uravnote`iti uslovebude u funkciji razvoja cestovnog prometa. pri tome treba uva`avati potrebe i...

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Predsjedni{tvo “Eurochambresa” 9.februara je odràlo sastanak u Beo-gradu, u Privrednoj komori Srbije. Je-dnom dijelu sastanka prisustvovali supredstavnici privrednih komora Ma-kedonije, Crne Gore, BiH, RepublikeHrvatske, Moldavije, Bugarske, Turske iSrbije. Glavne teme rasprave zajedni-~kog dijela sastanka bile su:

* Status privrednih komora, prom-jene u strukturi komorskih usluga iiskustva u pripremi obaveznog i dobro-voljnog ~lanstva;

* Regionalne integracije CEFTASporazuma 2006. i doprinos privrednihkomora. U sklopu ove ta~ke razmatranesu predstoje}e inicijative “Eurocham-bres” (Program PARTNERS II, koji seodnosi i na BiH).

Kada se govori o statusu privrednihkomora u EU, istaknuto je da je osamkomora organizovano po javnom pravu(Austrija, Francuska, Njema~ka i Italija),a 19 po privatnom pravu. Na~in organi-zovanja komora u EU uglavnom opred-jeljuje poslovni interes zajednice.

Novina u strukturi usluga jeste dafirme - ~lanice biraju vrstu usluga koje }eim pruàti komore.

Interesantno je iskustvo komora[vedske. Tamo imaju dobrovoljno ~lanst-vo prema kojem komore privatnog tipatreba da se opredijele za jedan od dvaosnovna zadatka i da li }e zastupatiinterese svojih ~lanova pred organimavlasti ili }e se opredijeliti za pruànjeusluga svojim ~lanovima.

U okviru teme regionalne inte-gracije CEFTA Sporazuma 2006. pred-loèno je da se organizuje posebanforum ~lanica CEFTA, na kojem bi segovorilo o aktivnostima komora uimplementaciji ovog sporazuma.

M. IDRIZOVI]

Harmonizacija propisa

Uravnoteìti uslove poslovanja u cijeloj BiH

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH uputila je dopis predsjedniku Vlade FBiH, ~lanovima Predsjedni{tvaBiH iz FBiH i svim federalnim ministarstvima za pokretanje postupka pobolj{anja i ujedna~avanja uslova poslovanja, saakcentom na ujedna~avanje sa uslovima u Republici Srpskoj i Distriktu Br~ko.

Dopis P/GKFBiH sadrì zaklju~ke sa sastanka Komore, koji je odràn u novembru pro{le godine sa predstavnicima50 najve}ih kompanija u FBiH, Ureda visokog predstavnika u BiH, Centralne banke BiH, sindikata BiH i FBiH,Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, te kantonalnih komora u FBiH.

“Razlozi za pokretanje ovog procesa su lo{i uslovi poslovanja u BiH, a lo{iji u FBiH u odnosu na RS i Distrikt Br~ko.Carinska tarifa, kao i Zakon o tro{arinama, ne odgovaraju privredi BiH, pa time i FBiH, ve} uvoznicima”, rekao je JagoLasi}, predsjednik P/GKFBiH. Istakao je da su porezi i doprinosi iz pla}a enormni, ali i neuravnoteèni unutar BiH. Porezii doprinosi na neto pla}e u FBiH su 68,97 odsto, u RS 52 odsto, a u Br~ko Distriktu 47,50 odsto. Porez na dobit u FBiHje 30 odsto, a u ostalim dijelovima BiH iznosi 10 odsto.

Sada{nje stanje smatra se neodrìvim sa stajali{ta novih investicija i zapo{ljavanja.

U Beogradu sastanak Predsjedni{tva “Eurochambresa”

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Udruènje transporta i veza,odnosno Grupacija javnog prijevozaputnika u vi{e se navrata obra}alaMinistarstvu prometa i komunikacijaBiH o pitanju sudbine neiskori{tenihfinancijskih sredstava, preostalihnakon uskla|ivanja me|unarodnihredova vo`nje, ali nikada nije dobilokonkretan i precizan odgovor.

Zbog toga je zaklju~eno daP/GKFBiH angaìra advokatsku ka-ncelariju, koja }e u ime Komore i ov-og udruènja podnijeti tu`bu protivMinistarstva komunikacija i prometaBiH, kao i protiv odgovornih osoba.

Istovremeno }e se P/GKFBiH ob-ratiti pismom spomenutom min-istarstvu, u kojem }e ga upoznati daje Odbor Grupacije javnog prijevozaputnika 31. januara 2007. godinedonio odluku o angaìranju advoka-tske kancelarije radi podizanja tu`be,jer je na to bio prinu|en. U tu`bi }ese insistirati na povratu neutro{enihsredstava, naknadi tro{kova, kao ina preciznom odgovoru u vezi sa ne-legalnim i neregularnim izdavanjemzahtjeva za me|unarodnu linijuBosanski [amac - Berlin (i nekimdrugim), {to je nagla{eno i u ranijimobra}anjima. Ukoliko Ministarstvo idalje stoji iza konstatacije iznesene usvom pismu broj: 01-29-3428-1/06da sporni dopis nije primio Sektor zatransport, te da za njega nije formi-ran dosje, neka to decidno pismenopotvrdi u svom odgovoru. Ako je totako, onda se, o~igledno, radi o kri-minalnoj aktivnosti nekih pojedi-naca.

Nakon zajedni~ki obavljenoguskla|ivanja me|unarodnih redova

vo`nje, koje je odràno u ljeto 2005.godine na Vla{i}u, u daljem raduKomisije za uskla|ivanje uo~eno jeniz nepravilnosti, pa i kriminalnihradnji. Pojedina~nih primjera imavi{e i svaka }e ~lanica konkretneprobleme rje{avati pokretanjemupravnog spora ili tu`be. Me|utim,zaklju~eno je da Grupacija javnogprijevoza putnika zvani~no zatraìzapisnik ili drugi dokument iz kojeg}e se mo}i vidjeti rezultati radaDrugostepene komisije, odnosnokona~no usugla{eni redovi vo`nje. Uvezi sa ovim odmah je upu}enopismo Mirku [ekari, pomo}niku min-istra komunikacija i prometa BiH, sazahtjevom da, {to je prije mogu}e,primi delegaciju ove grupacije radirazja{njavanja spornih odlukaKomisije.

Upu}eno je pismo i Slobodanu@upljaninu, predsjedniku Vanjskotr-govinske/Spoljnotrgovinske komoreBiH, koje gotovo u cijelosti prenosi-mo:

“Odbor Grupacije javnog pri-jevoza putnika razmatrao je situacijuu vezi sa educiranjem i certificiran-jem voza~a koje organizira V/SKBiHpreko Instituta za edukaciju - ECOS.Molimo Vas da svojim autoritetomutje~ete na reguliranje edukativnih isli~nih usluga koje V/SKBiH pruà~lanicama, u skladu sa op}imekonomskim stanjem i snagomprivrednih subjekata.

Ve}inu stavova Odbora, vezanuza na~in organizacije i naplateedukacije voznog i drugog osoblja,prenijeli su Vam predstavnici Odboraprijevoznika u me|unarodnom i

me|uentitetskom saobra}aju. @elimoVam ukazati na to kako i za{to seorganizira trening za profesionalnevoza~e, u skladu sa Direktivom EU.To se jasno vidi iz teksta sa Internetportala IRU Academy koji kaè:

“Puni osnovni trening: Osnovnuobuku ne bi trebalo zahtijevati zaone koji su ve} profesionalni voza~iili su to bili tri godine u petogodi-{njem periodu prije stupanja nasnagu Direktive. Puni osnovni treningse traì za sve kandidate ispod nave-denog ograni~enja, zavisno od kate-gorije vozila za koju ima voza~kudozvolu: ispod 21 godine za C i CE,21 godinu za D1 i D1E voza~kedozvole i za D i DE voza~ke dozvolegdje ruta ne prelazi 50 km, a 24godine za voza~ke dozvole D i DEkategorije.

Minimalni osnovni trening: Mini-malni osnovni trening se traì za sveostale kandidate. Op}enito, posje-dovanje C ili D voza~ke dozvole jeneophodno za pristup osnovnomtreningu. Trajanje minimalnog osno-vnog treninga je 210 sati, a duìnaukupnog treninga je 630 sati.Kontinuitet trening se odràva 35 satijednom u svakih pet godina i moèsadràvati gradivo u zavisnosti odprofila voza~a. Voza~i moraju bitipodvrgnuti treningu u dràvi stalnogboravka, a kontinuitet trening morabiti priznat od svih dràva ~lanica.”

BiH pripada grupi dràva u koji-ma su, od IRU Akademije, akrediti-rani instituti za obuku i izdavanje cer-tifikata o stru~noj osposobljenosti zaunutarnji i me|unarodni prijevozputnika i robe (CPC), {to je dobro, alise u toj grupi ne nalaze mnoge zeml-je kao {to su: Italija, Austrija, Nje-ma~ka, [vicarska, Slovenija, Srbija...Za{to je u ovom momentu potrebnacertifikacija i kada }e ona biti prim-jenjiva na prostoru Evrope?

Udruènje/Udruga transporta i veza

Pro{irena sjednica novoizabranogOdbora Grupacije javnog prijevoza

putnika u FBiHU Sarajevu je 31. januara odràna prva sjednica OdboraGrupacije javnog prijevoza putnika pri Privrednoj/Gospoda-rskoj komori Federacije BiH u novom sazivu


Imaju}i sve ovo u vidu, ~laniceUdruènja traè da se cjenovnik zaedukaciju i polaganje ispita stavi vansnage, te utvrdi novi cjenovnik koji }ebiti primjeren uvjetima u kojima radeprijevoznici.

Vode}i se temeljnim principimafunkcioniranja i uloge komorskog si-stema, posebno V/SKBiH, treba obe-zbijediti da i ova aktivnost Komorebude u funkciji razvoja cestovnogprometa. Pri tome treba uvaàvatipotrebe i mogu}nosti ~lanica Ko-more da u te{kim uvjetima rada obe-zbijede zna~ajna sredstva za financi-ranje vlastite djelatnosti. Treba voditira~una o odredbama Zakona o ko-ntroli cijena kojim je definirana dru-{tvena kontrola cijena i na~in njiho-vog utvr|ivanja.

Iz tih razloga Odbor je zauzeoslijede}i stav:

1. Skup{tina Udruènja na nivoucijele BiH je prije dvije godine dalapunu podr{ku aktivnostima u vezi sastvaranjem preduvjeta za kvalitetnupripremu kompanija, operatera i vo-znog osoblja za obavljanje me|una-rodnog prijevoza putnika i tereta.

2. Preduvjet za bilo kakve akti-vnosti oko edukacije i certificiranjabio je definiranje nastavnih planova,utvr|ivanje na~ina edukacije i utvr|i-vanje rokova za certificiranje.

3. Na Skup{tini Udruènja ista-knuto je da cijena educiranja i certi-ficiranja mora biti prilago|ena stva-rnim mogu}nostima bh. prijevoznika.

4. Odbor Udruènja je, na zajed-ni~kom sastanku sa predstavnicimaMinistarstva prometa i komunikacijaBiH, na kojem je bio prisutan Nikola[ego, sekretar Ministarstva, utvrdioneophodnost uskla|ivanja nivoa ci-jena edukacije i certifikacije. Dogo-voren je i radni sastanak o ovomproblemu.

Imaju}i u vidu da Komora, a iministarstva nisu ispo{tovala posti-gnute dogovore, Odbor Grupacijejavnog prijevoza putnika traì:

- da se odmah prekine sa sada-{njim na~inom edukacije koji, premaop}oj ocjeni, u ovom momentu ne-ma nikakvu prakti~nu svrhu, jer sesvodi na formalno izdavanje certi-fikata i ostvarivanje profita u Komorikoja je neprofitna organizacija;

- da se pristupi uskla|ivanju pro-grama i cijena edukacije i certifikacije;

- da se utvrdi optimalna cijenaedukacije kandidata za certifikacijuvoznog i drugog osoblja;

- da se omogu}i organiziranjeedukacije u prostorima kompanijakoje za tu svrhu imaju obezbije|enodgovaraju}i prostor;

- da se kvalificiranim kadrovimakompanija - ~lanica komore omogu-}i realizacija nastavnog programa uvlastitoj reìji;

- da se od Nacionalnog komite-ta, kao jedine ovla{tene institucije zacertifikaciju, zatraì informacija veza-na za obaveznu primjenu certifikatau me|unarodnom prijevozu kojizahtijevaju zemlje ~lanice EU. U tomcilju, smatramo da certifikaciju trebaprovoditi u trenutku kada ona budeuvjet za rad na prostoru EU.

Traìmo obja{njenje za uvjete tra-janja certifikacije i mogu}e tro{koveprovjere znanja certificiranih voza-~a.”

U vezi sa neprihvatljivim pona{a-njem radnika pojedinih kompanija,koji svoje probleme poku{avajurije{iti blokadom puteva, pri ~emunanose ogromne {tete i nepremo-stive probleme kompanijama koje se

bave javnim linijskim prijevozom put-nika i izazivaju nezadovoljstvo putni-ka, izdano je saop}enje za javnost.

Zbog ne{to povoljnijeg trendakretanja cijena naftnih derivata natrì{tu, koje u zadnje vrijeme, ugla-vnom, padaju, ocijenjeno je da bibilo dobro izvr{iti analizu vaè}ihcijena prijevoza u javnom prijevozuputnika, te ako ta analiza pokaè daje to mogu}e, sugerirati smanjenjecijena prijevoza. U radnu grupu,koja }e izvr{iti ovu analizu i datiodgovaraju}i prijedlog Odboru gru-pacije, izabrani su: Dèvad Opa-rdija, Nedàd Zeki} i Avdo [ehi}.

Pokrenuta je i inicijativa da seaktivira rad ranije formiranih radnihgrupa za:

a) Izradu prijedloga minimalnihcijena prijevoza i

b) Izradu prijedloga maksimalnihcijena stani~nih usluga.

Ove grupe, {to prije, treba dapripreme i prezentiraju Odboru svojeprijedloge cjenovnika kako bi se oniblagovremeno mogli usuglasiti iposluìti za izradu prijedloga odgo-varaju}ih pravilnika.

F. \IKI]

U posljednje vrijeme u~estala sunezadovoljstva zaposlenika u privred-nim dru{tvima u FBiH, koja se, kao popravilu, na kraju ispoljavaju blokadomgradskih saobra}ajnica i magistralnihputeva. Na taj na~in se onemogu}avafunkcionisanje saobra}ajne infrastruk-ture, neophodne za ìvot i poslovneaktivnosti stanovni{tva, a direktno senaru{ava organizacija i odvijanje ja-vnog linijskog prevoza putnika u BiH.

Takav slu~aj zabiljeèn je krajemjanuara, kada su radnici “Krivaje” iz

Zavidovi}a organizovali {trajk i pot-puno nezakonito, odnosno suprotnoodredbama Zakona o {trajku, zatvorilimagistralni put M17, zbog ~ega jesaobra}aj preusmjeren na druge sao-bra}ajnice.

Ovakvim nezakonitim djelovanjemnanosi se {teta privrednom sistemu isvim vitalnim funkcijama dru{tva.Direktne posljedice osjete posebnoprevoznici, koji se bave javnim lini-jskim prevozom putnika u BiH, jer seonemogu}ava odràvanje registro-

Apeli

Blokiranjem saobra}ajnicananosi se {teta

privrednom sistemuNakon jo{ jednog u nizu {trajkova nezadovoljnih radnika, kojisu blokirali put M17, Udruènje transporta i veza P/GKFBiHdalo je saop{tenje za javnost koje u cijelosti prenosimo

5

vanih autobusnih linija i izazivanezadovoljstvo putnika.

Prema Zakonu o cestovnom pre-vozu FBiH, javni linijski cestovni pre-voz putnika moè se obavljati samona temelju i u skladu s registrovanimredom vo`nje, odnosno izdatom do-zvolom za prevoz, a kojom je odre|enitinerer, odnosno putanja i vrijemedolaska na pojedina odredi{ta i sli-~no. Odstupanje i neodràvanje redavo`nje predstavlja prekr{aj, ka`njivprema odredbama istog zakona. Redvo`nje predstavlja osnov za funkcio-nisanje bilo kojeg privrednog dru{tvakoje se bavi javnim prevozom putni-ka, pa, prema tome, i osnov za nje-govo odrànje i opstanak. Organizo-vanjem {trajka na na~in da se zat-varaju saobra}ajnice, direktno se pos-tupa protivno Zakonu o cestovnomprevozu FBiH i Zakonu o {trajku (“Slu`benenovine FBiH”, br. 28/06 i 14/00).

Udruènje transporta i vezaPrivredne komore Federacije BiHsmatra da je krajnje vrijeme da sesprije~e ovakva nezakonita pona-{anja, koja direktno negativno uti~una poslovanje javnog prevoza putni-ka kao najva`nije saobra}ajne infra-strukture u FBiH. Iz tih razloga sepozivaju svi prevoznici u FBiH i pre-poru~uje im se da u slu~aju bilokakvog ponovnog {trajka, koji semanifestuje zatvaranjem saobra-}ajnica, reaguju na na~in da podne-su prekr{ajnu prijavu protiv odgov-ornih institucija i lica koji dovode doovakvih postupanja, uz podno{enjazahtjeva za naknadu {tete.

Svjesni smo ~injenice da seprivreda u BiH nalazi u te{koj situaci-ji, te da su {trajkovi jedan od na~inaza rje{avanje nagomilanih proble-ma. I pored toga, smatramo da seovakvim postupcima nanose nesa-gledive posljedice i {tete svim bh.gra|anima i onim subjektima kojinemaju nikakve odgovornosti zanastalo stanje. Smatramo da serje{enja za svaki problem trebajutraìti u okvirima institucija sistema,uvaàvaju}i realitet sada{njeg stanjaprivrede u BiH. Jednostrano posma-tranje problema i distanciranje odrealnosti, te traènje rje{enje proble-ma u “dràvi” kao univerzalnomkrivcu za sve probleme, sigurno ne}edovesti do razrje{enja bilo kojegproblema ove prirode.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Ministar komunikacija i transportaBiH Branko Doki} izjavio je na konfer-enciji za novinare u Sarajevu da suutvr|ena 22 podzakonska aktaZakona o osnovama sigurnosti sao-bra}aja na putevima u BiH. Dosad je,prema Doki}evim rije~ima, potpisano18 pravilnika i upu}eno u proceduruusvajanja, a ~etiri su u zavr{noj faziizrade. Potpisivanjem i zvani~nomobjavom pravilnici stupaju na snagu.Doki} je izdvojio Pravilnik o tehni~kimpregledima vozila, koji, u odnosu naprethodnu praksu, predvi|a uvo|enjevoditelja stanice tehni~kog pregledakoji bi morao biti, isklju~ivo, diplomi-rani inìnjer ma{instva ili saobra}aja.Novost je i uspostavljanje jedinstvenebaze podataka kojom bi se onemo-gu}ilo da vozilo, ~ije karakteristike nezadovolje u jednoj stanici, ode u drugustanicu i tamo pro|e na tehni~kompregledu. Uvodi se bar kod na vozilu,kojim se treba onemogu}iti bilo kakva

manipulacija na tehni~kom pregledu iobezbijediti da se svako vozilo morapojaviti na tom pregledu, a predvi|enaje obuka i licenciranje kontrolora ivoditelja stanice. Koordinator izradeovog pravilnika Dario Bu{i} naveo jeda se, ispunjavanjem uvjeta za radstanica tehni~kog pregleda, propisanihpravilnikom, stvaraju preduvjeti za kas-niju izmjenu Pravilnika o registraciji,~ime bi se omogu}ilo da se aktivnostineophodne za godi{nju registracijuvozila svedu, sa dosad predvi|enih 15dana, na jedan dan i kako bi se iza{lou susret vlasnicima vozila da sveposlove oko godi{nje registracije obaveu stanici tehni~kog pregleda.

Zakonom o osnovama sigurnostisaobra}aja na putevima BiH, koji seprimjenjuje od 8. augusta pro{legodine, predvi|ene su o{trije kazneza niz prekr{aja u saobra}aju uodnosu na stare zakonske odredbe.

Liberalizacija prometnih dozvola saRepublikom Ma|arskom

Na temelju sporazuma Ministarstva komunikacija i prometa BiH iMinistarstva ekonomije i transporta Republike Ma|arske, u ciljuunapre|enja me|udràvne suradnje, a s tim u vezi i nesmetanog odvijan-ja prometa izme|u ove dvije zemlje, dogovoreno je da se od 1. 1. 2007.godine bilateralni promet robe odvija bez posebnih dozvola za prometroba i poduzete su mjere za sprovo|enje ovog sporazuma.

O{trije kazne za prekr{aje

Potpisano 18 pravilnikaZakona o sigurnosti

saobra}aja


Sekcija prometnika naftnihderivata odràla je 11. januarapro{irenu sjednicu Odbora, na kojojsu, pored ve}eg broja ~lanica ovesekcije, prisustvovali i predstavniciFederalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije, sindikata, kon-trolnih certificiranih kompanija,Komiteta za standarde i brojni pred-stavnici sredstava javnog informiran-ja. Pored ostalog, razmatran jePrijedlog odluke o kvalitetu te~nihnaftnih goriva sa 184. sjednice VladeFederacije BiH, stanje na trì{tu naft-nih derivata i problemi oko trans-porta goriva.

Nakon diskusije i sagledavanjaproblema iz razli~itih uglova, zauzetisu stavovi:

1. Zbog interesa BiH, Sekcijasmatra da treba podràti privatizaci-ju Rafinerije u Brodu, ali da Odlukuo kvalitetu treba dopuniti na sljede}ina~in:

- Odluka o kvalitetu morala bisadràvati odredbu po kojoj je zaprodaju goriva na trì{tu BiH obavez-na primjena evropskih standarda EN228 i EN 590, kao i EU direktive okvalitetu goriva, broj 98/70, te da semora ispo{tovati i amandman na

ovu direktivu pod brojem2003/17/EC (2). Ove odredbe trebada vaè za sve uvoznike iproizvo|a~e te~nih naftnih goriva uBiH, a standarde EN 228 i EN 590treba odmah ozakoniti i uvesti uobaveznu primjenu.

EU je svojim standardima poste-peno uvodila smanjenje dozvoljenekoli~ine sumpora u gorivu, te kao ciljpostavila koli~inu od 10 mg/kg, {to}e biti dostignuto do 2009. godine, aregulirano je amandmanom2003/17/EC (2) na Evropsku direk-tivu, broj 2003/17. Prema prijedloguVlade FBiH, izmjenama u OdluciRafineriji u Brodu bi bilo dozvoljenoproizvoditi i plasirati gorivo sa 1%sumpora do ljeta 2010. godine, {toje, sa stanovi{ta za{tite okoli{a,nedopustivo. Izduvni gasovi iz auto-mobila su, zbog sagorijevanja nek-valitetnog goriva i starosti vozila,najve}i zaga|iva~i.

^lan Komiteta za standarde uoblasti te~nih goriva upoznao jeprisutne da }e ovaj komitet vrlo brzodonijeti i bosanski standard, pokojem }e dozvoljena koli~ina sumpo-ra u gorivu biti 50 mg/kg. Naàlost,primjena ovih standarda jo{ nije

obavezna, pa su ~lanice Sekcijezauzele stav da treba insistirati nauvo|enju obavezne primjene vaè}ihstandarda.

- Ukoliko se ostavlja prijelazniperiod za Rafineriju u Brodu, a to jezbog tehnolo{kih prilika o~iglednonu`no, onda treba uvesti “ekolo{kutaksu” svima koji prodaju gorivolo{ijeg kvaliteta od propisanog.Visinu takse treba odrediti na osnovuizvr{ene analize, a prijedlog Sekcijeje da se na svakih 10 mg sumporapo kilogramu goriva vi{e od stan-dardiziranog plati po jedan euro.Ovako prikupljena sredstva i{la bi ufond za za{titu okoli{a. Istaknuto jeda se mora na}i na~ina da seRafinerija zainteresira i natjera da {toprije po~ne proizvoditi goriva stan-dardnog kvaliteta, jer, u protivnom,BiH ne}e mo}i ispuniti zahtjeve WTO-a i EU koji }e nam uskoro biti postavl-jeni. O~ekuje se da }e dràve EU, a iHrvatska, uskoro uvesti kontrolumjerenja izduvnih gasova, pa se moèdesiti da na{a vozila uop}e ne moguiza}i iz BiH. Bez navedenihograni~enja, Rafinerija Brod bi dobilaneograni~eno pravo da proizvodi iplasira nekvalitetno gorivo, pa je zatonu`no uklju~iti i direktivu 2003/17 injen amandman. Razlog vi{e zaovakav stav je i ~injenica da je ovojrafineriji bio ostavljen period od ~etirigodine za prilago|avanje tehnolo{kogpostupka, ali odgovorni u Rafineriji uvezi sa tim nisu u~inili ni{ta.

- U Federaciji BiH, a pomogu}nosti i u cijeloj BiH, na benzin-skim stanicama mora biti postavljenozorno upozorenje da gorivo koje seprodaje nije u skladu sa standardi-ma. Upozorenje da je gorivodoma}e proizvodnje nije dovoljno isamo bi dovodilo kupce u zabludu.Treba ista}i da su nova vozila veomaosjetljiva na goriva sa ve}imsadràjem sumpora, pa se doga|ada neki od poznatih svjetskih proiz-vo|a~a, radi za{tite vlastitog ugleda,razmi{ljaju i najavljuju ukidanjegarancija za vozila koja koriste lo{agoriva u BiH. Takvo stanje bi moglo

Sekcija prometnika naftnih derivata

Odluka o kvalitetu gorivaKako pomiriti privatizaciju Rafinerije u Brodu sa za{titomzdravlja i produènjem kori{tenja nekvalitetnog goriva u BiH


imati negativne posljedice po razvojturizma u na{oj zemlji kao jedne odnajperspektivnijih privrednih grana.

- Ne smije se dozvoliti da se naistoj benzinskoj stanici prodaje i kva-litetno i nekvalitetno gorivo. Tehnolo-zi dobro znaju iz kojih razloga.

- Preporu~eno je da Vlada FBiH iVije}e ministara zatraè mi{ljenjeKomiteta za standarde u vezi saspomenutom odlukom.

- Kupcu Rafinerije se moè odo-briti najkra}e mogu}e vrijeme zaproizvodnju i plasman goriva ~iji jekvalitet ispod propisanih standarda.Dakle, onoliko vremena koliko jeobjektivno potrebno za uvo|enjemoderne tehnologije, koja }e omo-gu}iti proizvodnju goriva po vaè}imevropskim standardima, pri ~emutreba naglasiti da je vlasnik, ma koto bio, duàn pla}ati sve obavezeprema dràvi (akcizu, putarinu, PDV...)i da od toga ne moè biti oslobo|enni pod kakvim okolnostima.

2. Sekcija prometnika naftnihderivata ponovo insistira na ukidanjucarine na uvoz naftnih derivata injeno pretvaranje u akcizu ili putar-inu, jer bi na taj na~in svi inostranidobavlja~i bili dovedeni u ravnopra-van poloàj, a BiH bi ostala zna~ajnafinansijska sredstva koja sada idu udruge dràve.

3. Ve} dugo vremena se povla~iideja o obaveznom prijevozu naftnihderivata èljeznicom. Ponovo jeistaknuto da Sekcija podràva mod-ernizaciju èljeznice, kako bi onamogla imati kvalitetnu ponudu itrì{no se nametnuti kao najisplativijiprijevoznik. Nikako nije prihvatljivodono{enje odluke po kojoj bi pri-jevoz èljeznicom bio obavezan.Skrenuta je pa`nja da bi takva odlu-ka bila u suprotnosti sa vi{e zakonaove zemlje (posebno sa Zakonom osuzbijanju monopola) i da }e joj se~lanice ove Sekcije suprotstaviti svimsredstvima.

4. Zatraèno je od nadle`nihinstitucija u entitetima i dràvi da urazumnom roku (npr. 60 dana) done-su odluku kojom }e potvrditi daobavezan prijevoz èljeznicom ne}ebiti nametnut, kako bi kompanijemogle da vr{e nu`no obnavljanjevoznog parka, {to u ovakvim okol-nostima predstavlja neprihvatljiv rizik.

F. \IKI]

Tokom pro{le godine BiH je izvezlaoko 141.000 tona papira, starogèljeza, bakra i legura bakra, alumi-nija i legura aluminija, olova i leguraolova, te cinka i legura cinka u vrijed-nosti od ne{to vi{e od 158 miliona KM.

Uvezeno je 242.254 tone sekun-darnih sirovina u vrijednosti od oko93 miliona KM. Od toga se 78 mil-iona KM odnosi na staro èljezonamijenjeno proizvodnji elektro~eli-ka u Mittal Steelu.

U ovoj godini bi}e potrebno obe-zbijediti ukupno 704.000 tona seku-ndarnih sirovina za reciklaù.

Predvi|a se da }e biti potrebnouvesti 345.000 tona, dok }e se sadoma}eg trì{ta obezbijediti oko392.000 tona.

Razgovaralo se i o unapre|enjutehni~ko-poslovne saradnje sa velikimprera|iva~ima sekundarnih sirovina uBiH, kao {to su Mittal Steel Zenica,Natron-Hayat Maglaj i Tesla Br~ko.

Dogovoreno je da se sa mena-d`mentima ovih preduze}a obavebilateralni razgovori o formiranjucijena, odre|ivanju prioriteta isporu-ke, uvjetima pla}anja i dr.

Razmatran je i prijedlog o pokre-tanju inicijative za izradu programarecikliranja rabljenih vozila, gume,plastike, rabljenih ulja, elektro i elek-tronskog otpada, kao i novih ilipro{irenje postoje}ih kapaciteta zapreradu bakra i legura bakra, alu-minija i legura aluminija.

“@elimo, na primjer, sa Cementa-rom u Kaknju posti}i dogovor ospaljivanju guma, koje bi ona moglapretvoriti u energetsko gorivo, te saRafinerijom ulja Modri~a o recikli-ranju rabljenih ulja”, istakli su ~la-novi Odbora. Usagla{eni stavovi onavedenoj problematici }e biti upu-}eni nadle`nim ministarstvima entite-ta i dràve BiH.

S. D`.

“Reciklaà”

Najvi{e se uvozi staroèljezo

Zajedni~ka sjednica odbora “Reciklaà” Vanjskotrgovinskekomore BiH i Privredne/Gospodarske komore Federacije BiHodràna je krajem januara. Uz ostalo, analizirani su rezultati oizvozu i uvozu sekundarnih sirovina iz pro{le godine i razma-trani planovi za ovu godinu

8

Predvi|eno je da se sjedniceOdbora odràvaju povremeno pokantonima, u cilju uspostave inten-zivnije suradnje sa meritornim institu-cijama i privrednim subjektima. Tu-zlanski kanton odabran je prvi. AvdoRapa, dopredsjednik P/GKFBiH, otome je rekao:

“Na{ odabir da odrìmo sastanaku Tuzlanskoj Pivari nije slu~ajan.Pivara Tuzla i Privredna komoraFederacije BiH su dugogodi{nji part-neri. Ovo Udruènje svoju afirmira-nost dijelom duguje i ovom privred-nom subjektu i Fikreti Sijer~i}, koja uime Pivare, aktivno sudjeluje u raduOdbora i Udruènja, od njihovog

osnivanja, a ujedno je i zamjenicapredsjednika ovog odbora.”

U skladu sa zaklju~kom saprethodne sjednice, imenovani su~lanovi Komisije koja }e raditi naizradi prijedloga dobrovoljnog spo-razuma sa Federalnim ministarstvomza{tite okoli{a i turizma: Avdo Rapa,Mladen Rude`, Kadira Mo~evi},Nafija [ehi}-Mu{i}, @eljko Kneì~ek,te predstavnik privrede, ~ije }e imedostaviti PK Tuzlanskog kantona.

Zadatak Komisije je da {to hitnijesa~ini prijedlog sporazuma izme|uP/GKFBiH i Federalnog ministarstvaza za{titu okoli{a, u skladu sa ~l. 99.i 100. Zakona o za{titi okoli{a FBiH.

Predo~ene su i dosada{nje aktivnos-ti Udruènja i nagla{ene pote{ko}e kojebi mogle biti ko~nica u daljem radu.Neki ~lanovi ovog udruènja, koji nisu~lanovi drugih udruènja pri Komori, nepla}aju ~lanarinu, a du`ni su izmiriti tusvoju obavezu.

Senad Opra{i} pohvalio je rad iaktivnosti ovog udruènja. Istakao jeda je ovaj odbor pokrenuo inicijativuza potpis “Kyoto protocola”, koja jenjemu i saradnicima posluìla za

ubrzanje odre|enih aktivnosti.Informirao je prisutne da su pokrenuliinicijativu pri EU za edukacijuaplikanata kako bi zainteresiranimogli biti na pravi na~in educirani zaizradu projektne dokumentacije.Odbor }e o ovome biti pravovremenoinformiran, kako bi se u obuku mogliuklju~iti i njegovi zainteresirani ~lanovi.

Pilot-projekat za reciklaù u BiH(WRPPBIH) finansirala je EU, u okvirukojeg su sa~injene i realizuju se tri

kampanje za promociju reciklaè,odnosno za podizanje javne svijesti ozna~aju reciklaè, u Sarajevu, Doboju iDerventi. One su podr{ka tehni~komdijelu pilot-projekata koji se realizuju uovim gradovima, a preko kojih suSarajevo, Derventa i Doboj dobilirecikla`na ostrva i prate}u opremu.

Uloga Privredne/Gospodarskekomore FBiH u realizaciji Projektabila je u pruànju stru~ne pomo}i prikoordiniranju aktivnosti izme|u nosi-laca realizacije, tj. predstavnika EU iprivrednika koji su zainteresirani zaovaj projekat.

Komora je dijelom preuzela ulogupomaga~a u kampanji za podizanjejavne svijesti o reciklaì.

Ovaj projekat na{ao se nadnevnom redu sjednice u namjeri dase i ~lanovi Odbora upoznaju saaktivnostima i uklju~e u kampanju zapodizanje javne svijesti o reciklaì idobio je podr{ku svih ~lanova.

Govore}i o smjernicama zautvr|ivanje plana aktivnosti u teku}ojgodini, Kadira Mo~evi}, predsjednicaSkup{tine UROU, obrazloìla je daovo udruènje svoj dalji rad èli gra-diti na prijedlozima koje kandidiraju~lanovi Udruènja u ime privrednihsubjekata. Stoga je ponu|en anketniupitnik da bi ~lanovi postavili klju~napitanja koja bi Odbor i Udruènjetrebali razmatrati ili inicirati u nared-nom periodu, u okviru svojihovla{tenja i nadle`nosti.

Dogovoreno je da se popunjenianketni upitnici dostave, {to hitnije,stru~nom radniku Komore kako bi sesa~inio zbirni plan aktivnosti.

Zaklju~eno je da se nadle`nim insti-tucijama treba uputiti inicijativa za formi-ranje ministarstva okoli{a na nivou BiH.

Mladen Rude` informirao je pri-sutne o okolinskim dozvolama, te na-veo da je od 70 zahtjeva dobiveno45 okolinskih dozvola, a ostalo je upostupku, od ~ega su neki u skladusa zakonskom procedurom upu}enina nadle`no rje{avanje u kanton, anegdje je traèna dopuna.

Konstatirano je: * Malo je pokrenutih zahtjeva iz

industrijske oblasti i jo{ nema zahtje-


U Tuzlanskom kantonu odràna 4. sjednica OUROU

Podizanje javne svijesti o reciklaìêtvrta sjednica Odbora Udruènja za razvoj okolinskog upravljanja- UROU odràna je u prostorijama Pivare, u Tuzli, 25. januara. Pored~lanova Odbora i predstavnika Komore, prisustvovali su: SenadOpra{i}, rukovodilac Odjela za za{titu okoline Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa, Mladen Rude`, pomo}nik ministriceza okolinske dozvole u Federalnom ministarstvu za prostornoure|enje i za{titu okoli{a, Nurudin @uni}, predstavnik PK Tuzlanskogkantona, te menad`ment Pivare Tuzla d.d.

Kako je dogovoreno na sjedniciOdbora Udruènja za razvoj okolin-skog upravljanja, koja je odràna uTuzli, organizovana je konferencija zanovinare kako bi i preko medijaKomora informisala privrednike oobavezama i pomogla im u procesudobijanja okolinskih dozvola.

Na press konferenciji su, u imeorganizatora, govorili: Mladen Rude`,pomo}nik ministrice za okolinske dozv-ole u Federalnom ministarstvu za za{tituokoli{a i turizam; Kadira Mo~evi}, pred-sjednica Skup{tine Udruènja za razvojokolinskog upravljanja pri P/GKFBiH, iNafija [ehi} - Mu{i}, savjetnica - koor-dinatorica u P/GKFBiH.

Nakon prezentacije, nazvane“Postupak izdavanja okolinske dozv-ole”, Mladen Rude` je, odgovaraju}i napitanja novinara, rekao da je 1. januar2008. godine krajnji rok do kojeg sviprivredni kapaciteti i kompanije u FBiHtrebaju pribaviti okolinske dozvole,odnosno donijeti planove aktivnosti ootklanjanju {tetnih uzroka koji prekom-jerno uti~u na okoli{. Rokovi zapodno{enje zahtjeva za pojedine graneindustrije propisani su Pravilnikom i ve}su pro{li za neke privredne grane.

Tako je do 31. oktobra 2006.godine bio rok za podno{enje zahtjevaza djelatnosti:

* Upravljanje vodama,* Poljoprivreda, {umarstvo i

vodoprivreda,* Prehrambena industrija,

* Infrastrukturni i drugi projekti, * Turizam i zabava i* Pogoni i postrojenja za koja posto-

ji opasnost od nesre}e ve}ih razmjera;najkasnije do 31. januara 2007.

godine za:* Mineralnu industriju,

* Upravljanje otpadom i* Tekstilnu, koàrsku, drvnu i papir-

nu industriju;najkasnije do 31. avgusta 2007.

godine za sljede}e grane industrije:* Energetsku industriju,* Hemijsku industriju,* Metalnu industriju i* Ekstraktivnu industriju.Rok za izdavanje okolinske dozvole

je 120 dana od podno{enja zahtjeva.Ukoliko je postupku prethodila proce-dura “procjene uticaja na okoli{“(PUO) i izrada PUO, rok je 60 dana.Okolinska dozvola se izdaje na periodod pet godina. Oni koji ne budu imaliovaj dokument u zakonom predvi|e-

nom roku susre{}e se sa sankcijama.Rude` je istaknuo da su najva`nije triaktivnosti u procesu implementacijeZakona o za{titi okoli{a: Registarzaga|iva~a, Okolinska dozvola i Oko-linska inspekcija, te se ovo mora shv-atiti kao reformski proces u kome mo-ramo popravljati i “grijehe” iz pro{losti.

Kadira Mo~evi} je istakla da jeUdruènje za razvoj okolinskog upravl-janja, u okviru svog dvogodi{njeg rada,pokrenulo niz inicijativa s ciljem

pobolj{anja stanja u ovoj oblasti.Akcentirala je i probleme dominantne uovoj oblasti, a to su zastarjela tehnologi-ja i nedostatak stru~nih kadrova.

Na pitanje “Dokle je ’ElektroprivredaBiH’ stigla sa pribavljanjem okolin-skih dozvola?” Kadira Mo~evi}, di-rektorica Sektora okoli{a u ovoj ko-mpaniji, odgovorila je da }e se to-kom ovog mjeseca zavr{iti najve}idio posla, a ve} idu}e godine pred-vi|eni su konkretni poslovi i zahvatina smanjenju emisije i otklanjanjudrugih {tetnih utjecaja na okoli{.

Vi{e informacija na web stranici:www.fmpuio.gov.ba

N. [EHI] - MU[I]


va za okolinskom dozvolom velikihpogona i postrojenja;

* Na osnovu ovog se moè pre-poznati i kakav je menad`ment,koliko je kvalitetan i preduzimljiv;

* Okolnosti trì{nog djelovanjanaloì}e da }e trì{te biti generatorsvih odnosa;

* Ovo je veliki poduhvat jer serje{avaju neki problemi stari i 50godina, te ove aktivnosti i vlademoraju prepoznati;

* Mnogi u~esnici u raspravi seslaù da treba harmonizirati propiseu procesu dobijanja okolinskihdozvola;

* Istaknuta je potreba za revizijomovla{tenih ku}a koje vr{e pripreme zacertificiranje ili izdaju certifikate;

* S obzirom na to da je samo 10subjekata iz rudarstva, trebalo bi inten-zivirati dobijanje okolinskih dozvola.

Zaklju~eno je: U okviru kampanje, koju ~ini

Komora na animiranju privrednihsubjekata u procesu dobijanja okolin-skih dozvola, potrebno je, {to hitnije,organizirati konferenciju za {tampu.

Gorana Dautovi}, direktoricaPivare Tuzla, istakla je spremnostmenad`menta Pivare za saradnju saKomorom i u narednom periodu.

Dogovoreno je da jedna odnarednih sjednica bude odràna u“Rudarskom institutu” u Tuzli.

Mr Nafija [EHI] - MU[I]

U Sarajevu je, u organizaciji Privredne komore Federacije BiH,odràna konferencija za {tampu, 5. februara, o temi: “Zakonskaobaveza privrednih subjekata u FBiH u provo|enju procedura zadobijanje okolinskih dozvola”

Zakonske obaveze privrednih subjekata

Provo|enje procedura za dobijanje okolinskih dozvola


Zakon o za{titi okoli{a (“Slu`benenovine FBiH”, broj 33/03) dajetemeljna rje{enja prevencije uo~uvanju okoli{a, glede ispunjavanjauvjeta za izgradnju novih objekata ipostrojenja, ali uvaàvaju}i ekonom-sku realnost BiH, propisuje i prijelaz-na rje{enja i rokove prilago|avanjastandardima i zahtjevima utvr|enimZakonom i sprovedbenim propisimaza postoje}e pogone i postrojenja(“Slu`bene novine FBiH”, br. 19/04 i68/05).

Za nove pogone i instalacijespomenutim sprovedbenim propi-som, tj. Pravilnikom o pogonima ipostrojenjima za koje je obaveznaprocjena utjecaja na okoli{ i pogonei postrojenja koji mogu biti izgra|enii pu{teni u rad samo ako imajuokolinsku dozvolu - Pravilnik (“Slu-`bene novine FBiH”, broj 19/04),ure|en je poseban reìm kontrole ievidencija djelatnosti koje ugroà-vaju ili mogu ugroàvati okoli{.Ovim pravilnikom definiraju se insta-lacije za koje okolinsku dozvoluisklju~ivo daje Federalno ministarstvookoli{a i turizma, ali i postupak nakoji na~in se to utvr|uje. Taj postu-pak otpo~inje utvr|ivanjem:

- Pogoni i postrojenja za koje jeobavezna procjena utjecaja naokoli{ (~l. 3. i 4.),

- Pogoni i postrojenja za koje seprocjena utjecaja na okoli{ vr{i naosnovu ocjene Federalnog min-istarstva (~l. 5. i 6.),

- Pogoni i postrojenja za koje nijepotrebna procjena utjecaja na okoli{,a za koje Federalno ministarstvoizdaje okolinsku dozvolu (~l. 7. i 8.),

- Pogoni i postrojenja za koje pos-toji opasnost od nesre}a ve}ih razm-jera, a za koje Federalno ministarstvoizdaje dozvolu (~l. 9., 10. i 11.).

Ovim pravilnikom definiran je, uposebnim poglavljima, sadràjStudije o utjecaju na okoli{ i Kriterijiza utvr|ivanje potrebe za sprovo|enjeprocjene utjecaja na okoli{.

Zakonom je propisano da }e sesve aktivnosti koje se poduzimaju uokoli{u, pogoni i postrojenja kojiugroàvaju ili mogu ugroziti okoli{podvrgnuti kontroli.

Kontrola se vr{i: * utvr|ivanjem uvjeta za rad u

dozvoli, * kontrolom uvjeta koje treba is-

puniti pogon i postrojenje sa okolin-skog aspekta, neovisno od gra-diteljskih uvjeta,

* vo|enjem podataka u registruzaga|iva~a i

* inspekcijskim nadzorom.Sukladno integralnom pristupu,

sve druge dozvole (npr. Vodni akt)trebaju se izdati usugla{eno sa ovomdozvolom.

Prate}i i postupaju}i sukladnoUstavnim nadle`nostima, izdavanjeokolinske dozvola za pogone ipostrojenja podijeljeno je izme|uFederacije BiH i kantona, ovisno otome radi li se o velikim ili srednjim i

malim pogonima. Sukladno klasi-fikaciji pogona i postrojenja po vrsta-ma, veli~ini-kapacitetu i drugim kri-terijima, okolinsku dozvolu premanavedenom Pravilniku izdaje Federa-lno ministarstvo, dok za ostala po-strojenja dozvolu izdaju nadle`nakantonalna ministarstva (~lan 2.Pravilnika). Za male pogone i postro-jenja dozvole }e se izdavati kroz pos-tupak izdavanja urbanisti~ke saglas-nosti i odobrenja za gra|enje.

Zakonom je detaljno propisano{to treba sadràvati zahtjev za izda-vanje okolinske dozvole.

Ukoliko se bude radilo o projek-tima koji zna~ajno utje~u na okoli{ iza koje je potrebna izrada studije outjecaju na okoli{, umjesto tih poda-taka dostavlja}e se studija o utjecajuna okoli{.

Uvaàvaju}i potrebu gospo-darskih/privrednih subjekata za prila-go|avanje rada pogona i postrojenjasa postavljenim zahtjevima Zakona,za postoje}e pogone i po-strojenjapredvi|eni su prijelazni ro-kovi i uvjetiza pribavljanje okolinske dozvole, kaoi plana prilago|avanja za ona postro-jenja kod kojih prilago|avanje stan-dardima prouzrokuje zna~ajne prom-jene u radu do 1. 1. 2008. godine.

Federalni ministar je posebnimsprovedbenim propisima donio:

- Pravilnik o rokovima za podno-{enje zahtjeva za izdavanje okolinskedozvole za pogone i postrojenja kojaimaju izdate dozvole prije stupanjana snagu Zakona o za{titi okoli{a i

- Pravilnik o uvjetima za podno-{enje zahtjeva za izdavanje okolinskedozvole za pogone i postrojenja kojaimaju izdate dozvole prije stupanjana snagu Zakona o za{titi okoli{a(oba objavljena u “Slu`benim nov-inama FBiH”, broj 68/85).

Navedenim pravilnicima propi-sana je vrsta pogona i postrojenja i ukojim rokovima moraju izraditi pla-nove i izvr{iti mjere prilago|avanjapostoje}ih instalacija sa zahtjevimaodredbi predmetnog Zakona i nje-govih pravilnika koji su na snazi.

Sukladno odredbama Zakona(~l. 85. i 90.) regulirana su jo{ dva

Odredbe i propisi

Postupak izdavanja okolinskih dozvolaUspostava novog sustava izdavanja okolinskih dozvolautemeljena je na modernim europskim standardima i proce-durama i tretira sve utjecaje koje pogoni i postrojenja, odnos-no aktivnosti, uglavnom gospodarskih subjekata, imaju napojedine segmente okoli{a i okoli{ u cjelini. Moèmo re}i da jeuveden novi pravni institut nazvan okolinska dozvola, koji svo-jim instrumentarijem, u formi odredbi u Zakonu i provedbe-nim propisima, preventivno djeluje na prekomjerna zaga-|ivanja, utvr|ena grani~nim vrijednostima parametara zaga-|ivanja okoli{a, i doprinosi njegovom o~uvanju, za{titi zdra-vlja ljudi i o~uvanju cjelokupnog ìvog svijeta


va`na sprovedbena propisa (“Slu`-bene novine FBiH”, broj 68/05):

- Pravilnik o sadràju izvje{}a ostanju sigurnosti, sadràju sigurnos-nih mjera i sadràju unutarnjih i van-jskih planova intervencije i

- Pravilnik o izradi godi{njih/po-lugodi{njih programa inspekcijeza{tite okoli{a.

Njima se propisuju obveze oper-atora instalacija za poduzimanje sig-urnosnih mjera u cilju spre~avanjanesre}a ve}ih razmjera i preven-tivnog djelovanja na za{titi okoli{aod inspekcije za{tite okoli{a.

Zakon o za{titi okoli{a (Zakon) injegovi provedbeni propisi (Pravilni-ci) u postupku izdavanja okolinskihdozvola slijede osnovne principeIPPC direktive i SEVEZO II direktive.

Zakonom propisani rok za izda-vanje okolinske dozvole je ~etirimjeseca od podnesenog zahtjeva ilidva mjeseca od izrade Studije o uti-caju na okoli{.

Zakonom propisana va`nost do-zvole je pet godina.

Kada pogledamo ostale okolin-ske zakone i set zakona, npr. rje{enjapredloèna Zakonom o za{titiprirode (“Slu`bene novine FBiH”,broj 33/03) mogu biti zna~ajna zarad gospodarskih/privrednih sub-jekata ukoliko oni imaju ili namjer-avaju imati aktivnosti na podru~juza{ti}enog pejzaà, odnosno za{ti-}enog podru~ja. U tom }e slu~ajuokolinska dozvola sadràvati i aspektza{tite podru~ja (prirodnih sustava ivrsta i karakteristika pejzaà).

Posebnim propisom, kojim }e sepodru~ja progla{avati za{ti}enim,uredit }e se izdavanje dozvola zaaktivnosti u datom podru~ju, zabra-ne pojedinih aktivnosti, kao i obave-ze izvje{tavanja nadle`nih organa ostanju u podru~ju.

Projekti za koje se utvrdi da moguimati zna~ajn utjecaj na prirodne vri-jednosti biti }e podlo`na procjenautjecaja na prirodu.

Zakonom o za{titi zraka (“Slu`be-ne novine FBiH”, broj 33/03) propi-sana je obveza za federalnu i kan-tonalnu razinu vlasti, u ~ijoj je nad-le`nosti pitanje kvalitete zraka, izra-da listi za{ti}enih podru~ja na kojimase ne moè stacionirati niti jedannovi to~kasti izvor emisije (postrojen-je sa sagorijevanjem i za spaljivanje

otpada), niti se mogu pro{irivati pos-toje}e aktivnosti.

Zakonom su propisani uvjeti kojemoraju ispuniti izvori emisija:

* emisija zaga|uju}ih materijai/ili neprijatnih mirisa mora biti sve-dena na najmanju mogu}u mjeru(od faze planiranja do rada samogpostrojenja) i

* propisane grani~ne vrijednostine smiju biti prekora~ene.

Spomenutim Pravilnikom o proc-jeni utjecaja na okoli{ propisuje se zakoje izvore emisija je obavezna proc-jena utjecaja na okoli{. Za izvoreemisija za koje bude potrebnaokolinska dozvola izra|uje se studijao zraku (ili studija o utjecaju naokoli{, ukoliko sadrì segment zraka)i ~init }e dio dokumentacije za izda-vanje okolinske dozvole. Izvori emisi-je za koje ne}e biti potrebna okolins-ka dozvola emisije }e se utvrditi krozurbanisti~ku saglasnost i odobrenjeza gra|enje (podaci o supstancamakoje }e se koristiti, koli~ina supstancikoje }e se emitirati pri normalnomradu i u slu~aju ve}ih nesre}a, pre-ventivne mjere koje je potrebno pre-duzeti i sl).

Zakonom je propisano da objek-ti koji su prestali sa radom ili supromijenili namjenu podlijeù obvezipribavljanja nove dozvole.

Rok vaènja izdate dozvole je de-set godina.

Za postoje}a postrojenja kojarade ili su ve} dobila dozvolu pred-vi|en je period prilago|avanja,odnosno uskla|ivanja svojih aktivno-sti sa zahtjevima iz zakona od osamgodina.

Prelazni periodi utvr|eni su zapojedine izvore zaga|enja (npr. sad-ràja sumpora u gorivu, odnosno iz-bacivanje olovnog benzina iz

upotrebe, ~l. 21. i 22. Zakona oza{titi zraka) i utvr|eni rokovi su do2010., odnosno do 2015. godine.

Zakonom o upravljanju otpadom(“Slu`bene novine FBiH”, broj 33/03)propisano je da za sve vrste aktivnos-ti/postrojenja i za sve vrste otpada,kao i za aktivnosti upravljanja opas-nim otpadom i prekograni~ni prometotpada privredni subjekti trebajuimati dozvolu.

Dozvola za tretman otpada neisklju~uje dobijanje drugih dozvolapredvi|enih posebnim propisima.

Zakonom i Pravilnikom supropisani slu~ajevi u kojima dozvolanije potrebna, {ta treba sadràvatizahtjev za izdavanje dozvole, a {tasadrì sama dozvola.

Rok vaènja izdate dozvole (zadeponije ili postrojenja za spaljivan-je) je najmanje pet godina uzmogu}nost produènja za isti periodako nije do{lo do promjene uvjetapod kojim je dozvola izdata.

Za postoje}a postrojenja iaktivnosti (~lan 55. Zakona o upravl-janju otpadom) predvi|en je prije-lazni period prilago|avanja od trigodine. U tom roku operator je uroku od {est mjeseci duàn izraditiplan prilago|avanja i podnijeti ganadle`nom organu na odobrenjenakon ~ega nadle`ni organ donosiodluku o zatvaranju pogona/ilipropisuje pod kojim uvjetima postro-jenje moè raditi. U slu~aju danadle`ni organ odlu~i zatvoritipostrojenje, a ne radi se o deponiji,rok za zatvaranje je tri godine, a akoje u pitanju zatvaranje deponije, rokje ~etiri godine.

Najve}i dio odredbi Zakona oza{titi voda (“Slu`bene novine FBiH”,broj 33/03), koji prestaje sava`no{}u djelovanja dono{enjemnovog Zakona o vodama (“Slu`benenovine FBiH”, broj 70/06, od 20. 11.2006. godine), uklju~en je u noviZakon o vodama. Nadle`nost umnogim odrebama novog Zakona ovodama je zajedni~ka i podijeljena jeizme|u dva resorna federalna minis-tra za okoli{ i federalnog ministra zavode.

Mladen RUDE@, Federalno ministarstvo okoli{a i turizma Sarajevo

Nafija MU[I]-[EHI],Privredna/Gospodarska komora

Federacije BiH Sarajevo


U organizaciji Ozonske jedinice BiH,pri Ministarstvu vanjske trgovine iekonomskih odnosa, a pod pokrovite-ljstvom Organizacije ujedinjenih narodaza industrijski razvoj - UNIDO, odràn je“Seminar o upravljanju halonima”1, kojise pod monitoringom UNIDO-a odràou sklopu realizacije projekta “Upravljanjehalonima u BiH”, koji je finansirao multi-lateralni fond za provo|enje me|unaro-dnog sporazuma - Montrealski protokolo za{titi ozonskog omota~a PlaneteZemlje. Ovaj projekat je dio bh.nacionalnog programa za provo|enjeMontrealskog protokola, za ~iju realizaci-ju je BiH dobila preko tri miliona dolarame|unarodne pomo}i, koja je preko 95odsto ve} utro{ena na industrijske investi-cijske projekte, odnosno uvo|enje novihproekolo{kih tehnologija u na{u industri-jsku i poljoprivrednu proizvodnju.

Cilj seminara je bio upoznavanjestru~nih radnika, dràvnih i entitetskihinstitucija, nadle`nih za za{titu okoline ime|unarodnu suradnju, oruànih snagaBiH, instituta za{tite od poàra i za{tite naradu i privrednih organizacija koji koristehalone kao sredstvo za ga{enje poàra,te organizacija za servisiranje i kontroluure|aja za ga{enje poàra o:

* savremenim tehnologijama,opremi i sredstvima za ga{enje poàrau najosjetljivijim elektronskim instalaci-jama, elektronskim upravlja~kim idokumentacijskim centrima, avijaciji ivojnim objektima;

* uvo|enju alternativnih, odnosnozamjenskih tehnologija i sredstava zaga{enje poàra umjesto po ozonskiomota~ opasnih halona;

* programu i procedurama, kao ibh. propisima za provo|enje me|unar-odnih sporazuma o za{titi okoline, prijesvega Be~ke konvencije i Montrealskogprotokola o za{titi ozonskog omota~a,koji se u BiH najuspje{nije provodi odsvih me|unarodnih sporazuma zaza{titu okoline i prirodnih resursa.

Na skupu su obra|ene teme:* Montrealski protokol o supstan-

cama koje o{te}uju ozonski omota~;* Ozonska jedinica BiH i njene

aktivnosti;

* Nacionalni centar za halone ibaza podataka o halonima;

* Protivpoàrna oprema itehnologija u upotrebi u BiH;

* Me|unarodna iskustva u upravl-janju halonima;

* Zakonski i institucionalni okvirza upravljanje halonima u BiH i dr.

Ovaj seminar, kojeg su vodiliUNIDO i doma}i stru~njaci, poha|alo je

25 doma}ih u~esnika, a tehni~kuorganizaciju je izvela konsalting iinìnjering firma “Bosna’s Oil” izSarajeva.

1 Haloni su kemijski spojevi srodni

CFC-ima koji sadrè brom umjesto klora

i {tetniji su po ozonski sloj. (Leksikon

okoli{a, Tom 1, Sarajevo 2001.)

N. [. - M.

“Upravljanje halonima u BiH”

U Sarajevu je 6. i 7. februara odràn seminar o upravljanju halonima

Regionalni projekat

Rijeka Sava - na{e zajedni~ko naslje|e

Informacija o realizaciji regionalnog projekta “Ja~anje sudjelovanjaNVO-a u provedbi Okvirne direktive o vodama u slivu rijeke Save”

Projekat se provodi uz finansijsku pomo} UNDP/GEF Dunavskog regionalnog pro-jekta, kroz program Regionalnog centra za za{titu okoli{a za Srednju i isto~nu Evropu.Projekat provode partnerske organizacije iz sve ~etiri zemlje savskog sliva: iz Slovenije -Dru{tvo za prou~avanje ptica i za{titu prirode, iz Hrvatske - Zelena akcija, iz BiH - Centarza okoli{no odr̀ iv razvoj i iz Srbije - Dunavski forum za ìvotnu sredinu Srbije.

Cilj je pove}anje uloge javnosti u planiranju upravljanja vodama u cjelokupnom slivurijeke Save, kao i poticanje institucija da provode smjernice Okvirne direktive o vodama EU.

U okviru Projekta, odràna je me|unarodna konferencija nevladinih organizaci-ja s podru~ja sliva rijeke Save, u novembru u Krapinskim Toplicama, pod naslovom“Rijeka Sava - na{e zajedni~ko naslje|e”. Na konferenciji je inicirana bolja saradnjaizme|u udruènja i Me|unarodne komisije za sliv rijeke Save, te ostalih relevantnihinstitucija.

Vi{e informacija moè se dobiti u Centru za okoli{no odrìvi razvoj na tele-fon: 033 212 466 ili e-mail: [email protected] N. [. - M.

Privredna komora Kantona Sarajevo

Predstavljen Vodi~ za privrednikeDirektive EU II - Vodi~ za privrednike - je druga u nizu publikacija koje je izdala

Privredna komora Kantona Sarajevo kako bi olak{ala pripreme doma}ih kom-panija za poslovanje na trì{tu EU.

Promocija ove publikacije odràna je u prostorijama Komore, a prisustvovali sujoj privrednici, predstavnici vlasti, sindikata i komorskog sistema.

Ovo izdanje obuhvata pregled najzna~ajnijih direktiva EU iz oblasti oporezi-vanja, ekonomske i monetarne politike, zatim slobodnog kretanja kapitala, za{titeokoli{a, za{tite potro{a~a i zdravstvene za{tite, te zakona u vezi sa poduzetni{tvom.

U Komori se nadaju da }e smjernice date u ovom vodi~u omogu}iti privrednimsubjektima da na lak{i i jednostavniji na~in prona|u odredbe iz direktiva EU, kojese odnose na plasman njihovih proizvoda i usluga. U toku godine je planiranoizdavanje jo{ dva sli~na vodi~a, koji }e obraditi direktive iz preostalih oblasti, kao{to su slobodno kretanje robe, poljoprivreda, informisanje, obrazovanje i sli~no.


Prezentacija metodike zaFazu II

Prijedlog druge dràvne inventure{umarskih resursa BiH je koncipirankao monitoring stanja i promjena {umana dràvnom nivou radi zadovoljenjainformacionih potreba na lokalnom iinternacionalnom nivou. Veliki brojobilje`ja koja se odnose na stanje {umabi}e izmjeren s ciljem dobijanja boljeguvida u strukturu drvne zalihe {uma,veli~inu zapreminskog prirasta {uma,vegetacijski pokrov i stanje {umskihzemlji{ta, odre|ene aspekte biorazli-~itosti i uticaja klimatskih promjena,{umski prinos, kori{}enje {uma i{umskog zemlji{ta, kvalitet gazdovanjai stanje {umskih puteva.

Operativno dràvna inventura{uma bila je podijeljena u dvije faze:Faza I, koja obuhvata testiranjemetodike u sjeverozapadnom dijeluBiH, {umskogospodarskoj oblasti, iFazu II, koja }e obuhvatiti sve ostale{ume i {umska zemlji{ta u BiH.

Predloèna metodika za Fazu I bazi-rana je na metodici [umarskog fakulte-ta iz Sarajeva i saradnika [umarskogfakulteta iz Banje Luke, te dopuni kon-sultanta projekta prof. dr MilanaHo~evara, kojima se obezbje|uje sti-canje informacija na internacionalnomnivou (FAO/MCPFE, Kyoto protocol).

Predloèna metodika obuhvata sni-manja na primjernim plohama na terenu(kvantitativni i kvalitativni pokazatelji).

Objekat inventure su {ume i{umska zemlji{ta koja obuhvataju svevisoke i niske {ume, {ibljake i goleti,bilo proizvodnog i neproizvodnog

karaktera u {umarskom smislu, teostale povr{ine unutar kompleksa{uma i {umskih zemlji{ta, koje sluè ilimogu sluìti u svrhu {umarskeproizvodnje ili ostvarivanja drugihkoristi od {uma i njihove za{tite.

Ciljevi dràvne inventure {umaCilj dràvne inventure {uma je

do}i do potrebnih informacija o stan-ju {umskih resursa sa zadovoljava-ju}om ta~no{}u za:

- procjenu stanja i promjenu{umskih resursa (povr{ina {uma, drvnezalihe, prirast, obim i karakter sje~a),kao realnog osnova potrebnog zarealno planiranje razvoja {umarstva idrvne industrije u narednom periodu;

- sagledavanje najva`nijih proble-ma koji ugroàvaju razvoj {uma iprocjene obima radova koje je potreb-no izvr{iti radi unapre|enja stanja{uma u cjelini, odnosno za izradu real-nih dugoro~nih smjernica gazdovanjaza unapre|enje {uma i {umarstva;

- procjenu stanja {umskih resursaradi analize proteklog 40-godi{njeg peri-oda u gazdovanju {umama, pore|enjemrezultata dvaju inventura i preporukamaza unapre|enje metoda rada;

- obezbje|enje relevantnih infor-macija radi uklju~ivanja u procesme|unarodnih integracija, pra}enjastanja {uma (UN-FAO, MCPFE, Kyotskiprotocol, ICP);

- obezbje|enje podataka i infor-macija radi nau~nih istraìvanja.

Resorna ministarstva oba entiteta, usuradnji sa Vije}em ministara BiH, WB idrugim me|unarodnim institucijama,treba da izna|u sredstva za po~etakrada inventure {uma. Inventura {uma i{umskog zemlji{ta trajat }e oko dvijegodine. Oformi}e se i dva tima zainventuru iz FBiH i RS, sa radnim gru-pama za koje je predloèn sastav ikvalifikacija ~lanova.

[. ALIMANOVI]

Monitoring stanja

Druga inventura {uma na velikim povr{inamaFederalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva iMinistarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva RS finansi-rali su metodologiju izrade inventure {uma, a implementator jePIU {umarstva FBiH i RS. Metodologiju su radili {umarski fakultetiiz Sarajeva i Banje Luke. Prezentacija metodike za Fazu II odrànaje 30. januara na Bjela{nici, a prisustvovali su predstavnici obaministarstva, {umarska preduze}a iz BiH, te predstavniciP/GKFBiH, FIPE, USAID-a i Svjetske banke

Uru~eni certifikati radnicima u drvnoj industriji

Klaster prerade drveta i {umarstva regije centralna Bosna, uz podr{kuUSAID-a, identificirao je obrazovanje kao prioritet za brì industrijski rast. USAIDje obezbijedio financijsku podr{ku Srednjoj stru~noj {koli iz Te{nja kako bi osmis-lila i provela program dokvalifikacije, uz obezbje|enje opreme i materijala zarad u radionici.

Stru~na radna snaga neophodna je za dalji razvoj drvne industrije i podizan-je konkurentnosti, {to je navedeno u programu rada klastera kao jedan od petciljeva projekta USAID-a CCA.

[kole moraju odgovoriti zahtjevima trì{ta i zato je ovaj pilot-projekat idealanprimjer uspje{ne suradnje edukacijske ustanove i privrede radi razvoja drvneindustrije kao izvozno orijentirane grane privrede i izvoza finalnih proizvoda.

Ujedno je i dobar primjer partnerstva izme|u privatnog i javnog sektora ikompanija prerade drveta iz Te{nja, Vlade ZE-DO kantona i Op}ine Te{anj.Kompanije - ~lanice klastera odabrale su 127 kandidata pogodnih za programstru~nog usavr{avanja, a 114 kandidata je uspje{no zavr{ilo obuku.

Certifikate su uru~ili Jane Nandy, direktorica Misije USAID-a u BiH, iMuharem Sara~evi}, direktor Srednje stru~ne {kole u Te{nju.


Prostor centralne i jugoisto~neEvrope u proteklom periodu karakter-isao je veliki broj bilateralnih ugovorao slobodnoj trgovini (ukupno 31), kojisu pokazali niz manjkavosti i pote{ko-}a u implementaciji.

U cilju stvaranja jedinstvene trgovi-nske zone, potpisan je Sporazum ze-malja centralne Evrope o slobodnojtrgovini (CEFTA) u Bukure{tu 19. de-cembra 2006. godine, izme|u Alba-nije, Bosne i Hercegovine, Bugarske,Crne Gore, Hrvatske, Makedonije,Moldavije, Rumunije i Srbije (Bugarskai Rumunija, postav{i ~lanice EU 1. jan-uara 2007. godine, prestaju biti spo-razumne strane CEFTA-e).

CEFTA predstavlja novi integra-cioni pristup zemalja potpisnica naputu ka EU i ulasku u novu razvojnuetapu, posebno u oblasti vanjskotr-govinske razmjene.

CEFTA je korak dalje u modern-izaciji pravila o trgovini u regionu, kojase ti~u trgovine uslugama, javnihnabavki, za{tite intelektualnog vlasni{t-va, ja~anju konkurentnosti itd.

Trì{te CEFTA-e postaje unutra{nje,sa oko 30 miliona potro{a~a, nakojem vi{e ne}e biti nacionalnih grani-ca i visokih carina za robe ~lanica -potpisnica Sporazuma.

Cilj ulaska na trì{te CEFTA-e jesteja~anje regionalne saradnje, dalja lib-eralizacija trgovine u regionu, pove}a-nje stepena transparentnosti, ujed-na~enje dinamike razvoja zemalja uregionu. Realizacijom navedenog ciljadoprinijelo bi se razvoju odnosa stra-na potpisnica Sporazuma sa Evro-pskom unijom i njihovoj integraciji ume|unarodni trgovinski sistem.

U procesu implementacije Spora-zuma privredne komore imaju zna-~ajnu i odgovornu ulogu. One su spo-na privrede i dràvnih organa.

Sve komore u regionu imajuvi{estruku ulogu i funkciju koja seogleda prvenstveno u:

* zastupanju interesa privrede preddràvnim i drugim organima (krozpredlaganje zakona i drugih propisaiz oblasti privrede);

* komora je mjesto susreta privred-nika, na kojima se vr{i razmjena iskus-tava, stupa u poslovne kontakte, zauz-imaju zajedni~ki stavovi i sli~no;

* komora je stru~na institucija kojaradi na unapre|enju rada i poslovan-ja, posebno za mala i srednja pre-duze}a (pruà stru~nu pomo} u oblastiorganizovanja, pronalaènja kreditnihlinija, povezivanja nauke i privrede,uvo|enja novih tehnologija, pribavl-janja potrebnih informacija i sli~no).

Moèmo konstatovati da sukomore klju~ne za pripremu - imple-mentaciju Sporazuma. U tom smislu,njihova nova uloga u regionu treba dabude upoznavanje preduze}a sa pred-nostima CEFTA-e i kako ih iskoristiti. Utom procesu komore trebaju, svaka usvojoj dràvi, po jedinstvenoj metod-ologiji, identificirati probleme sa koji-ma }e se susretati preduze}a u imple-mentaciji Sporazuma. Sa identificiran-

im problemima, u partnerskom itransparentnom dijalogu, komore }eupoznati strukture vlasti koje treba dapreduzmu aktivnosti na njihovom otk-lanjanju.

U smislu regionalnog povezivanja,a na osnovu dosada{njih iskustava,jasno je da jedino komore u regionuosje}aju privredu i njene probleme, {tonije slu~aj sa resornim ministarstvima istrukturama vlasti. Stoga bi bilo koris-no uspostaviti mreù komora CEFTA-e, u kojoj bi se evidentirale sve pred-nosti i mane svake dràve ~lanice (uzeventualno kori{tenje postoje}ih ko-morskih mreà na razli~itim nivoima).

Da bi se to postiglo, komore bitrebale sa~initi analizu prednosti imana svake dràve ~lanice pojedi-na~no. Nakon sa~injene analize, nanivou regiona bi se dali zajedni~ki pri-jedlozi za prevazilaènje problema.Ovakvom koordiniranom akcijomCEFTA komorske mreè, ~itav regionbi se podigao na vi{i nivo razvoja irazmjene.

Iz ovih analiza prednosti i mana,sa prijedlogom mjera za njihovo pre-vazilaènje, pruìla bi se velika pomo}preduze}ima i resornim ministarstvi-ma, a samim tim bi se doprinijeloja~anju konkurentskih kapacitetaprivrede, harmonizaciji i transparent-nosti svih procesa u regionu.

M. IDRIZOVI]

Ja~anje regionalne saradnje

Uloga privrednih komora u procesuimplementacije CEFTA sporazuma

Liberalizacija trgovine je globalni ekonomski cilj. Put ka tom ciljuvodi kroz regionalnu saradnju, evropske integracije i integracijeu multilateralni trgovinski sistem


Inovacije

Priznanja i ~estitkeSlobodan Mer{nik, diplomirani inìnjer elektrotehnike, zaposlen u Energoinvestu

- Tvornici dalekovodnih stubova, u Sarajevu, dobitnik je u 2006. godini niz priznan-ja za inovativni rad

Prva inovacija odnosi se na prenos elektri~ne energije gdje se kao provodnikkoristi zemlja - tlo. To je varijanta da zemlja zamijeni provodnike (kablove ilidalekovodne provodnike) ve}im dijelom (nije upitno) ili u potpunosti (potrebnodokazati ogledom). Princip je da se koristi fenomen serijske rezonance kako bi strujatekla kroz tlo od izvora ka potro{a~u potpuno definisanom putanjom. Mogu}a je veli-ka u{teda u tro{kovima izgradnje prenosnih linija.

Druga inovacija je ure|aj koji, koriste}i isklju~ivo sun~evu energiju, isparavanjemi kondenzacijom, vr{i razdvajanje morske vode na pitku vodu i sol. Ovaj princip semoè koristiti i za pre~i{}avanje otpadnih voda gdje bi se voda izdvajala od ne~isto}akoje bi u vidu mulja ostale u ure|aju (postrojenju), a voda bi se koristila kao tehno-lo{ka bez hemijske obrade. Uz dodavanje sredstava za dezinfekciju (hlor i sli~no), ovavoda bi se mogla koristiti i za pi}e.

N. [. - M.

Solarno razdvajanje morske vode na slatku vodu i sol.docSOLARNO RAZDVAJANJE MORSKE VODE NA SOL I PITKU VODU

(SOLAR SEPARATION SEA WATER ON SALT AND DISTILLED WATER)

LEGENDA

1. - Morska (slana) voda

2. - Vodena para

3. - Stakleni krov

4. - Oluk za sakupljanje kondenzovane pare

5. - Kanal za odvod kondenzovane (slatke) vode

6. - Rezervoar sakupljene slatke vode

7. - Sunèeve zrake

1

2

3 3

7 7 7 7

4 4

5 5

6

Javni pozivza prodaju

dionicaPrivredna/Gospodarska ko-

mora Federacije BiH je, posred-stvom Veleposlanstva RepublikeHrvatske u BiH, dobila informaci-ju o objavljivanju Javnog pozivaza prodaju dionica TLM d.d.[ibenik, koje su iz portfelja FondaDràvne agencije za osiguranje{tednih uloga i sanaciju banaka,te Hrvatskog zavoda za mirovin-sko osiguranje, te Javni poziv zaprodaju dionica dru{tva IMOTAImotski, koje su iz portfeljaHrvatskog fonda za privatizaciju,Ministarstva financija RH iDràvne agencije za osiguranje{tednih uloga i sanaciju banaka.

Objavljen je i Javni poziv zaprodaju dionica Karlova~keindustrije mlijeka KIM d.o.o., uvlasni{tvu Hrvatskog fonda zaprivatizaciju, Ministarstva financi-ja i Ministarstva poljoprivrede,{umarstva i vodnog gospodarst-va Republike Hrvatske.

Zatim je objavljen Javni pozivza prikupljanje ponuda za kupn-ju jednog dijela poslovnog udjeladru{tva “Valjaonica cijevi Sisak”d.o.o. Sisak. kao i Javni poziv zaprikupljanje ponuda za kupnjudionica dru{tva MEISO d.d.Gori~an, koje su iz portfeljaHrvatskog fonda za privatizaciju iHrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje.

Zainteresirani privredni sub-jekti i potencijalni kupci detaljneinformacije mogu dobiti na webstranici www.hfp.hr ili u Hrva-tskom fondu za privatizaciju.

Ivana Lu~i}a 610000 ZagrebTelefon: +385 (0) 1 63 46 336+385 (0) 1 63 46 378Faks: +385 (0) 1 61 15 568

Ponuda

16

Od susjednih zemalja, zna~ajanizvoz u decembru ostvaren je u Srbiju iCrnu Goru, u vrijednosti od 64,8 mil-iona KM, {to je 15,9% od ukupno ost-varenog izvoza. Posmatrano premaregionalnim grupacijama, najvi{e seizvozilo u Evropsku uniju, u vrijednostiod 220,8 miliona KM, {to je 54,2% odukupno ostvarenog izvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seizvozilo u Njema~ku, u vrijednosti od51,9 miliona KM, {to ~ini 12,7% odukupno ostvarenog izvoza.

Najvi{e se uvozilo iz Hrvatske, uvrijednosti od 168,4 miliona KM, {to je15,5% od ukupno ostvarenog uvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajanuvoz u istom periodu ostvaren je izSrbije i Crne Gore, u vrijednosti od106,1 milion KM, {to je 9,8%.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, BiH je najvi{e uvozila izEU, u vrijednosti od 517,7 miliona KM,{to je 47,6% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seuvozilo iz Njema~ke, u vrijednosti od138,7 miliona KM, {to je 12,7% odukupnog ostvarenog uvoza.

“Ako posmatramo prema glavnimtrgovinskim partnerima BiH, mogu}eje uo~iti da je najve}i porast izvoza udecembru 2006. godine, u odnosu naisti mjesec prethodne godine, ostvarenkod izvoza u Sloveniju u iznosu od51,9%, zatim u Njema~ku 28,9%,Hrvatsku 18,5% i SCG 8,5%, dok jekod izvoza u Italiju zabiljeèn pad od1,2%”, kazala je Slavka Popovi}, zam-jenica direktora Agencije.

Dodala je kako je u istom posma-tranom periodu najve}i pad zabiljeènkod uvoza robe iz Njema~ke u iznosuod 41,5%, Slovenije 37,0%, SCG31,7%, Italije 21,5%, te Hrvatske od18,5%.

U periodu januar - decembar2006. godine BiH je sa susjednimzemljama imala pokrivenost uvozaizvozom: sa Hrvatskom 50,6%,Srbijom i Crnom Gorom 61,5%. Dokje sa zemljama ~lanicama EU imalaodnos pokrivenosti uvoza izvozom: saSlovenijom 75,5%, Italijom 70,6%,Austrijom 70,2%, Njema~kom 47,8%,Ma|arskom 42,1%, itd.

U periodu januar - decembar2006 godine BiH je najve}i izvoz uHrvatsku ostvarila u sektoru “Proizvodisvrstani po materijalu”, u vrijednosti481,2 miliona KM i sektoru “Minera-lna goriva, maziva i srodni proizvodi”u vrijednosti od 127,1 milion KM.

Najve}i obim uvoza iz Hrvatskebio je registrovan u sektoru “Minera-lna goriva, maziva i srodni proizvodi”,u vrijednosti od 650,3 miliona KM isektoru “Proizvodi svrstani po materi-jalu”, u vrijednosti 271,7 miliona KM.

U istom periodu u robnoj razmjenisa Srbijom i Crnom Gorom BiH jenajve}i izvoz ostvarila u sektorima“Proizvodi svrstani po materijalu”, uvrijednosti od 194,3 miliona KM i“Mineralna goriva, maziva i srodniproizvodi”, u vrijednosti 117,6 miliona

KM, dok se iz SCG najve}i dio uvoza uBiH odnosio na proizvode iz sektora“Hrana i ìve ìvotinje”, u iznosu od247,6 miliona KM i sektora “Proizvodirazvrstani prema materijalu”, u iznosu188,2 miliona KM.

U robnoj razmjeni sa SlovenijomBiH je najve}i izvoz ostvarila u sektori-ma “Ma{ine i transportna sredstva”, uvrijednosti od 192,7 miliona KM i“Proizvodi razvrstani prema materijalu”,u vrijednosti od 185,6 miliona KM, dokse najve}i dio uvoza iz Slovenije odno-sio na uvoz proizvoda iz sektora“Proizvodi svrstani po materijalu”, u vri-jednosti od 259,9 miliona KM i sektora“Ma{ine i transportna sredstva”, u vri-jednosti 198,1 milion KM.

Od ukupno ostvarenog uvoza uperiodu januar - decembar 2006. go-dine, najve}i dio se odnosio na uvozproizvoda iz grupe “Intermedijarniproizvodi, osim energije”, u vrijednos-ti od ~etiri milijarde KM ili 35,2% odukupno ostvarenog uvoza.

Zna~ajan uvoz odnosio se nagrupu “Netrajni proizvodi za {irokupotro{nju”, u vrijednosti od 2,5 milijar-di KM ili 22,3%.

U istom periodu BiH je najve}i dioizvoza ostvarila kod izvoza proizvodaiz grupe “Intermedijarni proizvodi(osim energije)”, u vrijednosti 2,9 mili-jardi KM, {to ~ini 55,8% i “Netrajniproizvodi za {iroku potro{nju”, u vri-jednosti od 855,1 milion KM ili 16,6%od ukupno ostvarenog izvoza.


BiH u Hrvatsku izvezla 80 milionaKM, a uvezla vi{e od 160 miliona KM

U decembru pro{le godine BiH je najvi{e robe izvezla uHrvatsku, u vrijednosti od 80,7 miliona KM, {to ~ini 19,8%ukupno ostvarenog izvoza, re~eno je na konferenciji za no-vinare sredinom januara u Agenciji za statistiku BiH

Agencija za statistiku BiH


“Ako posmatramo izvoz u decem-bru pro{le u odnosu na isti mjesec2005. godine, mogu}e je primijetiti daje bio ve}i za 10,9%, dok je kod uvozau istom posmatranom periodu do{lodo pada od 23,9%”, kazala je SlavkaPopovi}, zamjenica direktora Agencijeza statistiku BiH.

U periodu januar - decembar2006. godine ostvaren je izvoz u vri-jednosti od 5,2 milijarde KM, {to je za36,5% vi{e u odnosu na isti periodprethodne godine, dok je u istom peri-odu ostvaren uvoz u vrijednosti od11,4 milijarde KM, {to je za 1,9% vi{eu odnosu na isti period prethodnegodine. Pokrivenost uvoza izvozomiznosila je 45,3%.

U istom periodu BiH je u robnomprometu sa inostranstvom ostvarilaukupan trgovinski deficit od 6,2 mili-jarde KM, {to u odnosu na isti period2005. godine predstavlja smanjenjeod 15,9%.

Posmatrano po sektorima Standa-rdne me|unarodne trgovinske klasi-fikacije, mogu}e je uo~iti kako je udecembru 2006. godine najve}e u~e-{~e u izvozu ostvareno u sektoru “Pro-izvodi svrstani po materijalu”, sa ukup-nom vrijedno{}u od 119,9 milionaKM, {to iznosi 29,5% od ukupnogizvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren jeu sektoru “Razni gotovi proizvodi”, saukupnom vrijedno{}u od 83,7 milionaKM, {to je 20,1% od ukupnog izvoza.

U decembru, najve}e u~e{}e uuvozu ostvareno je u sektoru “Ma{ine itransportni ure|aji”, sa ukupnom vri-jedno{}u od 298 miliona KM, {to je27,4% od ukupnog uvoza.

Obim uvoza u sektoru “Proizvodisvrstani po materijalu” bio je 192,6

miliona KM, {to iznosi 17,7% odukupnog uvoza.

U periodu januar - decembar2006. godine u okviru sektora “Hranai ̀ ive ̀ ivotinje” najve}e u~e{}e u izvozuostvareno je u odsjeku “Povr}e i vo}e”,u vrijednosti od 59,3 miliona KM. Uodsjeku “Mlije~ni proizvodi i jaja”izvezeno je 30,8 miliona KM.

U okviru sektora “Hrana i ìveìvotinje” najve}e u~e{}e u uvozu ost-vareno je u odsjeku “@itarice i proizvo-di”, u vrijednosti od 277 miliona KM,dok je na drugom mjestu uvoz izodsjeka “Povr}e i vo}e”, u vrijednosti205,3 miliona KM. Zna~ajan dio seodnosio na uvoz mesa i prera|evinaod mesa u vrijednosti od 133,4 mil-iona KM.

Na nivou sektora “Hrana i ìveìvotinje”, u periodu januar - decem-bar 2006. godine, BiH je ostvarilapokrivenost uvoza izvozom od 14,4%.U okviru toga, pokrivenost uvoza izvo-zom mesa i mesnih prera|evina bila je

8,9%, povr}a i vo}a 28,9%, temlije~nih proizvoda i jaja 26,5%, dokje u sektoru “Pi}a i duhan” pokrivenostuvoza izvozom bila 7,4%.

Na nivou sektora “Hrana i ìveìvotinje” mogu}e je uo~iti da jenajve}i rast izvoza u decembru 2006.godine u odnosu na isti mjesecprethodne godine zabiljeèn u odsjeku“@ive ìvotinje”. U decembru 2005.godine izvoza u tom odsjeku nije bilo,dok je uvoz zabiljeìo pad u svimodsjecima zbog toga {to se vi{e uvozi-lo zbog o~ekivanog uvo|enja PDV-a.

U sektoru “Pi}a i duhan” do{lo jedo rasta izvoza u decembru lani uodnosu na isti mjesec 2005. godine, uiznosu od 46,1%, dok je u istom pos-matranom periodu na nivou ovog sek-tora uvoz, tako|er, zabiljeìo porast od35,2%.

Najve}e u~e{}e u izvozu u decem-bru pro{le godine ostvareno je upodru~ju “Prera|iva~ka industrija”, uvrijednosti od 357,2 miliona KM, {to~ini 87,75% od ukupnog izvoza.

U okviru ovog podru~ja, najve}eu~e{}e u izvozu bilo je ostvareno uoblasti “Proizvodnja metala”, sa ukup-nom vrijedno{}u od 71,4 miliona KM,{to iznosi 17,5% od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren jeu oblasti “Prerada drveta i proizvodnjaproizvoda od drveta osim namje{taja”sa ukupnom vrijedno{}u od 36,8 mil-iona KM, {to iznosi 9% od ukupnogizvoza.

U decembru 2006. godine,najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je upodru~ju “Prera|iva~ka industrija” saukupnom vrijedno{}u od 948,4 mil-iona KM, {to iznosi 87,2% od ukupnoguvoza.

U okviru ovog podru~ja, najve}eu~e{}e u uvozu ostvareno je u oblasti“Proizvodnja hrane i pi}a”, sa ukup-nom vrijedno{}u od 134,1 milion KM,{to iznosi 12,3% od ukupnog uvoza.

U oblasti “Proizvodnja koksa, naft-nih derivata i nuklearnog goriva” uvozje bio 107,2 miliona KM, {to iznosi9,9% od ukupnog uvoza.

Agencija za statistiku BiH

Ukupan robni promet u decembru 1,5 milijardi KM

U decembru pro{le godine BiH je ostvarila ukupan robni prometsa inostranstvom u vrijednosti od 1,5 milijardi KM, od ~ega se naizvoz odnosi 407 miliona KM ili 27,2%, a na uvoz 1,1 milijarduKM ili 72,8%. U ukupnom vanjskotrgovinskom prometu pokri-venost uvoza izvozom iznosila je 37,4%


Na konferenciji za novinare,sredinom januara u Sarajevu, zam-jenik direktora Federalnog zavoda zastatistiku Kre{imir Krmpoti} izjavio jeda su navedeni podaci osnova zaplaniranje i pra}enje mjera socijalnepolitike.

“U BiH je ova anketa prvi putprovedena 2004. godine, a u okviruPrograma statisti~kih istraìvanja plani-rano je u budu}nosti njeno redovnoprovo|enje”, istakao je Krmpoti}.

Podaci ankete iz 2004. godinepokazuju da je prosje~na mjese~napotro{nja po doma}instvu bila1.301,82 KM. Doma}instva suizabrana slu~ajnim uzorkom iz listedoma}instava, koju su kreirale sta-tisti~ke institucije BiH, a tokom ovegodine bi}e anketirano oko 7.600doma}instava {irom BiH.

Krmpoti} je pojasnio da je u~e{}edoma}instava u anketi dobrovoljno.

Re~eno je da se prikupljaju podacio uslovima stanovanja i izdacimadoma}instava preko dva dnevnika opotro{nji, koja popunjavaju samadoma}instva u periodu od 14 dana, ina kraju perioda anketar i doma}inst-

vo zajedni~ki popunjavaju upitnik zazavr{ni intervju.

“Svi dobiveni podaci u upitnicimasu slu`bena tajna i objavljuju se kaozbirni iznosi iz kojih nije mogu}e iden-tifikovati pojedina~ne ispitanike”,istakao je Krmpoti}.

Anketa o potro{nji doma}instavauskla|ena je sa me|unarodnim me-todologijama, preporukama i klasifikaci-jama, a prilago|ena je uslovima u BiH,{to omogu}ava uporedbu podataka sadrugim zemljama u kojima se provodianketa o potro{nji doma}instava.

Anketu provode Agencija za statis-tiku BiH, Federalni zavod za statistiku iRepubli~ki zavod za statistikuRepublike Srpske (RS), te Agencija zastatistiku BiH - Ekspozitura Br~ko, usaradnji sa Dràvnim zavodom za sta-tistiku Republike Italije (ISTAT) i “LSEKonzorcijem”, kojeg podràva Ured zame|unarodni razvoj Vlade VelikeBritanije (DFID).

Federalni zavod za statistiku

Industrijska proizvodnja u decembru ve}a za 18,6 odsto

“Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u decembru 2006. godine, u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2005.godine, ve}a je za 18,6 odsto”, rekao je na konferenciji za novinare, sredinom januara u Sarajevu, zamjenik direktoraFederalnog zavoda za statistiku Kre{imir Krmpoti}.

Industrijska proizvodnja u FBiH u decembru 2006. godine u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca 2005. godine ve}a jeza 6,7 odsto, a u odnosu na novembar 2006. godine ve}a je za 1,6 odsto.

Industrijska proizvodnja u 2006. u odnosu na 2005. godinu ve}a je za 7,5 odsto. Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnosti, u decembru 2006. u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz

2005. godine, industrijska proizvodnja u podru~ju “prera|iva~ke industrije” ve}a je za 25,8 odsto, u podru~ju “rudarstva” manjaje za 0,3 odsto, a u podru~ju “snabdijevanja elektri~nom energijom, plinom i vodom” ve}a je za 11,7 odsto.

Posmatrano po glavnim grupacijama industrijskih proizvoda, u 2006. u odnosu na 2005. godinu, zabiljeèno je pove}anjeproizvodnje trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 16,7 odsto, netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 4,7 odsto, inter-medijarnih proizvoda, osim energije, za 11,3 odsto, energije za 7,3 odsto, kapitalnih proizvoda za 10,6 odsto, dok je zabil-jeèno smanjenje proizvoda iz grupe neraspore|eno za 12,9 odsto.

U decembru

Potro{a~ka korpa 490,80 KMIzdaci za prehranu i pi}e, prema potro{a~koj korpi koju objavljuje Federalni

zavod za statistiku, u decembru pro{le godine iznosili su 490,80 KM. Potro{a~ka korpa je bila za 2,58 KM ili za 0,4% vi{a u odnosu na novem-

bar, kada je iznosila 488,22 KM. Potro{a~ku korpu potrebnih proizvoda ~ine najva`nije ìvotne namirnice,

koje po sadràju i koli~inama predstavljaju minimum potreba za obnavljanjeenergije koja se potro{i radom, a koju su izra~unali stru~njaci za ishranu.

Anketa

Potro{nja doma}instavau BiH za 2007. godinu

Provo|enje ankete o potro{nji doma}instava u BiH za 2007. go-dinu, kojom se ima cilj prikupiti podatke o potro{nji doma}insta-va, demografskim karakteristikama i ekonomskom stanjustanovni{tva u razli~itim podru~jima BiH, po~elo je 1. januara itraja}e do 31. decembra ove godine


Centralna banka BiH

BiH dobila me|unarodnibroj bankarskog ra~una

Nakon {to su stvorene zakonske pretpostavke, Bosna i Hercegovina je dobilame|unarodni broj bankarskog ra~una - IBAN (International Bank AccountNumber). IBAN za Bosnu i Hercegovinu je BA39.

Ministri finansija oba bh. entiteta donijeli su Instrukciju o strukturi i upotrebiIBAN-a, koja je objavljena u “Slu`benim novinama Federacije BiH”, broj 4/07,od22. januara 2007. godine.

IBAN je serija slovnih i brojnih znakova koja ozna~ava klijentov bankarski ra~un,uklju~uju}i i dràvu i banku.

IBAN predstavlja pro{irenu verziju osnovnog ili transakcijskog ra~una koji sekoristi da se na jedinstven na~in identifikuje klijent u finansijskoj instituciji.

U BiH ve} duè vrijeme postoji potreba za uvo|enjem IBAN-a, najvi{e zbog toga{to bh. kompanije imaju problema sa napla}ivanjem iz inostranstva jer nemajuIBAN, {to poskupljuje me|unarodni platni promet.

Prednosti kori{tenja IBAN-a ogledaju se u olak{avanju me|unarodnih pla}anja,elektronskoj obradi podataka, smanjenju tro{kova naloga prema inostranstvu iubrzavanju izvr{enja naloga.

IBAN se sastoji od koda dràve, dva kontrolna broja i broja transakcijskogra~una.

Banka dodjeljuje IBAN svakom svom u~esniku u me|unarodnom i doma}emplatnom prometu i du`na je navesti IBAN na izvodu ra~una i identifikacionu {ifrubanke.

Rok za implementaciju IBAN-a je dvije godine, ali se vjeruje da }e ga komerci-jalne banke uvesti i prije predvi|enog roka.

SASE

“Eurohaus” ostvario najve}i prometNa Sarajevskoj berzi je u januaru 2007. godine najve}i promet ostvarila

brokerska ku}a “Eurohaus” Sarajevo u iznosu od 65.958.212,67 KM. SlijedeHypo Alpe-Adria-Vrijednosnice Sarajevo sa 53.399.703,86 KM i VGT BrokerVisoko sa 48.762.843,98 KM.

Prvo mjesto po broju zaklju~enih transakcija na trì{tu SASE zauzimaRaiffeisen Brokers Sarajevo, nakon ~ega slijede Eurohaus Sarajevo sa 4.398sklopljenih transakcija i VGT Broker Visoko sa 4.057 transakcija.

E-mail: [email protected]

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VIII

Broj 53

februar/velja~a 2007.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: “BIROGRAF” Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

uravnote`iti uslovebude u funkciji razvoja cestovnog prometa. pri tome treba uva`avati potrebe i...

Documents