� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

599Sabor hrvatskih graditelja 2016

Sažetak

Projekti DRINKADRIA (Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region / Umrežavanje za opskrbu pitkom vodom u jadranskoj regiji) i ŽIVO! (Življenje – Voda! / Život-Voda!) u čijoj realizaciji sudjeluje Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci financirani su u iznosu od 85 % budžeta sred-stvima Europske unije u okviru IPA programa Jadranske prekogranične suradnje 2007-2013 (IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007-2013) odnosno Operativnog programa Slovenija – Hr-vatska 2007-2013 (Operational Programme Slovenia – Croatia 2007-2013). Osnovni cilj projekta DRINKADRIA je optimizacija upravljanja prekograničnim sustavima vodoopskrbe s naglaskom na potražnju i dostupnost vodnih resursa u jadranskoj regiji (obuhvaćeno je ukupno 8 zemalja regije), osiguranje učinkovitosti sustava vodoopskrbe u odnosu na utjecaj klimatskih promjena i specifični društveno-ekonomski aspekt regije.

Ključne riječi: EU projekti, DRINKADRIA, ŽIVO!, unaprjeđenje upravljanja vodama, vodoopskrba, vodni resursi, jadranska regija

Improvement of Water Resources Management through implementation of projects DRINKADRIA and ŽIVO!

Abstract

Strategic project DRINKADRIA (Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region) and project ŽIVO! (Življenje - Voda!) are co-financed by 85 % of the budget by the European Union programmes IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007-2013 and Operational Programme Slovenia – Croatia 2007-2013. The general aim of the DRINKADRIA project is optimization of cross-border water supply systems management with specific regard to water demand and water resources availability in 8 participating countries of the Adriatic region. Project focuses on water supply system efficiency in specific socio-economic context of the region and the climate change impact.

Key words: EU projects, DRINKADRIA, ŽIVO!, improvement of water management, water supply, water resources, Adriatic Region

Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultetBarbara Karleuša, Josip Rubinić, Ivana Radman, Maja Radišić, Tamara Crnko

Unaprjeđenje upravljanja vodnim resursima kroz realizaciju EU projekata DRINKADRIA i ŽIVO!

600 VODNO GOSPODARSTVO I HIDROTEHNIKA - Sabor hrvatskih graditelja 2016

1 Uvod

U ovom radu ukratko će se prezentirati aktivnosti projekata DRINKADRIA (Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region / Umrežavanje za opskrbu pitkom vodom u jadranskoj regiji) i ŽIVO! (Življenje – Voda! / Život - Voda!) u čijoj realizaciji sudjeluje Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Projekti su financirani u iznosu od 85 % budžeta sredstvima Europske unije, i to projekt DRINKADRIA u okviru IPA programa Jadranske prekogranične suradnje 2007.-2013. (IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007-2013), a projekt ŽIVO! u okviru Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007.-2013. (Operational Programme Slovenia – Croatia 2007-2013). Cilj je ovoga rada istaknuti do-prinose unaprjeđenju upravljanja vodama u jadranskoj regiji na temelju rezultata istra-živanja i analiza provedenih u sklopu navedenih projekata i to na različitim razinama (od lokalne do međunarodne razine).

2 Projekt DRINKADRIA

Strateški projekt DRINKADRIA je međunarodni projekt koji uključuje partnere iz osam zemalja jadranske regije: Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Albanije i Grčke [1]. U projektu sudjeluje sedamnaest partnerskih i deset surad-ničkih institucija. Uz Građevinski fakultet u Rijeci iz Hrvatske, na projektu sudjeluju još tri partnerske institucije; Istarska županija, Istarski vodovod d.o.o. i Hrvatski geološki institut te tri suradničke institucije, Hrvatske vode, Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. i Primorsko-goranska županija. Ukupni budžet projekta iznosi 6.643.648,36 eura. Građe-vinski fakultet za provedbu projektnih aktivnosti ima na raspolaganju 159.073,27 eura, pri čemu je potrebno osiguranje vlastitog sufinanciranja od 15 %. Trajanje Projekta je od 11/2013. do 09/2016.Osnovni cilj projekta je optimizacija upravljanja prekograničnim sustavima vodoopskrbe s naglaskom na potražnju i dostupnost vodnih resursa, osiguranje učinkovitosti sustava vodoopskrbe u odnosu na utjecaj klimatskih promjena i specifični društveno-ekonom-ski aspekt regije. Projekt obuhvaća probleme zastarjele infrastrukture, nedostatka od-govarajućeg pravnog okvira za regulaciju i kontrolu upravljanja prekograničnim vodnim resursima i sustavima vodoopskrbe, naglašenu potražnju za vodom uslijed ljetne turi-stičke sezone kada su raspoloživi resursi najkritičniji, pritiske na vodne resurse, kakvoću vode, mogući nepovoljan utjecaj klimatskih promjena i gubitke u vodoopskrbnim susta-vima. Značajna novčana sredstva u okviru projekta uložena su u unaprjeđenje postojeće infrastrukture vodoopskrbnih sustava te u razvitak strategija za sigurnu prekograničnu vodoopskrbu uz razmatranje potencijalnog prekograničnog povezivanja postojećih su-stava. Jedan od osnovnih ciljeva projekta je stvaranje regionalne platforme poveziva-njem partnerskih institucija, znanstvene i stručne javnosti, komunalnih poduzeća i or-gana vlasti.

601Sabor hrvatskih graditelja 2016 - VODNO GOSPODARSTVO I HIDROTEHNIKA

Aktivnosti projekta DRINKADRIA odvijaju se kroz šest radnih paketa [2]:Radni paket 1 obuhvaća upravljanje i koordinaciju rada na projektu, što podrazumijeva koordiniranje aktivnosti između vodećeg partnera i projektnih partnera (tijekom sasta-naka projektnih partnera, sastanaka voditelja radnih paketa, online komunikacije i sl.), izvještavanje o povedenim aktivnostima i postignutim rezultatima te trošenju financij-skih sredstava. Izvještavanje o troškovima po provedenim aktivnostima provodi se uno-šenjem traženih podataka u online sustav M.I.S (Management and Information System).Radni paket 2 obuhvaća komunikaciju sa širom javnosti i diseminaciju rezultata počevši od kreiranja web-stranice projekta [1] na kojoj se objavljuju informacije za javnost, te interne web stranice na kojoj projektni partneri mogu objavljivati i izmjenjivati razne ma-terijale. Hrvatski projektni partneri su u sklopu paketa 2: održali niz prezentacija projekta i njegovih rezultata na raznim znanstvenim i stručnim skupovima i u medijima, orga-nizirali skupove i edukacije vezane uz projektnu tematiku za javnost i ciljane interesne skupine poput stručnih tijela i organizacija, te fakultetskih i srednjoškolskih populacija, izradili razne promotivne i reklamne materijale, izradili i tiskali brošure na hrvatskom jeziku, objavljivali materijale na web-stranicama i sl. Radni paket 3 obuhvaća kapitalizaciju i održivost projekta. Potrebno je u projekt uključiti zainteresirane strane (dionike) kao što su bilateralne komisije, jedinice lokalne i regi-onalne uprave, komunalna društva, ali i druga stručna tijela i organizacije (obrazovne ustanove, nevladine organizacije ...) i dr., kako bi ih se pravovremeno upoznavalo s aktiv-nostima i rezultatima projekta, te kako bi mogli doprijeti rezultatima Projekta. Na taj na-čin osigurava se održivost projekta i korištenje postignutih rezultata projekta u buduć-nosti od strane svih uključenih dionika. Prikaz rezultata projekta dan je na web-stranici projekta [1] i web-platformi [3] (slika 1.).

Slika 1. Web-platforma DRINKADRIA projekta [3]

602 VODNO GOSPODARSTVO I HIDROTEHNIKA - Sabor hrvatskih graditelja 2016

Radni paketi 4, 5 i 6 obuhvaćaju rad projektnih partnera na problematici prekogranične vodoopskrbe i upravljanja vodnim zalihama.Radni paket 4 obuhvaća upravljanje prekograničnim vodnim zalihama, a voditelj paketa je Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. U sklopu paketa na odabranim test-područji-ma projektni partneri su analizirali utjecaj klimatskih promjena na raspoloživost vodnih resursa, različite scenarije promjena u potrebama za vodom te kakvoću vodnih zaliha. Analizirana je i relevantna regulativa zemalja uključenih u projekt vezana uz upravljanje vodnim resursima s ciljem izrade zajedničke podloge za zaštitu prekograničnih vodnih resursa koji se koriste u vodoopskrbi. U radnom paketu 5 težište je na prekograničnoj vodoopskrbi. Aktivnosti koje se provode u radnom paketu su: povijesni pregled prekogranične vodoopskrbe, analiza postojeće i planirane prekogranične suradnje, podloge za razvoj protokola i procedura za efikasnu prekograničnu vodoopskrbu i razvoj ekonomskog modela dugoročnog planiranja preko-graničnih i regionalnih vodoopskrbnih sustava.U okviru radnog paketa 6 implementirane su pilot-akcije koje će rezultirati boljom vod-nom uslugom, poboljšanjem operativne sigurnosti vodoopskrbnog sustava, odnosno učinkovitijom i djelotvornijom vodoopskrbom i gospodarenjem vodnim resursima. Sta-renje vodovodne mreže i veliki gubici današnja su realnost i ujedno najveći izazovi za rješavanje. Smanjenje gubitaka pridonijeti će smanjenju pritisaka na dostupna izvori-šta, te naravno ekonomičnosti i ekološkoj učinkovitosti. Razvoj boljeg sustava nadzora i modeliranja trebao bi predvidjeti važne rezultate i omogućiti potrebne informacije za pravovremenu reakciju kao što je identifikacija zona s većim gubicima, curenjem, uprav-ljanjem tlakovima, razvojem područja mjerenja. Ovaj se radni paket sastoji od tri aktiv-nosti: razvoja zajedničkog analitičkog okvira, individualnih pilot-akcija te razvoj pravila i dokumentiranje iskustava.Projekt DRINKADRIA je operacionalizirao nekoliko aktivnosti, koje su dijelom započete i u nekim ranijim EU projektima. Tako su u projektu CCWaterS [4] započele aktivnosti i razrađene metodološke postavke na utvrđivanju utjecaja klimatskih promjena na vodnu bilancu izvorišta vode. Ta je metodologija detaljnije razvijena na primjeru Vranskog jeze-ra u Dalmaciji [5]. U projektu DRINKADRIA detaljnije je razrađena i iskorištena kako bi se analizirao rizik od nedostataka vode za vodoopskrbu u bližoj budućnosti (2021.-2050.). Uz to, razrađeni su i mehanizmi suradnje u opskrbi vodom prekograničnih područja u mogućim kritičnim situacijama pojava ekstremnih suša izazvanih klimatskim promjena-ma, kao i u slučajevima akcidentnih onečišćenja voda pojedinih izvorišta. Analize značajki vodnih resursa i njihova korištenja u postojećim i klimatskim promje-nama promijenjenim hipotetičkim uvjetima provedene su na dva ispitna područja u Hr-vatskoj – slivovima krških izvora u slivu Mirne na području sjeverne Istre (od kojih slivovi Bulaža i Sv.Ivana imaju prekogranični karakter) te u južnoj Dalmaciji na slivu izvora Prud u dolini Neretve čiji je praktički cjelokupan sliv na području susjedne Bosne i Hercegovi-ne, a samo se izvor i njegovo neposredno zaleđe nalazi u Hrvatskoj, i Blatskog Polja na Korčuli. Analitički okvir u svim je razmatranim slučajevima bio takav da se je na temelju početnih hidrogeoloških pretpostavki o veličini sliva i njegovim granicama, kao i bilanci

603Sabor hrvatskih graditelja 2016 - VODNO GOSPODARSTVO I HIDROTEHNIKA

istjecanja voda na analiziranim izvorima, provela provjera te po potrebi i korekcija po-vršine sliva i njihovih granica. Pri tome je odabrano referentno razdoblje 1961.-1990. Za to su razdoblje, na temelju prostorne raspodjele prosječnih godišnjih količina obo-rina i temperatura zraka, provedene procjene prostorne raspodjele specifičnih proto-ka primjenom metoda Turca i Langbeina u GIS okruženju [6]. Usporedbom i korekcijom povijesnih podataka palih oborina i temperatura i iz njih izvedenih specifičnih godišnjih protoka, te generiranjem srednjih godišnjih oborina i temperatura za buduće razdoblje korištenjem nekoliko klimatskih modela RegCM3, Aladin i Promes (analizu su proveli stručnjaci DHMZ-a [7]), omogućene su bilančne procjene srednjih godišnjih dotoka i za razdoblje koje predstoji, do 2050. godine. Za svaki su izvor analizirana i korištenja voda, kako u postojećem stanju, tako i uz pretpostavljene buduće uvjete (povećanjem i sma-njenjem potreba za vodom za 25 % u odnosu na postojeće prilike), pri čemu je kao mje-rodavni pokazatelj usvojen Water exploitation index – WEI (indeks koji definira omjer zahvaćene i raspoložive vode) u različitim vremenskim skalama. Analizirane su i moguće promjene na unutargodišnjoj vremenskoj skali, pri čemu je kao kritično razdoblje usvo-jen mjesec s najmanjim srednjim mjesečnim protokom koji se uglavnom javlja tijekom ljeta (srpanj ili kolovoz), kad su i potrebe za vodoopskrbnim količinama voda i najve-će. Dobiveni rezultati pokazali su da se tijekom referentnog budućeg razdoblja (2021.-2050.) u svim analiziranim scenarijima očekuju smanjenje raspoloživih vodnih zaliha za vodoopskrbu, posebno tijekom ekstremno sušnih godina kakve će se učestalije javljati, te je stoga nužno već sada provesti adaptaciju vodoopskrbnih sustava, kao i korištenja voda za takva kritična razdoblja. Uz analizu količina vodnih resursa dio aktivnosti u projektu bio je usmjeren i na analizu kakvoće vode izvorišta. Također su analizirani i pravni okviri partnerskih zemalja kako bi se izradili prijedlozi za unaprjeđenje monitoringa i zaštite prekograničnih vodnih resursa.

3 Projekt ŽIVO!

U projektu ŽIVO! sudjeluje pet partnera dviju susjednih zemalja. Vodeći partner je Istar-ska županija, a iz Hrvatske u projektu još sudjeluje Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci te Javna ustanova Natura Histrica. Ukupni budžet projekta iznosi 557.647,47 eura. Građevinski fakultet na raspolaganju ima 63.426,98 eura, uz vlastito sufinanciranje od 9.514,00 eura [8]. Trajanje projekta je od 12/2014 do 09/2015.Projektne aktivnosti obuhvaćale su pogranični prostor sjeverne Istre s vodnim resursi-ma koji vodom opskrbljuju Istarsku županiju i Slovensko primorje. Opći ciljevi projekta odnosili su se na osiguranje znanstvenoistraživačkih podloga za očuvanje krških vodo-nosnika i vodnih resursa, umrežavanje regionalnih institucija za zaštitu prirode i okoliša, smanjenje ekoloških rizika kroz programe monitoringa. Projekt je nosio i edukacijsku komponentu širenja spoznaja o krškim vodonosnicima i prekograničnom upravljanju vodnim resursima namijenjenih za lokalno stanovništvo, širu javnost, jedinice regional-ne i lokalne samouprave, znanstvene i obrazovne institucije te nevladine udruge. Jedan

604 VODNO GOSPODARSTVO I HIDROTEHNIKA - Sabor hrvatskih graditelja 2016

od ciljeva je bilo i opremanje “Znanstveno edukativnog centra speleo kuća” kao opera-tivnog terenskog centra ustanova koje se bave kršem i zaštitom prirode na pograničnom području Slovenije i Hrvatske. Radni paket 1 odnosio se na upravljanje radom na projek-tu, koordiniranje aktivnosti partnera i projektnih timova, organizaciju i sudjelovanje na sastancima, financijski menadžment i evidenciju potrošnje sredstava, sastavljanje izvje-štaja, prikupljanje dokumentacije i unošenje traženih podataka u online sustav (ISARR /MUP - Modul za unos podataka) [9]. Aktivnosti paketa 2 odnosile su se na investicije u znanstveno-edukativni centar u Vodicama kako bi prostor bio spreman za korištenje, dok su aktivnosti vezane uz znanstveno-stručni rad istraživanja i analize vodnih resursa bile obuhvaćene radnim paketom 3. Radni paket 4 je obuhvaćao edukacijsku komponentu i diseminaciju spoznaja s poseb-nim naglaskom na školsku populaciju, a radni paket 5 bio je orijentiran na aktivnosti informiranja i obavještavanja javnosti (slika 2.).

Slika 2. Slika naslovnice monografije projekta ŽIVO!

U znanstvenom dijelu istraživanja cilj projekta ŽIVO bio je istražiti dinamiku promjene ka-kvoće vode na izvorima vodoopskrbe i s njima povezanim vodnim pojavama na širem utje-cajnom regionalnom prostoru sjeverne Istre (izvori Sv. Ivan i Bulaž u Hrvatskoj, izvor Rižane u Sloveniji) u uvjetima pojava većih voda nakon dugotrajnijeg sušnog razdoblja. Dakle, za razliku od projekta DRINKADRIA koji je analizama obuhvatio čak dijelom i iste izvore (Sv. Ivan i Bulaž) i gdje su korišteni rezultati postojećeg monitoringa te globalna hidrološka razmatra-nja, u okviru projekta ŽIVO u velikoj su mjeri korišteni rezultati novouspostavljenog monito-ringa, u kojima je detaljno analizirano kritično razdoblje za kakvoću krških izvora – razdoblje

605Sabor hrvatskih graditelja 2016 - VODNO GOSPODARSTVO I HIDROTEHNIKA

pojava velikih vodnih valova tijekom kojih se dinamizira pronos onečišćenja i mutnoća izvor-skih voda. U tu svrhu provodio se aktivni hidrološki monitoring na istraživanom prostoru, a koji je bio osmišljen na način da je njime obuhvaćeno praćenje ne samo stanja podzemnih voda na mjestima njihova istjecanja na veliki krškim izvorima koji se koriste za vodoopskrbu Istre već i na površinskim vodotocima u slivu, nekoliko drugih stalnih ili povremenih izvo-ra koji su hidrološki povezani sa spomenutim glavnim krškim izvorima te u speleološkim objektima – krškim jamama kao predstavnicima stanja u podzemlju istraživanog prostora. Rezultati provedenih istraživanja [10] dani su u obliku sumarnog prikaza rezultata moni-toringa i provedenih analiza istjecanja količina i kakvoće voda tijekom pojave vodnog vala krajem lipnja 2015. godine, i to s više različitih aspekata – hidroloških prilika, fizikalno-ke-mijskih i mikrobioloških značajki, izotopnog sastava. Dobiveni rezultati dali su detaljniji uvid u dinamiku istjecanja i protjecanja voda i mutnoća [10], a na osnovi kojih su dane i smjerni-ce za unaprjeđenje metodologije za provedbu monitoringa krških izvorišta i vodonosnika u tako ekstremnim hidrološkim uvjetima s pojavama ekstremnih mutnoća na krškim izvorima [11]. Razlog potrebe unaprjeđenja monitoringa je taj što postojeća legislativa problematiku monitoringa kakvoće podzemnih voda uglavnom ne razmatra za vodne resurse u kršu koje karakterizira iznimno nagla promjena stanja. Dobiveni rezultati pokazuju i sličnosti u pogledu reakcije pojedinih krških izvora na pro-mjene hidroloških prilika u njegovim slivovima i vodonosnicima te različitosti manife-stacija tih promjena u pogledu i kvantitativnih i kvalitativnih značajki njihovih voda. I kao što su upravo različitosti temelj osiguranja stabilnosti životnih zajednica, tako su i različitosti manifestacija izvora u odnosu na promjene stanja u njihovim slivovima i vo-donosnicima, i njihovo poznavanje i pravovremeno predviđanje, temelj za unaprjeđenje upravljanja korištenjem voda krških vodnih resursa. Naime, u uvjetima nepovoljnih kli-matskih i hidroloških prilika, prisutnih klimatskih promjena/varijacija i sve kompleksnijih antropogenih utjecaja koji se poglavito manifestiraju na kakvoću voda, a što sve rezulti-ra sve manjim raspoloživim vodnim zalihama za opskrbu vodom stanovništva i prirodnih ekosustava, podrazumijeva i nužnu uspostavu operativnog upravljanja vodoopskrbnim resursima krških voda u realnom vremenu [10].

4 Zaključak

Istraživanja vodnih resursa, provedena u sklopu EU projekata DRINKADRIA i ŽIVO!, una-prijedila su upoznaje o samim istraživanim vodnim pojavama (krškim izvorima u slivu Mirne i slivu Prud u dolini Neretve) i njihovim utjecajnim slivnim područjima. No, još je veći doprinos to što su spoznaje dobivene na tim područjima, kao i na ispitanim područ-jima ostalih partnera uključenih u spomenute projekte, generirale povećanje ukupnih spoznaja o mehanizmima funkcioniranja vodnih pojava u različitim hidrološkim prilika-ma, posebno u kršu, te mogućim promjenama količina i kakvoće na različitim vremen-skim skalama – od unutar dnevnih promjena, pa do generalnih višegodišnjih trendova. Vrlo su važni bili i rezultati ocjena mogućeg utjecaja klimatskih promjena za razdoblje do

606 VODNO GOSPODARSTVO I HIDROTEHNIKA - Sabor hrvatskih graditelja 2016

2050. na raspoloživost vodnih zaliha za vodoopskrbu. Razvijeni su i unaprijeđeni modeli i procedure za procjene stanja vodnih resursa, a koji su primjenjivi i vrlo korisni i na drugim lokalitetima za koje se do sada nisu provodila istraživanja koja bi po karakteru bila slična onima provedenim u okviru spomenutih projekata. Sve učestalije i naglašenije promje-ne hidroloških prilika i uz to vezanih kritičnih stanja na izvorištima vodoopskrbe traže povećanje spoznaja o ponašanjima izvora i u tako izmijenjenim uvjetima, te mogućnost pravovremenog predviđanja takvih stanja kako bi se pronašli odgovarajući upravljački odgovori kao i strukturna rješenja vezana uz korištenje i zaštitu vodnih resursa.

Zahvala

Rad je napisan na temelju aktivnosti koje se provode u sklopu projekta DRINKADRIA (IPA Adriatic CBC 2007-2013) i ŽIVO (OP SLO HR 2007-2013). Objavu rada sufinanciralo je Sveučilište u Rijeci (naslov: Razvoj novih metodologija u gospodarenju vodama i tlom u krškim, osjetljivim i zaštićenim područjima; broj potpore 13.05.1.3.08).

Literatura

[1] DRINKADRIA project, http://www.drinkadria.eu/, 06.07.2016.

[2] Karleuša, B., Brajković, M., Dravec, Lj., Terzić, J.: Iskustva u prijavi i provedbi međunarodnog projekta DRINADRIA, Zbornik stručno-poslovnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem: Aktualna problematika u vodoopskrbi i odvodnji, (ed.: Beslić, M., Ban, D.), pp. 57-66, 2014.

[3] Web platforma DRINKADRIA projekta, http://drinkadria.fgg.uni-lj.si/, 06.07.2016.

[4] CC-WaterS project, www.ccwaters.eu, 07.07.2016.

[5] Rubinić, J., Katalinić, A.: Water regime of Vrana Lake in Dalmatia (Croatia): changes, risks and problems, Hydrological Sciences Journal, 59 (2014) 10, pp. 1908-1924.

[6] Horvat, B., Rubinić, J.: Annual runoff estimation - an example of karstic aquifers in the transboundary region of Croatia and Slovenia, Hydrological Sciences Journal, 51 (2006) 2, pp. 314-324.

[7] Güttler, I., Gajić-Čapka, M., Cindrić, K.: DRINKADRIA project report: Climate and climate change data for pilot areas in Croatia, ed. Karleuša, B., 2014.

[8] Projekt ŽIVO, http://www.speleo-house.eu/projekt, 11.07.2016.

[9] Karleuša, B., Crnko, T., Rubinić, J.: Iskustva u provedbi EU projekata DRINKARDIA i ŽIVO!, Zbornik radova 6. hrvatske konferencije o vodama: Hrvatske vode na investicijskom valu, eds. Biondić, D. & Holjević, D., Opatija: Hrvatske vode, pp.1309-1316, 2015.

[10] Biondić, R., Brun, C., Crnko, T., Diković, S., Kogovšek, J., Koželj, A., Malečkar, F., Mihevc, A., Otoničar, B., Petrič, M., Pipan, T., Pretnar, G., Radišić, M., Ravbar, N., Rubinić, J., Ružić, I., Zupan Hajna, N.: Life and water on karst: monitoring of transboundary water resources of Northern Istria, eds. Zupan Hajna, N., Ravbar, N., Rubinić, J., Petrič, M., Postojna: Karst Research Institute ZRC SAZU, 2015.

[11] Biondić, R., Brun, C., Crnko, T., Diković, S., Kogovšek, J., Koželj, A., Mihevc, A., Otoničar, B., Pernić, P., Petrič, M., Pipan, T., Pretnar, G., Radišić, M., Ravbar, N., Rubinić, J., Ružić, I., Zupan Hajna, N.: Studija: Značajke vodnih resursa prekograničnog područja sjeverne Istre, eds. Zupan Hajna, N., Rubinić, J., Petrič, M., Ravbar, N., Postojna, Rijeka, Kopar, 2015.