Usklađivanje poslovnog i obiteljskog života - utjecaj na ferilitet

Download Usklađivanje poslovnog i obiteljskog života - utjecaj na ferilitet

Post on 22-Apr-2015

140 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

<p>doi:10.5559/di.20.1.03</p> <p>Primljeno: 16. 7. 2010.</p> <p>UDK: 331.101.232-055.2(497.5) 331.101.25-055.2(497.5) 314.17(497.5):331 314.145(497.5):331 Izvorni znanstveni rad</p> <p>Anelko AKRAP Ivan IPIN , Ekonomski fakultet, Zagreb</p> <p>USKLA\IVANJE POSLOVNOGA I OBITELJSKOGA IVOTA U HRVATSKOJ: UTJECAJ NA FERTILITET</p> <p>Dvohraniteljski model obitelji postaje danas sve vie norma u veini razvijenih zemalja. Cilj ovoga rada jest ispitati koliko je razvijena infrastruktura za usklaivanje obiteljskoga i poslovnoga ivota i kakav model obitelji preferiraju zaposlene ene u Hrvatskoj. Iz anketnog istraivanja na uzorku od 1309 zaposlenih ena od 20 do 39 godina statistikim tehnikama ispitali smo preferirane oblike obitelji i stavove o poloaju ena na tritu rada. Rezultati pokazuju da meu zaposlenim enama velika veina preferira model dvaju hranitelja, gdje oba roditelja rade plaeni posao izvan kuanstva. Isto tako, mlae generacije ena imaju liberalnije stavove o poloaju ena na tritu rada. Poveati zaposlenost ena, a istodobno poveati fertilitet, sigurno nije i nee biti nimalo lak zadatak, no razina fertiliteta u pojedinim zemljama gdje je stopa zaposlenosti ena vrlo visoka pokazuje kako to nije nemogue. Zakljuujemo da je nemogunost rada sa skraenim radnim vremenom u Hrvatskoj zapreka za ene koje ele kombinirati profesionalne i obiteljske obveze. Kljune rijei: fertilitet, usklaivanje poslovnih i obiteljskih obveza, zaposlene ene</p> <p>47</p> <p>Anelko Akrap, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Trg J. F. Kennedyja 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska. E-mail: aakrap@efzg.hr</p> <p>UVOD</p> <p>48</p> <p>Europska unija (EU), u skladu s Lisabonskim ciljevima1 da postane najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo, suoava se sa dva vana demografska problema. Jedan je demografsko starenje i porast udjela starijega dijela populacije u ukupnoj, to stavlja sve vei pritisak na dravne socijalne fondove, prije svega na dravne sustave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Drugi demografski problem, koji se neizravno tie predmeta istraivanja ovoga rada, jest opadanje radno sposobnoga dijela stanovnitva. Naime, kako bi poveao stopu zaposlenosti radnoga kontingenta, u uvjetima sve manjega priljeva mladih na trite rada, EU je predloio poveanje stope zaposlenosti enskoga stanovnitva. Meutim, vei udio ena na tritu rada mogao bi imati negativan uinak na ionako niske stope fertiliteta. Brewster i Rindfuss (2000.) tvrde kako ene na tritu rada, odnosno njihovo ponaanje na njemu, lei u sri veine teorijskih objanjenja kretanja stope fertiliteta i njezine promjene. Povezano s tim, ako elimo utjecati na poveanje vrlo niskih stopa fertiliteta, mjere koje bi enama omoguile lake usklaivanje posla i obitelji vie su nego potrebne. Dakle, negativni uinci niskih stopa fertiliteta izazvale su zabrinutost EU-a, koji u posljednje vrijeme stavlja sve vei naglasak na mjere koje e omoguiti enama usklaivanje poslovnoga i obiteljskoga ivota, stoga je u kreiranju socijalne politike EU-a velik naglasak stavljen upravo na usklaivanje profesionalnoga i obiteljskoga ivota (European Commission, 2005.). Problematika usklaivanja posla i obitelji s demografskog je gledita vana zbog utjecaja na fertilitet i fertilitetne intencije (Palomba, 2003.). Razliito je institucionalno okruenje u europskim zemljama to se tie mogunosti usklaivanja poslovnih i obiteljskih obveza. Kod konceptualiziranja usklaivanja poslovnih i obiteljskih obveza pojedini autori razlikuju razne obiteljske modele (vidjeti npr. Esping-Andersen, 1999.). U analizi kako je posao usklaen s obiteljskim ivotom Kotowska i Matysiak (2008.) navode primjenu sljedeih modela koji se tiu obitelji i partnerstva: 1. model mukoga hranitelja obitelji (eng. male breadwinner): model u kojem je mukarac taj koji novano pridonosi obitelji te radi s punim ili skraenim radnim vremenom, dok ena ostaje kod kue i brine se o kuanstvu i djeci. Ovaj model pretpostavlja potpuno odvajanje uloga mukarca i ene unutar obitelji, gdje se ena skrbi o kuanstvu i djeci (eng. homemaker-career), a mukarac je onaj koji ekonomski priskrbljuje (eng. economic provider) 2. modernizirani model mukoga hranitelja (eng. modernized male breadwinner): model prema kojem mukarac radi puno radno vrijeme, a ena radi sa skraenim radnim vremenom.</p> <p>, AKRAP A., IPIN, I.: USKLA\IVANJE...</p> <p>DRU[. ISTRA@. ZAGREB GOD. 20 (2011), BR. 1 (111), STR. 47-68</p> <p>TABLICA 1 ensko stanovnitvo Hrvatske prema aktivnosti i dobi, Popis 2001.</p> <p>Ovaj je model neka vrsta kompromisnog aranmana, gdje ena ipak radi plaeni posao izvan obitelji, ali kao tzv. sekundarni hranitelj, jer radi sa skraenim radnim vremenom pa se automatski pretpostavlja da ima i niu plau od svoga partnera 3. dvohraniteljski model (eng. dual-earner model): model gdje oboje partnera rade ili puno radno vrijeme ili sa skraenim radnim vremenom. Model dvaju hranitelja odnosi se na situaciju kada oba partnera podjednako ekonomski pridonose kuanstvu, odnosno imaju simetrine uloge na tritu rada. S druge strane, to se tie raspodjele obiteljskih obveza, model dvaju hranitelja razlikuje dva podtipa. Prvi je tzv. model dvaju hranitelja dva skrbnika (eng. dual-earner-dual-career), koji pretpostavlja podjednaku podjelu poslova unutar obitelji, u prvom redu brigu o kuanskim poslovima i djeci. Taj je model u praksi jo relativno rijedak i u veoj je mjeri, eventualno, prisutan u pojedinim nordijskim zemljama. Drugi je tzv. model dvostruke optereenosti ene (eng. female double-burden model), prema kojem su ene odgovorne i za ekonomsko privreivanje i za brigu o obitelji, kuanstvu i djeci. Kod takva je modela enama vrlo teko uskladiti obje sfere obiteljsku i poslovnu. U praksi, vrlo je teko razlikovati ova dva modela, jer statistika trita rada ne prua tu mogunost, i zato su potrebna anketna istraivanja, poput ovoga u ovom radu. Dakle, prema ova tri navedena modela, ene na tritu rada u Hrvatskoj mogli bismo klasificirati u etiri osnovne grupe. U prvoj su one koje su neaktivne i izvan su trita rada. One pripadaju modelu mukoga hranitelja obitelji i, ako su u braku, u Hrvatskoj se popularno nazivaju "domaice". Prema popisu stanovnitva iz 2001., otprilike svaka esta ena u tridesetim godinama ivota evidentirana je kao kuanica (vidjeti Tablicu 1).Zaposlene Nezaposlene 37,45% 58,61% 63,27% 66,09% Aktivne Ukupno neaktivne 38,83% 19,94% 18,69% 18,82% Neaktivne Od toga kuanice 15,26% 61,47% 84,60% 83,50%</p> <p>Iznos do 100% se odnosi na kategoriju nepoznato. Izvor: DZS (2001.)</p> <p>20-24 25-29 30-34 35-39</p> <p>Ukupno aktivne 60,99% 79,88% 81,20% 81,05%</p> <p>23,53% 21,28% 17,93% 14,96%</p> <p>49</p> <p>U drugoj su grupi nezaposlene ene. One su prisutne na tritu rada, ali relativno slabo ekonomski pridonose obitelji, posebice ako su nezaposlene due vrijeme. Budui da nezaposlene ene nisu sasvim homogena skupina, njih je tee svr-</p> <p>, AKRAP A., IPIN, I.: USKLA\IVANJE...</p> <p>DRU[. ISTRA@. ZAGREB GOD. 20 (2011), BR. 1 (111), STR. 47-68</p> <p>Institucionalna potpora zaposlenim majkama</p> <p>stati u jedan od tri navedena modela, jer jedan dio njih moe prijei iz statusa nezaposlenih u neaktivne, dok se druge mogu zaposliti. U treoj su skupini ene koje su zaposlene, ali rade sa skraenim radnim vremenom. No one su rijetko zastupljena kategorija, jer udio ena koje rade sa skraenim radnim vremenom u Hrvatskoj je vrlo nizak (Eurostat, 2010.). I u etvrtoj, najbrojnijoj, grupi nalaze se zaposlene ene koje rade puno radno vrijeme. Dvohraniteljski model obitelji postaje danas sve vie norma u veini razvijenih zemalja (Roxburgh, 1999.). No zbog tih normativnih oekivanja, da ena kao i mukarac novano pridonosi obitelji, dobar broj ena ima potekoa prilikom usklaivanja poslovnih i obiteljskih obveza, ponajvie u skrbi za djecu. U drutvima poput hrvatskoga, gdje su oekivanja o ulozi ene da se velikim dijelom brine o djeci visoka, a institucionalna potpora i infrastruktura zaposlenoj eni majci nedostatna, njihov poloaj sve je gori. Razlike meu zemljama u brzini iezavanja tradicionalnoga modela mukoga hranitelja obitelji i njegove zamjene dvohraniteljskim modelom od kljune su vanosti prilikom ocjene veze izmeu stope fertiliteta i stope participacije ena na tritu rada. U onim zemljama gdje je ta tranzicija uglavnom zavrila (poput nordijskih zemalja), stope fertiliteta relativno su visoke. Istodobno, u nekim drugim zemljama gdje jo nije dolo do prave transformacije prema dvohraniteljskoj obitelji (zemlje june Europe, pa i Hrvatska), stope fertiliteta relativno su niske, tovie vrlo niske (vidjeti: Eurostat, 2010.). Svrha je rada, na temelju anketnog istraivanja, prikazati preferirani model obitelji zaposlenih ena u Hrvatskoj. Istrait e se i stavovi zaposlenih ena o poloaju ena na tritu rada, ovisno o trenutanom fertilitetu. U nastavku rada prvo se daje prikaz institucionalne potpore zaposlenim enama majkama, prije svega rada sa skraenim radnim vremenom na agregatnoj razini u zemljama EU-a i Hrvatskoj. Zatim se prvo teorijskom, a potom i empirijskom, analizom utvruje veza izmeu zaposlenosti ena i fertiliteta. Na kraju se na temelju rezultata multivarijatne analize diskutira o preferiranim modelima zaposlenosti ena u Hrvatskoj.</p> <p>50</p> <p>Ne negirajui ni ekonomske ni kulturoloke initelje niskoga fertiliteta, mnogi autori naglaavaju ulogu institucija u oblikovanju fertilitetnoga ponaanja pojedinaca i parova (Brewster i Rindfuss, 2000.; McDonald, 2000.; DiPrete i sur., 2003.). Ono to se esto naglaava jest uloga drave u pomoi enama da usklade i kombiniraju posao i obitelj.2 Zato se nerijetko napominje da obiteljske politike imaju odreenog uinka na ferti-</p> <p>, AKRAP A., IPIN, I.: USKLA\IVANJE...</p> <p>DRU[. ISTRA@. ZAGREB GOD. 20 (2011), BR. 1 (111), STR. 47-68</p> <p>51</p> <p>litet (Neyer i Andersson, 2008.). U nesigurnim ekonomskim vremenima ene se na tritu rada suoavaju s veim potekoama od mukaraca. Za odreen broj ena koje postanu majke godinu do dvije nakon roenja djeteta njihov profesionalni poloaj doivi znaajne promjene. Isto tako, ene imaju vei rizik od nezaposlenosti, tee im je zadrati posao i tee im se vratiti na trite rada nakon izbivanja, npr. rodiljnoga dopusta. Stoga njihova obiteljska situacija ima kljunu ulogu u odreivanju njihove ekonomske aktivnosti. Jedan od moguih naina da se enama omogui usklaivanje poslovnoga i obiteljskoga ivota te njihova lakeg povratka na trite rada nakon rodiljinog dopusta jest mogunost rada sa skraenim radnim vremenom (eng. part-time jobs). No "part-time" poslovi ipak nisu poslovi koje bismo mogli okarakterizirati kao karijeristike, i mnogim bi enama, posebno onima visokoobrazovanima, takvi poslovi bili manje prihvatljivi. Rijetka iznimka jest Nizozemska, gdje uz zajedniku suradnju vlade, poslodavaca i sindikata postoje poslovi sa skraenim radnim vremenom koji omoguuju stvaranje karijere kao normalan posao s punim radnim vremenom. Nizozemski tzv. Poldermodel primjer je uspjenoga konsenzusa uspostavljenog u 1990-ima, gdje poslodavci, sindikati i vlada zajedniki rjeavaju socioekonomske probleme, meu njima i nizak fertilitet. Konsenzus se meu ostalim odnosio i na ogranienje rasta plaa u zamjenu za vie fleksibilnih poslova i poslova sa skraenim radnim vremenom. Zajedno s ekspanzijom usluga za skrb o djeci, ti su sporazumi omoguili enama lake usklaivanje poslovnih i obiteljskih obveza (Liefbroer, 1999.). Jedno od moguih rjeenja za ublaavanje dvostrukoga tereta zaposlenoj eni majci jest, dakle, dostupnost poslova i rad sa skraenim radnim vremenom. Na grafikonu 1 prikazan je udio ena izmeu 15 i 39 godina koje rade sa skraenim radnim vremenom. Veza izmeu udjela ena od 15 do 39 koje rade sa skraenim radnim vremenom i totalne stope fertiliteta (TFR) u 2005. godini u Europi jaka je i pozitivna (koeficijent korelacije r=0,623, znaajan na razini p</p>