upravljanje manifestacijama
DESCRIPTION
vise o upravljanju manifestacijamaTRANSCRIPT
Upravljanje manifestacijama Akademska godina 2012/13
Nositelj kolegija: doc.dr.sc Pivčević Smiljana
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
3
1. UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA I MANIFESTACIJSKI TURIZAM – DEFINIRANJE I RAZGRANIČENJE POJMOVA
Definiranje pojma manifestacija (event)?
Termin se odnosi na posebne rituale, prezentacije, predstave ili proslave koje se
pomno, unaprijed planiraju i stvaraju da bi se njima obilježili posebni događaji ili postigli
posebni društveni, kulturni ili korporativni ciljevi!
Mogu se organizirati radi proslave:
nacionalnih praznika,
značajnih javnih događaja,
jedinstvenih kulturnih ostvarenja,
velikih sportskih događaja/susreta,
korporativnih proslava,
tržišnih događaja (sajmovi),
lansiranja novih proizvoda.
D. Getz dijeli definicije:
- s aspekta organizatora manifestacije i
- s aspekta kupca odnosno gosta.
S aspekta organizatora, specijalne manifestacije su jedinstveni i neponovljivi ili rijetko
(periodično) upriličeni događaji koji se dešavaju izvan uobičajenih programa ili aktivnosti
tijela/organizacije koja ih sponzorira ili organizira;
S aspekta potrošača ili gosta, specijalne manifestacije predstavljaju priliku za odmor, zabavu,
društveno ili kulturno iskustvo koje je izvan uobičajenog okvira izbora ili izvan svakidašnjih
događanja.
Vrste manifestacija
Manifestacije se mogu grupirati s obzirom na dva najvažnija kriterija, a to su1:
1. Veličina:
a. Mega eventi (manifestacije)
b. Hallmark eventi (manifestacije)
c. Glavni eventi (manifestacije)
d. Lokalni eventi (manifestacije)
2. Forma i sadržaj:
a. Festivali
b. Sportska događanja
1 Allen i dr., 2008
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
4
c. MICE industrija ili poslovna događanja (meetings, incentives, congresses,
events), tj. poslovna događanja.
1.2. 1. Manifestacije s obzirom na veličinu
Slika 1. Grafički prikaz ovisnosti veličine manifestacije i utjecaja koje polučuje
Izvor: Allen i dr., (2008)
1.1.1.1. Mega manifestacije
Velike manifestacije, koje angažiraju cijelu nacionalnu ekonomiju i popraćene su globalnim
medijima.
Primjeri su Olimpijske igre, Svjetska prvenstva i svjetski sajmovi/festivali/izložbe (npr. Expo)
1.1.1.2. Hallmark manifestacije
Ovaj naziv odnosi se na one vrste manifestacija koje su postale svojevrstan simbol nekog
grada ili regije te se oni poistovjećuju s tom manifestacijom (brand).
Primjeri:
Oktoberfest u Munchenu
Mardi Gras u New Orleansu
Karneval u Veneciji ili Rio de Janeiru
Shakespearov festival u Stratford upon Avon-u itd.
1.1.1.3. Glavne manifestacije
Značajne manifestacije koje su u stanju s obzirom na svoj obuhvat i medijski interes, privući
velik broj posjetitelja i ostvariti značajan ekonomski učinak.
Primjeri:
Veliki teniski turniri poput Roland Garross-a u Parizu, Wimbledona u Londonu te Australian
Open-a u Melbournu, Utrke Formule 1 itd.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
5
1.1.1.4. Lokalne manifestacije
Većina lokalnih zajednica ima vlastite proslave namijenjene sportu, zabavi, religiji itd.
Primjeri:
Proslave lokalnih svetaca zaštitnika (sv. Dujma u Splitu…), lokalni karnevali, pučke i ribarske
fešte i sl.
Ove manifestacije, osim što djeluju ekonomski pozitivno, prije svega jačaju lokalni ponos i
samosvijest, podupiru toleranciju, potiču sudjelovanje u sportu, kulturnim događanjima itd.
Getz (2007) manifestacije dijeli na mega, hallmark, regionalne i lokalne, ukazujući i na njihov
različit utjecaj na turizam destinacije. (vidjeti članak: Getz, D. „Event tourism: Definition,
evolution and research“ na stranici kolegija).
1.2. 2. Manifestacije s obzirom na sadržaj2
1.1.1.5. Festivali
Festivali predstavljaju važan izraz ljudske aktivnosti koji doprinosi društvenom i kulturnom
životu. Uglavnom je riječ o javnim, tematskim manifestacijama. Sve su više vezani uz turizam
i generiraju nove poduzetničke aktivnosti i dohodak.
Primjeri:
Splitsko ljeto, Dubrovački ljetni festival, Šibenski festival djeteta, Pulski filmski festival itd.
1.1.1.6. Sportske manifestacije
Različite veličine i razine događanja (lokalne, regionalne, nacionalne, međunarodne,
globalne);
Doprinose društvenim i ekonomskim učincima te jačanju osjećaja pripadnosti i ponosa ;
Primjeri:
Nacionalni nogometni kupovi, amaterska natjecanja lokalnog, regionalnog ili nacionalnog
karaktera
1.1.1.7. Poslovne manifestacije
Sve vrste poslovnih okupljanja, sastanaka, skupova, kongresa, konferencija , radionica,
simpozija… koji okupljaju ljude prije svega radi razmjene informacija. MICE industrija vrijedi
prema procjenama 7 mlrd US $ godišnje.
Npr. veliki međunarodni skup kao što je Kongres genetičara u Melbournu 2003.g. okupio je
2700 delegata, generirao je 23 mil $ za grad. Značajan dio ovog segmenta su i sajmovi kao
npr. GAST, Zagrebački velesajam itd.
2 Prema Allen i dr. (2005)
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
6
Tablica 1. ICCA3 rangiranje zemalja po broju Tablica 2. UIA4 rangiranje top
međunarodnih sastanaka udruženja5 (2003-2005) zemalja po međunarodnim
sastancima (2005)
3 ICCA = International Congress & Conventions Asscociation, profesionalno strukono udruženje osnovano
19963.g. Od 1972.g. prikljuplja podatke o međunarosnim sastancima 4 UIA = Union of International Associations 5 Sastanci udruženja koji se evidentiraju u ovoj opsežnoj bazi ICCA-a moraju zadovoljiti 3 kriterija:
a) Organiziraju se na redovnoj bazi (jednokratni sastanci nisu uključeni)
b) Rotiraju se između najmanje 3 zemlje
c) Prisustvuje najmanje 50 sudionika
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
7
Tablica 3. Poslovni skupovi u RH prema vrstama objekata u kojima su održani u 2010.
Izvor: http://www.mint.hr/UserDocsImages/turizam-2010-info.pdf
1.2. 3. Tipologija planiranih manifestacija
Postoji i podjela na neplanirane i planirane manifestacije6. Neplanirane manifestacije
mogu biti i javne i privatne, no zbog svoje prirode nisu predmet izučavanja event
managementa tj. upravljanja manifestacijama.
Planirane manifestacije se mogu prikazati sljedećim prikazom, a koji je također zasnovan na
sadršaju tj. formi manifestacija.
Slika 2. Tipologija planiranih manifestacija
Kulturne proslave
Poltičke i državne proslave
Umjetničke i zabavne
manifestacije
Poslovne i tržišne
manifestacije
Obrazovne i znanstvene
manifestacije
Sportske manifestacije
Rekreacijske manifestacije
Privatne manifestacije
Izvor: Getz, 2005
6 Getz, 2005
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
8
Kulturne proslave:
Proslave imaju dvostruko značenje; proslaviti neki dan ili događaj ceremonijama i sa
štovanjem i slavljem (npr. Dan zahvalnosti) te kao religijski utemeljenu ceremoniju ili
sakrament (kao što je misa ili čin vjenčanja, Bar micve kod Židova itd.)
Proslave mogu biti:
Komemoracije (npr. proslava Dana žrtava fašizma)
Karnevali
Festivali
Religijske manifestacije
Parade i procesije
Umjetnost i zabava (vizualne izložbe, izvedbe itd.)
Poslovne i tržišne proslave
Osim toga, tu su i :
Sajmovi i izložbe
Sastanci i skupovi
Sportski događaji
Obrazovni i znanstveni
Rekreativni
Politički (stranački skupovi)
Privatni događaji (proslave važnih događaja u životu pojedinaca ili grupa, npr.
vjenčanja; obično ih organiziraju profesionalne event agencije)
Manifestacijski turizam (Event turizam)
Manifestacijski turizam je izraz koji se koristi uglavnom u “turističkoj” literaturi kako bi
se objasnio razvoj destinacije i marketinške strategije usmjerene realizaciji potencijalnih
ekonomskih koristi od manifestacija. Od kada datira pojam i njegov razvoj? (vidjeti članak:
Getz, D. „Event tourism: Definition, evolution and research“ na stranici kolegija u čitanski
tekstova).
Turisti su potencijalni kupci, a u većini manifestacija i isključivi kupci/korisnici; stoga je
znanje o njima i njihovim navikama iznimno važno za management manifestacija.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
9
Slika 3. Definiranje pozicije manifestacijskog turizma
Postoji li osnova za razmatranje manifestacijskog turizma kao posebnog istraživačkog
područja? (vidjeti članak: Getz, D. „Event tourism: Definition, evolution and research“ na
stranici kolegija).
Ekonomsko značenje manifestacijskog turizma ogleda se kroz nekoliko funkcija/uloga.
Naime, manifestacije su:
atrakcije
animatori (privlače ljude u destinaciju, potiču ih da dođu više puta te da dovedu i
poznanike i rodbinu),
kreatori imagea;
promotor mjesta/destinacije
faktor poboljšanja slike o mjestu i njenim stanovnicima
katalizatori u procesima urbane regeneracije gradova.
Stoga neke zemlje već aktivno rade na korištenju manifestacija u te svrhe (npr. Škotska) koja
je osnovala i državnu agenciju „Event Scotland“ za tu svrhu (vidjeti na
www.eventscotland.com). Navedena agencija izradila je i Strategiju manifestacijskog turizma
Škotske za period 2009 – 2020 godine.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
10
Slika 4. Vizija i misija „Event Scotland“
Struktura industrije manifestacija
Rapidan rast manifestacija u posljednjoj dekadi doveo je do nastanka industrije
manifestacije koja uključuje subjekte koji se bave manifestacijama, dobavljače i
profesionalna udruženja. Nastanak industrije uključuje i kreaciju i kontinuirana poboljšanja
fundusa znanja o najboljim praksama u poslovanju praćeno razvojem obrazovnih programa i
opcija razvoja karijera u industriji.
Industriju manifestacije čine:
Organizacije za evente/manifestacije
o specifična tijela kao npr. Festival of Sydney ili Dubrovački ljetni festival
o u većim organizacijama to su posebni timovi
o korporativne manifestacije organiziraju „in-house“ manifestacijski ili projektni
timovi
Event management kompanije
o profesionalne organizacije koje rade na bazi ugovornih odnosa s klijentima za
koje stvaraju i organiziraju evente ( u Hrvatskoj Dubrovnik Travel, EVENT.-S.,
DA! Agencija, itd.);
Dobavljači event industrije
o razni obrti i poduzeća koja vrše opskrbu potrebnim materijalima, opremom ili
uslugama;
Prostori za održavanje (Venues, engl.)
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
11
o Hoteli, odmarališta, kongresni centri, sportski centri i dvorane, centri za
umjetničke preformanse, baštinski važne kolacije, tematski parkovi, shopping
centri, i sl.;
Industrijska udruženja, primjerice
o International Festivals and Events Society (ISES) sa sjedištem u SAD;
http://ises.com ;
o International Festivals and Event Association (IFEA), nacionalno udruženje
Australije ; http://www.ifea.org.au;
o Meetings Industry Assocaition of Australia (MIIA) http://www.eeaa.org.au
o Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma, http://www.hupkt.hr/hr/
Regulatorna tijela (direktno i indirektno uključena u event industriju)
o Tijela koja definiraju, propisuju i provode regulative različitih aspekata
poslovanja i društvenog života kojih se tiču manifestacije kao npr. Regulacija
javnog reda i mira, sigurnosti, ugovornih odnosa, radnih odnosa, volontiranja,
korištenja javnih površina, i sl.
Teorija manifestacija (Event studies, engl.)
Kakvo je značenje termina teorija manifestacija“ (“event studies”)?
Teorija manifestacija predstavlja akademsko područje usmjereno stvaranju znanja i teorijske
podloge o planiranim događajima/manifestacijama. Vuče porijeklo iz društvenih i
humanističkih znanosti, prije svega menadžmenta, umjetnosti i niza drugih srodnih
znanstvenih disciplina.
Upravljanje manifestacijama predstavlja područje primjene znanosti o
eventima/manifestacijama u praksi. Event management (EM) kao profesija/zanimanje sve
više dobiva na značenju tako da se danas izučava posvuda u svijetu na različitima razinama
i u okviru mnogih akademskih programa.
EM podjednako okupira privatni, javni i neprofitni sektor. ZAŠTO?
Fundus znanja o upravljanju manifestacijama (EMBOK, engl.)
Skupina stručnjaka i znanstvenika je razvila tzv. EMBOK (Event Management Body of
Knowledge) (www.embok.org), s naznakom temeljnih područja izučavanja i spoznaja koje
stručnjaci za EM moraju znati:
Slika 5. EMBOK model
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
12
Dimenzije unutar EMBOK modela su: Domene, Faze i Procesi. Cilj EMBOK profesionalaca
jest „Stvoriti okvir znanja i procesa u upotrebi u upravljanju manifesracijama koji se mogu
prilagoditi kako bi zadovoljili potrebe različitih kultura, vlada, edukacijskih programa i
organizacija7“.
Domene EMBOK modela zapravo su područja menadžmenta koja su prisutna u svim
manifestacijama bez obzira na njihov sadržaj (formu) ili veličinu te svaki event menadžer
njima mora upravljati. To su zapravo privremena odjeljenja ili dijelovi upravljanja
manifestacijom.
7 www.embok.org
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
13
Slika 6 Područja znanja potrebna u upravljanju manifestacijama (domene EMBOK modela)
Iako je event profesija tek u fazi razvoja, u razvijenim zemljama ipak je donekle stala na noge
te se nailazi na sljedeće pozicije u njoj (Slika 7.).
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
14
Slika 7. Pozicije u industriji manifestacija
A propo toga, razlikujemo tri razine obrazovanja o manifestacijama:
1. Event studies (Teorija manifestacija) – teorija primijenjena u razumijevanju
različitih i višeslojnih aspekata planiranih manifestacija
2. Event management (Upravljanje manifestacijama) – znanje menadžmenta i
teorijske spoznaje primijenjene na manifestacije, organizaciju, poslovne subjekte i
manifestacijski turizam
3. Stvaranje manifestacija i proizvodne aktivnosti u njihovoj realizaciji
Osmišljavanje željenog iskustva prikupljanje znanja i informacija o temi
Vještine proizvodnje i stvaranja elemenata manifestacije
Na najvišoj, znanstvenoj razini izučavanja, u okviru teorije manifestacija (event studies) izučava se nekoliko ključnih područja/tema koja su prikazana na sljedećoj slici:
Slika 8 Okvir za razumijevanje i kreiranje znanja o manifestacijskom turizmu
Rezultati
Osobni
Društveni
Kulturni
Ekonomski
Ekološki
Upravljanje događajima
Planiranje i dizajn
Stakeholderi
Ciljevi i strategije
Korišteni resursi
Organizacije
Sustavi upravljanja
Profesionalizam
Uzorci i procesiProstorna distribucija
(geografija)
Vremenski procesi
Politike
Stvaranje znanja
Stavovi potražnje i
prošla događanjaPotrebe, motivi, preference
Radni i dokoličarski kontekst
Prepreke
Kulturni i društveni utjecaji
Planirana/očekivana
iskustva i značenja
Iskustvo događaja
Značenje: osobno,
društveno, kulturno,
ekonomsko
Stvaranje znanja
Prostorni uzorci
Vremenski p
rocesiPolitika
Izvor: Getz, 2006
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
15
Veza „teorije manifestacija“ s temeljnim društvenim i humanističkim
znanostima
Antropologija- predmet istraživanja je čovjekovo biološko porijeklo i varijacije u
ponašanju s obzirom na porijeklo;
Antropologija Izučava
ljudsko porijeklo i evoluciju, jezik i kulturu
Priroda i značenje; iskustvo događaja
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim događajima
Planiranje i stvaranje specijalnih događaja
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Kulturna antropologija Proučava
prirodu, način funkcioniranja različitih kultura,
Proučava društvenu organizaciju s naglaskom na simboličku sliku kulture
Kulturno značenje i vrijednost
Rituali Simbolika Hodočasništvo Autentičnost
Kulturni utjecaji specijalnih događaja (konzumerizam, tradicija, očekivane slobode)
Kulturno programiranje
Kulturno definirani elementi stila
Kulturni utjecaji (npr. interakcije na relaciji gosti-domaćini, kulturna autentičnost, održivost tradicije)
Kulturni trendovi i sile (vrijednosti, globalizacija i njeni učinci na događaje)
Kulturne politike
Kulturna antropologija (etnologija) kao najznačajnija poddisciplina unutar antropologije u
najužoj je sprezi sa znanošću o manifestacijama jer „core“ tj. srž znanja kojima se služi
proizlazi iz antropoloških disciplina. Postoji preko 200 različitih definicija kulture. Naslanjajući
se na misli poznatog teoretičara kulture Raymonda Williamsa, autorica Smith (2003; 10)
definira kulturu kao:
"Cjelokupan način života pojedinih ljudi ili društvenih skupina s različitim razlikovnim
sustavima obilježja koji uključuju sve oblike društvene aktivnosti, kao i umjetničke i/ ili
intelektualne aktivnosti".
Kultura nije samo umjetnost, odnosno estetski sud izabrane manjine koja je obrazovana
kako bi znala cijeniti određene kulturne aktivnosti; ona uključuje život i interese običnih
ljudi, građana, seljaka, urođenika i useljenika, umjetnika i obrtnika.(Jelinčić, A., 2008;
28)
Neopipljivi aspekti kulture koji obuhvaćaju apstraktne tvorevine kao što su vrijednosti, norme,
simboli, vjerovanja, običaji, tradicijski obrti i slično, spadaju u nematerijalnu kulturu, odnosno
kulturnu baštinu. Fizički artefakti i ljudske tvorevine poput oruđa, građevina, lokaliteta,
strojeva itd. predstavljaju materijalnu kulturu, odnosno materijalnu kulturnu baštinu.
Materijalna i nematerijalna kulturna baština u srži su velikog broja posebnih događaja
odnosno eventa.
Obredi i rituali su također ključna polazišta za organiziranje posebnih događaja.
Oni predstavljaju propisane obrasce ponašanja odnosno unaprijed određene ceremonijale;
mnogi imaju religijska ili mitološka značenja dok se ostali odnose na politički ili grupni
identitet.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
16
Periodični rituali uključuje žetvene festivale ili godišnje komemoracije kao što su razne
godišnjice.
Falassi (1987; 4-6) klasificira rituale u nekoliko vrsta:
Rituali pročišćenja: progon i čišćenje zla , kao što se prakticira u japanskom ritualu
Matsuri, ili vatrom i svetom vodom, svetim relikvijama i simbolima (u kršćanstvu);
Rituali prolaska: označavaju prolaz iz jedne strane u drugu, npr. inicijacije;
Rituali povratka; kroz simboličku inverziju, nošenjem maski i kostima kao npr. na
karnevalskim svečanostima, promjenom spola , korištenjem svetih mjesta za profane
događaje;
Rituali pokazivanja: objekti simboličnog značenja se izlažu, radi dodirivanja ili
obožavanja/klanjanja u procesijama uglavnom vjerskih obilježja;
Rituali tajnog konzumiranja hrane i/ili pića: pričest kod katolika je jedan od takvih
rituala;
Nastavak:
Ritualne drame: prepričavanje mitova i legendi ili oživljavanje starih događaja
Rituali razmjene: od kupnje do razmjene poklona i dobrotvornih manifestacija;
Rituali natjecanja: sportske utakmice, igre, natjecanja raznih vrsta;
Rituali devalorizacije, odnosno završnice; održavaju se na završetku neke
manifestacije (ceremonijali zatvaranja, formalne ili neformalne prirode).
Rituali i ritualni simbolizam se mogu naći u većini planiranih manifestacija
Sociologija i eventi /manifestacije
Sociologija se bavi odnosima među ljudima (unutar grupa/prijatelja, obitelji, organizacija i
društva u cjelini); Postoje različite podvrste sociologije, npr. sociologija sporta, sociologija
okoliša, ruralna i urbana sociologija.
Glavne teme unutar ove discipline su:
Procesi socijalizacije;
Struktura društvenog života;
Vrijednosti (vjerovanje u nešto što se smatra značajnim)
Norme (društveno prihvatljivi, očekivani način ponašanja)
Uloge (društvene pozicije osoba);
Status (dobiveni ili naslijeđeni)
Društvene skupine (priroda obitelji, odnosi među skupinama itd.)
Kultura i identitet (faktori od utjecaja na kulturni identitet uključujući dob, spol,
pripadnost etničkim skupinama, regionalizam)
Subkulture (skupine koje dijele određeni način života)
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
17
Sociologija
Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Proučava odnose između ljudi; društveni život, obrasce ponašanja u skupinama i društvu u cjelini, kako se javljaju i funkcioniraju
Društveno značenje manifestacija
Društvena iskustva na manifestacijama
Simbolička interakcija
Društveni faktori koji utječu na potražnju (obitelj, rasa, religija, kultura, društvena zajednica)
Utjecaj na kreiranje manifestacija i upravljanje tokovima posjetitelja
Organizacijsko ponašanje tijela koja stvaraju manifestacije i stakeholdera
Utjecaji na društvene skupine i društvo u cjelini
Percepcija rezidenata u svezi manifestacija
Društveni trendovi i snage (npr. procesi migriranja) koji utječu na sektor manifestacija
Politika društvenog razvoja
Rasprostiranje inovacija
Doprinos sociologije event studijima
Društveni trendovi i sile oblikuju vrijednosti i slobodno vrijeme;
Društvene promjene (globalizacija i homogenizacija);
Faze životnog ciklusa koje utječu na interes za određenim vrstama manifestacije i
potražnje za njima;
Populacijski i demografski trendovi;
Utjecaji obitelji, spola, dobi, rase, kulture, društva društvenih klasa na potražnju i
ponašanje;
Društveno ponašanje na manifestacijama;
Devijantni oblici ponašanja na manifestacijama
Društveni troškovi i koristi (porast kriminala prostitucije ili porast ponosa, osjećaja,
integracije, kohezije itd.);
Ekonomski razvoj i društvena nejednakost.
Psihologija i eventi
Psihologija se također izučava kroz niz poddisciplina;
kognitivna psihologija,
psihologija okoliša,
društvena psihologija itd.
psihologija okoliša
Društvena psihologija i eventi
Psihologija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Objašnjava ljudsku osobnost i
Osobne potrebe, motivi, preferencije
Utjecaj doba, spola, edukacije, faze životnog
Kreiranje za osobna iskustva
Utjecaji na osobnost
Pojava „ekonomije
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
18
ponašanje, sjećanje, osjećaje, spoznaje i način mišljenja
Abnormalna ponašanja
ciklusa obitelji, dohotka i ostalih faktora od utjecaja na potražnju
Ponašanje potrošača
Implikacije marketing i komunikacije
, vrijednosti
Utjecaji na buduće aktivnosti
iskustva“ kao osnovne snage
Psihologija okoliša
Psihologija okoliša
Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Percepcija prirodnog i izgrađenog okoliša
Dizajn okoliša Prostor za
osobnu uporabu
Gužve
Način na koji ljudi shvaćaju i vrednuju prostor manifestacije
Osjećaj ugode ili pretrpanosti prostora
Preferencije za određenim vrstama okoliša
Strah od pretjerane gužve i ekoloških rizika
Implikacije na okruženje u kojem se manifestacija događa
Ekološki faktori koji utječu na zdravlje pojedinaca i njihovo zadovoljstvo
Ekološke preference i /ili strahovi se oblikuju u ovisnosti o pripadnosti određenoj kulturi
Društvena psihologija
Društvena psihologija
Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Izučava ponašanje i iskustva pojedinaca u društvenim situacijama
Manifestacije kao društveno iskustvo
Sheme društvenih uloga
Subjektivna značenja koja se pridaju manifestacijama posredstvom društvenih interakcija
Utjecaj referentnih društvenih skupina
Društvene potrebe (za bijegom od svakodnevnice)
Kreiranje okoliša
Grupna interakcija
Kreiranje društvene atmosfere; pripadanje i dijeljenje
Zadovoljavanje potreba određenih društvenih skupina
Promjene obiteljskih, društvenih i obiteljskim normama koje utječu na manifestacije
Filozofija i manifestacije
Fenomenologija izučava što je priroda ljudskog iskustva; u odnosu na manifestacije
poželjno je istraživati kakve emocije izazivaju kod posjetitelja, kako se na njih održavaju
intelektualno, emocionalno, duhovno.
Hermeneutika je grčki pojam za “interpretaciju” i razvila se u granu filozofije koja se bavi
ljudskim razumijevanjem i interpretacijom određenog teksta; veza s manifestacijama –
interpretacija i simboličko značenje nekih vrsta manifestacija
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
19
Estetika - iako se kao filozofska disciplina bavi izučavanjem značenja umjetnosti i lijepoga,
veza s manifestacijama leži u dizajniranju, kako prostora na kojem se dešavaju
manifestacije, tako i samih manifestacija (neke manifestacije mogu biti i ružne/neprilične).
Filozofija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Kritičko mišljenje o prirodi iskustva, značenju života i sustavu vjerovanja
Estetika Etika Fenomenologija Hermeneutika
Estetska iskustva
Iskustva koja oblikuju nečije stavove
Način na koji ljudi daju etičko značenje svojim iskustvima
Potraga za smislom života kao motivatorom
Želja za estetskim iskustvima kao motivatorom
Vrijednosti i etika kao osnove za stvaranje i upravljanje manifestacijama
Vrednovanje estetike
Utjecaj na vrijednosni i etički sustav pojedinca i društva
Promjena vrijednosnog sustava utječe na planiranje manifestacija i politiku
Teologija i manifestacije
Teologija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Izučava religije, ljudsko ponašanje i religijski život
Duhovna iskustva (religijski rituali, obredi i proslave)
Hodočasništvo
Religijska motivacija za posjećivanje određenih manifestacija
Potraga za duhovnim smislom kao motivatorom za pripadnost određenim religijskim skupinama
Rituali i simbolizam inkorporirani u manifestacijske programe
Duhovni učinci na pojedince
Utjecaj na religiju
Utjecaji na vjerovanja pojedinaca
Religijski trendovi i snage (npr. one koje oblikuju religijske skupine)
Ekonomija i manifestacije
Ekonomija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Makroekonomija (politička ekonomija) izučava funkcioniranje cijelog sustava
Mikroekonomija izučava ponašanje potrošača i poduzeća
Iskustvo i značenje potrošnje
Očekivana vrijednost novca te način na koji novac oblikuje iskustvo manifestacije
Ekonomski poticaji ili barijere potrošnji ili sudjelovanju
Faktori ponude (trošak putovanja, alternative trošenju)
Poslovni model manifestacija i ekonomska isplativost
Predviđanje potražnje
Razvojna ekonomska politika i način na koji djeluje na sektor manifestacija
Mjerenje ekonomskih učinaka i eksternalije
Procijenjeni troškovi i koristi i njihova distribucija
Ekonomski trendovi i snage (konkurencija, globalizacija)
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
20
Management i manifestacije
Management je ekonomska znanstvena disciplina koja ima veze sa sociologijom i
psihologijom, organizacijskom i institucionalnom teorijom, a podjednako je primjenjiva u
profitnim, neprofitnim, državnim institucijama kao i turističkim destinacijama.
Management Priroda i značenje; iskustvo manifestcaija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Upravljanje profitnim, neprofitnim, javnim organizacijama te destinacijama
Teorija firme Institucionalna
teorija Funkcije
upravljanja
Konzumerizam (eventi kao zabavni proizvodi)
Komodifikacija manifestacija
Efikasnost marketinga
Image i branding
Projektno i strateško planiranje
Upravljanje efikasnošću i efektivnošću
Učinci na stakeholdere
Evolucija teorije managementa
Promjene u faktorima koji utječu na poslovanje i poduzetništvo (razvojne politike)
Promjene u konkurentskom okruženju
Institucionalna teorija kao dio organizacijske teorije izučava procese kojima se pravila i
norme pretvaraju u smjernice ili oblikovatelje ponašanja.
Manifestacije postaju institucionalizirane kad:
Rješavaju probleme lokalne zajednice,
Lokalna zajednica ne može zamisliti svoje postojanje bez njih,
Osigurano je sponzorstvo,
Organizacija je krajnje transparentna,
Ključni stakeholderi su internalizirani i njima se adekvatno upravlja.
Političke studije i manifestacije
Političke studije
Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Izučava ponašanje vlada, javnih tijela tj politiku
Manifestacije mogu imati jako političko značenje
Pohođenje manifestacija može biti iskaz političkog opredjeljenja
Politički motivi dolasku na manifestacije
Stvaranje mainfestacija može biti iskaz političke volje ili pripadnosti ( protesti, sudjelovanja na stranačkim skupovima, nacionalizam itd.)
Učinci na politiku, vladu, političke stranke i zakone
Način na koji politika utječe na razvoj manifestacija i njihovu posjećenost
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
21
Pravo i manifestacije
Pravo Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Izučava pravni sustav, zakonodavstvo i politike
Posebni zakoni i regulativa
Manifestacije kao stvarni i implicitni ugovori
Doživljaj manifestacija kao rezultat zakonskih i /ili društvenih razlika
Percepcija zakonskih implikacija kao faktor koji utječe na odluku da se posjeti neka manifestacija
Zakoni i regulativa koji imaju utjecaj na proizvodnju manifestacija
Zakonske pretpostavke za upravljanje manifestacijama
Interpretacija pravde
Zakonske reperkusije u slučaju ozljeda na manifestcaijama
Promjene zakona i pravila
Povijest i historiografija i eventi
Povijest Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Dokumentira i analizira ljudsue evoluciju i povijesne događaje
Historiografija vrednuje povijesne zapise i interpretacije
Vrijednost manifestacija kroz povijest
Promjene u značenju koje se pridaju manifestacijama
Promjene u načinu doživljavanja manifestacija
Povijesni obrasci i trendovi potražnje za manifestacijama
Promjene razloga i motiva posjeta manifestacijama
Evolucija i životni ciklus manifestacija
Promjene ponude manifestacija i njihovih vrsta
Promjene u planiranju i oblikovanju manifestacija
Povijesna evidencija učinaka
Analiza dugoročnih utjecaja
Povijest specifičnih manifestacija
Evolucija planiranih manifestacija u različitim kulturama
Način na koji se povijest interpretira kroz planirane manifestacije
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
22
Humana geografija i eventi
Humana geografija
Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Proučava interakcije ljudi s resursima te vremenske obrasce ljudskih aktivnosti i njihove učinke na okoliš
Povezuje manifestacije s resursima, kulturom i ljudskom aktivnošću (npr. žetveni festivali; sezonski učinci)
Veza potražnje s udaljenošću i dostupnošću
Utjecaj religije i kulture u regijama
Okruženje manifestacija
Analiza lokacijskih faktora
Ekološki učinci analizirani u prostoru
Prostorni i vremenski uzorci (ruralna distribucija ; rast broja manifestacija kao dio strategije urbane regeneracije)
Futurološke studije i eventi
Futurologija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija
Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama
Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija
Rezultati i učinci na različite subjekte
Procesi i uzorci ponašanja
Razmišljanje o budućnosti
Analiza trendova
Ekološke prognoze u budućnosti
Predviđanje i stvaranje različitih scenarija
Kako će vrijeme utjecati na percepcije ljudi/potrošača o manifestacijama i njihovim učincima
Kako ljudi planiraju buduće manifestacije
Hoće li virtualna percepcija zamijeniti živa iskustva
Ekološka predviđanja primijenjena na event sektor
Predviđanje učinaka budućih manifestacija
Scenariji budućeg razvoja (mogući i poželjni)
Promjene ljudskog razmišljanja o vremenu i budućnosti
Kako ljudi zamišljaju buduće manifestacije
Ostala znanstvena područja i discipline od značenja za event studije
Upravljanje parkovima i rekreacijom (Park and leisure mamagement)
Upravljanje u sportu (sport management)
Obrazovanje i interpretacija (Education anad interpretation)
Komunikacije, mediji i izvedbe (Communication, media and performances)
Teatrologija
Ugostiteljstvo (banketi, poslovni sastanci, kongresi) itd.
Povijesni kontekst nastanka manifestacija
Manifestacije su stare koliko i čovječanstvo!
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
23
Prve organizirane plemenske/rodovske ljudske zajednice prenose priče i pjesme s generacije
na generaciju, organiziraju plemenske svečanosti;
Stare civilizacije organiziraju velike proslave:
u čast svojih božanstva (npr. dionizijevske svečanosti stare Grčke),
sportske manifestacije (Olimpijske igre, Nemejske i Pitijske igre stare Grčke, sportska
natjecanja i gladijatorske igre u starom Rimu- Circus Maximus i Koloseum)
Proslave važnih godišnjih događaja (npr. Kineska nova godina) itd.
Kroz srednji vijek, u Europi se organiziraju uglavnom vjerske manifestacije i proštenja,
ali i viteški turniri;
Nešto kasnije započinje i tradicija slavljenja karnevalskih svečanosti
Suvremeno doba nije prekinulo čovjekovu vjekovnu potrebu da se druži, natječe, zabavlja,
pokazuje, odnosno da na poseban način obilježi neke važne događaje u životu pojedinca ili
društva. Novo doba, razmjerno rastu broja stanovnika, ekonomskom i inom napretku, dovelo
je do nastanka različitih vrsta, oblika i obujma manifestacija.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
24
2. UČINCI I UTJECAJI MANIFESTACIJA
Vrste učinaka manifestacija
Manifestacije u pravilu mogu producirati dvije vrste učinaka: pozitivne i negativne
ali različite prirode/kategorije.
Allen i dr. te kategorije dijele na sljedeći način:
a) ekonomski-turistički
b) fizički i ekološki
c) politički
d) društveni i kulturni
Pozitivne i negativne učinke koje one produciraju sumiraju u obliku sljedeće tablice:
Tablica 4. Učinci manifestacija
Učinci manifestacija Pozitivni Učinci
Negativni učinci
Društveni i kulturni dijeljenje iskustava revitalizacija tradicije izgradnja ponosa u lokalnoj
zajednici rast sudjelovanja lokalne
zajednice uvođenje novih i izazovnih idjela širenje kulturnih vidika
otuđenje u zajednici manipulacije lokalnom zajednicom negativni image zajednice loše ponašanje uništavanje/narušavanje razvojnih
resursa društvena nejednakost gubitak gostoljubivosti
Fizički i ekološki promocija zaštite okoliša osiguravanje modela najbolje
prakse rast ekološke svijesti poboljšanje infrastrukture poboljšanje transporta i
komunikacija urbana transformacija i obnova
ekološka oštećenja onečišćenja uništavanje nasljeđa buka prometna zagušenja
Politički međunarodni prestiž poboljšani image promocija investicija društvena kohezija razvoj administrativnih vještina
rizik od lošeg uspjeha loša alokacija sredstava gubitak pouzdanosti promidžba gubitak vlasničke kontrole lokalne
zajednice potvrda ideologije
Turistički i ekonomski
promocija destinacije i povećani broj posjetitelja
produženi broj dana boravka viši prinosi povećani porezni prihodi poslovne prilike povećane komercijalne akivnosti stvaranje radnih mjesta
otpor lokalne zajednice prema turizmu
gubitak autentičnosti šteta po reputaciju eksploatacija inflacija rast oportunitetnih troškova loš financijski mangement gubici u novcu
Izvor. Allen i dr. 2005.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
25
Primjer 1: Lexmark Indy 300 motor racing event- Queensland, Australia
2003. Ova je manifestacija generirala ukupno 50,43 mil $ u Queenslandu (1999. –
42,09 mil $)
TURIZAM:
o 2003. Posjećenost je najveća u 13-godišnjoj povijesti manifestacije, cca
306 184 posjetitelja za vrijeme trajanja od 4 dana
o ostvareno je 159 096 noćenja; 54 % noćenja je ostvareno za vrijeme
trajanja manifestacije, 23% prije početka, a 23 % nakon manifestacije,
o posjetitelji porijeklom izvan Australije su ostvarili u prosjeku 7,3 noćenja,
što je u odnosu na prosjek od 3,4 noćenja , više nego dvostruko,
o domaći posjetitelji su ostvarili 6,3 noćenja, što je označilo porast u odnosu
na prosječnih 4,7 noćenja domaćih turista
EKONOMIJA:
o posjetitelji i sudionici su potrošili 42,63 mil $
o smještajni i ugostiteljski objekti su ostvarili 54 % od ukupne potrošnje
samo u tih nekoliko dana
o maloprodaja je od ukupno ostvarene potrošnje u cijelom Queenslandu
realizirala 23 %, a sport i rekreacija 10 %,
o manifestacija je generirala 503 nova radna mjesta
o međunarodni Champ Car tim potrošio je 1,7 mil $ za vrijeme boravka u
regiji
MEDIJI
o promotivna vrijednost manifestacije se procjenjuje na 15,50 mil $
posredstvom međunarodnih medija
o 159 država je televizijskim putem prenosilo manifestaciju
o preko 750 novinara, fotografa i izvjestitelja iz Australije i inozemstva je
pratilo događaje i promoviralo manifestaciju, ali i regiju i cijelu državu
Primjer 2: Utrka Formule 1 u Adelaidu
Pozitivno:
“The Formula One Grand Prix in 1985 set Adelaide alive…The spirit infected all of us,
including large numbers of people who in “normal” times might be expected to be against the
notion of this garish, noisy, polluting advertising circus”.
Negativno:
Broj cestovnih prometnih nesreća u 5 tjedana unutar manifestacije porastao je za 34% u
usporedbi s istim periodom prethodnih 5 godina te je 15% nesreća potpuno neobjašnjeno i
pripisuje se navedenoj manifestaciji
(prema Arnold i dr, 1989)
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
26
S druge strane, (Getz, d. 2007) daje vrlo sličnu tipologiju kategorija učinaka manifestacija tj.
dijeli ih na:
a) Društveni, kulturni i politički učinci
b) Ekonomski učinci
c) Ekološki učinci
U tom kontekstu analizira uzročne faktore iz danih kategorija, njihove potencijalne posljedice
tj. učinke te potencijalni odaziv tj. odgovor lokalne zajednice ili šire društvene zajednice na
navedene učinke.
Tablica 5. Društveni, kulturni i politički učinci manifestacija
Uzročni faktori Potencijalni društveni, kulturni i politički učinci
Potencijalne posljedice
Potrošnja/investicije u manifestacije
Oportunitetni troškovi (sredstva se prenamjenjuju za manifestacije umjesto u druge svrhe)
Stimulacija ekonomije; stvaranje novih radnih mjesta
Teorije razmjene sugeriraju da oni koji imaju korist podržavaju manifestacije, a ostali se osjećaju marginalizirani ili iskorišteni
Manifestacijski turizam; interakcije domaćin-gost
Učinci turizma na odnose domaćina i gostiju
Demonstracijski efekt i akulturacija
Širenje zaraznih bolesti Mogući konflikti zbog korištenja
resursa
Podrška ili opozicija manifestacijskom turizmu i posjetiteljima
Nastojanje da se turizam drži dalje od lokalne zajednice
Zdravstveni i sigurnosni standardi koji se nameću manifestacijama
Razvoj povezan s manifestacijama; aktivnosti i promet
Zagušenja, rast kriminala i slični poremećaji
Nepodobno ponašanje na manifestaciji ili u svezi s njome
Manifestacije kao zabava
Pozivi za promjenama i kontrolom Veći ili manji stupanj sudjelovanja u
manifestacijama
Sudjelovanje lokalne zajednice u manifestacijama
Osjećaj vlasništva i kontrole ili osjećaj isključenosti
Osjećaj ponosa lokalne zajednice i integriranosti
Prijetnja autentičnosti ili tradiciji Potrošački višak ili psihičke
koristi koje proizlaze iz manifestacija u zajednici
Politička aktivnost temeljena na procjeni vlastitog udjela u vlasništvu i kontroli nad manifestacijama
Društvena odgovornost temeljena na integraciji ili dezintegraciji
Kulturna transformacija Promocija društvene integracije i
civilnog ponosa Manifestacije postaju trajne institucije
Pokrivenost medijima Promjene u percepciji i stavovima koji rezultiraju iz medijske popraćenosti
Javni pritisak na političku akciju u odnosu na dominantne poglede na manifestacije
Izvor: Getz, 2007
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
27
Tablica 6. Ekonomski učinci manifestacija
Uzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljedice
Investicije i dotok svježeg novca
Izgradnja manifestacijskih sadržaja
Sponzorstva i donacije Potrošnja na organizaciju
Dolazak svježeg novca u regiju generira dohodak i blagostanje
Oportunitetni troškovi znače da zbog manifestacija nisu poduzete neke druge aktivnosti
Organizatori manifestacija mogu izgubiti novac
Novi objekti i infrastruktura podižu kvalitetu ponude
Rast cijena/inflacija
Procijenjene ekonomske koristi upravljaju politikom razvoja manifestacijskog turizma i marketingom;
Zahtijeva se cost-benefit analiza
Strateško planiranje za manifestacijski turizam; partnerstvo sa sponzorima i između vladinih agencija
Razvoj i korištenje lokalnih dobavljača
Event/manifestacijski turizam
Masovni turizam ili selektivni turizam
Konkurentska strategija Stvaranje paketa boravka
(paušalnih aranžmana) čija su okosnica manifestacije, a čime se učinci i dalje rasprostiru u regiji
Privlačenje turista većih plaćevnih mogućnosti
Aktivnosti na manifestacijama i u svezi s njima
Izolacija ili rasprostiranje ekonomske koristi posredstvom turističke potrošnje
Uključenost velikog broja partnera
Prenamjene zemljišta Kreacija zona manifestacija Restrukturacija područja koja
imaju i pozitivne i negativne učinke na poslovni sektor i rezidente
Integralni urbani razvitak i obnova uključuju nova događanja i objekte
Pojedinačna i lokalna uključenost
Izgradnja kapaciteta za ekonomski razvoj
Distribucija troškova i koristi je značajna stavka turističke politike
Medijska pokrivenost Pravedna raspodjela troškova i koristi
Utjecaj medija na mjere politike
Izvor: Getz, 2007
Tablica 7. Ekološki učinci manifestacija
Uzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljedice
Investicije i razvoj Direktni učinci na zemljište, divlji svijet i resurse
Trajna proizvodnja otpada i pretjerana uporaba resursa
Procesi urbanizacije Estetika
Izbjegavati osjetljiva područja Regulirati razvoj u smjeru
održivosti Djelovati ciljanim razvojem da
bi se pomoglo uništenim područjima
Nametnuti standarde dizajna
Event/manifestacijski turizam
Generira promet i zagušenja Potrošnja energije
Zahtijevati odvija je prometa /tranzita na za to predviđenim mjestima
Koncentrirati manifestacije Poticati manifestacije manjeg
opsega
Aktivnosti na manifestacijama i u svezi s njima
Aktivnosti posjetitelja i gužve mogu biti štetne po okoliš direktno (npr. erozija tla ili utabavanje) ili indirektno (kroz pretjeranu potrošnju resursa i energije)
Zahtijevati praksu odgovornog ponašanja prema resursima (Re-use, Re-cycle, Re-duce)
Obrazovati posjetitelje
Prenamjene zemljišta Ekološki pozitivne promjene ili negative
Planiranje temeljeno na zahtjevima lokalne zajednice
Pojedinačna i lokalna uključenost
Utjecaj na svakodnevni život pojedinaca i lokalne zajednice
Povećati pritisak ili podršku ekološkom upravljanju
Lobiranje kod posebnih interesnih skupina
Zahtijevanje multi-stakeholder pristup razvoju
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
28
Medijska pokrivenost Uravnotežena pokrivenost svih ekoloških tema
Uloga u oblikovanju javnog mnijenja i politike
Izvor: Getz, 2007
Osim toga Getz razmatra i potencijalne učinke manifestacija na pojedinca (Tabela 8)
napominjući kako je upravo ova osobna dimenzija u svim svojim elementima, najmanje
istražena.
Tablica 8. Potencijalni učinci manifestacija na pojedinca
Uzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljedice
Aktivnosti pojedinaca u cilju posjete manifestaciji izazivaju uzročno-posljedične događaje; Odnose se na :
predviđanje iskustava putovanje doživljaj manifestacije vrednovanje nakon povratka
Negativno iskustvo: manifestacija je bila dosadna
ili nestimulativna nije ispunila očekivanja doživljava se kao "gubitak
remena i novca" Pozitivno iskustvo:
ispunjena očekivanja ugodno iznenađenje promjena stavova i mišljenja o
manifestaciji i organizatorima
Negativno iskustvo: gubitak interesa za
manifestacijom negativni prijenos usmenom
predajom Pozitivno iskustvo:
porastao interes za manifestacijom
pozitivni prijenos usmenom predajom
visoka razina uključenosti ili specijalizacije koja utječe na rast udjela u manifestacijama
razvoj karijere u području manifestacija
Opće društveno, ekonomsko i ekološko okruženje koje prati manifestaciju a čime utječu na pojedince
Prevladavajući stavovi o manifestaciji mogu biti kreirani medijima i na taj način utjecati na stavove pojedinaca
Utjecaj organizatora dizajnera i menadžera manifestacija na osobno iskustvo o manifestaciji
Negativne percepcije: Direktni i indirektni učinci Manifestacija se smatra
štetnom Pozitivne percepcije:
Direktni i indirektni učinci Manifestacije se drže korisnim
i poželjnim
Percepcije koje utječu na stavove prema manifestacijama općenito
Moguća politička akcija
Izvor: Getz, 2007
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
29
Tablica 9. Potencijalni socijalni utjecaji sportskih manifestacija
Preuzeto iz Pranić, Petrić (2012)
U cijeloj priči oko učinaka efekata manifestacija najvažnije pitanje zapravo je kako izmjeriti
vrijednost/korist manifestacije? Nema univerzalnog odgovora, no:
o Ekonomski učinak mjerimo uz pomoć multiplikatora kojima se iskazuje
rasprostiranje “novog novca” kroz tokove ekonomije u lokanoj zajednici,
regiji ili državi;
Problem koji se ovdje javlja je kako izmjeriti koliki je taj „dotok novca“?
o Ukupan prihod od potrošnje posjetitelja, ulaznica, maloprodaje, prihoda
od iznajmljivanja, donacija, subvencija i sponzorskih sredstava;
o Povrat investicije (ROI); koliko se na svaki uloženi dolar vratilo sredstava
u vidu prihoda ili profita; ovim se pokazateljem ne mjere vrijednosti
ostvarene u promjeni svijesti, stavova i image-a nego čisto ekonomska
korist;
o Potrošački višak; manifestacija je vrijedna onoliko koliko su potrošači
voljni za nju platiti (willingness to pay); to se mjeri tzv. “contingent
valuation method” (anketnim istraživanjem);
o Sponzorski potencijal; istražiti kolika je vrijednost manifestacije za
potencijalne sponzore;
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
30
o Medijska vrijednost manifestacije (prisutnost broja i vrste medija);
o Istražiti anketom tzv. “psihičku vrijednost” manifestacije, tj. na koji
način lokalno stanovništvo gleda na manifestaciju. Dobar primjer
istraživanja psihičke vrijednosti jest istraživanje stavova lokalnog
stanovništva u Melbournu o manifestaciji Australian Open (Tabela 10).i
stavova stanovnika Splita o održavanju Svjetskog muškog rukometnog
prvenstva 2009.g (Tabela 11).
Tablica 10. Stavovi lokalnog stanovništva o održavanju Australian Open turnira
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
31
Tablica 11: Socijalni utjecaji Svjetskog rukometnog prvenstva 2009 u Splitu
Preuzeto iz Pranić & Petrić (2012)
MANIFESTACIJE I JAVNA POLITIKA
Javna politika predstavlja skup cilju usmjerenih procesa i aktivnosti koje država sa
svojim agencijama provodi putem zakona, regulative, odluka, tj. različitih mjera i
instrumenata;
Politika je uvijek u ovisnosti o ideologiji tj. stavovima vladajuće stranke;
Planske manifestacije svojim specifičnostima zadiru u različita područja (prostor,
infrastruktura, okoliš, zdravlje i sigurnost, kultura, sport i rekreacija itd), što znači da se
prilikom njihove organizacije isprepliću mnogobrojna područja politike, kao i različite razine
javnog sektora (lokalna, regionalna, nacionalna).
Svako područje politike uključuje različite mreže sudionika iz raznih područja i javnog sektora
zbog čega često dolazi do preklapanja nadležnosti i loše horizontalne i vertikalne
usklađenosti aktivnosti.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
32
Zašto se država putem javne politike upliće u manifestacijski turizam?
Budući manifestacije po svojoj prirodi najčešće koriste javna dobra (kultura, prostor/okoliš,
sport, zdravlje i sigurnost), država se svojim zakonima i mjerama upliće kako bi štitila i
regulirala način korištenja javnih dobara;
Financiranje manifestacija različitih vrsta država smatra i sredstvom promidžbe vlastitih
interesa/ideologije, a ponekad i sredstvom držanja masa u stanju latentnog zadovoljstva
(“kruha i igara”);
Država sufinancira manifestacije radi promicanja načela socijalne jednakosti, tj. načela “svi
dobivaju isto”, iako se, primjerice kod nekih manifestacija, napose kulturnih, to načelo
poništava budući su u kulturi ulaznice iznimno visoke za prosječnog građanina;
Država nastoji ispraviti tržišne nelogičnosti, pa subvencijama i ostalim instrumentima
pomaže neke manifestacije koje inače ne bi bile ekonomski održive (radi promicanja nekih
drugih ciljeva); s druge strane manifestacije koje organiziraju profitne kompanije su tada u
neravnopravnoj poziciji;
Država ima i ekonomske koristi od manifestacija; npr. lokalne vlasti razviju manifestaciju i
onda je daju u koncesiju privatnom sektoru (npr. Karneval u Splitu se putem javnog natječaja
grada i TZ daje u koncesiju zainteresiranim poduzećima).
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
33
3. RAZLIČITE PERSPEKTIVE I KONCEPTUALIZACIJA MANIFESTACIJA
Dionici, sponzori, mediji, sudionici i gledatelji
Tri glavna sektora koja imaju utjecaja i upliv kod manifestacija su:
a) Državna tijela
b) Poslovni sektor
c) Lokalna zajednica
I. DRŽAVNA TIJELA
Državna tijela često se javljaju kao inicijalni kreator manifestacije i to zbog raznih
razloga, kao što su socijalni, kulturni, politički, turistički odnosno ekonomski itd. Neki vladini
resori/ministarstva organiziraju/potiču manifestacije kao sastavni dio svojih usluga, npr.
eventi tvrtke u javnom vlasništvu, ministarstvo kulture, sporta i rekreacije itd.
Drugi odjeli/resori generiraju manifestacije da bi postigli različite ciljeve, tako npr.
ministarstvo turizma želi povećati broj dolazaka turista i produljiti sezonu, ministarstvo kulture
želi očuvati kulturnu baštinu te promovirati kulturne različitosti i toleranciju, ministarstvo
gospodarstva želi povećati zaposlenost i razvoj itd.
Neka tijela i resori su uključeni u organizaciju specijalnih manifestacija kojima je cilj
promocija posebnih vrijednosti ili dobara, npr. Svjetski dan okoliša.
Državna tijela u manifestacijama sudjeluju na svim razinama – državnoj,
regionalnoj/županijskoj te lokalnoj.
Uloga državnih tijela u manifestacijama može biti jedna ili više sljedećih:
Vlasnik prostora za održavanja
Tijelo koje daje pristanaka i regulira različite aspekte
Pružatelj usluga
Tijelo financiranja
Organizator manifestacija
Subjekt zadužen za marketing manifestacije/destinacije
Sve češće državna tijela razvijaju strategije manifestacija kako bi koordinirale ukupnu
uključenost u njih, planirala upotrebu resursa te poboljšale i mjerile rezultate programa i
pruženih usluga. Osim toga, stvaraju prostore i terene za manifestacije.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
34
Nadalje se manifestacije često koriste i kao sredstvo za urbani razvoj, tj. urbanu
regeneraciju, a najbolji primjer je Velika Britanija (npr. Manchester i Commonwealth Games,
2002).
II. POSLOVNI SEKTOR
Sve više koristi različite vrste manifestacija. Primjerice, istraživanje provedeno 2006.
pokazalo je kako je 41% poduzeća planiralo postaviti više manifestacija u narednoj godini
(naprama 27% u 2005. i 24% u 2003; Hurley, 2006).
Korporativni ili poslovni događaj je “svaki događaj koji podržava poslovne ciljeve, uključujući
menadžment funkcije, korporativne komunikacije, obuku, marketing, poticaje, odnose
zaposlenika i odnose s kupcima, postavljen zasebno ili u svezi s drugim događajima”
(Silvers, 2007). Poslovni događaju mogu biti orijentirani prema unutra (interni) ili prema vani
(eksterni), a uključuju i konferencije i poslovne sastanke.
Poduzetnički sektor (korporacije, udruženja poduzetnika) se može javiti u organizaciji
manifestacija na različite načine, npr:
o Kao sponzor, radi promoviranja vlastitih proizvoda i usluga;
o Kao partner vladinim organizacijama i ministarstvima radi realizacije različitih ciljeva;
o Kao generator vlastitih manifestacija
o Postoje i poduzetnici kojima je upravo staranje manifestacija glavni poslovni
zadatak, kojim ostvaruju profit.
Tablica 10. Interne i eksterne poslovne manifestacije
Interne manifestacije Eksterne manifestacije
Godišnji opći sastanci Otvorenja
Korporativna okupljanja Lansiranja proizvoda
Sastanci odbora Prodajne promocije
Sastanci uprava Medijske konferencije
Obuka zaposlenika Manifestacije radi publiciteta
Team building Prilike za fotografiranje
Socijalna događanja zaposlenika Izložbe
“Poticajne manifestacije”/Incentives Prodajne misije
Ceremonije dodjela nagrada Prodajni sajmovi
Prodajne konferencije Ugošćavanje klijenata
Seminari mreže prodavatelja Sponzorstvo manifestacija
Izvor: Allen i dr., 2008
Porast broja i važnosti korporativnih događaja doveo je do potrebe da se evaluiraju njihovi
rezultati. Međutim, problem je to što su mnoge koristi ne-mjerljive prirode.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
35
III. LOKALNA ZAJEDNICA
Lokalna zajednica ima sasvim različite ciljeve i odnos prilikom sudjelovanja i
organizacije kod lokalnih i velikih manifestacija. S druge strane, i pojedinačni članovi lokalne
zajednice su heterogeni te imaju različit pogled prema manifestacijama kao i različite motive
sudjelovanja/ne sudjelovanja u njima.
Ipak, zbog svoje krucijalne i neupitne važnosti, pozitivan stav lokalne zajednice prema
manifestaciji (osobito većeg karaktera) važan je element njena uspjeha te se preporuča
različitim aktivnostima/strategijama poticati uključenost lokalne zajednice u organizaciju
manifestacije, a u osnovi svode se na uključivanje lokalne zajednice u sve faze odlučivanja o
manifestaciji (public participation engl.).
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
36
4. DIONICI U MANIFESTACIJAMA
Dionik je osoba, grupa, organizacija ili sistem koji utječe na ili može biti pod utjecajem
aktivnosti, ciljeva ili politika neke organizacije8.
Slika 8. Konceptualizacija dionika u manifestacijama
DOMAĆINSKA ORGANIZACIJA
Karakter domaćinske organizacije određen je generatorom manifestacije.
◦ Ukoliko je domaćin javna organizacija, domaćinska organizacija biti će određeno
državno tijelo/odjel dok event menadžer može biti njegov zaposlenik ili neki
ugovorni djelatnik ako se radi outsourcingu;
◦ Ukoliko je domaćin korporacija, domaćinska organizacija može biti poduzeće,
korporacija ili industrijsko udruženje dok ulogu event managera može imati
zaposlenik domaćinske organizacije ili vanjski djelatnik po osnovi ugovora
◦ Ukoliko je domaćin lokalna zajednica, domaćinska organizacija najvjerojatnije će
biti klub, udruženje ili odbor s značajnim udjelom volontera.
8 www.businessdictionary.com/definition/stakeholder.html (22.10.2011.)
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
37
Tablica 11. Tipologija manifestacija s obzirom na sektor generatora
LOKALNA ZAJEDNICA
Riječ je o geografskom području na kojem je manifestacija locirana ili o interesnoj
zajednici iz koje manifestacija dobiva svoje sudionike i gledatelje. Članovi lokalne zajednice
javljaju se kao aktivni sudionici manifestacija, bilo plaćeni ili kao volonteri. Mnoge
manifestacije se godinama održavaju samo zahvaljujući entuzijazmu lokalnih članova.
Lokalna zajednica uključuje: stanovnike, trgovce, lobističke skupine, policiju, lokalnu
komunalnu infrastrukturu itd.
SPONZORI
Sudjeluju u manifestacijama zbog raznih razloga, npr:
◦ Zbog promocije vlastitih proizvoda, usluga ili ideja,
◦ Zbog promicanja društveno odgovornog ponašanja (posebice ako se radi o
firmama koje se bave potencijalno ekološki štetnim poslovima), tj. zbog
poboljšanja image-a.
◦ Sponzori kao partneri manifestacije
Poduzeća su danas sve češća meta traženja sponzorstva. Kako pridobiti sponzora za
Vašu manifestaciju?
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
38
MEDIJI
Globalizacija medija i nove tehnologije revolucionirale su način organizacije i uopće
značenje manifestacija. Event menadžer mora s organizatorima dogovoriti koja su njegova
očekivanja od medijske prezentacije manifestacije te u tom smislu odabrati medije i njihovu
zastupljenost.
POMOĆNI RADNICI
Da bi manifestacija bila uspješna, cijeli tim koji je odrađuje mora dijeliti zajedničku viziju
i filozofiju. Kod mnogo manifestacija ključan čimbenik su volonteri koji su specifična
kategorija jer je njihova motivacija druge prirode nego li kod ljudi koji su plaćeni za svoj
posao.
SUDIONICI I GLEDATELJI
Event menadžer mora itekako imati na umu brojne potrebe gledatelja manifestacije, od
onih fizičke naravi (hrana, higijena), kao i potrebe za sigurnošću, udobnošću i kvalitetom
zadovoljstva.
Hemmerling (1997) navodi uobičajene kriterije temeljem kojih gledatelji ocjenjuju kvalitetu
manifestacije. Ključni elementi su:
◦ Sadržaj
◦ Lokacija
◦ Suština i način funkcioniranja same manifestacije
◦ Dostupnost sadržajima kojima zadovoljavaju potrebu za hranom i pićem,
higijenskim sadržajima, infrastrukturni sadržaji koji im olakšavaju dostupnost.
Vrijeme, pobjeda ili gubitak njihova tima, dobro ili loše iskustvo – ponekad će biti mjera
manifestacijom. Sadržaji kao što su dolazak poznatih osoba, mjesto koje imaju u gledalištu,
opća gostoljubivost su u drugoj skupini značaja također ponekad određuju zadovoljstvo
ukupnim dojmom.
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
39
5. PLANIRANJE MANIFESTACIJSKOG TURIZMA (S ASPEKTA DESTINACIJE)
PROCES STRATEŠKOG PLANIRANJA MANIFESTACIJSKOG TURIZMA
Proces strateškog planiranja manifestacijskog turizma može se prikazati kao na Slici 9.
Strateško planiranje ovog procesa daje niz prednosti koje su najevidentnije u području
koordinacije i razvoju kapaciteta manifestacijskog turizma koji su u skladu s ukupnim
razvojem turizam na određenom području te njenom tekućim i očekivanim poslovnim
okruženjem. Vremenski okvir ovih planova varira od destinacije do destinacije, a kreću se
često odo perioda 5-15.g. (npr. Event Tasmania ima 10-godišnji plan, Event Scotland 12-
godišnji a plan države Viktorija, Australija je za 10-godišnje razdoblje).
Slika 9. Proces strateškog planiranja manifestacije
Izvor: Allen i dr., 2008
5.1.1 Analiza situacije
Prvi korak u izradi strategije jest detaljna situacijska analiza, primjerice putem SWOT analize,
čiji se ključni elementi navode u nastavku.
A. SNAGE I SLABOSTI:
Postojeći skup manifestacija
vrsta
kvaliteta
Input stakeholdera
Strategija razvoja turizma u destinaciji
Analiza situacije
Razvoj ciljeva manifestacijskog turizma
Razvoj organizacijske strukture manifestacijskog
turizma
Razvoj strategije manifestacijskog turizma
Implementacija razvojne strategije manifestacijskog
turizma
Vrednovanje strategije manifestacijskog turizma
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
40
jedinstvenost/konkurentske prednosti
broj
trajanje i vrijeme događanja
tekuća financijska situacija
image/reputacija
stupanj tekuće potražnje s regionalnog, nacionalnog, međunarodnog i
prekomorskog tržišta
ekonomski, društveni i ekološki utjecaji,
postojeća veza između događanja i turističke industrije u destinaciji (npr.
stupanj partnerstva s turističkim marketinškim tijelima)
faze životnog ciklusa pojedinih manifestacija
postojanje dugoročnih strateških planova.
Prostori, lokacije, oprema, podražavajuće usluge
broj, vrsta, kvaliteta i kapacitet vanjskih/otvorenih lokaliteta za
manifestacije
kapacitet lokalnih dobavljača (npr. hrane i pića, opreme i sl.)
brojnost podražavajućih lokalnih turističkih usluga (transport, smještaj, tour
operatori itd.)
Ljudski resursi
stupanj razvijenosti destinacijske manifestacijske ekspertize
mogućnost privlačenja volontera radi podrške manifestaciji
raspon i vrsta edukacije u svezi manifestacija u području ili dostupne
putem Interneta
Razvijenost sektora manifestacija
postojanje organizacija kao što su udruženja industrije, turist biroi i velike
event organizacije
Pozicija destinacije u odnosu na glavna turistička tržišta
trošak i vrijeme putovanja
vrste i učestalost javnog transporta u područje destinacije
Stupanj političke podrške
stupanj raspoloživosti fondova namijenjenih manifestacijskom turizmu
potencijal zakonodavne podrške
pozicija glavne agencije/tijela za manifestacije unutar vlade.
Stupanj podrške lokalne zajednice
stavovi zajednice o koristima manifestacija
stupanj lokalne podrške manifestacijama
voljnost zajednice da apsorbira kratkoročne negativnosti kao što su gužve
i prometna zagušenja
voljnost zajednice da podrži manifestacije putem volonterstva
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
41
Intenzitet i priroda postojećih odnosa između manifestacija i turističke
industrije
intenzitet postojećih aranžmana
vrsta i intenzitet veza s kompanijama i organizacijama
Faktor lokalnog vremena
ekstremne temperaturne oscilacije ili kišni periodi koji mogu ograničiti
vrijeme trajanja i organizacije manifestacija
B. PRIJETNJE I PRILIKE
Mogući partneri:
vladini odjeli/ministarstva
kulturne organizacije
turistička tijela
gospodarska komora
turistička poduzeća (radi "pakiranja" aranžmana u svezi manifestacija)
ekološke skupine
Stupanj i oblik konkurencije manifestacija u drugim destinacijama
o direktna konkurencija od sličnih manifestacija
o konkurencija od različitih manifestacija koje se održavaju u istom razdoblju
Tržišne preference za manifestacijama
sposobnost područja da odgovori tržišnim zahtjevima
utjecaj promjena u dobnoj i obrazovnoj te obiteljskoj strukturi na planirane
manifestacije
Dostupnost vanjskih fondova
o kapacitet privlačenja državnih zajmova i subvencija
o vjerojatnost privlačenja sponzora
Potencijal povezivanja manifestacija s nastojanjima brandiranja destinacije
Lokalni kulturni/ekološki atributi koji imaju potencijal iskorištavanja za
potrebe manifestacija
Razina/vrsta veza između lokalnih/regionalnih/sportskih/poslovnih/kulturnih
tijela i njihovih nacionalnih ili međunarodnih udruženja
Kapacitet destinacije da podnese različite negativne društvene i ekološke
utjecaje turizma
Opći ekonomski uvjeti
o razina zaposlenosti
o kamatne stope
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
42
o stope inflacije
o povjerenje potrošača
Ostalo
o promjene vremenskih prilika kao posljedica globalnog zatopljenja
o pitanja sigurnosti (terorizam, bolesti i sl.)
o politička klima
5.1.2 Razvoj ciljeva manifestacijskog turizma
Iako svaka destinacija manifestacijskog turizma razvija vlastite ciljeve, postoje i neki koji se
smatraju svima zajednički, a rezultat su razvoja manifestacija:
o ekonomski probitak
o prostorna disperzija ekonomskih učinaka od turizma
o branding destinacije uz pomoć manifestacije (npr. Salzburg je poznat kao grad
Mozarta i Mozartovog glazbenog festivala)
o marketing, napose promotivne aktivnosti destinacije temeljene na
manifestacijama
o vremenska redistribucija potražnje (u vansezonskom razdoblju)
o poboljšanje iskustva posjetitelja
o poticanje razvoja infrastrukture
o razvoj društvenih, ekoloških i kulturnih ciljeva u destinaciji, itd.
Također, vrlo je važno mjeriti napredovanje prema tj. ostvarenje postavljenih ciljeva
manifestacijskog turizma. To se čini na način da se postave određeni benchmark
pokazatelji/indikatori na osnovu kojih će se napredak procjenjivati. (npr. Events Tasmania za
period 2006 postavila je ciljeve performansi u vidu broja posjetitelja i ostvarenog prinosa, broj
manifestacija u zimskom periodu te broj manifestacija).
5.1.3 Razvoj organizacijske strukture manifestacijskog turizma
Da bi se realizirali zacrtani ciljevi, potrebna je efikasna organizacijska struktura. U slučaju
manjih gradova, općina ili regija, odgovornost je najčešće na organizaciji koja se bavi
turizmom, dok u slučaju većih gradova ili država, uključen je velik broj organizacija i tijela
koja su odgovorna za festivale, poslovni turizam, velika događanja i opći turistički razvoj.
Ovakva situacija često može dovesti do situacije da se zbog ispreplitanja funkcija i
zaduženja izgube iz vida ciljevi. Stoga se u nekim državama nastoji organizirati specijalno
tijelo unutar postojeće organizacije koje bi se bavilo usmjeravanjem postojećih organizacija
prema zacrtanim ciljevima (npr. Event Denmark) ili pak djelovalo samostalno
(EventScotland).
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
43
Tabela 12. Glavni oblici organizacija manifestacijskog turizma
Vrsta organizacije Opis
Vladina savjetodavna tijela za manifestacije
Ovakva tijela nalaze se u nekoliko država u Australiji (npr. Savjetodavno vijeće za turizam i manifestacije u Viktoriji). Uloga mi je davanje strateških savjeta vezanih uz manifestacije te poticanje intenzivnije koordinacije unutra manifestacijskog sektora.
Glavna manifestacijska organizacija
Ove organizacije su obično državne, a njihova uloga varira s obzirom na osnivačke statute. U nekim slučajevima pribavljaju velika događanja putem međunarodnih natječaja, a mogu također sudjelovati i u kreiranju novih manifestacija ili promociji postojećih.Primjer: EventScotland, kao dio Visit Scotland nacionalne turističke organizacije
Vladine turističke organizacije Ove vrste organizacija osnivaju se na različitim razinama, od grada do države, i mogu imati cijeli niz funkcija. U nekim situacijama odgovorne su za izradu i izvršenje cjelovite strategije razvoja manifestacijskog turizma u destinaciji. Mogu također vršiti i cijeli niz funkcija koje služe kao podrška, primjerice izrada kalendara događanja, promocijske aktivnosti itd. Primjerice Hrvatska turistička zajednica na svojim web stranicama održava kalendar događanja u našoj zemlji.
Specijalizirane/poslovne manifestacijske agencije
Ove organizacije često su financirane od strane države a imaju za cilj razvijanje i davanje podrške specifičnim oblicima manifestacija unutar destinacije. Primjerice, biroi za konvencije i sastanke promoviraju destinaciju kao mjesto sastanaka , izložbi, konvencija i sl. kao na primjer Kongresni ured Turističke zajednice grada Zagreba
Izvor: Allen i dr., 2008
5.1.4 Razvoj strategije manifestacijskog turizma
Razvoj strategije znači, općenito gledano, odabir jedne od tri opcije:
o razvoj postojećih događanja,
o privlačenje novih mobilnih događanja ,što uključuje davanje ponuda, te
o stvaranje novih događanja.
Pritom, svakako, treba razmotriti „vrijednost“ manifestacije s aspekta razvoja turizma i
ekonomskih efekata koje generira za što je prikladan Getzov portfolio model prikazan na slici
10.
Slika 10. Portfolio pristup izradi i evaluaciji strategije manifestacijskog turizma
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
44
Postojeće manifestacije:
Od postojećih manifestacija izdvajaju se one koje imaju potencijal da se razviju u tzv.
“hallmark” manifestacije i time destinaciji dodaju “novu vrijednost” i image. Istovremeno se
može razvijati i cijeli niz manjih manifestacija tijekom cijele godine, koje mogu služiti kao
priprema velikom događanju.
Može se primijeniti i portfolio pristup izradi i evaluaciji strategije manifestacijskog turizma u
kojem se razvija više manifestacija u destinaciji.
Privlačenje drugih događanja, tj. davanje ponude za manifestacije
Mnoge su manifestacije mobilne, tj. mijenjaju mjesto održavanja (npr. sportska
natjecanja, konferencije); da bi destinacija privukla takav događaj, mora napisati formalnu
ponudu, no prije toga, mora biti sigurna da udovoljava zahtjevima za organizaciju takvog
događanja (što podrazumijeva konzultacije s lokalnom samoupravom, sponzorima, medijima
itd.)
Kreiranje novih manifestacija
Nove manifestacije se stvaraju temeljem provedene analize stanja, tj. uvidom u
aktivnosti i teme kojima destinacija raspolaže, ali isto tako imajući u vidu i mogućnost
sudjelovanja lokalnih sudionika u njihovom kreiranju i izvođenju
Odabir i vrednovanje manifestacija?
Budući svaka destinacija raspolaže tzv. manifestacijskim miksom, poželjno je u odabiru voditi
se nekakvim logičkim postupkom i objektivnim kriterijima. Primjerice, manifestacijama dati
mjesto prema odabranim kriterijima (npr. 1 – 5); po potrebi ih ponderirati, te pondere
pomnožiti sa dodjeljenim mjestom kako bi dobili konačan broj bodova.
Tabela 11. Vrednovanje manifestacija
Ključno je, naravno pitanje koje kriterije primjeniti! Vaše mišljenje?
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
45
Slika 16. Hijerarhijski model manifestacija na primjeru Events Tasmania
5.1.5 Implementacija razvojne strategije manifestacijskog turizma
Nakon što je strategija odabrana, potrebno je krenuti s njenom implementacijom. Za
organizacije direktno uključene u razvoj manifestacijskog turizma to znači provođenje i
osiguranje slijedećih aktivnosti:
o Financijsku podršku
Subvencije i dotacije
Donacije i sponzorstva
Direktno investiranje (putem javno-privatnog partnerstva)
o Vlasništvo nad manifestacijom (autorska prava)
o Razvoj pisanih ponuda za postojeće manifestacije (bid development, eng.)
o Razvoj usluga u sektoru manifestacija
Istraživanja stavova ponude i potražnje
Obučavanje i edukacija
Razvoj partnerstava i mreža
o Koordinacija
Primjeri:
razvoj event kalendara kako se ne bi preklapali događaji
One-stop shops za organizatore evenata
o Promocijske usluge manifestacije /destinacije
Osiguravanje informacija organizacijama
Provođenje informativnih tura
Asistencija u pripremi programa te prethodnih i naknadnih tura
UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13
46
Asistiranje u privlačenju posjetitelja putem medija
5.1.6 Vrednovanje strategije manifestacijskog turizma
Vrednovanje strategije je iznimno značajno za uspjeh svake strategije. Ono se vrši
prikupljanjem podataka iz raznih izvora i organizacija koji svjedoče o fizičkom i financijskom
rastu i uspjehu destinacije u razvoju manifestacijskog turizma koji mogu biti raspoloživi iz
različitih izvora. Osnovni polazišni podatak jest broj posjetitelja,
Napomena:
Za praktične i konkretne elemente strategije planiranja manifestacijskog turizma pogledati
strategiju „Event Scotlanda: Scotland – the Perfect Stage“, objavljenu na stranici kolegija.