JAVNA USTANOVAMJEOVITA SREDNJA SAOBRAAJNA KOLA

Ceri Edin

MATURSKI RAD

Tema: Uviaj saobrabraajne nezgode u sudskompostupku

Tuzla, juni 2015.JAVNA USTANOVAMJEOVITA SREDNJA SAOBRAAJNA KOLA

Maturskiradizpredmeta: Saobraajnenezgode

Tema: Uviaj saobrabraajne nezgode u sudskompostupku

Tuzla, juni 2015. Uenik: Ceric Edin

Prezimeiime: CeriEdin

kola: MJEOVITA SREDNJA SAOBRAAJNA KOLA

Tema:Uviaj saobrabraajne nezgode u sudskom postupku

Maturski rad iz:Saobraajne nezgodeMentor:Kozarevi Ahmedin

SADRAJ:

1. UVOD52. MJESTO I ULOGA EKSPERTIZE U SABRAAJNOJ NEZGODI U SUDSKOM I DISCIPLINSKOM POSTUPKU63. DEFINISANJE EKSPERTIZE O SAOBRAAJNOJ NEZGODI I VJETAENJA SAOBRAAJNIH NEZGODA74. NALAZ I MILJENJE VJETAKA115. UVIAJNA DOKUMENTACIJA1225.1. Sastavni djelovi uviajne dokumentacije125.2. Analiza stanja o voenju stanja o uviaju1776. FOTO-DOKUMENTACIJA186.1. Fotografisanje mjesta nezgode197. SKICA MJESTA NEZGODE207.1. Snimanje i izrada plana mjesta nezgode217.2. Stereo kamera237.3. Fotogrametrija248. ZAKLJUAK259.LITERATURA...............................................................................................................................26

1. UVOD

Saobraajna nesrea je dogaaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilou pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba povrijeena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od posljedice te saobraajne nesree ili je izazvana materijalna steta. Nije saobraajna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zapreno vozilo kreui se po nerazvrsanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeak i kada tim dogaajem drugoj osobi nije prouzroena teta.

52. MJESTO I ULOGA EKSPERTIZE U SABRAAJNOJ NEZGODI U SUDSKOM I DISCIPLINSKOM POSTUPKU

Brzi razvoj nauke tehnike u savremenom svijetu proirio je domen ljudskih saznanja o mogunosti do te mjere, da je danas nemogue da pojedinac ovlada svim tim saznanjima. Iz tih razloga u svima granama i oblastima naunih i drutvenih djelatnosti, sprovodi se nuna specijalizacija. Za rjeavanje sloenih problema potrebna je svestrana saradnja strunjaka razliitih specijalizacija. Takva objektivnost nije mimoisla ni sudstvo, gdje se odluuje o krivicnim djelima ili donose odluke u parninim postupcima.Zbog nedostatka odgovarajue strunosti izvan pravnih znanja, sam sudija ne moe da utvrdi sve sporne injenice znaajne za donoenje odluke. Sudska praksa zasnovana na zakonodavnim rjeenjima ne daje ovlaenja sudiji da sam bez angaovanja strunjaka odgovarajue struke raspravi i rijei neko struno pitanje i onda kad bi imao posebna struna znanja izvan djelokruga pravne struke. Iz ovih razloga danas sudovi kod nas i u svijetu ostvaruju siroku svestranu saradnju sa velikim brojem strunjaka iz ove oblasti nauke i tehnike.U okviru niza strunih oblasti za koje sud angauje strunjake u vjetaenju saobraajnih nezgoda, najee se trai struno znanje i miljenje saobraajnih strunjaka. Pokuaj suda da saobraajno-tehniko vjetaenje obavi putem formiranih komisija vjetaka sastavljenih od strunjaka razliitih struka zaposlenim u razliitim institucijama, ne daju zadovoljavajue rezultate. Saobraajno-tehniko vjetaenje sud ne sprovodi samo u raspravama po krivicnim djelima ugroavanja javnog saobraaja, ve i u parnicama koje se vode povodom nadoknade tete prouzrokovane saobraajnom nezgodom ili upotrebom motonog vozila.

63. DEFINISANJE EKSPERTIZE O SAOBRAAJNOJ NEZGODI I VJETAENJA SAOBRAAJNIH NEZGODA

Vjetaenje se trai ekspertizama, struni pregled, odnosno, ispitivanje koje vri ekspert, odnosno vjetak. Ekspert je strunjak koji dobro poznaje odreenu oblast i moe da vri vjetaenje iz te oblasti. Vjetaenje se odreuje kad za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti miljenje lica koje raspolae potrebnim strunim znanjem.Iz ovako uoptene definicije pojma vjetaenja, slijedi da je vjetaenje jedan od izvora saznanja za dobivanje podataka koji e prestavljati osnov za donoenje odluke. S obzirom na specifinost saobraajnih delikta i injenicu da se oni obavljaju vrlo esto bez prisustva svjedoka, a uviaj vri po proteku odreenog vremena od momenta nastanka nezgode, kad se sa zakanjenjem prikupljaju materijalni elementi i drugi dokaz o postojanju krivinog djela, saobraajno-tehniko vjetaenje saobraajnih nezgoda ima poseban znaaj, mjesto i ulogu u sudskom postupku.Kako istraga spada u sastavni dio prethodnog postupka koji se sprovodi u krivinom postupku, sud vjetaka moe da angauje u svim fazama krivinog postupka. Pri tome moe da se obavi dopunsko ili novo vjetaenje u pojedinim fazama krivinog postupka u zavisnosti od sloenosti i teine saobraajne nezgode i procjene suda o potrebi vjetaenje.Zakonom nisu utvrene vrste vjetaenja, ali su navedenim sluajevima u kojima e se obavezno utvrivati vjetaenje.Na Sl. 1 prikazane su vrste vjetaenja prema namjeni za koju se ona sprovodi.Vjetaenje se odreuje pismenom naredbom organa koji vodi postupak. Naredbom se po pravilu odreuje i rok u kome vjetaenje treba da se obavi.Kada za odreenu vrstu vjetacenja postoji struna ustanova ili ako se vjetaenje moe ivriti u okviru dravnog organa, takva vjetaenja a naroito sloenija, povjerovae se po pravilu takvoj ustanovi, odnosno organu. Ustanova odnosno organ odreuje jodg ili vie strunjaka koji e izvriti vjetaenje.

7

Slika 1. Vrste vjetaenja prema namjeniKao korisnici vjetaenja mogu se javljati sudiji za prekraje, sudovi komore udruenja i druge radne organizacije. Zainteresovane stranke u sudskom i vansudskom postupku mogu angaovati strunjake da im da struni nalaz i miljenje kao ekspert za odreenu oblast predmeta vjetaenja. Na Sl.2 prikazani su korisnici vjetaenja prema vrsti i namjeni vjetaenja.

Sl.2 Korisnici vjetaenja prema vrsti i namjeni vjetaenja8U oblasti saobraaja na sudu se mogu provoditi razne vrste vjetaenja, ali se najee objavljuju: saobraajno-tehnika, sudsko-medicinska, psiholoka, kriminalistino tehnika, meteoroloka,ekonomsko-finansijska i dr. Na Sl. 3. prikazane su vrste vjetaenja po strunim oblastima, koja se objavljuju u postupku po djelima uzgroavanja javnog saobraaja. Sl.3 Vrste vjetaenja po strunim oblastima u sudskom postupku po djelima ugroavanja javnog saobraaja

9Sud e za svaki sluaj odrediti koje vrste vjetaenja treba da sprovede, a posebno po kom redosljedu e se ona objavljati.

Sl.4. izvrioci vjetaenjapo djelima ugroavanja javnog saobraajaNalaz i miljenje vjetaka daje se u formi pisanog izvjetaja, ili se unosi u zapisnik kada se vjetaenje obavlja neposredno na sudu. Vjetaenjem rukovodi organ pred kojim se vri postupak.Pri odreivanju zadatka za vjetaka postavljaju se pitanja na koja vjetak treba da odgovori u svom nalazu i miljenju kako bi rezultat vjetaenja bio upotrijebljiv, a uz to i samo vjetacenje sprovedeno na to racijonalniji nain. Zainteresovane stranke (tuilac,okrivljeni, oteeni i njihov advokat) mogu prisustvovati vrenju vjetaenja i sasluanja vjetaka, ali u odreenim sluajevima ovo pravo braniocu i okrivljenom moe da se uskrati.

104. NALAZ I MILJENJE VJETAKA

Vjetaenje se u kaznenom i parninom postupku poduzima kad je za objanjenje nekog bitnog pitanja ili za utvrivanje neke injenice potrebno struno znanje koje sud ne posjeduje. Svi podaci dobiveni na mjestu nezgode moraju biti pripremljeni tako da vjetak moe obaviti vjetaenje. Njemu treba dostaviti: zapisnik o oevidu, skicu mjesta nezgode, fotoelaborat s objanjenjem, popis svih tragova naenih na mjestu nezgode, nalaze i miljenje lijenika i sl.Nalaz i miljenje i vjetaka sadri:1. Uvodni dio (ko je dao nalog za vjetaenje, raspoloivu dokumentacijui podatke o okrivljenom);2. Osnovne podatke(kratak opis mjesta nezgode, vremenske prilike,podaci o cesti i sudionicima u nezgodi te osnovni elementi pri nastanku saobraajne nezgode);3. Nalaz (kratki podaci iz zapisnika o oevidu, iz fotoelaborata i iz skice mjesta nezgode te ostali vani elementi,kao to su tragovi na kolniku i vozilima,ozljede sudionika nezgode, odreivanje mjesta nezgode , odreivanje brzine vozila i sl.);4. Analizu (kritiki se razmatraju svi dobiveni podaci te se iznose razne varijante o mogunosti nastanka saobraajne nezgode);5. Miljenje (obuhvaa elemente koji nedostaju pri oevidu i prethodnom postupku, ocjenjuju se brzine kretanja sudionika, mjesto nezgode i ponaanje sudionika prije nezgode i tokom nje).Vjestaenje u vezi s prometnim nezgodama treba razjasniti pitanja vezana uz cestu, nain kretanja vozila i ostalih sudionika te uzajamni poloaj sudionika prije, za vrijeme i nakon saobraajne nezgode. Pitanja vezana uz cestu obuhvaaju ocjenu stanja kolnika (oteenje, udarne rupe na njemu i sl.) ocjenu preglednosti (graevine, drveze i razno raslitinje koje smanjuje vidljivost), ocjena stanja tlocrtne i uspravne signalizacije i njezin uticaj na nastanak prometne nezgode. Za cestu treba odrediti i koeficijent trenja izmeu toka i kolnika. Pitanja vezana uz vozilo obuhvaaju ocjenu stanja vozila, ispravnosti ureaja za zustavljanje,uspravljanje za rasvjetu i signalizaciju (svjetlosnu) i ispravnost guma i zvunih signala. 11Pitanja vezana uz kretanje vozila i kretanje drugih sudionika u prometu obuhvaaju ocjenu mjesta nezgode, ocjenu brzine i njezine prilagoenosti uvjetima prometa, ocjenu kretanja pjeaka, biciklista i drugih sudionika.5. UVIAJNA DOKUMENTACIJA

Dokumentacija uviaja predstavlja veoma znaajan, esto i jedini zvanian izvor podataka za izradu nalaza miljenja vjetaka. Zato se moe rei da je sistematizovana i struno uraena dokumentacija neophodan preduslov za izradu kvalitetnog nalaza i miljenja vjetaka, a samim tim ima i presudan uticaj donoenje pravedne presude.U sadanjoj praksi prilikom sainjavanja uviane dokumentacije lanovi ekipe za vrenje uviaja esto se koriste sopstvenom inicijativom. Utvrenu metodologiju vrenja uviaja sprovode nedosljedno, tako da kvalitet uviajne dokumentacije zavisi od strune osposobljenosti i snalaljivosti lanova ekipe. To naroito dolazi do izraaja kada su u pitanju saobraajne nezgode u kojima je uestvovalo vie vozila, kada prilikom uviaja treba uoiti i definisati veliki broj podataka za kratko vrijeme i u oteanim uslovima, esto sa neodgovarajuom i nedovoljonm tehnikom.

5.1. Sastavni djelovi uviajne dokumentacije

Uviajna ekipa na osnovu uvida mjesta saobrajane nezgode i prikupljanja potrebnih podataka sastavlja tri osnovna dokumenta sa uviaja i to: Zapisnik o uviaju(pisana dokumentacija sa detaljnim opisom mjesta nezgode i opisom okolnosti pred kojima je nastala, sa podacima o uesnicima nezgode); Foto-dokumntacija(foto elaboratum); Plan lica mjesta (skica mjesta nezgode).Ova tri djela moraju biti meusobno usaglaena i podudarna.

12Zapisnik o uviaju treba da saini sadrajem koji obuhvata: Uvodni dio sa optim podacima o mjestu i vremenu nastanka nezgode (vrijeme pojave, vrijeme poetka uviaja, sastav uviajne ekipe); Podatke o putu, vrsti i stanju kolovoza i vremenskim prilikama; Podatke o vozilima koja su uestvovala u nezgodi i oteenjima vozila koja su u toj nezgodi nastala; Tragove na i u vozilima, tehniko stanje vozila, krajnji poloaj vozila i dr.; Pokretne tragove formirane na mjestu nezgode(staklo, boja i zemlja); Nepokretne tagove u putu (koenja, vonje i grebanje idr.); Podatke o povrijeenim i poginulim licima i njihovim povredama; Podatke o nastaloj materijalnoj teti; Izjave uesnika u nezgodi i oevidaca nezgode; Podatke o uesnicima nezgode i svjedocima; Ostale podake (kad je uviaj zavren i dr.);

Opti podaci obuhvataju sljedee: Tano vrijeme kada je uviajna ekipa u odreenom sastavu stigla na lice mjesta i sto pribliznije vrijeme kada se nezgoda dogodila, sa eventualnim podacima o licu koje je prijavilo nezgodu; Vrijeme zapoinjanja vrenja uviaja; Podatak o tome da li je mjesto nezgode bilo obezbjeeno i od koga, da li je eventualno vreno pomjeranje vozila i promjene na licu mjesta (prebacivanje povrijeenih u zdravstvenu stanicu ili bolnicu, pomjeranje vozila radi izvlaenja povrijeenih i sl.); Podatke o pravcu i smjeru kretanja uesnika nezgode neposredno prije njenog nastanka. Ovi podaci treba da sadre mjesta iz kojih su krenuli pojedini uesnici u nezgodi i odredita u koja su eljeli da stignu. Isto tako, treba utvrditi i smjerove kretanja svih uesnika u nezgodi neposredno prije nego to se dogodila nezgoda; Poloaj oevidaca i ostalih svjedoka, u odnosu na mjesto na kome se dogodila nezgoda;13 Metereoloke uslove koji su vladali u vrijeme kada se dogodila nezgoda i na vrijeme vrenja uviaja, odnosno promjene nastale u meuvremenu; Podatke koji se odnose na optu vidljivost u okolini mjesta na kome se dogodila nezgoda. Ovi podaci treba da budu dati za vrijeme kada se dogodila nezgoda (ukoliko je mogue) i za vrijeme vrenja uviaja i to zavisno od metereolokih uslova, doba dana, godinjeg doba, konfiguracije terena, oblika puta, postojanja rasvjete i njenog intenziteta itd. ; Podatke o gustini (intenzitetu) i stukturi saobraaja uopte u okolini mjesta na kome se dogodila nezoda i u vrijeme kada se dogodila nezgoda;b) podaci o putu obuhvataju sljedee: Tanu stacionau mjesta na kome se dogodila nezgoda. Ovaj podatak treba da omogui pronalaenje mikrolokacije na putu gdje se dogodila nezgoda, kod nadlenog preduzea za puteve ili neke druge organizacije koja vodi katastar o putevima i putnoj signalizaciji ili kad se naknadno obavlja dopuna uviaja ili rekonstrukcija na mjestu nezgode; Podatke o vrsti i stanju kolovoza. Uz ove podatke treba na licu mjesta izmjeriti vrijednost koeficienta trenja, odnosno nain ostvarivanja usporenja vozila u koenju; Podatke o poprenom i uzdunom nagibu, poluprenicima krivina, obliku i dimenzijama raskrsnice, objekata i dr.u blizoj okolini mjesta na kome se dogodila nezgoda; Podatke o opremi puta kao to su: zatitine ograde, kolobrani, saobraajni znaci, oznake na kolovozu, putokazi, svjetlosni signali. Ovdje treba opisati i eventualne oznake ili upozorenja ispisana na kolovozu. Podatke o zaprljanosti oteenju kolovoza uopte i na putanjama uestvovala u nezgodi. Treba navesti sve to se nalazilo na kolovozu prije nego to se dogodila nezgoda, kao: blato,prosuto ulje, lie,prasina itd.c) Podaci o vozilima obuhvataju sljedee: Podatke o identifikaciji vozila unijeti u saobraajnu dozvolu (registarski broj, godina proizvodnje, marka i tip vozila, boja vozila, podatak o tome kada je vren posljednji tehniki pregled vozila i dr.) 14 Podatke o optem stanju vozila (stanje ureaja za koenje, upravljanje, osvjetljenje i signalizaciju, stanje guma na vozilu i dr.); Podatke o oteenjima na vozilima nastalim na nezgodi, opisati deformacije nastale usljed kontakta sa drugim vozilima, ivotinjom, licem ili nepokrenim objektom sa mjerama i dimenzijama i opisom oblika i lokacije tih oteenja; Podatke o optereenju vozila u vrijeme kada se dogodila nezgoda i vrsti i rasporedu tereta i lica u vozilu; Podatke o poloaju vozila na kolovozu i udaljenosti od izabrane stalne (fiksne) take na putu koja se uzima kao reper za fiksiranje mjesta nezgode na putu i u skici. Ova rastojanje ne smije biti mjereno samo u koso ve da ga treba dati pomou bone i uzdune koordinate od reperne take (FT) i orijentacione linije (OL); Podatak o postojanju tahografa u vozilu i naenom stanju o ispravnosti opsluivanja, rada i registrovanim podacima tj. konstataciji da je traka skinuta i priloena zapisniku; Ako postoje indicije da je neispravno vozilo uestvovalo u nezgodi i kad se utvrivanje neispravnosti ne moe utvrditi na licu mjesta, vozilo se upuuje na vanredni tehniki pregled. U ovim sluajevima izvjetaj sa tog pregleda ini sastavni dio uviajne dokumentacije;d) podaci o uesnicima saobraajne nezgode obuhvataju sljedee: Opte podatke o vozaima (godine starosti, zanimanje, duina vozakog staa, kategorija za koje ima poloen vozaki ispit, da li redovno koristi vozilo sa kojim je uestvovao u nezgodi ili neko drugo vozilo, koliko se dugo koristio vozilom kojim je uestvovao u nezgodi, kad je otpoeo vonju-od kog mjesta i gdje mu je bio cilj putovanja, datum poloenog vozakog ispita, da li su bili pod dejstvom alkohola ) Opte podatke o identitetu putnika koji su bili u vozilima koja su uestvovala u nezgodi i njihov raspored u vozilu prije nezgode; Opte podatke o ostalim uesnicima u nezgodi (pjeaci); Podatke o povredama uesnika u nezgodi i eventualni obdukcioni nalazi ukoliko je bilo poginulih lica u nezgodi. Ove podatke treba prikupiti od zdravstvenih ustanova u kojima se lijee povrijeeni, a obdukcione nalaze prikljuiti uz pisani dio dokumentacije sa uviaja.15e)podaci o tragovima na vozilima obuhvataju sljedee: Ogrebotine, tragove skinute ili nanijete boje, krv, kosu, tkivo, drugi dio ili predmeti sa vozila ili objekta, vlakna tkanina na spoljnim djelovima vozila (karoseriji) Podatke o tragovima krvi, kose, tkiva i ostalih djelova u unutranjosti vozila (prostor za putnike); Podaci o tragovima na toku upravljaa, ruici mjenjaa, papuicama konice spojnice i gasa vozila kad se trai lice koja je upravljalo vozilom.f) pokretni tragovi obuhvataju sljedee podatke: Otpaledjelove sa vozila ili iz ruku pjeaka koji su uestvovali u nezgodi sa opisom poloaja u odnosu na uzdunu osu kolovoza, kao bona i uduna rastojanja od nepokretne reperne take (FT), poloaja vozila, ivica kolovoza i sl.; Rasut teret na kolovozu, dimenzije i oblik povrine kolovoza prekrivene rasutim teretom i bona i uzduna rastojanja od nepokretne reperne take (FT) i orijentacione linije (OL) ili drugih nepokretnih objekata; Predmete koji su pripadali uesnicima u nezgodi. Bono i uzduno odstojanje od nepokretne reperne take (FT) i orijentacione linije (OL); Tragove prosute tenosti (ulje,voda,benzin,krv i sl.), odbaenog stakla, boje, zemlje sa opisom poloaja. Povrine i pravca prostiranja.g) nepokretni tragovi obuhvataju sljedee: Tragove pneumatika na povrini kolovoza, sa opisom svih detalja i dimenzija (vrsta tragova, duina, irina, meusobni razmak, kojim tokovima pripadaju, odstojanje od ivice kolovoza, bono i uzduno rastojanje, poetka ili zavretka svakog od tragova od neke nepokretne reperne take.) Ukoliko su tragovi iskoeni u odnosu na uzdunu osu puta, dati ova rastojanja i zapoetke i za zavretke tragova. Treba konstatovati mjesto gdje se tragovi zavravaju (kod pojedinih ili zadnjih tokova vozila); Tragove pneumatika na ostalim povrinama i objektima; Ogrebotine i druga oteenja proizvedena na kolovozu, sa opisom, dimenzijama, oblikom i bonim uzdunim rastojanjima od FT i OL.16

h) podaci o povrijeenim i poginulim licima i njihovim povredama obuhvataju sljedee Imena povrijeenih lica sa ostalim podacima o identitetu i vrsti, obliku, lokaciji, izgledu i teini povrede; Podaci o poginulim licima obuhvataju podatke o identitetu i podatke o povredama koje su za posljedicu imale smrt.i) podaci o izjavama uesnika i oevidaca nezgode obuhvataju sljedee: Izjave od uesnika nezgode uzimaju se odvojeno putem informativnog razgovora koji se sa njima vodi; Izjave svjedoka uzimaju se posebno putem informativnog sasluanja.

5.2. Analiza stanja o voenju stanja o uviajuAnalizom zapisnika o uviaju u dananjoj praksi uoene su sljedee greke: Vrlo esto u zapisniku o uviaju ko saobraajne nezgode nisu uneseni podaci o tome ko je, kada i na koji nain obavjestio policiju o nastanku saobraajne nezgode; Najee nisu uopte dati ili su dati nepotrebni podaci o obezbjeenju lica mjesta; esto se ne navode podaci o tome da li je okrivljeni prisustvovao vrenju uviaja i da li sastavlja prigovor u vezi sa nekom uviajnom radnjom; Vrlo esto se iz zapisnika o uviaju ne vidi nain regulisanja saobraaja u vrijeme i na mjestu nezgode, a ako se o tome daju podaci oni ne obuhvataju analizu ire zone; Zapisnik esto ne sadri detaljan opis mjesta saobraajne nezgode (situacije u kojoj je ona nastala); esto nedostaje opis ireg lica mjesta; Posebno je zapostavljen opis lea, odjee i tragova na njemu; esto nema podataka o tome da li je vren saobracajno-tehniki pregled vozila i za koje okolnosti se trazi pregled. Pregledom se utvruju beznaajne, a proputa utvrivanje relevantvnih injenica; esto se ne konstatuje stanje optereenosti vozila (teretom, putnicima); Deava se da su zapisnik, skice i fotografije kontradiktorne ili su razliito i jednostrano fiksirani podaci;17 Opis se ponekad daje opirnije u izvjetaju nego u zapisniku.Ovi nedostatci su posljedica ne sastavljanja zapisnika po utvrenoj metodologiji i bez vrenja podjele zapisnika na uvodni,opisni i zakljuni dio.6. FOTO-DOKUMENTACIJA

FOTO-DOKUMENTACIJA ili foto-elaborat sadri:fotogradije o mjestu na kome se dogodila nezgoda, na kojim je snimljeno mjesto nezgode iz vie pozicija sa blie i vee udaljenosti, da bi se na fotografijama dobili karakteristini detalji i ira situacija mjesta nezgode.

Fotogradijama se prikazuje: Poloaj na kolovozu Tragovi i otpali djelovi zateeni na kolovozu Oteenja na vozilima Poloaj mjesta nezgode u odnosu na raskrsnicu, krivinu ili objekat na putu, Pregled puta Signalizacija u zoni mjesta nezgode i dr.Fotografije daju vjernu vizualnu predstavu i izgledu mjesta nezgode. Zato se snimanje mjesta nezgode vri iz svih pravaca smjerova. Vozila koja su uestvovala u nezgodi takoe treba snimati sa sve etri strane i svako posebno. Izgled pojedinih oteenja na vozilima snima se sa bliskog odstojanja u gro planu, kao detalj, posebno. Tragoce na kolovozu treba snimati i iz suprotnih smjerova kao i otpale predmete ili poginula lica.Na samom mjestu nezgode moe se izvesti i odreeni eksperiment radi utvrivanja brzine kretanja vozila.Vozilo se vozi odreenim brzinama, pa se intenzivno koi da bi ostvarilo tragove koenja koji priblino odgovaraju duini ostavljenih tragova koenja u nezgodi. Iz ovih podataka se za izraunato usporenje moe odrediti brzina vozila za izmjerenu duinu tragova koenja pri nastajanju nezgode.186.1. Fotografisanje mjesta nezgodePri uviaju, fotografisanje mjesta nezgode vri se na sljedeci nain: Fotografiu s ue i ire lokacije mjesta nezgode Snima se mjesto nezgode iz smjera kretanja uesnika nezgode sa mjesta na kojima su vozai reagovali ili mogli da reaguju na situaciju koja je prethodila nezgodi. Fotografiu se svi tragovi nastali u saobraajnoj nezgodi a posebno detalji pojedinih tragova. Prije fotografisanja markiraju se tragovi (kredom, bojom). Manji tragovi i detaljni na koje se ukazuje fotografiu se postavljanjem pantljike da bi se uoile njihove dimenzije Fotografiu se predmeti saobraajne nezgode, oteenja vozila, saobraajna signalizacija Fotografiu se tragovi i karakteristina oteenja u vozilu (tragovi krvi, kose deformacija toka i stuba upravljaa i dr.)

Sl.5. Fotografisanje detalja oteenih vozila sa blie pozicijePri fotografisanju oznaava se mjesto sa koga je fotografisanje izvreno i smjer u kome je snimak nainjen. Za fotografisanje nou treba koristiti pouzdane ureaje i opremu dabi fotografije uspjele. Tragove treba fotografisati tako da se vidi smjer njihovog nastajanja koji se moe naznaiti (markirati) na kolovozu strelicom.U foto dokumentaciju fotografije se numeriu i slau po redosljedu snimanja.

197. SKICA MJESTA NEZGODEKod svakog uviaja po pravilu se obavezno radi i skica mjesta nezgode. Skica (lan) treba da sadri podatke o: Mjestu Putu Tragovima i Predmetima saobracajne nezgode

Sl.6. Fotografisanje tipinog oteenja na vozilu

Skica mora biti izraena u razmjeri (najee 1:200) a dimenzije svih unesenih objekata, kao rastojanja, moraju biti tano prestavljene odabranom razmjerom. Po mogunosti, prilikom izrade plana treba koristiti orginalnu tehniku dokumentaciju o dijelu puta na kome se dogodila nezgoda (katastar puta i signalizacije).Na osnovu skice sainjene na licu mjesta pri uviaju saobraajne nezgode, treba naknadno sainiti SITUACIONI PLAN lica mjesta nezgode, koji e se zapisnikom o uviaju, fotodokumentacijom i izjavama vozaa, prestaviti osnov za rad vjetaka u utvrivanju uzroka saobraajnih nezgoda.

20

Sl.7. Izgled skice mjesta nezgodeu razmjeri7.1. Snimanje i izrada plana mjesta nezgodeVe je naglaeno da se danas savremeni fotografski ureaji za fotografisanje lica mjesta nezgode. Uz aparate se nose i dvije vrste objektiva: Normalni objektiv irokougaoni objektivNormalni objekiv slui za snimanje oteenja na vozilima, a irokougaoni objektiv za snimanje ireg izgleda lica mjesta nezgode.

Kriminalnistiki tehniari za saobraaj, kada izau na lice mjesta nezgode, pored toga to fotografiu mjest onezgode rade i skicu mjesta nezgode iako se skica mjesta nezgode moze sainiti direktnim mjerenjem odreenih veliina postoje i drugi-bri, taniji i kompletniji naini za njenu izradu. To je snimanje nezgode stereo-kamerom.

21

Sl.8. Stereo kamera WILD C 120Unaoj praksi je naee primjenjiva stereo kamera WILD C 120. Pomou ove stereo-kamere dolazimo do negativa iz kojih, koristei specijalno konstruisan aparat tzv.autograf, dolazimo i do plana mjesta nezgode i do fotografisanja koje sainjavaju goto-dokumentaciju. Kod nas se uz stereo-kameru WILD C 120 koristi autograf WILD A 40. Uproen princip rada ova dva aparata svodi se na sljedee: kod stereo-kamere WILD C 120 pristignuto je da se objekt snimanja istovremeno snimi pomou dvije kamere sa meusobnog rastojanja od 120cm izmeu osa snimanja. Izradom negativa ovih fotografija i istovremenim projektovanjem pomou autografa WILD A 40 omogueno nam je da se eljenoj razmjeri nacrta situacioni plan mjesta nezgode.

227.2. Stereo kameraKarakteristike:Fiksna baza snimanja- najee 120cm (od 40cm do 200cm) Rastojanja objekta od 5 do 25cm Saobraajne nesree , snimanja fasada Ima izvedbi sa promjenjivom bazom (Wild PBA 32 sa dvije Wild P2 kamere, Zeiss jedna sa dvije UMK kamere)Sastavni djelovi:

237.3. Fotogrametrija

Uporeivanje postupaka, kada smo geometriskim putem sa jedne fotografije uspjeli da rekonstruiemo dio plana mjesta nezgode i ovog drugog, kada smo za njegovo dobijanje koristili dva negativa i autograf, dolazimo do zakljuka da se u sutini radi o jednom istom postupku. Naime, u oba sluaja smo koristei postojee snimke pokuali da u dvodimenzionalnom prostu doemo do proporcionalne skice onog sto se nalazi na fotografijama.

Nauna disciplina koja se bavi izuavanjem naina i postupka predstavljanja nekog objekta sa njegove fotogracije zove se fotogrametrija. Rije fotograsmetrija natala je od grkih rijei: Fotos-svjetlost Grama-zapis Metreo-mjerimOdnosno u direktnom prijevodu: mjerenje sazapisa svjetlosti ili mjerenje sa fotografije.

Fotogrametrija takoe izuava optiko-mehanike instrumente, pomou kojih se mjerenja obavljaju. Kada je objekt snimljen iz jedne take o njemu se ne zna sve tj. ne vidi se i njegova druga strana. Da bi smo dobili formu i dimenzije objekta potreban nam je jo jedan istovremeni snimak istog objekta, ali iz drugog ugla. Ovaj dio fotogrametrije naziva se fotogrametrija u ravni.

248. ZAKLJUAK

Zbog nedostatka odgovarajue strunosti izvan pravnih znanja, sam sudija ne moe da utvrdi sve sporne injenice znaajne za donoenje odluke.U okviru niza strunih oblasti za koje sud angauje strunjake u vjetaenju saobraajnih nezgoda, najee se trai struno znanje i miljenje saobraajnih strunjaka.Vjetaenje se trai ekspertizama, struni pregled, odnosno, ispitivanje koje vri ekspert, odnosno vjetak.Svi podaci dobiveni na mjestu nezgode moraju biti pripremljeni tako da vjetak moe obaviti vjetaenje. Njemu treba dostaviti: zapisnik o oevidu, skicu mjesta nezgode, fotoelaborat s objanjenjem, popis svih tragova naenih na mjestu nezgode, nalaze i miljenje lijenika i sl.Dokumentacija uviaja predstavlja veoma znaajan, esto i jedini zvanian izvor podataka za izradu nalaza miljenja vjetaka. Zato se moe rei da je sistematizovana i struno uraena dokumentacija neophodan preduslov za izradu kvalitetnog nalaza i miljenja vjetaka, a samim tim ima i presudan uticaj donoenje pravedne presude.Uviajna ekipa na osnovu uvida mjesta saobrajane nezgode i prikupljanja potrebnih podataka sastavlja tri osnovna dokumenta sa uviaja i to: Zapisnik o uviaju(pisana dokumentacija sa detaljnim opisom mjesta nezgode i opisom okolnosti pred kojima je nastala, sa podacima o uesnicima nezgode); Foto-dokumntacija (foto elaboratum); Plan lica mjesta (skica mjesta nezgode).FOTO-DOKUMENTACIJA ili foto-elaborat sadri:fotogradije o mjestu na kome se dogodila nezgoda, na kojim je snimljeno mjesto nezgode iz vie pozicija sa blie i vee udaljenosti, da bi se na fotografijama dobili karakteristini detalji i ira situacija mjesta nezgode.Skica mora biti izraena u razmjeri (najee 1:200) a dimenzije svih unesenih objekata, kao rastojanja, moraju biti tano prestavljene odabranom razmjerom.

259. LITERATURATehnika i sigurnost prometa, Prof.dr.sc. Vesna cerovacZakon o krivinom postupku SFRJ

26Misljenje mentora:

1.______________________2.______________________3._____________________