DERVENTA Naziv organizacije: Udruenje ena Derventa Godina osnivanja: 2005 god. Godina registracije (ako nije ista): ID broj: 4400178870001 Naziv banke i broj rauna: Razvojna Banka, br. 562-005-00004620-67 Adresa: Ul. Stevana Nemanje 24, 74 400 Derventa, Bosna i Hercegovina Broj telefona i faksa: +387 (0) 65 316 034 E-mail adresa: jovanka.uzd@gmail.com Web: www.uz-derventa.org Kljune kontakt osobe: Jovanka Popovi, Nada Dodig

MISIJA ORGANIZACIJE: Primjena konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena Promovisanje principa ravnopravnosti polova Pruanje pomoi u zatiti ostvarivanja prava ena Iniciranje saradnje sa nadlenim organima i organizacijama u promovisanju demokratskog djelovanja i ostvarivanja jednakosti meu polovima Rad na edukaciji zdravstvene zatite ena Edukacija u oblasti obrazovanja ena u skladu sa drutvenim reformama Praenje poloaja ena i implementacije njihovih zagarantovanih prava. VIZIJA ORGANIZACIJE: Humanizacija odnosa meu polovima, jaanje uloge ene u javnom i drutvenom ivotu ORGANIZACIJA JE REGISTRIRANA KAO: Udruenje graana na dravnom nivou KLJUNE RIJEI/OBLASTI RADA ZA ENE I/ILI SA ENAMA: enska ljudska prava Ekonomsko osnaivanje Pravna pomo/usluge

Rad sa seksualnim/rodnim manjinama Edukacije Organizacijski management Odnosi sa javnostima, komunikacijske vjetine Osnaivanje mladih ena Finansije/financije (npr. financijski management i budetiranje) Informacijsko komunikacijske tehnologije Strateko planiranje Razvojne strategije Umreavanje Fund Raising prikupljanje sredstava Psihosocijalna pomo Lobiranje/Policy/Advocacy (Javno Zagovaranje/Zalaganje) Istraivanje i publikacije Savjetovalite Feministiki aktivizam Spolno i/ili rodno bazirano nasilje, nasilje nad enama GLAVNI KRATKORONI I DUGORONI PROJEKTI: Prevencija trgovine ljudima na meugraninom nivou Rizino ponaanje mladih, posebno djevojaka Prevencija i rano otkrivanje raka dojke Izdavanje Biltena UDerventa ene, Glasajte za ene: animiranje ena u politici Humanitarne aktivnosti za socijalno ugroene osobe DERVENTA Title of the organization: Udruenje ena Derventa (In English: Association of Women Derventa) Founded in the year: 2005

Registered in the year (if not the same as above): Registration ID number: 4400178870001 Name of the bank and bank account number: Razvojna Banka, Account No: 562-005-00004620-67 Address: Stevana Nemanje 24, 74 400 Derventa, Bosnia and Herzegovina Phone and fax numbers: +387 (0) 65 316 034 E-mail address: jovanka.uzd@gmail.com Web: www.uz-derventa.org Key contact persons: Jovanka Popovi, Nada Dodig

MISSION OF THE ORGANIZATION: Implementation of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination Against Women (CEDAW) Protecting, and providing assistance in women rights being exercised Initiating cooperation with relevant organs and organizations in promoting democratic actions and achieving gender equality Education on Health Protection for Women Education of Women in line with Social Reforms Monitoring the position of women and the implementation of their guaranteed rights. VISION OF THE ORGANIZATION: Humanization of relations between genders; strengthening the role of women in public life. ORGANIZATION IS REGISTERED AS: Association of Citizens at State Level KEY WORDS/AREAS OF WORK FOR WOMEN AND/OR WITH WOMEN: Womens Human Rights Economic Empowerment of Women (Vocational Training and Retraining) Legal Aid/Services Work with Sexual/Gender minorities Education Organizational Management

Public Relations, Communication Skills Empowering Young Women Finances (i.e. Financial Management and Budgeting) Information Communication Technologies (ICT) Strategic Planning Development Strategies Networking Fund Raising Psychosocial Help Lobbying, Policy Advocacy Research and Publication Counseling Feminist Activism Sex and/or Gender Based Violence, and Violence Against Women MAIN SHORT-TERM AND LONG-TERM PROJECTS: Cross border Prevention of Trafficking in humans Risky behavior of youth, especially young women Breast cancer early detection and prevention Publishing associations publication Derventa Women, vote for Women! animating women in(to) politics Humanitarian actions for socially disadvantaged persons

Odbor za ravnopravnost polova SO-e O PROBLEMIMA ENA U sklopu priprema informacije o ravnopravnosti polova, o kojoj e uskoro raspravljati i odbornici Skuptine optine Derventa, predstavnici Odbora za ravnopravnost polova SO-e, Odjeljenja za privredu i drutvene djelatnosti i Udruenja ena Derventa:Fadil Pelesi, Sanjeana Kovaevi, Gordana Pijetlovi i Jovanka Popovi posjetili su ene Velike i upoznali se sa najaktuelnijim problemima u ovom selu i o mjestu i ulozi ena u savremenom ivotu.

U ovom povratn ikom selu udaljenom dvanaest kilometara od Dervente ivi etrdeset est domainstava .Bave se uglavnom poljoprivredom, a djeca koja su ostala u svijetu pomau da se ovdje ivi relativno pristojno. Osnovni problemi su im slaba saobraajna komunikacija sa gradom, tekoe u vezi sa zdravstvenom zatitom, ali i to to u selu nema vie mladih. to se tie same ravnopravnosti ena, situacija nije nita drugaija nego u drugim sredinama: mukarci su ti koji u gotovo svemu imaju odluujuu rije: od organizovanja domainstva, ulaganja, vlasnitva... Gotovo prepisani problemi su i u Gornjoj Lupljanici, koji su predstavnici vlasti i Udruenja ena posjetili. Za razliku od Velike, ovdje ima vie mladog svijeta, a gotovo sve porodice imaju po nekoliko djece. Ono to zabrinjava je veliki postotak lica koja nemaju zavrenu ak ni osnovnu kolu.I ovdje istiu potrebu redovnijeg dolaska medicinskog osoblja na teren, slabu saobraajnu infrastrukturu, ali i to to je dosta porodica na granici socijalnog minimuma. U Odboru za ravnopravnost polova planiraju da u narednom periodu zajedno sa Udruenjem ena posjete i druga sela i pokuaju pronai nain da se enama vie pomogne.

Prava ena Ostvarivanje i zatita ljudskih prava ena u Bosni i Hercegovini je nedovoljna, a krenja ljudskih prava ove ranjive populacije su jo uvijek izraena. Podizanje nivoa efikasnosti i funkcionalnosti u zatiti enskih ljudskih prava, namee se kao jedan od prioriteta vlastima i politikim subjektima u Bosni i Hercegovini. Dravne vlasti nae zemlje su napravile iskorake donoenjem dravnog Zakona o ravnopravnosti polova iz 2003 godine i Zakona o porodici, a u oba entiteta usvojeni su i Zakoni o zatiti od nasilja u porodici koji su stupili na snagu u 2006. godini. No, jo uvjek nedostaju podzakonska akta, a implementacija ovih zakona je nezadovoljavajua. Usvajajui UN Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena, BiH se obavezala pred UN Komitetom za eliminaciju diskriminacije ena, da e podnositi izvjetaje o napretku implementacije ove Konvencije, te je u 2006. godini pripremila kombinovani inicijalni, drugi i trei periodini izvjetaj, informativne prirode u skladu sa smjernicama Komiteta za pripremu izvjetaja. Meutim, Komitet je konstatovao da je izvjetaj zakasnio, te je naloio vlastima BIH da ubudue potuju rokove za izvjetavanje ove UN Institucije. Komitet za eliminaciju diskriminacije ena je svoje zavrne komentare na podneeni izvjetaj (16. maj 2006. godine) Bosne i Hercegovine, izloio u tri poglavlja i u 45 taaka. Komitet je posebno podcrtao da drava bez odlaganja mora ispotovati obaveze utvrene Konvencijom; da ukljui ene u sve ekonomske i politike procese na dravnom, entitetskom, kantonalnom i opinskom niovou, kako bi one bile ravnopravne sa mukarcima. Komitet zahtijeva da Bosna i Hercegovina osigura de-facto sudsku primjenjivost prava iz Konvencije, u svim domaim sudovima i drugim mehanizmima; da se ubrza postupak harminiziranja zakona, kako bi se ispotovala obaveza utvrena Zakonom o ravnopravnosti spolova, i da se obezbjede procedure za uspjenu provedbu i izvravanje zakona. Takoer, komitet zahtjeva da se u obrazovnom sistemu ukljui edukacija o ljudskim pravima i gender obuka; zahtjev Komiteta je i da se intenziviraju napori za borbu protiv trgovine enama i djevojicama; da se provedu mjere za veu zastupljenost ena u izabranim i imenovanim tijelima. Komitet posebno izraava zabrinutost zbog poloaja rtava seksualnog nasilja u vrijeme oruanih sukoba u BiH i zahtjeva da drava eksplicitno prizna i zatiti ove ene kao civilne rtve rata koje su pretrpjele seksualno nasilje. Komitet oekuje iroku distribuciju zakljunih komentara kako bi ljudi u Bosni i Hercegovini, ukljuujui sve nivoe vlasti, politiare i politiarke, udruenja ena i organizacije koje se bave ljudskim pravima, bili upoznati sa

koracima koji su poduzeti na ostvarivanju istinske ravnopravnosti ena, kao i o buduim mjerama koje treba poduzeti u tom smislu. Ve sama injenica da bosanskohercegovaka delegacija na ovom zasjedanju nije bila zastupljena na najviem nivou dovoljno govori o odnosu vlasti prema pitanjima jednakopravnosti polova u naoj dravi. Uprkos svim preduzetim aktivnostima, ene Bosne i Hercegovine su rtve porasta diskriminacije u ekonomskoj sferi, porodinog nasilja i nasilja nad enama; upozoravajui su streotip i seksizmi u reklamnim porukama, nedopustiv je nizak procenat uea ena u tijelima izvrne i zakonodavne vlasti, kao i na savim mjestima gdje se donose vane politike odluke. Prema podacima Agencija za statistiku, ene ine 51,6% od ukupnog broja stanovnitva u BiH, a samo je njih 34,9% zaposleno. Neke od provedenih istraivanja, pokazala da su ene za iste poslove slabije plaene od svojih mukih kolega. Poslodavci u nerijetkim sluajevima ne potuju norme Zakona o radu i Kolektivni ugovor o radu, te onemoguuju enama koritenje potpunog porodiljskog bolovanja ili odsustva sa posla zbog bolesti djece, a i daju otkaze za vrijeme trajanja trudnoe. N.N. iz Sarajeva, u dvanaestoj nedjelji trudnoe je dobila otkaz, nakon ega su ljekari izrazili zabrinutost zbog mogunosti pobaaja. Smatra se da ene u Bosni i Hercegovini znatno bre dobijaju poslove, posebno u mlaoj starosnoj dobi, ali isto tako se suoavaju sa brzim nezakonitim otkazima ugovora o radu. S toga ene poinju raditi u sivoj ekonomiji, i zaraivati za prehranjivanje porodice, ime sebe dovode u jo nepovoljniji poloaj, nemaju obavezno zdravstveno osiguranje, fiksirano radno vrijeme, utvrenu cijenu rada, a ni sindikalno nisu organizovane. Zabrinjavajua je situacija sa enama koje su rtve nasilja. Kao odgovor na ovu pojavu, vlasti Bosne i Hercegovine su uvoenjem SOS linija za rtve nasilja, kao i sa veom koordinacijom sa centrima za socijalni rad, MUP-ovima, zdravstvenim ustanovama i nevladinim organizacijama pokuale da nau odgovore na ovu pojavu. Meutim, izostali su oekivani rezultati. Svakodnevno su prisutne vijesti o nasilju u porodici u okviru crnih hronika javnih glasila. Naslovi sa kojima se susreemo Prijavila supruga zbog nasilja, Zlostavljao suprugu, Pretuena ena zavrila u bolnici,Momak pretukao svoju djevojku itd. ene se obraaju za pravnu pomo Helsinkom komitetu, sluaj P.Z. da je u toku svoje vanbrane zajednice doivjela pravu torturu od svoga nevjenanog supruga i njegovih prijatelja koji su tukli su me raznim predmetima, nogama, pesnicama, gasili cigaretu po tijelu, vezali mi ruke, oi, usta, pri emu sam dobila teke tjelesne povrede. Ili ene koja je doivjela da joj mu stavlja glavu na sto, pod prijetnjom da e je zaklati. U pomenutom sluaju, pored pet odranih roita jo uvijek nije doneena presuda. U 2006. godini, samo u Centru za socijalni rad u Goradu napravljeno je 75 slubenih zabiljeki po osnovu nasilja od ega su 54 ene same prijavile nasilje. Od toga je samo 9 sluajeva procesuirano, a 7 sluajeva presueno i kanjeno. Ili, u jednom od optinskih sudova u Sarajevu, izreeno je 212 mjera za nasilje u porodici, a kada govorimo o Kantonu Sarajevo, u istom periodu, evidentirano je vie od 2000 predmeta o nasilju u porodici. Naalost, samo ove ilustracije dovoljno ukazuju na veliinu problema nasilja nad enama u Bosni i Hercegovini, ali i na injenice da svi ukljueni akteri nedovoljno efikasno rade na izricanju sankcija prema nasilnicima. Ne vode se postupci prema vaeem Zakonu protiv nasilja u porodici, odnosno Zakonu o jednakopravnosti polova, nego se uglavnom vode prema Krivinom zakonu, to dovodi u vrlo nezavidan poloaj rtvu nasilja, a posljedica je izricanje blagih kazni, to umanjuje preventivno i represivno djelovanje presude. Istovjetna stvar je i kod ena koje su rtve seksualnog nasilja. Ova vrsta nasilja i dalje u Bosni i Hercegovini predstavlja tabu temu. ene izbjegavaju da prijave poinioca, jer esto sredina rtvu vidi kao krivca, to je najei rezultat odgoja i obiaja u pojedinim sredinama, ili ako se radi o ovoj vrsti nasilja u branoj zajednici, ene ga esto ne prepoznaju. Za ovu vrtsu nasilja, iako spada u teko krivino djelo, sudovi izriu minimalne kazne, koje ne ine rtvu zadovoljnom. Ako poinioci seksualnog nasilja

pripadaju krugu javnih linosti,zbog straha od represija ene se vrlo rijetko odluuju pokrenuti sudske postupke. Ne mala zabrinutost je nad trgovinom enama u Bosni i Hercegovini. Za razliku od prethodnih godina kada je BiH bila zemlja tranzita, predmet trgovine su ene i djevojke, dravljanke Bosne i Hercegovine. Trgovci ljudima sve ee odlaze u ruralna podruja Bosne i Hercegovine u cilju regrutovanja ena za fiktivne poslove, a koje zavravaju kao rtve trgovine. Kada se radi o jednakopravnom ueu ena u politikom ivotu zemlje, onda najbolje za ilustraciju slue podaci sa odranih izbora u oktobru 2006. godine. Naime, Izborni zakon je regulisao da na svim kandidatskim listama politikih partija, na svakom treem mjestu bude kandidat ena. Sve politike partije su ispotovale ovaj zahtjeve, na kandidaskim listama bilo 37% ena, ali su se ene rijetko pojavljivale na promotivnim skupovima i bile tumai programa i aktivnosti koje se nude biraima. Rezultat je da su ene sa 17% zastupljene u zakonodavnim tijelima. Od 42 mjesta u Predstavnikom domu Parlamenta BiH, samo je 6 ena. Zapaeno je da ni printani, a ni elektronski mediji nisu dali dovoljno prostora i mjesta enama kandidatkinjama, tako da po nekim analizama, samo je oko 15% ukupnog prostora posveeno njima. Pred novoizabranim vlastima je obaveza da mijenjaju dosadanju praksu i da uspostave pravilnu koordinaciju u cilju dosljednog i odgovornog implementiranja zakona koji se odnose na zatitu i unapreenje poloaja ena; da ostvare jo tjenju, na partnerskim principima zasnovanu, saradnju sa nevladinim organizacijama, kako bi postigli to efikasnije rezultate na zatiti enskih ljudskih prava i jednakopravnosti polova. Djeija prava Meunarodni standardi o ljudskim pravima i slobodama i Konvencija o pravima djeteta obavezuju vlasti Bosne i Hercegovine da kreiraju i usvoje odgovarajue instrumente i obezbjede mehanizme za njihovu implementaciju u cilju promocije, potivanja i zatite djeijih prava. Meutim, ustavno pravni poredak zemlje je tako koncipiran da zatita djece i njihovih prava nisu u nadlenosti drave, ve entiteta odnosno kantona i distrikta Brko. Vjee Ministara odnosno Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice sektor za ljudska prava ukljuuje, aktivnost na donoenju Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine 2002 2010, a sa ciljem monitoringa njegove implementacije; Vijee ministara BiH 2003.godine formiralo je Vijee za djecu BiH. Na nivou drave 2003., donesen je Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju, ali nema Zakona o predkolskom odgoju i obrazovanju. Bez obzira na znaaj ovih preduzetih aktivnosti, djeca u Bosni i Hercegovini su izloena razliitim vidovima diskriminacije i neravnopravnog ostvarivana svojih prava. Djeca se svakodnevno susreu sa preprekama u ostvarivanju prava na zdravstvenu i socijalnu zatitu. Po nekim procjenama 60% stanovnitva u BiH nema obavezno zdravstveno osiguranje, to za refleksiju ima da i taj procenat djece nije osiguran. Ovaj problem je posebno izraen kod djece predkolskog uzrasta. Stoga se biljei da u oba BH entiteta broj roene djece i umrlog stanovnitva je gotovo izjednaen, ime stanovnitvo Bosne i Hercegovine stagnira. Drava nema usvojenu politiku i strategiju ili programe demografskog razvoja Bosne i Hercegovine Djeca kolskog uzrasta imaju besplatno zdravstveno osiguranje, ali zbog nepoznavanja i neobavijetenosti roditelji ovaj mehanizam gotovo da ne koriste. Sve kole poetkom nastavne godine su obavezne dostaviti spiskove sa imenima i prezimenima uenika, nadlenom ministarstvu obrazovanja, koje u daljim procedurama obezbeuje osnovnu zdravstvenu zatitu za uenike. Kada se radi o pravima iz oblasti socijalne zatite, nadlene institucije, vlasti i njihove agencije nemaju snimljenu socijalnu kartu stanovnitva BiH, a na lokalnom nivou ne postoji evidencija porodica koje su u stanju socijalnih potreba. Dakle, djeca, posebno u manjim lokalnim zajednicama, zajedno sa svojim roditeljima, ako ele da koriste prava na ovaj vid zatite trebaju sami da se prijave nadlenim slubama i da prou izuzetno komplikovane procedure. Ove procedure su poseban problem za invalidnu djecu jer je propisima naloeno da se mora putem komisija za kategorizaciju utvrditi svake godine stepen invalidnosti

pa tek onda donijeti odluka o visini socijalnih davanja. Nije rijedak sluaj da se ove komisije sastaju samo jedan ili dva puta godinje. Vie od 3500 djece u BiH je bez roditeljskog staranja. Veliki broj ove djece je smjeten u institucije. Ova djeca esto bivaju stigmatizirana od sredine u kojoj se kreu u koli, na ulici. Stigmatizaciju trpe djeca koja se nalaze u kolektivnim oblicima zbrinjavanja za izbjegla i raseljena lica, i ona su esto zaboravljena i od strane vlasti i ire drutvene javnosti. Djeca Romi, kao najbrojnije manjine u BiH, zbog siromatva i neobrazovanosti roditelja, su uskraeni za obrazovanje. Po istraivanjima OSCE-a, 64% romske djece ne pohaa osnovnu kolu. Veliki broj ove djece naputa kolovanje, zbog suoavanja sa postojeim stereotipima i negativnim predrasudama. Teko se prilagoavaju uenikim kolektivima koji ne govore jezik Roma. 90% ove djece nemaju obavezno zdravstveno osiguranje, a kada se radi o pristupu socijalnoj zatiti, o uslovima stanovanja, izostaje osmiljena briga vladinih institucija. Drava je usvojila Zakona o zatiti prava nacionalnih manjina i osnovala Vjee Roma pri Vjeu Ministara BIH, ali znaajnijih iskoraka na poboljanju zatite i ostvarivanja prava ove djece praksa jo ne pokazuje. Kada se radi o djeci kolskog uzrasta, iz reda drugih manjina, drava nije sainila Edukacioni plan i program, koji bi ispotovao prvo na koritenje maternjeg jezika, na izuavanje sopstvene istorije, i njegovanje svoje kulture. Nasilje nad djecom je problem sa kojim se bosanskohercegovako drutvo ozbiljno suoava. Djeca trpe nasilje u porodici, koje se prenosi i u kolu kao instituciju. Po nekim istraivanjima raireno je verbalno zlostavljanje a ono esto zavrava sa fizikim obraunom. Drava jo nije nala prava rijeenja i odgovore na ovu pojavu. Problemi se donekle ublaavaju od strane nevladinih organizacija koje otvaraju Sigurne kue za rtve nasilja. Postavlja se krucijalno pitanje da li drava treba samo da se bavi posljedicama ovoga problema ili joj je obaveza da pravi osmiljenije programe na prevenciji nasilja. U posljednje vrijeme sve su ee zabiljeeni sluajevi seksualnog nasilja nad djecom. Ove pojave se deavaju, kako u porodici, tako i u kolama i irem drutvenom okruenju. Otac maloljetne N.N. se obratio Pravnoj slubi Helsinkog komiteta traei zatitu i imenujui profesora kao nasilnika; ili sluaj seksualnog nasilja u porodici, kada je ouh seksualno zlostavljao svoje dvije maloljetne pastorke punih pet godina, nakon ega je jedna pobjegla od kue i prijavila sluaj policiji. Kao poseban problem koji je sve vie prisutan na ulicama svih veih gradova je problem prosjaenja djece koji je kao takav usko povezan sa trgovinom ljudskim biima. Po nekim procjenama vie od 10 % evidentiranih rtava trgovine ljudima su maloljetna djeca. Drava Bosna i Hercegovina ne posveuje dovoljno panje ovome problemu i u praksi ne postoje efikasni programi i mjere na suzbijanju trgovine ljudima. Bosna i Hercegovina nije ratifikovala Evropsku konvenciju o akciji protiv trgovine ljudima a samim tim izostalo je usaglaavanje domaeg zakonodavstva sa meunarodinim standardima. Dravne vlasti su krenule sa projektom reforme obrazovanja u Bosni i Hercegovini, pri tom zanemarujui predkolski odgoj i obrazovanje. Uvodi se devetogodinje osnovno obrazovanje, ime se ostvaruju zahtjevi Vjea Evrope, ali ovaj iskorak ne prati obezbijeenje i svih drugih obaveza koje se odnose na modernizaciju obrazovnog procesa i infrastrukture u kolstvu. Ovo se posebno odnosi na djecu invalide, kojima nije obezbjeen adekvatan pristup kolskim objektima, prikladan prevoz, pripremljenost kolskih kolektiva itd. Ovu reformu ne prate srednje kole, u smislu usklaivanja obrazovnih profila sa potrebama ekonomije i drutva. Takoe, praktina nastava u kolama je slabo zastupljena. Kabineti za izvoenje praktine nastave nisu adekvatno opremljeni, a i nisu osmiljeni programi obavljanje prakse u privrednim firmama. Svakako da je poseban problem pojava 54 kole organizovane kao dvije kole pod istim krovom, u kojima se ostvaruju programi na hrvatskom, odnosno bosanskom jeziku. Realizacijom ovih programa uenici i nastavno osoblje su podijeljeni na Hrvate i Bonjake, i praktino nemaju nikakvog meusobnog kontakta, te je djeci onemogueno upoznavanje drugog i drugojaijeg, to je direktno okrenuto protiv suivota i tolerancije, a doprinosi produbljavanju nepovjerenja i mrnje. Podjela djece kolskog uzrasta po etnikom principu uz preutno podravanje vlasti je mimo okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i svih meunarodnih dokumenata koji tretiraju ovu oblast.

Mediji loe prate ivot i rad uenika u kolama, a roditelji nemaju prostor za iskazivanje kritikog miljenja vezanog za pojave koje se deavaju u okviru rada kola. Na predizbornim skupovima nekih politikih stranaka, uoi oktobarskih izbora, primijeena je zloupotreba djece i krenje njihovog ljudskog prava da ne budu manipulisana u politike svrhe. Obaveza vlasti Bosne i Hercegovine je da posvete vie panje ostvarivanju svojih obaveza koje proistiu iz meunarodnih dokumenata koji tretiraju prava djece, a posebno iz Konvencije o pravima djeteta, i da obezbjedi na itavom prostoru Bosne i Hercegovine jedinstven pravni okvir za potovanje prava djeteta.