unidu otvorenje nove zgradeweb.cz.unidu.hr/datoteke/294izb/alumni_-_broj_1.pdfs veu ili `ni centar...

8
ALUMNI UNIDU Časopis Sveučilišta u Dubrovniku broj 1 lipanj 2007. Predsjednik RH Stjepan Mesić u posjetu Sveučilištu str. 8. Promocija diplomiranih studenata str. 6. Obranjen sinopsis doktorskoga rada str. 3. Nadan Vidošević održao predavanje dubrovačkim studentima str. 6. Prostor Stare bolnice u funkciji Sveučilišta str. 8. Intervju s rektorom str. 4. OTVORENJE NOVE ZGRADE REKTORATA str. 3. Ako ste zainteresirani za pohađanje programa, javite se još danas u tajništvo akademije na telefon 020/ 445-844 ili e-mailom na adresu [email protected]. Upis 6. generacije polaznika CCNA programa je u tijeku. BROJ MJESTA JE OGRANIČEN !

Upload: others

Post on 20-Jan-2020

6 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: UNIDU OTVORENJE NOVE ZGRADEweb.cz.unidu.hr/datoteke/294izb/Alumni_-_broj_1.pdfS VEU ILI `NI CENTAR ZA JEZIKE Jo a jedan jezik ... COOL! SVEU ILI `NICENTAR ZA JEZIKE }ELI ` PO ETI ILI

AL

UM

NI

UNIDU

Časopis Sveučilišta u Dubrovniku

broj 1lipanj 2007.

Predsjednik RH Stjepan Mesić u posjetu Sveučilištu

str. 8.

Promocija diplomiranih studenata

str. 6.

Obranjen sinopsis doktorskoga rada

str. 3.

Nadan Vidošević održao predavanje dubrovačkim studentima

str. 6.

Prostor Stare bolnice u funkciji Sveučilišta str. 8.

Intervju s rektorom str. 4.

OTVORENJE NOVE ZGRADE REKTORATA str. 3.

Ako ste zainteresirani za pohađanje programa, javite se još danas u tajništvo akademije na telefon 020/ 445-844 ili e-mailom na adresu [email protected].

Upis 6. generacije polaznika CCNA programa je u tijeku.

BROJ MJESTA JE OGRANIČEN !

Page 2: UNIDU OTVORENJE NOVE ZGRADEweb.cz.unidu.hr/datoteke/294izb/Alumni_-_broj_1.pdfS VEU ILI `NI CENTAR ZA JEZIKE Jo a jedan jezik ... COOL! SVEU ILI `NICENTAR ZA JEZIKE }ELI ` PO ETI ILI

Dragi naši! Pred vama je prvi broj časopisa UNIDU ALUMNI, namijenjen diplomiranim studentima Sveučilišta u Dubrovniku. Alumni je popularni naziv (latinskog po-drijetla) za bivše studente nekoga fakulteta i/ ili sve-učilišta, a u akademskom svijetu označava osobe koje ostaju u vezi sa sveučilištem i održavaju suradnju i na-kon završenog studija, te na raznovrsne načine prido-nose njegovu radu.

Časopis UNIDU ALUMNI izdaje Sveučilište u Dubrovniku za sve one koji su diplomirali na Sveučili-štu u Dubrovniku ili na pravnim prednicima te ustano-ve - Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu i Pomor-skom fakultetu u Dubrovniku.

Cilj je uspostava i održavanje veze između Sveuči-lišta i njegovih diplomiranih studenata i poticanje su-radnje između Sveučilišta, tvrtki i organizacija u kojima su zaposleni. Od velike je važnosti i razmjena stručnih

i poslovnih informacija, promocija i unapređenje sveučilišne djelat-nosti i obilježavanje obljetnica.

Nastojat će se veza s diplomiranim studentima održati izvje-štavanjem o djelatnostima Sveučilišta koje se tiču profesionalnog razvoja članstva, organiziranjem različitih skupova i sudjelovanja na tečajevima i radionicama organiziranima na Sveučilištu.

Časopis UNIDU ALUMNI izlazit će dva puta godišnje, u lip-nju i prosincu, a koncipiran je tako da u uvodnom dijelu izvješćuje o svim najvažnijim održanim aktivnostima te najavljuje planirane događaje koji slijede u navedenom polugodišnjem razdoblju.

Želja je, uz vašu pomoć, postići ono što bi svima činilo veliko zadovoljstvo.

Sveučilište u Dubrovniku je osnovano 2003. go-dine na temeljima vrlo duge tradicije, koja seže

u 17. stoljeće. Tad je, naime, započeo s radom Co-llegium Rhagusinum, prva javna visokoobrazovna ustanova u Dubrovniku, na kojemu se obrazovao i Ruđer Bošković.

Moderno visoko obrazovanje počinje s Višom pomorskom školom, potom Fakultetom za vanj-sku trgovinu i turizam, Pomorskim fakultetom te Veleučilištem u Dubrovniku. Sljednik svih njih je Sveučilište u Dubrovniku. Od siječnja 2006. godine u sastavu Sveučilišta djeluje i Institut za more i pri-obalje, nastao na temeljima laboratorija u Dubrov-niku koji su djelovali u sastavu Instituta za oceano-grafiju i ribarstvo iz Splita.

Sveučilište je po svojim programima, po svojoj organizaciji i tehničkoj opremljenosti vrlo suvreme-na visokoškolska ustanova.

Svi programi Sveučilšta u Dubrovniku u skladu su s preporukama Bolonjskog procesa. Provodi se 3+2+3 sustav studiranja i dodjela ECTS bodova, čime će se osigurati mobilnost i studenata i nastav-noga osoblja.

Na Sveučilištu se primjenjuje i unapređuje sustav za kontrolu kvalitete (HRN EN ISO 9001:2002).

Glavni cilj Sveučilišta u Dubrovniku je daljnji razvoj programa međunarodne suradnje koji uklju-čuju projekte razmjene i mobilnosti studenata i profesora, razvoj združenih studija stranih jezika u suradnji s međunarodnim partnerima.

Sveučilište trenutno ima 216 zaposlenika, od čega je 129 zaposlenika nastavno osoblje (45 dok-tora i 50 magistara znanosti)

Organizacijski ustroj temelji se na sedam odjela na kojima se izvode preddiplomski studiji:

• Odjel za akvakulturu:studij Akvakulture

• Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomi-ju:studij Ekonomija,studij Poslovna ekonomija:

- Turizam,- Međunarodna trgovina,- Marketing,- Menadžment,- Financijski menadžment.

• Odjel za komunikologiju:studij Mediji i kultura društva

• Odjelzaelektrotehnikuiračunarstvo:studij Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu,studij Primijenjeno računarstvo i poslovno računarstvo

• Pomorski odjel:studij Nautika,studij Brodostrojarstvo,studij Pomorske tehnologije jahta i marina,

• Odjel za strojarstvo:studij Strojarstvo

• Odjel za umjetnost i restauraciju:studij Restauracija i konzervacija artefakata od drva, papira, tekstila, metala i keramike

U akademskoj 2007./2008. godini Sveučilište oče-kuje dopusnice za početak izvedbe diplomskih stu-dija u trajanju od dvije godine i to:

• Odjel za akvakulturu:studij Marikulture

• Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju:studij Turizam,studij Međunarodna trgovina,studij Ekonomija,

• Odjelzaelektrotehnikuiračunarstvo:studij Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u prometu

• Odjel za komunikologiju:studij Mediji,studij Odnosi s javnostima.

UV

OD

NIK

� UNIDU ALUMNI

Područje kompleksa Stare bolnice i parka Gradac predviđa se za ob-

novu i prenamjenu u prostore Sveučili-šta gdje se planiraju izvoditi nastavni i znanstveni programi.

Ugovor o izradbi projektne doku-mentacije za adaptaciju i rekonstrukci-ju zgrade Stare bolnice u Dubrovniku potpisan je s tvrtkom APZ iz Zagreba, a izradba projekta očekuje se do kraja ove godine.

U prvoj fazi investiranja planira se re-konstrukcija, prenamjena i dogradnja središnje zgrade stare bolnice i pripada-jućega joj okoliša.

Rekonstrukcija, prenamjena i dogradnja središnje zgrade Stare bolnice omogućila bi kvalitetno obli-kovno i funkcionalno rješenje kojim bi se osigurao potreban prostor za smještaj studija iz polja glazbe i umjetnosti (restauracije) te u početnoj fazi rada društvenih i humanističkih studija.

Planiranom rekonstrukcijom i izgradnjom za-mjenskoga srednjeg krila zgrade, predviđaju se reprezentativni ulazni prostor, dvije veće polivalen-tne dvorane kongresnog tipa, te podzemne garaže i skladišni prostori.

Postojeće zelenilo, pristupe i pješačke prilaze pla-nira se urediti u skladu s prostornim planovima i namjenom ovoga prostora.

Sveučilište u Dubrovniku

PROSTOR STARE BOLNICE U FUNKCIJI SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

U tijeku je adaptacija i rekonstrukcija objekta

„Villa Elisa“ (Odjel ekonomije i poslovne ekonomije).Potpisan je ugovor s tvrtkom GP Dubrov-

nik iz Dubrovnika u vrijednosti od pretežno 18 milijuna kuna.Predviđa se građevinska sanacija i obnova (izmjena krova, popra-vak fasade, izmjena unutrašnjih i vanjskih otvora, sanacija kame-nih stupova i ukrasa), izmjene klimatizacije ventilacije, grijanja

i hlađenja, izmjene vodovodnih instalacija, izradba elektroinsta-lacija, hortikulturno uređenje okoliša s automatskim natapa-njem i ugradnja lifta.Planirani rok završetka radova je do kraja ove godine.

Broj 1 lipanj 2007.

ADAPTACIJA I REKONSTRUKCIJA

„VILLE ELISE“

Izdavač: Sveučilište u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 29, 20000 DubrovnikZa izdavača: prof. dr. sc. Mateo MilkovićUrednica: Anđelka Marinović, dipl. oec.Lektura: dr. sc. Antun ČeskoFotografije: Arhiva Sveučilišta u DubrovnikuDesign: Maro Krile, profTisak: Tiskara ZelinaNaklada: 900 kom.

impresu

m

Page 3: UNIDU OTVORENJE NOVE ZGRADEweb.cz.unidu.hr/datoteke/294izb/Alumni_-_broj_1.pdfS VEU ILI `NI CENTAR ZA JEZIKE Jo a jedan jezik ... COOL! SVEU ILI `NICENTAR ZA JEZIKE }ELI ` PO ETI ILI

UNIDU ALUMNI 3

Sveučilište u Dubrovniku obilježilo je treću godišnjicu

rada prigodnim programom u kongresnoj dvorani hotela Hil-ton Imperial 15. prosinca 2006. Tom prilikom svečano je označen početak rada Rektorata u preu-ređenom kompleksu ljetnikovca Crijević–Pucić, koji je Grad Du-brovnik dao na korištenje Sveu-čilištu. Ljetnikovac Crijević–Pu-cić sagrađen je u 16. stoljeću i po

mnogim karakteristikama odu-dara od ubičajene arhitekton-ske građe ostalih ljetnikovaca. Tako njegov vrt pridonosi spe-cifičnom ambijentu s četrdeset samostojećih kamenih stupova koje ukrašavaju različiti motivi najfinije izradbe.Tijekom godina, Ljetnikovac je mjenjao vlasnike te je korišten u različite svrhe.

Rektorski zbor je koordi-nacijsko tijelo koje donosi

zaključke, preporuke i prijedlo-ge sveučilišnim senatima radi ujednačavanja politike u razli-čitim aspektima rada u viso-kom obrazovanju. Rektorski zbor čine rektori svih hrvat-skih sveučilišta, a u radu Rek-torskog zbora sudjeluju pred-stavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Nacio-

nalnih vijeća za znanost i viso-ko obrazovanje, vijeća veleuči-lišta i visokih škola i Agencije za visoko obrazovanje.

Sveučilište u Dubrovniku je u akademskoj 2006./2007. go-dini domaćin Rektorskog zbo-ra (u prošloj akademskoj godi-ni domaćin Rektorskog zbora bilo je Sveučilište u Zadru, a u sljedećoj godini to će biti Sve-učilište u Rijeci), a predsjednik

Rektorskog zbora u akadem-skoj 2006./2007. godini je prof. dr. sc. Mateo Milković, rektor Sveučilišta u Dubrovniku.

Rektori svih hrvatskih sveu-čilišta sastaju se jednom mjeseč-no u prostorima novoga Rekto-rata Sveučilišta u Dubrovniku – Ljetnikovcu Crijević–Pucić ili u drugim sveučilišnim središti-ma.

Trećoj obljetnici dubrovačkog sveučilišta nazočio je i ministar znanosti Dragan Primorac, gradonačelnica Dubravka Šuica i županica Mira Buconić.

Zgrada novog Rektorata u ljetnikovcu Crijević-Pucić

SVEUČILIŠTE PROSLAVILO TREĆU GODIŠNJICU RADA

Za obljetnicu

novi Rektorat

REKTORSKI ZBORSveučilište u Dubrovniku domaćin Rektorskoga zbora

Broj 1 lipanj 2007.

Za obljetnicu

novi Rektorat

Page 4: UNIDU OTVORENJE NOVE ZGRADEweb.cz.unidu.hr/datoteke/294izb/Alumni_-_broj_1.pdfS VEU ILI `NI CENTAR ZA JEZIKE Jo a jedan jezik ... COOL! SVEU ILI `NICENTAR ZA JEZIKE }ELI ` PO ETI ILI

Održavanje kontakata s diplomiranim studen-tima i njihovo dosadaš-

nje iskustvo najbolje su smjernice

u budućem razvoju Sveučilišta. Zbog toga je ove godine Sveu-čilište u Dubrovniku odlučilo pokrenuti časopis pod nazivom

UNIDU Alumni. To je prilika koju je dubrovački rektor i pred-sjednik Rektorskog zbora hrvat-skih sveučilišta prof. dr. sc. Mateo Milković iskoristio kako bi diplo-miranim studentima prezentirao razvojne planove Sveučilišta.

Što će sadržavati ovaj časopis i koja je svrha pokretanja?

U časopisu ćemo objaviti popis svih studenata koji su na ovom visokom učilištu stekli diplome, a time znanja i vještine. Želimo imati evidenciju na koji su način i u kojem vremenskom razdoblju dobili posao u struci, ali želimo i da završetak njihova studija ne bude i kraj kontakta sa Sveučili-štem jer je stečena diploma samo pristupnica za život, ali ne i kraj obrazovanja.Svrha je časopisa poticati studente na cjeloživotno obrazovanje koje, jednim dijelom, mogu dobiti na Sveučilištu ovisno o tome kako će se ono razvijati. S druge stra-ne, informacije o tome kako su se studenti profesionalno uključili u život, imaju li primjedbe na na-stavne planove i programe i koli-ko im ti studijski programi vrije-de na sadašnjem radnom mjestu

– mogu Sveučilištu poslužiti da poboljša svoj obrazovni proces. I na kraju, cilj nam je po-vezati gospodarstvo s vi-sokim obrazovanjem i znanošću, a ostvareni kontakti pomoći će nam u prilagođavanju interesima suvreme-noga tržišta znanja.

Koliko su do-sad diplomi-rani studen-ti održavali kontakte i aktivno su-djelovali u radu Sveu-čilišta?

Kontakti po-stoje, ali na-

žalost ne postoji evidencija i to želimo promijeniti. Osobno odr-žavam kontakte sa studentima koji su završili pomorske studije i koji su mi zanimljivi ne samo kao rektoru nego i kao profesoru, posebno u dijelu brodske elektro-tehnike i energetike. To mi daje uvid u ono na što se treba staviti naglasak u nastavi i što im je važ-no u praksi.Također, postoje kontakti i s mla-dim ljudima koji su, završivši stu-dij na ovom Sveučilištu, uspjeli zauzeti odgovarajuća rukovodeća mjesta u pojedinim tvrtkama. To je promidžba ne samo njih kao uspješnih ljudi već i Sveučilišta.

Časopis bi također tre-bao iznijeti planove razvoja Sveučilišta u sljedećih šest mjeseci.

Točno. Naši se planovi mogu po-dijeliti u nekoliko skupina. Prvu skupinu čine nastavni planovi i programi koji uključuju preddi-plomske i diplomske studije. Bu-dući će studenti moći upisati već postojeće preddiplomske studije, ali i još jedan novi stručni studij – Studij sestrinstva. Njega ćemo realizirati u suradnji sa Zdrav-stvenim veleučilištem u Zagrebu ako nam Nacionalno vijeće za vi-soku naobrazbu izda dopusnicu, nadamo se, do kraja lipnja ove godine.Što se tiče diplomskih studija, podnijeli smo zahtjev za odobre-nje novih studijskih programa usklađenih s Bolonjskom dekla-racijom, a koji su nastavak na već postojeće preddiplomske studije. U okviru Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju nadamo se pokrenuti diplomske studije: Ekonomiju, Turizam i Međuna-rodnu trgovinu; Marikulturu u okviru Odjela za akvakulturu i dva diplomska studija Odjela za komunikologiju – Mediji i Od-nosi s javnostima. U tehničkim studijima očekujemo diplomski studij Elektrotehničke i komu-nikacijske tehnologiju u pomor-stvu.

Kakva je situacija s doktorskim studijima?

Dosad je pokrenuto pet dok-torskih studija. To su: Povijest stanovništva, Molekularne bio-znanosti, Biologija novotvorina, Pomorstvo i Istraživanjemoraipriobalja.Računamo da će ih pohađati oko sto polaznika.

Budući da se trenut-no preuređuje zgrada Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, kad se predviđa zavr-šetak radova i imate li još neke planove koji se tiču infrastrukture Sveučilišta?

Osiguranje prostornih uvjeta pri-pada drugoj skupini naših plano-va. Započeli smo s rekonstrukci-jom i adaptacijom Ville Elise za Odjel ekonomije i poslovne eko-nomije. Očekujemo da će radovi biti završeni do kraja ove godine.Također smo naručili izradbu projektne dokumentacije za re-konstrukciju središnje zgrade u prostoru Stare bolnice, koja će biti namijenjena za umjetničke i humanističke studije.

Jedan od najvećih pro-blema studenata koji nisu iz Dubrovnika, a studiraju na dubrovač-kom Sveučilištu, jest nepostojanje student-skog doma. Uključuju li vaši planovi izgrad-nju doma, a ako da, u kojem bi se vremen-skom razdoblju to rea-liziralo?

Izgradnja studentskog doma ubraja se u naše dugoročnije pla-nove. Trenutno smo u fazi osigu-ranja lokacije za izgradnju na po-dručju Stanice za južne kulture u Lapadu. Sve ovisi o odluci Grad-skog vijeća i donošenju izmjena i dopuna prostornog plana. Ako se to napravi do ljeta, onda bismo do kraja ove godine mogli imati

Prof. dr. sc. Mateo Milković, rektor Sveučilišta u Dubrovniku

Napisale: Iva Milanović-Litre i Romana DubravčićSnimila: Iva Milanović-Litre

Bez ambicija UNIDU Alumni / Novi modernizirani studiji / Izgradnja kampusa i studentskog doma / Dubrovnik sveučilišni grad

Broj 1 lipanj 2007.

nema uspjeha

4 UNIDU ALUMNI

Page 5: UNIDU OTVORENJE NOVE ZGRADEweb.cz.unidu.hr/datoteke/294izb/Alumni_-_broj_1.pdfS VEU ILI `NI CENTAR ZA JEZIKE Jo a jedan jezik ... COOL! SVEU ILI `NICENTAR ZA JEZIKE }ELI ` PO ETI ILI

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI NA

DUBROVAČKOM SVEUČILIŠTU Na Sveučilištu u Dubrovniku izvode se:

• poslijediplomski doktorski studij Povijest stanovništva, • poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij

Molekularne bioznanosti,• poslijediplomski doktorski studij Biologija novotvorina, • poslijediplomski doktorski studij Pomorstvo,• poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje marke-

tingom u turizmu.

Povijest stanovništva Poslijediplomski doktorski studij Povijest stanovništva prvi je

poslijediplomski studij koji se počeo izvoditi na Sveučilištu u Du-brovniku te je jedini takav studij u Hrvatskoj. Namijenjen je svima koji su završili četverogodišnji dodiplomski studij iz društvenih i humanističkih znanosti, ali i svima sa zvanjem magistra društvenih i humanističkih znanosti koje su stekli na osnovi studijskih pro-grama započetih prije reforme visokoškolskog obrazovanja 2005. godine.

Molekularna bioznanost Sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni studij Moleku-

larne bioznanosti funkcionalno integrira: područje biotehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva, prirodnih znanosti i područje tehničkih znanosti.

Biologija novotvorina U okviru Sveučilišta u Dubrovniku pokrenut je poslijediplom-

ski doktorski studij Biologija novotvorina, prvi takav doktorski studij u Hrvatskoj. Studij je usmjeren na znanstveno – istraživački rad u području molekularne onkološke biomedicine.

Pomorstvo Poslijediplomski doktorski studij Pomorstvo je integriran i koo-

perativni studij Pomorskog fakulteta u Rijeci i suradnih ustanova: Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta u Zadru, Pomorskog fakul-teta Sveučilišta u Splitu, Hrvatskog hidrografskog instituta i Hr-vatske ratne mornarice.

Pokretanje ovoga doktorskog studija potaknuto je potrebama za sveučilišno obrazovanim stručnjacima koji mogu kreativno od-govoriti na zahtjeve razvoja pomorstva utemeljenog na najnovijim znastvenim i tehničko-tehnološkim dostignućima.

Upravljanje marketingom u turizmuOdjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Du-

brovniku u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku izvodi specijalistički poslijediplomski stu-dij Upravljanje marketingom u turizmu.

Po ugledu na međunarodne poslijediplomske specijalističke studije, studij traje tri semestra, a cilj mu je obrazovati i osposobiti polaznike za upravljanje marketingom u turizmu.

Svečana promocija šest ma-gistara iz područja društve-

nih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, nakon završenog dvogodišnjeg poslijediplomskog studija „Poslovna ekonomija u turizmu“ i uspješnih obrana magistarskih radova, upriličena je u zgradi Rektorata Sveučilišta

u Dubrovniku 7. veljače 2007. Magistarske diplome uru-

čene su: KatijiVojvodić, Ivo-ni Vrdoljak Raguž, TončijuSvilokosu,MeriŠumanTolić,KatiBagovićiIvniŠuljak.

Prigodom uručivanja ma-gistarskih diploma rektor Sve-učilišta prof. dr. sc. Mateo

Milković, ističući trud novih magistara znanosti, naglasio je kako se nada da će vrlo ubrzo više od stotinu mladih moći za-

vršiti poslijediplomski studij u Dubrovniku.

SINOPSISA DOKTORSKOG RADA NA SVEUČILIŠTU U

DUBROVNIKU

Broj 1 lipanj 2007.

U rektoratu Sveučilišta u Dubrovniku 27. trav-

nja 2007. svečano je obilježen početak izvedbe novog posli-jediplomskog doktorskog stu-

dija Biologija novotvorina koji će se ostvarivati sudjelovanjem triju hrvatskih sveučilišta. Prigodne ri-ječi povodom početka studija po-slijediplomantima i novinarima uputili su, među ostalima, rektor Sveučilišta u Dubrovniku MateoMilković, rektor Sveučilišta u Zadru DamirMagaš, prorektor Sveučilišta u Splitu Igor Zanchi i Neven Žarković iz Instituta RuđeraBoškovića.

Nositelj poslijediplomskog studi-ja, na kojeg je upisan 21 poslije-diplomant među kojima se nalazi i 16 liječnika iz Opće bolnice Du-brovnik – je Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu. Nakon sve-čanog otvorenja studija održan je i blok predavanja kojima su nazo-čile i dubrovačka gradonačelnica DubravkaŠuica i županica Du-brovačko–neretvanske županije MiraBuconić.

riješenu dokumentaciju i prak-tički bi se moglo započeti s grad-njom sljedeće godine. Dom bi trebao imati od 400 do 500 po-stelja. To nije dostatno s obzirom na broj studenata, ali je to jedna od mjera da bi se studentski život lakše i bolje organizirao. Ovisno o tome kako će se Sveučilište razvi-jati, tako bi se i kapacitet doma trebao povećati.

Da nije sve ostalo na ambicijama, svjedoči i odličje «Red Danice hr-vatske s likom Ruđera Boškovića», koje ste dobili od predsjedni-ka Stjepana Mesića za osobit doprinos znano-sti i visokom obrazova-nju u Republici Hrvat-skoj kao i za provedbu Bolonjskoga procesa.

Svakomu je drago primiti prizna-nje za uspješan rad. Odlikovanje sam doživio na dva načina. To je u prvom redu nagrada za ono što je dosad napravljeno, ali je i obve-za za sve ono što još treba učiniti. To nije priznanje samo meni već i svim mojim najbližim suradni-cima koji su stvarali i promišljali Sveučilište u Dubrovniku.

Što, po Vašem mišlje-nju, još nedostaje da se Dubrovnik profilira kao sveučilišni grad?

Naši dugoročni planovi uključuju još izgradnju kompletnog sveuči-lišnog kampusa na prostoru Stare bolnice, te izgradnju stambene zgrade za nastavnike, znanstveni-ke i znanstvene novake na Nun-cijati.Sveučilište u Dubrovniku jako je važno jer, ako ono saživi, za dese-tak će godina u potpunosti pro-mijeniti sadašnju situaciju, po-sebno u razdoblju izvan turističke sezone, kad je Grad mrtav. Mislim da Sveučilište izvrsno do-punjuje brand Dubrovnika kao turističkoga Grada i da će se stvoriti novi brand Dubrovnika kao Sveučilišnoga grada.

Doktorandica poslijediplom-skog doktorskog studija Povijest stanovništva Ivana Lazarević, uspješno je obranila sinopsis

doktorskog rada pod na-zivom „Vlasteoske kuće u

gradu Dubrovniku 1817. godi-ne“ uz mentorstvo dr. Nenada Vekarića.U nazočnosti članova Povjeren-

stva pristupnici je prihvaćena tema doktorskog rada.Ovo je ujedno i prva javna obra-na sinopsisa na poslijediplom-skom doktorskom studiju Sveu-čilišta u Dubrovniku.

PRVA JAVNA OBRANA

SURADNJA DUBROVAČKOG, SPLITSKOG I ZADARSKOG SVEUČILIŠTA I INSTITUTA RUÐERA BOŠKOVIĆA

Novi studij Biologija novotvorina

PROMOVIRANI MAGISTRI ZNANOSTI EKONOMIJE

Tijekom akademske 2005./2006. i 2006./2007. godine doktorat znanosti stekli su: 1. MarijaMirošević, obranila je 22. prosinca 2005. doktorski rad pod naslovom Utjecaj magnet-skog međudjelovanja uzdužne i poprečne osi na dinamičke karak-teristike sinkronoga i generatora u autonomnom radu, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveu-čilišta u Zagrebu; 2. MarijoKirola, obranio je 31. svibnja 2006. doktorski rad pod naslovom Samoorganiziranje ne-izrazitog analitičkog regulatora pri vođenju mobilnog robota, na Fakultetu strojarstva i brodograd-nje Sveučilišta u Zagrebu; 3. JuricaJugDujaković, obra-nio je 20. srpnja 2006. doktorski rad pod naslovom Uzgoj sjever-noameričkog grgeča Perca flaves-cens (Michill, 1814) od ličinke do

konzumne ribe u zatvorenome re-cirkulacijskom sustavu, na Agro-nomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; 4. Vlasta Bartulović, obranila je 21. srpnja 2006. doktorski rad pod naslovom Reproduktivni ci-klusi i novačenje mlađi cipala (Mu-gilidae) na području ušća Neretve na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu Sveučilišta i Zagrebu; 5. Mato Brautović, obranio je 11. rujna 2006. doktorski rad pod naslovom Karakteristike novih medija u funkciji online novinar-stva, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; 6. Ivo Domijan – Arneri, obra-nio je 3. ožujka 2007. doktor-ski rad pod naslovom Strateško upravljanje tržišnim rizicima u morskom brodarstvu, na Eko-nomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

UNIDU ALUMNI �

Stekli doktorat znanosti

Page 6: UNIDU OTVORENJE NOVE ZGRADEweb.cz.unidu.hr/datoteke/294izb/Alumni_-_broj_1.pdfS VEU ILI `NI CENTAR ZA JEZIKE Jo a jedan jezik ... COOL! SVEU ILI `NICENTAR ZA JEZIKE }ELI ` PO ETI ILI

Diplomiranim stu-dentima dubro-

vačkog Sveučilišta sastudijaMenadžmentuturističkoj destinaciji,Primijenjeno raču-narstvo, Strojarstvo,Nautika, Brodostro-jarstvo, Menadžment

u pomorstvu i Upravljanje jahtama i marinama – uru-čenesudiplomenasvečanojpromociji15.ožujka2007.uVelikomamfiteatru.

- Sam čin dodjele diploma naj-svečaniji je trenutak u životu svakog studenta i Sveučilišta,

koliko god duga bila njegova tradicija. Vi diplomanti odla-zite u vlastiti život, u odgovor-nost, što u isto vrijeme izaziva osjećaje sjete i radosti. Sjete jer više niste „naši“ i radosti jer ste svoji ljudi - izjavio je tom prigodomrektorprof.dr.sc.MateoMilković.

ECTS BODOVNI SUSTAVECTS bodovni sustav (European Credit Transfer and Accumulation System) dio je Bolonjskog procesa s ciljem prijenosa bodova koji su djelotvorna valuta za akademsko priznavanje na europskim sveu-čilištima.

Studenti će uz ocjene pri po-laganju ispita skupljati bodove, i to po određenim kriterijima koje će moći prenositi sa sveučilišta na sveučilište. Na taj se način studentima proširuje mogućnost upisa i slušanje različitih sadr-žaja, povezujući pritom različite obrazovne sustave iz prakse, a ujedno se promiču studentska i nastavnička mobilnost.

Kreditni bodovi ECTS su-stava su vrijednost kojom se izražava ukupna količinu rada koju student ulaže da bi uspješ-no završio akademsku godinu ili semestar (to uključuje predava-nja, seminare, praktične radove i osobni rad izvan institucije).

U sustavu ECTS bodovanja jedna akademska godina iznosi 60 bodova, što je ukupno radno opterećenje studenta, a prema procjenama, opterećenje studen-ta tijekom akademske godine iznosi 1800 sati, iz čega proizlazi da jedan bod vrijedi 30 radnih sati.

NADAN VIDOŠEVIĆ ODRŽAO PREDAVANJE DUBROVAČKIM STUDENTIMA

Predsjednik Hrvatske gospo-darske komore Nadan Vidoše-vić održao je 19. travnja 2007. predavanje „Gospodarstvo RH u procesu pripreme za ulazak u EU“ studentima Odjela za eko-nomiju i poslovnu ekonomiju i Odjela za komunikologiju Sveu-čilišta u Dubrovniku.

Osvrnuo se na povijesno–ekonomski razvoj Hrvatske, sa-dašnju situaciju prilikom pripre-ma za ulazak u Europsku uniju te buduće gospodarske izazove.

Strategija Sveučilišta je daljnji razvoj programa međuna-

rodne suradnje radi postizanja kvalitete i šire prepoznatljivosti.U tom cilju Sveučilište razvija aktivnu suradnju s inozemnim sveučilištima iz kojih dolaze gostujući profesori i sudjeluju u nastavi na Sveučilištu. Suradnja uključuje razmjenu studenata i profesora, realizaciju zajednič-kih studija i projekata.

Odjel za komunikologiju organizira kontinuiranu surad-nju sa sveučilištima u Europi i SAD-u. Tako je za potrebe obra-zovanja studenata Mediji i kul-tura društva u prvih 5 mjeseci 2007. bilo angažirano nekoliko sveučilišnih profesora i suradni-ka – profesionalaca iz područja medija i odnosa s javnostima.

Profesorica iz SAD-a Lee Anne Peck održala jednoseme-stralnu nastavu iz kolegija Su-vremeni masovni mediji i bila je mentor na nekoliko projekata godine za studente druge i treće godine.

Valerie Rafat, profesorica

iz Francuske, održala je seriju predavanja u okviru kolegija Europski standardi masovnog komuniciranaja.

Kent Collins, profesor iz SAD-a u tri dana gostovanja održao je zanimljiva izlaganja za studente sve tri godine studija Mediji i kultura društva.

Sherry Ricchiardi, profesori-ca iz SAD-a, već treću godinu gostuje po jedan tjedan i održa-va predavanja iz područja medi-ja i odnosa s javnostima.

Frenk Folwell, urednik foto-grafije u „USA Today“, također gostuje treću godinu i organi-zira uspješnu i zanimljivu radi-oničku nastavu iz fotonovinar-stva.

Na Odjelu umjetnosti i resta-uracije izvodi se studij Restaura-cije i konzervacije artefakata od drva, papira, tekstila i keramike u suradnji s Institutom za umjet-nost i restauraciju Palazzo Spinelli iz Firence, čiji stručnjaci sudjeluju u nastavnim procesima i u čijim se laboratorijima i radionicama pro-vodi dio nastave i stručne prakse

Novim zakonm o akadem-skim i stručnim nazivima

koji bi uskoro trebao biti poslan u saborsku proceduru uskladit će se stjecanje akademskih i stručnih naziva kakvi postoje u većini država Europske unije.

Donošenjem tog Zakona otklonit će se kolizija između odredbi Zakona o stručnim na-zivima i akademskim stupnje-vima i odredbi Zakona o znan-stvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je na drukčiji način uredio vrste i trajanje stu-dija, a time i vrste akademskih i stručnih naziva koje se stječu završetkom studija.

Studenti će nakon završenog sveučilišnog studija u trajanju od tri godine, ili preddiplomskoga

studija, dobiti svjedodžbe s nazi-vom sveučilišnog prvostupnika uz naznaku struke. Studenti će nakon završetka dvogodišnjega diplomskog studija dobiti diplo-me i zvanje magistra struke.

Nakon još tri godine posli-jediplomskog studija dobivat će se titula doktora znanosti, a nakon poslijediplomskog speci-jalističkog studija dobivat će se naziv magistar specijalist odre-đene struke.

Za stručne studije nakon dvije godine stječe se zvanje stručnog pristupnika, a nakon završene tri godine, stručnog prvostupnika. Nakon specijali-zacije studenti će dobiti zvanje stručnog specijalista.

PROMOCIJA DIPLOMIRANIH STUDENATA

MEÐUNARODNA SURADNJA SVEUČILIŠTA

PRIJEDLOG ZAKONA O AKADEMSKIM I STRUČNIM NAZIVIMA I AKADEMSKOM STUPNJU

Broj 1 lipanj 2007.

6 UNIDU ALUMNI

Page 7: UNIDU OTVORENJE NOVE ZGRADEweb.cz.unidu.hr/datoteke/294izb/Alumni_-_broj_1.pdfS VEU ILI `NI CENTAR ZA JEZIKE Jo a jedan jezik ... COOL! SVEU ILI `NICENTAR ZA JEZIKE }ELI ` PO ETI ILI

Page 1 of 2

IZOBRAZBA POMORACA NA SVEUČILIŠTU U DUBROVNIKU

Na temelju Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (“Narodne novine”, br. 91/2005.), sukladno s Me unarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžaba i držanje straže pomoraca i Pravilnikom STCW (IMO 1995.), i Pravilnika o brodicama i jahtama (“Narodne novine” br. 27/2005. i 57/2006.), na Sveu ilištu u Dubrovniku izvode se sljede iprogrami izobrazbe pomoraca:

R.br. Oznaka Naziv programa izobrazbe Trajanje

sati

1. D2 POSEBNI PROGRAMI TEMELJNE SIGURNOSTI NA BRODU OSOBNO PREŽIVLJAVANJE OSNOVNA PRVA POMO PROTUPOŽARNA ZAŠTITA OSOBNA SIGURNOST I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

5514121811

2. D3 ZAPOVJEDNIK BRODA DO 200 BT U NACIONALNOJ PLOVIDBI I RIBARSKOG BRODA U ZERP-u 68

3. D4 LAN POSADE KOJI INI DIO PLOVIDBENE STRAŽE 18

4. D6A KORIŠTENJE RADARSKOG URE AJA 21

5. D6B MOTRENJE I UCRTAVANJE RADARSKIM URE AJEM I KORIŠTENJE ARPA URE AJA – RADNA RAZINA

50

6. D6C MOTRENJE I UCRTAVANJE RADARSKIM URE AJEM I KORIŠTENJE ARPA URE AJA – UPRAVLJA KA RAZINA

30

7. D7 LAN POSADE KOJI INI DIO PLOVIDBENE STRAŽE U STROJARNICI 16

8. D9 RADIOOPERATER S OGRANI ENOM OVLASTI 24

9. D10 VHF DSC RADIOOPERATER 14

10. D11 RADIOOPERATER S OP OM OVLASTI 108

11. D12 OSPOSOBLJENOST ZA UPRAVLJANJE GAŠENJEM POŽARA 36

12. D13 OSNOVNA OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA TANKERIMA 70

13. D14 OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA TANKERIMA ZA ULJA 66

14. D15 OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA BRODOVIMA ZA UKAPLJENE PLINOVE 60

15. D16 OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA TANKERIMA ZA KEMIKALIJE 66

16. D19 OSPOSOBLJENOST ZA PRUŽANJE MEDICINSKE PRVE POMO I 21

17. D20 OSPOSOBLJENOST ZA PRUŽANJE MEDICINSKE SKRBI NA BRODU 40

18. D21D22D23

UPRAVLJANJE SKUPINAMA LJUDI, POZNAVANJE SVOJSTAVA, SPORAZUMIJEVANJE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA I KORIŠTENJE PRSLUKA ZA SPAŠAVANJE NA PUTNI KIM I RO-RO PUTNI KIM BRODOVIMA

9

19. D24D25

MJERE SIGURNOSTI PUTNIKA I TERETA ODNOSNO CJELOVITOSTI TRUPA NA PUTNI KIM I RO-RO PUTNI KIM BRODOVIMA

10

20. D26 UPRAVLJANJE U OPASNIM OKOLNOSTIMA I LJUDSKIM PONAŠANJEM 9

21. D27 OSPOSOBLJENOST ZA RAD S OPASNIM TERETIMA 28

22. D30 OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA BRZOM PLOVILU 24

23. D31 OSPOSOBLJENOST ZA UPRAVLJANJE BRZIM PLOVILOM 33

24. D32 OSPOSOBLJENOST ZA ASNIKA ODGOVORNOG ZA SIGURNOSNU ZAŠTITU BRODA 16

25. D33 OSPOSOBLJENOST ZA OSOBU ODGOVORNU ZA SIGURNOSNU ZAŠTITU U DRUŠTVU 20

26. Dod-8 VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "C" 25

27. Dod-9 ZAPOVJEDNIK JAHTE KATEGORIJE "A" (JAHTA DO 100 BT) 90

Bolonjski proces i Sveučilište u Dubrovniku

Bolonjski proces označava reformu visokoga obrazovanja u Europi kojoj je osnovni cilj promicati zajedničke europske standarde i

kvalitetu visokoškolskog obrazovanja, mobilnost studenata i profe-sora.

Bolonjskim procesom predviđen je jedinstven sustav studiranja te-meljen na tri ciklusa. To su:

a) preddiplomski, koji osposobljava studente za diplomski studij i daje im mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim po-slovima (u trajanju od 3 godine),

b) diplomski, koji osposobljava studente za poslijediplomski stu-dij, te im daje mogućnost zapošljavanja na složenim stručnim poslovima ( u trajanju od 2 godine),

c) poslijediplomski – doktorski studij (u trajanju od 3 godine).

Uvode se lako prepoznatljivi i međusobnousporedivi akademski i struč-ni stupnjevi (nazivi: prvostupnik, magistar struke i doktor znanosti).

Sveučilište u Dubrovniku prepoznalo je sve prednosti ovoga sustava i prvo ga je u Hrvatskoj primijenilo od samoga svog osnutka. Uz organizacije nastave koja je dinamičnija, kvalitetnija i znatno više ori-jentirana prema studentu, dubrovačko je Sveučilište i svoju ustrojbe-nu organizaciju također prilagodilo novom sustavu. Tako je potpuno integrirano (organizirano na odjelskom načelu), čime je njegovo funk-cioniranje znatno fleksibilnije i kvalitetnije.

Dosljedno primjenjujući nove oblike i metode rada i studiranja, danas, nakon tri godine, kad prva „bolonjska“ generacija studenata završava preddiplomske studije, na Sveučilištu u Dubrovniku jasno su vidljivi značajni kvalitativni pomaci i postignuti rezultati. Sve to ohrabruje u daljnjoj primjeni načela Bolonjskoga procesa.

Nakonpodjelediploma,rek-torjeuručioirektorovena-grade najboljim studentima u prethodnoj akademskoj godini. Tako su priznanje,novčaniiznosiknjigedobili:MilenaBukovac,IvaMilano-vić – Litre, IvanaModrinić,Teo Tomšić, Irena Antuno-vić,StjepoJukić,AnaĆorak,Latica Zekić, Antonija Flo-rencijaMurati,DaniBarbir,Jure Dropulić, ZvonimirKalinić, Mario Svalina, Zo-ranŠkrabić,KrunoBonačić,Andrija Maurović i AnikaMarinović.

Diplomirani studenti biv-šeg Fakulteta za turizam ivanjsku trgovinu primili su dipolome na svečanoj pro-mocijiodržanoj28.ožujkauamfiteatru Odjela za ekono-mijuiposlovnuekonomiju.Prorektoricazanastavuprof.dr. sc. Vesna Vrtiprah uru-čila je 83 diplome i pritomistakla: - Vaš trud urodio je plodom, ostvarili ste jedanod ciljeva u vašem životu,vjerujemdasovogSveučili-štanositelijepeuspomene.Usklopusvečanostiprorek-

torica za nastavu prof. dr.sc.VesnaVrtiprahuručilajerektorove nagrade najboljim studentima u prethodnoj akademskoj godini Neveni Stanić, Hrvoju Blaževiću iMarijiČović.

PROMOCIJA DIPLOMIRANIH STUDENATA

n a svim godi-nama stu-dija.

Na Odjelu za akvakul-turu većina aktivnosti odvija se u sklopu NACEE mreže akvakulturnih centara srednje i istočne Europe.U srpnju 2006. delegacija Sve-učilišta posjetila je Ukrajinu radi preliminarnih analiza mo-gućnosti razvoja marikulture u toj zemlji. Posjećen je Institut za ribarstvo u Kijevu i Institut za južna mora u Korchu, te sta-nica za marikulturu tog insti-tuta.Na Pomorskom odjelu ostva-ren je kontakt sa svim važni-jim pomorskim učilištima u svijetu, ali najvažnija suradnja ostvarena je s IMO (Interna-tional Maritime Organization - Međunarodnom pomorskom organizacijom) koja se provodi

preko Ministarstva mora, po-morstva, turizma i razvitka.Prof. dr. sc. Wolfgang Boru-tzky sa Sveučilišta primjenje-nih znanosti Bonn–Rhein–Sieg iz Bonna gostuje na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo kao predavač. Borutzky izvodi nastavu iz predmeta Objektno orijentirano programiranje na studiju Primijenjenog i poslov-nog računarstva, a s dubrovač-kim Sveučilištem surađuje od 2005. godine. Odjel za elektro-tehniku i računarstvo od sljede-će akademske 2007./2008. go-dine pokreće zajedničke poslije-diplomske studije sa Coventry University UK, sa dvostrukom diplomom.

MEÐUNARODNA SURADNJA SVEUČILIŠTA

Kent Collins

Broj 1 lipanj 2007.

UNIDU ALUMNI �

Page 8: UNIDU OTVORENJE NOVE ZGRADEweb.cz.unidu.hr/datoteke/294izb/Alumni_-_broj_1.pdfS VEU ILI `NI CENTAR ZA JEZIKE Jo a jedan jezik ... COOL! SVEU ILI `NICENTAR ZA JEZIKE }ELI ` PO ETI ILI

REKTOR ODLIKOVAN„REDOM DANICE HRVATSKE“

Predsjednik Republike Hrvat-ske Stjepan Mesić odlikovao

je „Redom Danice hrvatske s li-kom Ruđera Boškovića“ za oso-bit doprinos znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvat-skoj kao i za provedbu Bolonj-skog procesa prof. dr. sc. Matea Milkovića, rektora Sveučilišta u Dubrovniku.

Rektor Milković zahvalio je na tom velikom priznanju i po-sebno je naglasio kako je u to priznanje utkana i velika potpo-ra Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i športa s kojim je zajed-nički poslana poruka građanima da je visoko sveučilišno i stručno obrazovanje presudno načelo, a stečeno znanje i vještina temelj poželjne budućnosti svih naših regija, pa tako i cijele Hrvatske.

Rektor Milković primio je brojne čestitke od svojih kolega i prijatelja – među ostalima če-stitke županice Dubrovačko-ne-retvanske županije Mire Buco-nić i dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice.

Sveučilište u Dubrovniku je viso-ko učilište koje je Ministarstvo

mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske ovlastilo pro-voditi stručni ispit za turističkog vodiča i stručni ispit za voditelja poslovnice za područje Dubrovač-

ko-neretvanske županije.Kandidat koji želi polagati

stručni ispit za turističkog vodiča ili voditelja agencije dužan je prije stručnog ispita pohađati seminar za turističkog vodiča ili voditelja agencije koji organizira i provodi

Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju.Oglas o provedbi obveznog pri-premnog seminara i stručnog ispita objavljuje se najmanje u jednom dnevnom i jednom lo-kalnom tjedniku.

Razvojno–istraživački cen-tar za marikulturu Sveuči-

lišta u Dubrovniku 25. travnja 2007. posjetio je predsjednik

Republike Hrvatske Stjepan Mesić, kojega su pozdravili rektor Mateo Milković, di-rektor Razvojno–istraživačkog

centra Jurica Jug–Dujaković i pročelnik Odjela za akva-kulturu Sveučilišta Branko Glamuzina. Tijekom posjeta Predsjednik je upoznat sa svim obrazovnim i razvojno–istraži-vačkim projektima Centra i s postojećim laboratorijem i radi-onicama. Uz uspješnu suradnju s gospodarstvom i sudjelovanje u znanstvenim i tehnološkim projektima Predsjedniku su, među ostalim, predstavljeni i problemi s kojima se tijekom rada susreće Centar.

Među problemima se osobi-to istaknulo pitanje neriješene lokacijske dozvole za obnovu zgrade, koja je porušena tije-kom Domovinskog rata za što je Predsjednik ponudio svoju pomoć.

Predsjednik Mesić sa zaposlenicima Centra za marikulturu

Rektor Sveučilišta u Du-brovniku prof. dr. sc.

MateoMilković, uz nazočnost prorektora za međunarodnu su-radnju prof.dr.sc. Vjekoslava Damića i pročelnika Odjela za ekonomiju i poslovnu ekono-

miju prof. dr. sc. Iva Bana, primio je studenta I. godine studija Poslovne ekonomije Sveučilišta u Dubrovniku Mara Jokovića, člana vaterpolske re-prezentacije Hrvatske i osvaja-ča zlatne medalje na Svjetskom

prvenstvu u vaterpolu koje se održalo u Melbourneu, Austra-lija i direktora Vaterpolskog kluba Jug Gorana Sukna.

Čestitajući Maru na osvoje-nom zlatnom odličju i njego-vim drugim sportskim uspje-sima s Vaterpolskim klubom Jug, rektor prof. dr. sc. MateoMilković uručio mu je prigodni dar – akvarel mlade akademske slikarice iz Dubrovnika MajeKovačević. Rektor je posebno istaknuo da je Maro Joković uz vrhunske sportske rezultate i uzoran student, među najbo-ljima u svojoj generaciji, ističu-ći primjer da je, zahvaljujući su-stavu prijave ispita Internetom Maro prijavio ispit i sa vater-polskog svjetskog prvenstva.

Rektor primio studenta Sveučilišta zlatnog vaterpolista Mara Jokovića

Razvojno–istraživački centar za marikulturu Sveučilišta

u Dubrovniku osnovan je kao in-stitucija koja povezuje znanstve-no – istraživački rad sveučilišnog Odjela za akvakulturu i Instituta za more i priobalje s potrebama industrije uzgoja ribe i školjkaša.Aktivno je sudjelovao u sveučiliš-noj nastavi i u nekoliko znanstve-nih i tehnoloških projekata.

U obrazovnoj djelatnosti Cen-

tar sudjeluje organizacijom prak-tičnog rada za studente akvakul-ture.

U okviru potpore lokalnoj proizvođačkoj industriji u Ma-lostonskom zaljevu Centar je ugovorio suradnju s dvije zadru-ge proizvođača školjkaša. Su-radnja obuhvaća zajednički rad na uvođenju i valorizaciji novih tehnologija u uzgoju školjkaša i u organizaciji distribucije i mar-

ketinga gotovog proizvoda.Započeta je i važna među-

narodna aktivnost dogovorima o suradnji sa sličnim institu-cijama u Sjedinjenim Američ-kim Državama, Rusiji i Ukra-jini. Dogovoreni su razgovori o zajedničkom radu na novim tehnologijama uzgoja morskih organizama i na organizaciji međunarodnih tečajeva i sku-pova iz područja marikulture.

Promovirani studijski programi

Službazamarketing i izda-vaštvo intezivno radi na

promociji Sveučilišta u kojuje uključeno oglašavanje u ti-skovinama, emisije na RadioDubrovniku, izrada propa-gandnihmaterijala, postavlja-njejumbo–plakata,aposebannaglasak promotivnih aktiv-nosti je na osobnom pristupu potencijalnomstudentu.

U Sklopu promotivnih aktivnosti Sveučilište u Du-brovniku je uz brojne druge ustanove visokog obrazovanja izHrvatskeiinozemstvapred-stavilo svoje studijske progra-menaSmotriSveučilištauZa-grebu,SplituiMostarukojesuse održale u ožujku i travnjuovegodine.Tomsuprigodompružanedetaljneinformacijeostudijima zainteresiranim ma-turantima i dijeljeni su promo-tivnimaterijali.

PROMOCIJA SVEUČILIŠTA

Seminari i stručni ispiti za turističkog vodiča i voditelja poslovnice

PREDSJEDNIK RH STJEPAN MESIĆ U POSJETU SVEUČILIŠTU U DUBROVNIKU

Problem obnove srušenog zdanja Predsjednik upoznat s problemima Sveučilišta / Neriješeno pitanje lokacijske dozvole / Obećana pomoć

Broj 1 lipanj 2007.

Razvojno–istraživački centar za marikulturu

8 UNIDU ALUMNI