urbanisticko gradjevinske procedure

Upload: mikojm

Post on 18-Jul-2015

79 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

REGULATIVA KOJA SE ODNOSI NA PROJEKTOVANJE I GRAENJE

Meusobni odnosi izmeu pravnih subjekata, koji mogu biti pravna ili fizikih lica, ureeni su graevinskom regulativom, i to: Pravnom regulativom:

optom pravnom regulativom (Ustav, Zakon o upravnom postupku, Zakon o obligacionim odnosima...) posebnom pravnom regulativom (zakoni, zakonski propisi, uredbe, zakonski pravilnici, uputstva i zakonska akta)

Tehnikom regulativom

(tehniki pravilnici, standardi, uredbe, uputstva, naredbe i reenja)1

PROCEDURA REALIZACIJE OBJEKATAprema Zakonu o planiranju i izgradnji(Slubeni glasnik Republike Srbije br. 47/03)

2

3

4

ZAKON O PLANIRANjU I IZGRADNjI

Zakonom o planiranju i izgradnji ureuju se uslovi inain:

planiranja i ureenja prostora, ureivanja i korienja graevinskog zemljita i izgradnje objekata.

Prema ovom Zakonu, objekat je graevina koja predstavlja fiziku, tehniko-tehnoloku ili biotehniku celinu sa svim instalacijama, postrojenjima i opremom, odnosno same instalacije, postrojenja i oprema koja se ugrauje u objekat ili samostalno izvodi (zgrade svih vrsta, saobraajni, vodoprivredni i energetski objekti, unutranja i spoljna mrea i instalacije, objekti komunalne infrastrukture, industrijski, poljoprivredni i drugi privredni objekti, javne zelene povrine, objekti sporta i rekreacije, groblja, 5

ZAKON O PLANIRANjU I IZGRADNjI

Idejni projekat je projekat kojim se odreuju: namena, poloaj, oblik, kapacitet, tehniko-tehnoloke i funkcionalne karakteristike objekta, organizacioni elementi objekta i izgled objekta; Glavni projekat je projekat kojim se utvruju graevinsko-tehnike, tehnoloke i eksploatacione karakteristike objekta sa opremom i instalacijama, tehniko-tehnoloka i organizaciona reenja za gradnju objekta, investiciona vrednost objekta i uslovi odravanja objekta; Izvoaki projekat je projekat koji sadri razradu svih neophodnih detalja za graenje objekta prema glavnom projektu; Projekat izvedenog objekta je projekat koji prikazuje izvedeno stanje objekta i izrauje se za potrebe korienja i odravanja objekta6

ZAKON O PLANIRANjU I IZGRADNjI

Graenje je izvoenje graevinskih i graevinsko-zanatskih

radova, ugradnja instalacija, postrojenja i opreme; Rekonstrukcija je izvoenje graevinskih i drugih radova na objektu, kojima se: vri dogradnja; utie na stabilnost i sigurnost objekta; menjaju konstruktivni elementi; menja tehnoloki proces; menja spoljni izgled objekta; poveava broj funkcionalnih jedinica; utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja i ivotne sredine; menja reim voda; utie na zatitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, evidentirane nepokretnosti, dobra koje uiva prethodnu zatitu, njegove zatiene okoline, osim konzervatorsko restauratorskih radova; Dogradnja je izvoenje graevinskih i drugih radova kojima se izgrauje novi prostor uz, ispod ili nad postojeim objektom i sa njim ini funkcionalnu ili tehniku celinu7

ZAKON O PLANIRANjU I IZGRADNjI

Adaptacija je izvoenje graevinskih

i drugih radova na postojeem objektu kojima se vri promena organizacije prostora u objektu, zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, kojima se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja i ivotne sredine; Sanacija je izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima se vri popravka ureaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja i ivotne sredine i ne utie na zatitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, evidentirane nepokretnosti, dobra koje uiva prethodnu zatitu, njegove zatiene okoline, osim konzervatorsko - restauratorskih radova. Investitor je lice za ije potrebe se gradi objekat, odnosno koje finansira izgradnju objekta i na ije ime se izdaje odobrenje za izgradnju.8

Planski dokumenti

Strategija prostornog razvoja Republike Srbije; eme prostornog razvoja; Prostorni plan podruja posebne namene; Regionalni prostorni plan; Prostorni plan optine

9

Urbanistiko planiranje

Urbanistiki planovi su:

opti urbanistiki planovi; regulacioni planovi.

Opti urbanistiki planovi su generalni plan i planopteg ureenja.

Regulacioni planovi su plan generalne regulacije iplan detaljne regulacije.

Generalnim

odreuje se dugorona projekcija razvoja i prostornog ureenja naselja. Generalni plan se donosi za grad, odnosno grad Beograd. Generalni plan moe se doneti i za gradska i ostala naselja.10

planom

Graevinsko zemljite

Graevinsko zemljite je zemljite na kojem su izgraeni objekti i zemljite koje slui redovnoj upotrebi tih objekata, kao i zemljite koje je, odgovarajuim planom predvieno za izgradnju i redovno korienje objekata. Graevinsko zemljite moe biti:

javno graevinsko zemljite; ostalo graevinsko zemljite.

Pripremanje zemljita obuhvata istrane radove, izradu

geodetskih i drugih podloga, izradu planske i projektne dokumentacije, programa za ureivanje zemljita, raseljavanje, ruenje objekata koji su planom za to predvieni, saniranje terena i druge radove. Opremanje zemljita obuhvata izgradnju objekata komunalne infrastrukture i ureenje javnih povrina11

Izgradnja objekata

Izgradnja objekata se vri na osnovu odobrenja za izgradnju, a prema tehnikoj dokumentaciji za izgradnju objekta. Tehnika dokumentacija se izrauje kao generalni projekat, idejni projekat, glavni projekat, izvoaki projekat i projekat izvedenog objekta. Graenju objekta, odnosno izvoenju pojedinih radova moe se pristupiti i bez prethodno pribavljenog odobrenja za izgradnju ako se objekat gradi neposredno pred nastupanje ili za vreme elementarnih nepogoda, kao i radi otklanjanja tetnih posledica od tih nepogoda, neposredno posle njihovog nastupanja, kao i u sluaju rata ili neposredne ratne opasnosti. Ovi objekti mogu ostati kao stalni ako investitor pribavi odobrenje za izgradnju u roku od est meseci od prestanka okolnosti koje su prouzrokovale njegovo graenje.12

Izgradnja objekata

Uz zahtev za izdavanje odobrenja za izgradnju podnosi se: izvod iz urbanistikog plana ili akt o urbanistikim uslovima, koji nije stariji od est meseci; idejni projekat usklaen sa izvodom odnosno aktom dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu, odnosno pravu korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu; drugi dokazi odreeni urbanistikim planom.13

Izgradnja objekata

Tehniku dokumentaciju potpisuje odgovorni projektant. Odgovorni projektant moe biti lice sa visokom strunom spremom odgovarajue struke, odnosno smera i licencom za projektovanje Generalni projekat i idejni projekat, prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti za objekte za koje odobrenje za izgradnju izdaje ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva podleu reviziji (strunoj kontroli) Revizione komisije koju obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva. Glavni projekat podlee tehnikoj kontroli.

14

Izgradnja objekata

Tehniku kontrolu glavnog projekta moe da vripreduzee, odnosno drugo pravno lice koje ispunjava uslove za izradu tehnike dokumentacije i koje odredi investitor. Investitor je duan da osam dana pre poetka graenja objekta prijavi organu nadlenom za izdavanje odobrenja za izgradnju naziv izvoaa, poetak izvoenja radova i rok zavretka izgradnje. Investitor podnosi glavni projekat sa potvrdom i izvetajem o izvrenoj tehnikoj kontroli, odobrenje za izgradnju, dokaz o ureivanju odnosa u pogledu plaanja naknade za ureenje graevinskog zemljita i dokaz o uplati administrativne takse.15

Izgradnja objekata

Odgovorni izvoa radova rukovodi graenjem objekta,

odnosno izvoenjem radova. Odgovorni izvoa radova moe biti lice sa visokom strunom spremom odgovarajue struke, odnosno smera i licencom za izvoenje radova. Investitor obezbeuje struni nadzor u toku graenja objekta, odnosno izvoenja radova za koje je izdato odobrenje za izgradnju. Podobnost objekta za upotrebu utvruje se tehnikim pregledom. Objekat se moe koristiti po prethodno pribavljenoj

upotrebnoj dozvoli

16

Izgradnja objekata

Upotrebna dozvola izdaje se za ceo objekat ili za deo objekta koji predstavlja tehniko-tehnoloku celinu i moe se kao takav samostalno koristiti ili je za graenje tog dela objekta izdato posebno odobrenje za izgradnju. Upotrebna dozvola sadri i garantni rok za objekat i pojedine vrste radova utvrene posebnim propisom. Vlasnik objekta za koji je izdata upotrebna dozvola obezbeuje izvoenje radova na investicionom i tekuem odravanju objekta kao i redovne, vanredne i specijalistike preglede objekta, u skladu sa posebnim propisima Objekat koji se gradi, odnosno ije je graenje zavreno bez odobrenja za izgradnju i glavnog projekta, ne moe biti prikljuen na elektroenergetsku, termoenergetsku ili telekomunikacionu mreu, vodovod i kanalizaciju17

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMANEKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA GRAEVINARSTVO

Zakon o obligacionim odnosima regulie pravne odnose izmeu subjekata koji nastaju u oblasti prometa robe i usluga. Pored ostalog, ZOO predvia pravinu naknadu, kroz naelo jednake vrednosti davanja u dvostranim ugovorima Posebno smatra relevantnim one okolnosti koje nastupe posle zakljuenja ugovora, naroito koje oteavaju ispunjenje obaveza jedne strane Obligacija (latinski obligatio) znai obaveza, obaveznost, dug, obveznica18

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMANEKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA GRAEVINARSTVO

NOVANE OBAVEZE UGOVOR O GRAENJU ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE

NADZOR NAD IZVOENJEM RADOVAODGOVORNOST IZVOAA I PROJEKTANTA ZA SOLIDNOST GRAEVINE USTUPANJE UGOVORA19

POSEBNE UZANSE O GRAENJU

Pre skoro 30 godina Skuptina Privredne komore Jugoslavije je, na osnovu svog Statuta i Zakona o udruivanju privrednih organizacija u Privrednu komoru Jugoslavije donela Posebne uzanse o graenju Posebnim uzansama o graenju ureduju se odnosi izmeu ugovaraa - naruioca i izvoaa radova u poslovima izvoenja radova na graevinskim objektima Ovaj savezni propis jo uvek vai, budui da ni jednim aktuelnim zakonskim aktom nije stavljen van snage Smatra se da su ugovarai pristali na primenu uzansi prilikom graenja objekta, ukoliko ove uzanse ugovorom o izvoenju radova i opremanju objekta nisu u celini ili delimino iskljuene20

ODREDBE POSEBNIH UZANSI O GRAENJU

opte odredbe sastavni delovi ugovora prouavanje i izmena tehnike dokumentacije odstupanje od predmeta ugovora cene rokovi za izvoenje radova uvoenje izvoaa u posao ustupanje radova treem licu ugovorna kazna plaanje privremeno obustavljanje izvoenja radova kvalitet radova i materijala garancija za kvalitet izvedenih radova

21

ODREDBE POSEBNIH UZANSI O GRAENJU

materijal i oprema koje nabavlja naruilac osiguranje snoenje rizika, struni nadzor naruioca odgovornost izvoaa za stabilnost i sigurnost objekta mere sigurnosti obezbeenje i uvanje gradilita primopredaja izvedenih radova konani obraun posledice raskidanja ugovora ureenje gradilita22

ZAKON O JAVNIM NABAVKAMAODREDBE KOJE SE ODNOSE NA GRAEVINARSTVO

Zakon o javnim nabavkama donet je u Srbiji 2002. Godine Ovim Zakonom se ureuju uslovi, nain i postupak nabavke dobara i usluga i ustupanja izvoenja radova u sluajevima kada je naruilac tih nabavki dravni organ Ovaj Zakon odreuje i procedure - nain evidentiranja ugovora i drugih podataka o javnim nabavkama, kao i nain zatite prava ponuaa Slian zakon donet je i u Crnoj Gori Takoe, 2003. godine donet je poseban pravilnik za javne nabavke u gradu Beogradu Zakon o javnim nabavkama je donet da bi se jasno propisala i kontrolisala tenderska procedura kod dravnih institucija, i obezbedila javnost ("transparentnost") u radu, kao to to propisuje Evropska Unija (u privatnim firmama poslovodstvo moe da vri izbor prema svojim kriterijumima)23

ZAKON O JAVNIM NABAVKAMAODREDBE KOJE SE ODNOSE NA GRAEVINARSTVO

Javna nabavka je pribavljanje dobara i usluga ili ustupanje izvoenja radova od strane dravnog organa, organizacije, ustanove ili drugih pravnih lica Ponua je domae ili strano pravno ili fiziko lice koje ponudi isporuku dobara, pruanje usluga ili izvoenje radova Predmet ugovora o javnoj nabavci je: nabavka dobara, nabavka radova i nabavka usluga Zakon se ne primenjuje na nabavke po osnovu meunarodnog sporazuma koji se odnosi na izvoenje radova, kojim je predviena zajednika primena ili eksploatacija projekta od strane drava, odnosno organizacija koje su ga zakljuile24

ZAKON O JAVNIM NABAVKAMAODREDBE KOJE SE ODNOSE NA GRAEVINARSTVOZakonom je predvieno da se dodela ugovora vri u otvorenom postupku, restriktivnom postupku i u postupku sa pogaanjem Otvoreni postupak je postupak u kojem svi zainteresovani mogu dati ponudu Restriktivni postupak je postupak u kojem ponudu mogu dati samo oni ponuai (kandidati) koje je naruilac pozvao poto su prethodno ustanovljene njihove kvalifikacije Postupak sa pogaanjem je postupak u kojem naruilac pregovara sa isporuiocima dobara, pruaocima usluga ili izvoaima radova o svom izboru i o uslovima ugovora

25

OGLASI O JAVNIM NABAVKAMA RADOVA PREMA ZAKONU O JAVNIM NABAVKAMA

Osnovne vrste oglasa za nabavku radova su:

prethodni raspis javni poziv za dodelu nabavke radova u otvorenom postupku, restriktivnom postupku ili u postupku sa pogaanjem javni poziv za kvalifikaciju ponuaa za nabavku radova obavetenje o dodeli ugovora o nabavci radova periodino informativno obavetenje za nabavku radova

26

PRAVILNIK O SASTAVLJANJU LISTE ZAINTERESOVANIH IZVOAA GRAEVINSKIH RADOVA

Pravilnik o sastavljanju liste zainteresovanih izvoaa graevinskih radova prvi je podzakonski akt Zakona o javnim nabavkama Ovim Pravilnikom se ureuje nain sastavljanja Liste izvoaa graevinskih radova za uee u postupku javnih nabavki radova Privredna komora Srbije sastavlja listu zainteresovanih izvoaa graevinskih radova, pridravajui se uslova za uee u postupku dodele ugovora i uslova propisanih za gradnju objekata u Republici. Pravilnikom se propisuju uslovi koje treba da ispuni zainteresovani izvoa graevinskih radova da bi bio upisan na Listu, nain izdavanja i evidentiranja potvrda o upisu, kao i nain brisanja sa Liste27

KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUAA

Naruilac bira ponuae na osnovu podataka koji dokazuju ponuaev

pravni status poslovni kapacitet finansijski kapacitet tehnike kvalifikacije kadrovske kvalifikacije

Naruilac je duan da objavi identine kriterijume za izbor najbolje ponude u javnom pozivu i u konkursnoj dokumentaciji Kriterijumi na osnovu kojih naruilac bira najbolju ponudu u konkursnoj dokumentaciji moraju biti opisani i vrednovani, ne smeju biti diskriminatorski i moraju biti u logikoj vezi sa sadrinom javne nabavke28

KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUAA

Vrste kriterijuma - Kriterijumi za ocenjivanje ponude su

ekonomski najpovoljnija ponuda najnia ponuena cena

Ekonomski najpovoljnija ponuda je ponuda koja se zasniva na razliitim kriterijumima, u zavisnosti od predmeta javne nabavke, i to naroito na:

roku isporuke ili izvrenja usluge ili radova tekuim trokovima trokovnoj ekonominosti kvalitetu i primeni odgovarajuih sistema obezbeenja i kontrole kvaliteta estetskim i funkcionalnim karakteristikama tehnikim i tehnolokim prednostima29

KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUAA

post-prodajnom servisiranju i tehnikoj pomoi garantnom periodu, vrsti i kvalitetu garancija vrednostima obavezama u pogledu rezervnih delova post - garancijskom odravanju ponuenoj ceni mogunostima tipizacije i unifikacije obimu angaovanja podizvoaa

i

garantovanim

Svakom (ili nekom od usviojenih) od prethodno navedenih elemenata/kriterijuma naruilac u konkursnoj dokumentaciji odreuje relativni znaaj (ponder/bod), tako da zbir pondera iznosi 100 Izbor izmeu dostavljenih ponuda primenom kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude naruilac sprovodi tako to ih rangira na osnovu tih kriterijuma i pondera odreenih za te kriterijume

30

KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUAA

Izbor izmeu dostavljenih ponuda primenom kriterijuma najnie ponuene cene zasniva se na najnioj ceni kao jedinom kriterijumu, ako su ispunjeni svi uslovi navedeni u konkursnoj dokumentaciji Ako se primenjuje kriterijum najnie ponuene cene, naruilac ne moe po zakljuenju ugovora da prihvati bilo kakvo naknadno poveanje cene

31

KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUAA

Slino, za javne nabavke na teritoriji Beograda "Pravilnikom o postupku javnih nabavki" propisan je osnovni kriterijum za ocenjivanje ponuda - ekonomski najpovoljnija ponuda, s tim to, po pravilu, element ponuene cene ne moe biti ispod 80 pondera (bodova) od ukupnih 100 Aktom Izvrnog odbora Skuptine grada moe se promeniti uee elementa ponuene cene u kriterijumu ekonomski najpovoljnije ponude, ukoliko to specifinosti nabavke zahtevaju Kriterijume za ocenu ponuda utvruje naruilac u konkursnoj dokumentaciji, uzimajui u obzir vrstu, tehniku sloenost, trajanje i vrednost javne nabavke Naruilac je odgovoran u sluaju nepridravanja ove odredbe i ukoliko se ne vri raunanje pondera (bodova) na propisanom obrascu.32

PRAVILNIK O POSTUPKU OTVARANJA PONUDA I OBRASCU ZA VOENJE ZAPISNIKA O OTVARANJU PONUDA

Otvaranje ponuda vri komisija za javnu nabavku, koja se obrazuje istovremeno sa donoenjem odluke o pokretanju postupka javne nabavke U postupku dodele ugovora o javnoj nabavci u otvorenom postupku i u drugoj fazi restriktivnog postupka, otvaranje ponuda je javno U postupku dodele ugovora o javnoj nabavci sa pogaanjem i u prvoj fazi restriktivnog postupka, otvaranje ponuda, prema odluci naruioca, moe biti javno Otvaranje ponuda vri se na mestu koje je navedeno u javnom pozivu kao i u konkursnoj dokumentaciji Otvaranje ponuda se vri odmah po isteku roka za podnoenje ponuda.

33

PRAVILNIK O POSTUPKU OTVARANJA PONUDA I OBRASCU ZA VOENJE ZAPISNIKA O OTVARANJU PONUDA

U postupku otvaranja ponuda Komisija utvruje:

imena prisutnih ovlaenih predstavnika ponuaa broj prispelih ponuda da li se na kovertama vidi na koju javnu nabavku se ponude odnose da li su prispele ponude blagovremene i redosled prispea

Na otvaranju ponuda utvruje se da li je ponuda potpisana, iz koliko delova se sastoji i da li su priloeni dokazi o ispunjenosti uslova sadranih u konkursnoj dokumentaciji Proitane podatke i podatke o ponudi i ponuau Komisija odmah unosi u Zapisnik Poto je otvorila i proitala sve ponude, a pre zavretka postupka otvaranja ponuda, Komisija treba da pozove prisutne predstavnike ponuaa da daju eventualne primedbe, koje se odnose na postupak otvaranja ponuda Primedbe se unose u Zapisnik34

PRAVILNIK O OBRASCIMA ZA EVIDENTIRANJE PODATAKA O JAVNIM NABAVKAMA

Pravilnik o obrascima za evidentiranje podataka o javnim nabavkama je podzakonski akt Zakona o javnim nabavkama. Ovim Pravilnikom se propisuje sadrina obrazaca za evidentiranje podataka o javnim nabavkama, koji obavezuje naruioce da prikupljaju i evidentiraju odreene podatke o dodeljenim ugovorima o javnoj nabavci. Pri tome je predviena obaveza da podatke evidentiraju posebno za dodelu ugovora o javnim nabavkama dobara, o javnim nabavkama usluga i o javnim nabavkama radova, kao i o javnim nabavkama u oblasti vodoprivrede, energetike, telekomunikacija i saobraaja35

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA

Zakon o javnim nabavkama je u svojoj dvogodinjoj primeni od strane strune javnosti naiao na odreene primedbe. U meuvremenu je aktivno poela sa radom Uprava za javne nabavke, kao i Komisija za zatitu prava ponuaa. Nedoreenosti Zakona, kao i problemi koji su nastali u praktinoj primeni su reeni u Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama. Ovde e se naglasiti jedan od prevazienih problema, a to je nemogunost naih graevinskih preduzea da konkurentno sa stranim izvoaima uestvuju u meunarodnim licitacijalama koje se odigravaju na naem tlu, to je posledica ekonomske zatvorenosti u poslednjih desetak godina.

36

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA

lan 20. Zakona o izmenama i dopunama zakona o javnim nabavkama kae:

sluaju primene kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude, a u situaciji kada postoje ponude stranog i domaeg ponuaa koji izvodi radove ili prua usluge, odnosno nudi dobra koja su proizvedena u zemlji, naruilac e izabrati najpovoljnijeg domaeg ponuaa, pod uslovom da razlika u konanom zbiru pondera izmeu najpovoljnijeg domaeg ponuaa i najpovoljnijeg stranog ponuaa nije vea od 20 u korist stranog ponuaa.U

sluaju primene kriterijuma najnie cene, a u situaciji kada postoje ponude stranog i domaeg ponuaa koji izvodi radove ili prua usluge, odnosno nudi dobra koja su proizvedena u zemlji, naruilac e izabrati domaeg ponuaa sa najniom ponuenom cenom, pod uslovom da njegova ponuena cena nije vea od 20% od najnie ponuene cene stranog ponuaa. 37U