Uvod u patologiju i patofiziologijuAntonio Kobaš, dr. med.Dom zdravlja Zagrebačke županije – ispostava Samobor

Definicija PATOLOGIJA (grč. pathos – bol, bolest, patnja + logos – znanost) – znanost o bolestima

◦ proučava strukturalne promjene tj. morfologiju koja se može vidjeti:a) makroskopski (golim okom) pri pregledu ili razudbib) mikroskopski patohistologija

PATOFIZIOLOGIJA (grč. physis – priroda) – bavi se promjenama funkcija koje nastaju u tijelu ili u raznim tkivima i organima tijekom bolesti

◦ proučava poremećaj normalne fiziologije

•Kako tijelo reagira na bolest?

•Kako se bolesti razvijaju?

•Kako ti poremećaji uzrokuju promjene normalne građe i funkcije pojedinih organa i tijela?

patološka anatomija

Dužnosti patologa i metode rada•Patolog – liječnik specijalist koji se bavi proučavanjem morfoloških promjena prouzročenih bolestima• klinički patolozi – često dio dijagnostičkog tima u bolnicama• sudski patolozi sudska medicina

METODE RADA (znanstvene i laboratorijske):a) razudba (obdukcija)b) mikroskopska pretraga tkivac) intraoperacijska konzultacijad) mikroskopska pretraga citoloških nalazae) specijalne pretrage tkiva

a) RAZUDBA / OBDUKCIJA / AUTOPSIJA• medicinski zahvat koji uključuje vanjski pregled, sekciju i pregled pojedinih organa, organskih sustava i

tjelesnih šupljina mrtvoga tijela• znanstveni pristup proučavanju bolesti na tijelu preminule osobe• svrha je pronalaženje uzroka smrti i utvrđivanje svih bolesti • po završetku se piše razudbeni zapisnik (obdukcijski protokol)

Prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Hrvatske obdukcija se provodi:1. kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a obavezno u slučajevima:

Kada se provodi obdukcija?

a) ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzrokab) ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili terapijskog zahvatac) ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema osobe u zdravstvenu ustanovud) ako je osoba sudjelovala u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom

znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovie) u slučaju smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja u svrhu liječenja sukladno

posebnome zakonu

b) MIKROSKOPSKA PRETRAGA TKIVA• iz svake patološke promjene uočene na tkivima tijekom

razudbe uzimaju se komadići tkiva za mikroskopski pregled• brojne bolesti mogu se dijagnosticirati jedino mikroskopskim

pregledom bolesnog tkiva• priprema tkiva (preparata) za mikroskopiranje:

1) fiksiranje tkiva u fiksativu (formalin)2) uklanjanje vode iz tkiva – dehidracija (alkohol)3) uklapanje u parafin – parafinske kocke4) rezanje na tanke rezove mikrotomom5) postavljanje na predmetna stakalca i deparafinizacija

(ksilol i alkohol)6) histokemijsko bojenje (hemalaunom i eozinom)

Priprema preparata za mikroskopiranjea) parafinska kocka sa tkivom koja se reže na tanke listiće mikrotomomb) mikroskopski preparati obojeni hemalaun – eozinom (HE) spremni za mikroskopiranje

a) b)

c) CITOLOŠKA PRETRAGA• obavlja se nakon uzimanja uzorka stanica iz pojedinih dijelova tijela

I. eksfolijativna citologija• stanice se sastružu sa sluznica ili površine tijela skalpelom, špatulom,

štapićem s vatom, četkicom… dobivene stanice se nanesu na predmetno stakalce i gledaju pod svjetlosnim mikroskopom

• primjena u ginekologiji –”PAPA” razmazII. aspiracijska citologija

• stanice se iz tkiva „posišu”, aspiriraju putem šprice

d) BIOPSIJA (grč. bios – život, + opos – promatranje)• postupak uzimanja uzoraka tkiva živućih bolesnika za mikroskopski pregled u svrhu

postavljanja patohistološke dijagnoze• vrste:

a) transkutana biopsija iglomb) incizijska biopsijac) intraoperacijska kirurška biopsijad) kiretažna biopsijae) endoskopska biopsija

PAPA-test

Kiretaža

PATOMORFOLOŠKA (PATOHISTOLOŠKA) DIJAGNOZA• nakon uzimanja uzorka tkiva, patolog mikroskopom pregledava prethodno pripremljeni uzorak• patolog prepoznaje znakove neke bolesti ili tumorske tvorbe te postavlja konačnu

patohistološku dijagnozu – PHD nalaz pravni (legalni) dokument• dijagnoza se može pisati latinskim ili narodnim jezikom• PHD je temelj za sve dodatne pretrage i glavna smjernica za buduće terapijske zahvate

• na temelju dijagnoze oblikuje se i prognoza – predviđanje tijeka i ishoda bolesti• nalazi su podložni reviziji drugih patologa – traženje drugog mišljenja