedica ili rezultat projektiranja
2.5.2018
3
Definicija (nastavak)
o O je jedna od bitnih značajki projekta sustava ili proizvoda, a odnosi se na lakoću, točnost, sigurnost i ekonomičnost provedbe podhvatakojima se ostvaruje održavanje (održavalački pothvati ili ciklusi)
o Stoga sustav treba projektirati tako da se može održavati uz najmanji utrošak vremena, uz najmanje moguće troškove, uz najmanji mogući utjecaj na okolinu i uz najmanji mogući utrošak sredstava sustava (osoblje, materijali, pomoćna sredstva i ispitna oprema)
O u okviru europske normizacije
o EN 13306: Maintenance Terminology
o Održavljivost se opisno definira na sljedeći način:
„Održavljivost je sposobnost promatranog dijela biti zadržan ili vraćen u
stanje u kojem može izvršavati zahtijevanu funkciju, ako se održavanje
izvodi uz zadane uvjete i s pomoću propisanih postupaka i sredstava”
2.5.2018
4
O se može izraziti s pomoću
o Učestalosti održavanja
o Vremena utrošenog na održavanje
o Sati rada utrošenih na održavanje
o Troškova održavanja
Vrednuje se s pomoću odgovarajućih mjerila
Količinsko definiranje O
o O se količinski definira na tri načina:
• O je vjerojatnost da će sustav biti zadržan ili vraćen u definirano stanje rada unutar zadanoga vremenskog razdoblja ako se održavanje izvodi u skladu s propisanim postupcima i sredstvima
• O je vjerojatnost da održavanje u promatranom razdoblju neće trebati provesti više od x puta ako sustav radi u skladu s propisanim uvjetima i ako održavanje izvodi osoblje odgovarajućih kvalifikacija
• O je vjerojatnost da troškovi održavanja unutar predviđenoga vremenskog razdoblja neće biti veći od y [kn] ako se sustav održava i radi u skladu s propisanim postupcima.
2.5.2018
5
PROGRAM ODRŽAVLJIVOSTI
Program održavljivosti (PO)
o Na početku životnog ciklusa kada se definiraju radni zahtjevi i počinje izrada idejnog projekta sastavlja se PROGRAM O (PO)
„Program O je skup svih aktivnosti koje se bave O”
o On je temelj za projektiranje sustava za O
2.5.2018
6
Glavni cilj PO
o U okviru nastojanja držanja ukupnih troškova sustava što manjim, korisnik mora posebnu pažnju usmjeriti na troškove O tijekom cijelog vijeka trajanja, uz zahtjev za što većom raspoloživosti
o Ovaj se cilj najbolje može ostvariti s pomoću detaljnog PO sastavljenog na početku životnog ciklusa u razdoblju tvorbe pojma i definicije sustava, a koji mora biti dovoljno prilagodljiv da se može prilagođavati tijekom vijeka trajanja
Sadržaj PO
o Nacrt PO
o Razdoblja pregleda PO
o Određivanje kriterija projektiranja O i dodjela zahtjeva O nižim razinama rastava
o Ocjena i predviđanja O
o Zahtjevi O u specifikacijama podizvoditelja i pod-dobavljača
2.5.2018
7
Sadržaj PO (nastavak)
o Skupljanje i analiza podataka i sustav korektivnih OP/OC
o Pregled projekta O
o Lakoća proučavanja OD
o Podatci za planiranje OD
o Sustav nadzora za promjene projekta ili procesa
o Provjera O
MJERILA ODRŽAVLJIVOSTI
2.5.2018
8
Općenito o mjerilima O
o Održavljivost se vrednuje s pomoću više mjerila
o Mjerila se mogu razvrstati u četiri skupine:
A. Mjerila vremena trajanja održavanja (tj. trajanja održavalačkih pothvata ili ciklusa: OP/OC)
B. Mjerila učestalosti OP/OC
C. Mjerila radnog vremena utrošenog na održavanje (korektivno ⊕ preventivno!)
D. Mjerila troškova OP/OC
Mjerila za opis trajanja stanja spremnosti
o [IEC. 61703, HRN. EN. 13306]
o Temeljna interesantna značajka svakog stanja sustava je trajnost
o U ovom slučaju je to trajnost ili vrijeme spremnosti (UT ≡≡≡≡ Up Time)
2.5.2018
9
Mjerila za opis trajanja stanja spremnosti (nastavak)
o Vrijeme spremnosti ima sljedeće dijelove:
• Vrijeme rada ili radno vrijeme:– Razdoblje u kojemu se sustav nalazi u stanju rada, tj. obavlja zahtijevanu funkciju
• Vrijeme mirovanja (idle, free):– Trajanje stanja mirovanja
• Vrijeme pripravnosti (standby):– Razdoblje u kojemu se sustav nalazi u stanju pripravnosti
o Još razlikujemo:• Vrijeme vanjske onesposobljenosti ili izgubljeno vrijeme (trajanje stanja vanjske
onesposobljenosti), koje je dio stanja onesposobljenosti (zbog uzroka izvan sustava)
Mjerila za opis trajanja stanja spremnosti (drugi nastavak)
o Vrijeme spremnosti ima sljedeće dijelove (nastavak):
• Vrijeme onesposobljenosti (disabled):
– Trajanje stanja onesposobljenosti
• Zahtijevano vrijeme:
– Razdoblje u kojemu korisnik zahtijeva da sustav može obavljati zahtijevanu funkciju
• Nezahtijevano vrijeme:
– Suprotno od zahtijevanog
• Ukupno vrijeme spremnosti:
– Ukupno trajanje stanja spremnosti unutar promatranog razdoblja
2.5.2018
10
Mjerila za opis trajanja stanja spremnosti (treći nastavak)
o Ako je �� � ����� „Vrijeme spremnosti“, tada se ��(��) vremena spremnosti (���≡ Mean Up Time) izračunava iz:
��� =� � · �� � ���
�
o Ako promatrani sustav radi neprekidno, tj. vrijeme spremnosti sadrži samo vrijeme rada:
��� = ���� (za NEPOS) = �� �(za POS), gdje se MTBF odnosi samo na vrijeme rada, tj. ne sadrži vrijeme obnove
o U tom slučaju je �� � = �(�) gdje je � � �����„Vrijeme rada ili radno vrijeme“
Mjerila za opis trajanja stanja spremnosti (četvrti nastavak)
o Kako je po definiciji funkcija pouzdanosti jednaka:
! � = � � � ���
"
može se pokazati da vrijedi sljedeće (izvod u „Osnovnim konfiguracijama”):
���� = � � ⋅ �(�) ⋅ �� = � ! � ���
�
�
�
o Ako sustav ne radi neprekidno ovi se izrazi mijenjaju u:
��� = $ � ⋅ ��(�) ⋅ �� = $ !� � ��,�� �
� gdje je !� � = $ �� � ���&
o Sada se ova funkcija naziva funkcijom preživljavanja vremena spremnosti
2.5.2018
11
Mjerila za opis stanja nespremnosti
o Vrijeme nespremnosti (Down Time ≡≡≡≡ DT) također ima više dijelova o kojima treba voditi računa prilikom proučavanja održavanja i održavljivosti
o Prema IEC. 61703 razlikuju se sljedeća razdoblja ili vremena:
o '� = (�� +��� + ��� = ��! + ��� = �� + ���o (�� = *(�� + +' ,���. + *'o ��! = (�� + ��� → ��! ≡ ��/0��!0 �������1o ��� = *��� + +' 2�0.o *�� = *(�� + *���o �� = (�� + ���o *(�� = !� + �'o !� = �+� + �(� + (��
Mjerila za opis stanja nespremnosti (nastavak)
o Ovdje najprije treba uočiti izraz:
��! = (�� + ���
koji se može prepričati na sljedeći način:
OP/OC „Obnova“ = OP/OC „Popravak“ + UFT
*(�� + +' ,�� + *' + ��� = 3445 + 67 89:: + 37 == "čistaobnova" + �E� ����
3445 = 54 + FG4 + 47
2.5.2018
12
Svi zastoji (delays)
o +' ,���. ,+' 2�0. +�H� ��,'0�I,���. ��2�0. ≡Logistički zastoj tijekom korektivnog ili preventivnog održavanja
o �' �0,J1�,�'0�I ≡Tehnički zastoj, tj. svi zastoji osim*'�+'.
o *'(*�/�1� �����0'0�I ≡Administracijski zastoj (koji postoji samo u KOROD)
o +' +�H� ��,'0�I ≡Logistički zastoj
Značenje kratica
o ��!(��/0��!0 �������1)≡ Vrijeme do (završetka) obnove
o (�� (���0,��0���1�01�1,0��/0 ≡Trajanje korektivnog održavanja ili trajanja OP/OC „Korektivno OD“
o ��� ��001��0���1�01�1,0��/0 ≡ Trajanje preventivnog održavanja
o *�� *,��0���1�01�1,0��/0 ≡ Vrijeme stvarnog održavanja
o ��� �1�0�0,�0����K�0��/0 ≡ Razdoblje neotkrivenosti kvara, tj. razdoblje između trenutka nastanka kvara i trenutka dobivanja informacije o nastanku kvara
o �� ���1�01�1,0��/0 ≡ Trajanje (ukupnog) održavanja
2.5.2018
13
Značenje kratica (nastavak)o *(�� *,��0(���0,��0���1�01�1,0��/0 ≡Vrijeme stvarnog
korektivnog OD
o *��� *,��0��001��0���1�01�1,0��/0 ≡Vrijeme stvarnog preventivnog OD., tj. trajanje svih OP/OC „PREVOD“
o !�(!02�����/0) ≡Vrijeme popravljanja ili trajanje OP/OC „Popravak“
o �+� ��K�+�,��E����1��/0 ≡Vrijeme osamljivanja neispravnosti
o �(� ��K�(���0,���1��/0 ≡ Vrijeme odstranjivanja neispravnosti („čisti popravak”)
o (�� (J0,L − �K���/0 ≡ Vrijeme ispitivanja i puštanja u rad
Stvarno značenje izraza MTTF i MTBF
o ���� ≡ prosječna vrijednost vremena do kvara za NEPOS
(http://world-class-manufacturing.com/KPI/mtbf.html)
o �� � ≡ prosječna vrijednost (radnog) vremena između kvarova• U općem slučaju:
�� � = ��� +���!• Ako se uzimaju u obzir samo vremena rada, tada se to obilježava kao ����(za
POS!)
o VAŽNO:• ����za POS nije jednak ����za NEPOS jer se odnosi na sve kvarove, a u
NEPOS samo na jedan
2.5.2018
14
Održavalački podhvat/Održavalački ciklus (OP/OC)
„OP je aktivnost kojom se ostvaruje proces održavanja. (primjeri:
popravak, nadzor, baždarenje itd.”
o Svaki OP može imati više održavalačkih zahvata (OZ), a može zahtijevati istodobnu primjenu drugih OP, pa se u tom slučaju govori o održavalačkom ciklusu (OC)
OC
OPN-1 OPNOP2OP1 OPi
prethodni OP ⊕⊕⊕⊕ promatrani OP ⊕⊕⊕⊕ naknadni O ≡≡≡≡ OC sastavljen od N OP.
A) Mjerila trajanja OP/OC
o Ako se stanje sustava koji se može popravljati (popravljivi sustav) sastoji samo od stanja rada, tada govorimo da se može nalaziti u dva stanja:• stanje rada
• stanje nerada
o Mjerila trajanja OP/OC dijelimo na:a) Prosječna vrijednost trajanja OP/OC „popravak” (ili: prosječno vrijeme
popravljanja) ≡ �NO"≡ �*��!b) Prosječna vrijednost trajanja preventivnog OP/OC ≡ �NP"≡ �*���c) Prosječna vrijednost trajanja ukupnog održavanja≡ �N ≡ �*��d) Logističko vrijeme zastoja (eng. Logistic Delay Time) ≡ +'�e) Administracijsko vrijeme zastoja (eng. Administrative Delay Time) ≡ *'�f) Ukupno vrijeme stajanja ili nerada sustava zbog održavanja (eng. Mean Down
Time) ≡ �'�
2.5.2018
15
Pregledni prikaz mjerila trajanja OP/OC
UKUPNO VRIJEME
PROMATRANJA
VRIJEME NERADA
(trajanje stanja “nerad”)
Stanje pripravnosti za rad (standby )
Radno stanje sustava
VRIJEME RADA
(stanje spremnosti)
Trajanje stvarnog
(aktivnog) održavanja
Logističko vrijeme
zastoja
Administrativno
vrijeme zastoja
KOREKTIVNO
ODRŽAVANJE
(OP/OC “popravak” )
PREVENTIVNO
ODRŽAVANJE
( OP/OC “preventivno održavanje )
Stanje
mirovanja
Prosječna vrijednost trajanja OP/OC „popravak”
o MN RS ≡ MATTR („Mean Active Time To Repair”): ≡ MWTTR
o Za log-normalnu razdiobu (MEDIJAN):
2.5.2018
16
Prosječna vrijednost trajanja preventivnog OP/OC
o Ako je učestalost (frekvencija) i-tog OP/OC preventivnog održavanja �2�, �
onda je:
Prosječna vrijednost trajanja ukupnog održavanja
o Ovo mjerilo se odnosi na sve vrste održavanja: korektivno i preventivno, ali ne uzima u obzir stajanje sustava (nerad) zbog logističkih i administracijskih razloga:
�N = �*�� =�O",�X ⋅ �O" +�P",�X ⋅ �P"
�O",�X + �P",�X≡ �3��
o PV trajanja ukupnog OD → �O",�X��P",�X su ukupne učestalosti KOROD i PREVOD
o �O",�X = 2��/��1�L���� ⨁∑ 0LK1���1�L����
o �P",�X = ∑�[; �[ ≡ učestalost i-tog OP/OC PREVOD
2.5.2018
17
Logističko vrijeme zastoja
o LDT je dio ukupnog vremena stajanja sustava (ukupno vrijeme nerada) zbog održavanja utrošeno na čekanje na dobavu pričuvnih dijelova iz pogonskog skladišta, na prikupljanje i provjeru ispravnosti ispitne opreme, na osiguranje prijevoza do mjesta kvara itd.
o LDT je vrijeme opskrbe materijalima za korektivno i preventivno održavanje koji nisu na raspolaganju u trenutku kada su potrebni
o LDT postoji kod obje vrste OD: KOROD i PREVEOD
Administracijsko vrijeme zastoja
o ADT je dio ukupnog vremena stajanja sustava (ukupno vrijeme nerada) zbog održavanja utrošeno na čekanje na početak održavanja iz administracijskih razloga:• izbor osoblja za održavanje za provedbu zahtijevanih OP/OC
• izdavanje radnog i putnog naloga
• formiranje ekipe za održavanje
• traženje ponuda od vanjskih izvođača
• i sl.
o ADT postoji samo kod KOROD
2.5.2018
18
Ukupno vrijeme stajanja ili nerada sustava zbog održavanja
o eng. Mean Down Time
�'� = �N + +'� + *'�
o Ukupno vrijeme stajanja (vrijeme nespremnosti) zbog OD:
• onih koji potječu od stvarnog održavanja (�N) i onih koji potječu od svih ostalih uzroka (+'��*'�)
• +'� + *'� =ukupno neaktivno vrijeme održavanja
• �N≡ mjerilo ukupnog aktivnog vremena održavanja ≡ �*��
B) Mjerila vremena rada utrošenog na održavanje
o Nazivno radno vrijeme (SR) – vrijeme održavanja (RVOD) = stvarnovrijeme rada
o Radno vrijeme utrošeno na održavanje uzima se u obzir u sljedećim mjerilima održavljivosti:
• Radno vrijeme održavanja na jedan sat nazivnog rada sustava: ]^_`
a]
– Ovo mjerilo nema dimenzije: [ℎ/ℎ], ≈ 0,1��0,2• Radno vrijeme održavanja na jedan ciklus rada sustava:
]^_`i.].
– gdje C.R. može biti pola godine, godina, ciklus proizvodnje na beskonačnoj traci i sl.
• Radno vrijeme održavanja u jednom mjesecu: ]^_`jklmlO
– Odnosi se na slučaj kada se ciklus rada ne poklapa s mjesecom rada (npr: jedan radni mjesec = 22radna dana )
• Radno vrijeme održavanja na jedan OP/OC: ]^__n/_i
2.5.2018
19
C) Mjerila učestalosti stvarnog održavanja
o Cilj projektiranja s obzirom na održavljivost je pronalaženje najpovoljnije ravnoteže između korektivnog i preventivnog održavanja tako da ukupni troškovi budu što manji
o Taj zahtjev se vrednuje s pomoću mjerila koje nosi naziv „ukupna učestalost stvarnog održavanja”, ��', �o , i koje se ovako izračunava:
��', �o = �,�, �o + �2�, �o
o
&pqr,st ≡�� � �0�1��/0 0�u001���1�01�1,0 ≡ prosječna
vrijednost vremenskih razdoblja između svih OP/OC kojima se ostvaruje ukupno održavanje: korektivno i preventivno
D) Mjerila troškova održavanja
o Ovdje se želi kvantitativno (količinski) izraziti ekonomičnost OP/OC, jer se održavljivost neposredno bavi onim značajkama projekta sustava koje utječu na troškove održavanja.
o Primjeri mjerila troškova održavanja:
• Troškovi jednoga OP/OC u [kn / OP/OC]
• Troškovi održavanja po jednom satu rada sustava: [kn / SR]
• Ukupni troškovi održavanja za jedan mjesec [kn / mjesec]
• Udio troškova održavanja u ukupnim troškovima životnog ciklusa
2.5.2018
20
RASPOLOŽIVOST
Tri grupe mjerila
o Za opis procesa kvarenja (stanje spremnosti) su mjerila P
o Za opis procesa ukupnog OD (stanje nespremnosti) su mjerila O
o Za opis združenog procesa kvarenja i OD su mjerila raspoloživosti (A)
2.5.2018
21
Raspoloživost (A)
„Vjerojatnost da je sustav ispravan (u stanju spremnosti) u bilo
kojem trenutku, ako je bio ispravan na početku promatranja”
o *(�) ≡ �� 2��ž�� �K��01K�LK�
„Vjerojatnost da je sustav ispravan u trenutku �, ako je u � = 0bio „dobar kao da je nov” ”
Raspoloživost popravljivih i nepopravljivih sustava
o Iznos raspoloživost popravljivog sustava uvijek je veća od izosapouzdanosti:
*(�) ≥ !(�) → E�2�2����0 K ��0
o Za nepopravljive su oni jednaki jer do promatranog trenutka � ne smije biti nijednoga kvara:
* � = !(�) → E�102�2����0 K ��0
2.5.2018
22
Raspoloživost popravljivih i nepopravljivih sustava (nastavak)
≡ (2�KE��1� �)
Granična i prirođena A
o Granična (asimptotska, stacionarna) raspoloživost za ovaj slučaj je:
*� =��� 2��1�H����
��� 2��1�H���� + ��2�2����1��
o Ovaj iznos se naziva prirođenom raspoloživosti, *[ jer uzima u obzir samo korektivno održavanje:
*[ =w]
x + w]=
����
���� +�NO"
KLK21����0/02��/����1��
2.5.2018
23
Postignuta i stvarna Ao Ako se uzme u obzir i preventivno održavanje dobiva se tzv. postignuta
raspoloživost, *y:
*y =�� �
�� � +�N
• gdje je �� � prosječna vrijednost veličina razdoblja između svih održavanja ako sustav radi neprekidno
o Ako se sada uz �N uzmu u obzir sva ostala vremena stajanja treba �N
zamijeniti �'�, tako da za sustav koji radi neprekidno dobivamo tzv. radnu/stvarnu raspoloživost, *�:
*� =�� �
�� � +�'�
PROJEKTIRANJE ODRŽAVLJIVOSTI
2.5.2018
24
Općenito o projektiranju O
o Projektiranje O se izvodi u obliku više studija ili zadaća koji prate sve projekte primarne opreme tijekom životnog ciklusa
o Ciljevi studija O su pomoć u odlukama tijekom općeg projekta sustava, predviđanje iznosa kvantitativnih (količinskih) značajki O svih dijelova (sastojaka) i prepoznavanje bilo kakovih izmjena u projektu dijelova (sastojaka) ili zahtjeva za O koji su potrebni zbog ispunjavanja radnih zahtjeva unutar zadanih ograničenja
Sastojci projektiranja O
o Projektiranje se sastoji od niza zadaća
o Uklopljenost tih zadaća u ostale zadaće projekta primarne opreme sustava koja se u okviru studija O mora ostvariti može se prikazati na sljedeći način:A. Idejni projekt i razvoj sustava
– Projektne alternative, idejni projekt / definicija O, prva analiza O
B. Glavni projekt i razvoj sustava
– Crteži, modeli, tehnički podatci, razvoj postupaka ispitivanja, nadzor projektiranja koji izvodi podugovaratelj / detaljna analiza O, provjera O
C. Građenje i pokusni rad
– Proizvodnja, funkcijsko ispitivanje / provjera O
2.5.2018
25
Analiza O
o Preduvjet za studije O je postojanje zahtjeva O
o Preduvjet za analizu O su rastavi: funkcijski, fizički i pouzdanski
o U njima moraju biti naznačene:
• točke osamljivanja za oblike kvarova - I
• točke prepoznavanja – L → kvarova
• točke ispitivanja (mjerenja) - T
Primjer: IEC. 60706 – 2
2.5.2018
26
Sadržaj analize O
o Dodjela O
o Predviđanje O
o Studije odmjeravanja
o Potpora projektu primarne opreme
o Provjera O
UPORABIVOST (U)
2.5.2018
27
Temeljni pojmovi o uporabivosti
„Sposobnost sustava ispuniti zahtjeve korisnika (svrha sustava)”
„Vjerojatnost biti ispravan u razdoblju/trenutku kada to zahtijeva korisnik”
o eng. dependability
o Uporabivost kao svojstvo sadrži sljedeća svojstva sustava:
• Pouzdanost (P)
• Održavljivost (O)
• Raspoloživost (A)
• Održavalačka potpora
o Navedena svojstva se opisuju ili prikazuju s pomoću više vjerojatnosnih značajki
Program U
o Organizacijski ustroj, odgovornosti, postupci, procesi i sredstva koja se rabe za upravljanje uporabivošću
o On pokriva sve dijelove životnog ciklusa proizvoda:• Projektiranje
• Planiranje
• Rad
• Razgradnja
o Program uporabivosti se sastoji od sastavnih dijelova koji su podijeljeni na zadaće
2.5.2018
28
Sadržaj U
o Nacrt uporabivosti
o Pregled ugovora i međuodnosa
o Zahtjevi uporabivosti
o Tehnika (inženjerstvo)
o Poluproizvodi vanjskih proizvođača
o Analiza, predviđanja i pregled projekta
o Provjera, potvrđivanje i ispitivanje
o Program troškova životnog ciklusa
o Rad i planiranje održavalačke potpore
o Poboljšanja, preinake
o Povratna sprega iskustava
Utvrđivanje zahtjeva U
„Količinski izrazi su značajke ili mjerila”
o Za proizvode kod kojih su važni pouzdanost (P), raspoloživost (A) i održavljivost (O) potrebno je te značajke (mjerila) definirati i odrediti na način kako se to radi za sve ostale značajke proizvoda poput tehničkih značajki, dimenzija, mase itd.
o Ostvarena razina P, A, O i OD potpore proizvoda ovisi o uvjetima u kojima se proizvod koristi
2.5.2018
29
Utvrđivanje zahtjeva U (nastavak)
o Osim ovoga često treba uzeti u obzir pristup održavanju i organizaciju OD potpore
o Značajke uporabivosti se određuju i prikazuju u specifikacijama, tj. u potankim popisima značajki (mjerila) s odgovarajućim zahtjevima
o Zahtjevi uporabivosti čine ili definiraju izvedbu uporabivosti, pa se stoga govori o izvedbi P, R, O i OD potpore.
Metode analize Uo Predviđanje brzine kvarenja
o Analiza pouzdanskog rastava
o FMEA
o Studije opasnosti (HAZAP ≡ Hazard And Operability Studies)
o Pouzdanost čovjeka
o Analiza naprezanja
o Analiza najnepovoljnijeg slučaja
o Itd.
2.5.2018
30
ČIMBENICI USPJEŠNOSTI
Ukupni troškovi sustava
Logistička potpora
2.5.2018
31
Uspješnost sustava
o „Tehnička” uspješnost značajka je koja govori koliko je sustav sposoban obavljati zadaće koje čine svrhu sustava
o Pokazatelji vrijednosti (eng. figure of merit):
• Mjerila izvedbe sustava
• Raspoloživost
• Uporabivost
o TPM ≡ Total Productive Maintenance
Troškovna uspješnost
o Krajnji ili najviši cilj oblikovanja sustava je zadovoljenje i tehničkih i ekonomskih zahtjeva ili ograničenja
o To se izražava pojmom ili veličinom „troškovna uspješnost”
o Uravnotežava troškove životnog ciklusa i „tehničku” uspješnost
2.5.2018
32
Troškovna uspješnost
TROŠKOVI ŽIVOTNOG CIKLUSA
2.5.2018
33
OSNOVNI POJMOVI
o Trošak životnog ciklusa (LCC ≡ Life Cycle Cost) je ukupni proizvoda sustava tijekom životnog ciklusa
o Izrada troškovnika životnog ciklusa je proces ekonomske analize određivanja ukupnih troškova
o Troškovni izvor je sastavni dio LCC koji ima najznačajani utjecaj na LCC
CILJEVI IZRADE TROŠKOVNIKA LCCo Procjena i/ili optimizacija LCC uz zadovoljavanje utvrđene izvedbe,
sigurnosti, pouzdanosti, održavljivosti i ostalih zahtjeva
o Dijelovi životnog ciklusa, koje ovdje uzimamo u obzir, su sljedeći:• nacrt i definicija• projektiranje i razvoj• Proizvodnja• ugradnja (instaliranje)• rad i održavanje• razgradnja
o Ukupni troškovi koji se pojavljuju u svaki od navedenih dijelova životnog ciklusa se mogu razdijeliti na dva područja:
+(( = ���šL�� ��0,�1�� + ���šL��2� �0���1��
2.5.2018
34
LCCo Troškovi stjecanja se općenito pojavljuju tijekom prva četiri razdoblja
životnog ciklusa
o Troškovi posjedovanja se pojavljuju tijekom zadnja tri razdoblja
o Troškovi stjecanja se općenito vidljivi i mogu se lakše procijeniti prije početka procesa stjecanja
o Troškovi posjedovanja, koji su često najveći dio LCC, nisu neposredno uočljivi i teško ih je predviđati, jer se odnose na sigurnost, pouzdanost, održavljivost i održavalačku potporu
o Veći početni troškovi mogu biti uzrokom povećane pouzdanosti i/ili održavljivosti, što znači poboljšanu raspoloživost i manje troškove rada i održavanja
Pitanja
?