broj 75| godina 6 | besplatni primjerak Petak , 15. ožujka 2013.

2 .rtS10-11 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare Robbie Williams u kolovozu na Maksimiru (str.28) / Prilog - Uskrs (str.15)

U sljedeća tri mjeseca bit će uređeno šest novih vrtova u različitim dijelovimametropole

Vi pitate, gradonačelnikBandić odgovara

Uljepšavanje grada:Gradske četvrti:Podsused - VrapčeZapadna vrata grada sa ženomna”čelu”, dijelovi bez vodovoda ipitke vode, najveće klizište u Europii velika volja za rješavanje problema

U iščekivanju velikog nogometnog spektakla

tema broja02 zagreb.hr15.ožujak 2013.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima i novinarima obišao je šest ploha budućih gradskih vrtova u Sesvetama (Senjska ulica i Ul. Krste Hegedušića), u Dubravi (Ul. Mate Lovraka), na Borovju (Ul grada Chicaga / I. gardijske brigade Tigrovi), Sopotu (Islandska – Nikole Andrića) i u Klari (Svetoklarska / Čavoglavska). Kako je najavio, vrtovi će biti u funk-ciji za tri mjeseca, a na temelju već zgotovljenih projekata, prva ploha osposobit će se kroz tridesetak dana.

Pripremamo za naše sugrađane dvadesetak ploha diljem grada ukupne površine oko 100 tisuća četvornih metara. Parcele će biti površine između 40 i 50 četvorna metra, imat će dovod tehnološke vode, bit će ograđene, a sve uz unaprijed definirana pravila igre - najavio je gradonačelnik govoreći o novom gradskom projektu za koji su već sada građani po-kazali znatan interes. Vrtovi će se dodjeljivati na temelju javnog poziva, Grad će s građanima potpisivati ugovor o korištenju, a vrtovi će se moći koristiti do konačnog privođenja namjeni zemljišta.

Kriteriji dodjele utvrdit će se Pravilnikom, a Grad će korisnicima osigurati stručnu potporu, mišljenja i preporuke za ciljanu sadnju te među ostalim, pripremit će tlo za obradu prije davanja na korištenje.

www.zagreb.hr

Uskoro gradski vrtoviZagreb dobiva još šest lijepih zelenih površina

Informacije o postupcima legalizacije

Na inicijativu gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, u gradskim četvrtima s pripadajućim mjesnim odborima, održale su se tribine za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. Zaključno s tribinom u Adamovcu, unatrag tri tjedna održano ih je ukupno 25. Trib-ine su bile organizirane kako bi se građani upoznali sa svime što je Gradska uprava učinila da im olakša taj posao, ali i da ih upozna s prijedlogom smanjenja troška legalizacije, a sve s ciljem da se u ovo krizno i recesijsko vrijeme, prema mogućnostima Grada, rasterete kućni budžeti tisuća naših sugrađana. Osim toga, o postupcima ozakonjenja građani se mogu in-formirati: putem besplatne telefonske linije - 0800 17 71 (radnim danom 8,00 – 18,00h) www.zagreb.hr

Savska 41 / VIII (Zagrepčanka) Ured u kojem ovlašteni arhitekti i geodeti građanima slabijeg imovinskog stanja pružaju besplatnu pomoć u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada na području Grada Zagreba. Uredovno vrijeme: Ponedjeljak 8,00 – 16,00 Utorak 8,00 – 18,00 Srijeda 8,00 – 16,00 Četvrtak 8,00 – 18,00 Petak 8,00 – 16,00

Trg Stjepana Radića 1 (zgrada Gradske uprave) Infopult Savjetovanje građana u vezi s legali-zacijom objekata Uredovno vrijeme: Ponedjeljak 8,00 – 16.00 Utorak 8,00 – 18,00 Srijeda 8,00 – 16,00 Četvrtak 8,00 – 18,00 Petak 8,00 – 16,00

zagreb.hr15.ožujak 2013. tema broja 03

U palači Dverce održana je konferencija za novinare na kojoj je pred-stavljena kandidatura za Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016. U ime Grada Zagreba, koji je uz Rijeku domaćin igara, prisut-nima se obratila zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević: “Nadamo se da će Rijeka i Zagreb, kao toliko puta do sada, ponovno biti u središtu međunarodne sportske javnosti, a uz takve priredbe najuspješnije se promiču kulturne, turističke, povijesne i prirodne vri-jednosti zemlje domaćina”, rekla je zamjenica Pavičić-Vukičević.

Proslavljeni hrvatski sportaš Gordan Kožulj, kao voditelj projekta kan-didature Europskih sveučilišnih igara 2016., predstavio je kandidaturu Zagreba i Rijeke te istaknuo da će Hrvatska ponuditi natjecanja u 23 sportske discipline, od čega dviju za sporta za osobe s invaliditetom. “Očekujemo više od četiri tisuće studenata sportaša s dvjestotinjak europskih sveučilišta i vjerujemo da će ova europska univerzijada imati veći broj sudionika nego Univerzijada u Zagrebu 1987.”, rekao je Kožulj.

Uz prisutnost brojnih uzvanika, javnosti su se obratili domaćin Zrinko Čustonja, predsjednik Hrvatskog akademskog sportskog saveza; Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Danira Nakić-Bilić, predsjednica Nacionalnog vijeća za sport; Pero Lučin, rek-tor Sveučilišta u Rijeci; te Miroslav Matešić, zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke.

Konačna odluka o domaćinu Europskih sveučilišnih igara bit će objav-ljena u Ljubljani, 1. lipnja 2013.

www.zagreb.hr

Kandidatura za Europske sveučilišne igre Zagreb želi biti i središte međunarodnog sporta

Počinje uređenje platoa MamuticeNa jesen potpuno novi izgled naseljaU Mjesnom odboru Travno gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, sa suradnicima stanovnicima Mamutice predstavio je projekt sanacije pla-toa ispred njihove zgrade te planove uređenja okolnih javnih površina, posebno dvaju parkova koji će, najavio je, u konačnici biti pandan Bundeku. Prema projektu, koji obuhvaća tri faze radova, sanirat će se cijeli plato zgrade, riješit će se problem oborinske odvodnje, sanirati i izmjes-titi kanalizacija, provest će se radovi na nosivim elementima konstrukcije, a nakon svih građevinskih radova slijedi i uređenje zelenih površina za-padno i istočno od Mamutice, odnosno, površina između ulice Savezne R. Njemačke, Ukrajinske, Božidara Magovca i Ukrajinske te park Travno. Projekte će građani moći vidjeti u prostorima mjesnog odbora. Kako se moglo čuti, radovi kreću 18. ožujka i to sanacijom istočne strane platoa, a paralelno s tim izradit će se projektno rješenje sanacije južne strane. Ako sve bude teklo prema planu, građani će u novouređenim prostorima uživati već ove jeseni. “Strojevi odavde neće otići dok sve ne bude goto-vo”, obećao je gradonačelnik stanarima i zamolio ih za strpljenje u nared-nih šest mjeseci dok traju radovi. Nakon što se privremeno uredi zelena površina na istočnoj strani, gradonačelnik je za jesen najavio i uređenje tog parka u stilu novog Bundeka, park koji će imati adrenalinski dio, dio za ske-jtere, fontane i sve popratne sadržaje. Za uređenje Parka Travno potrebno je provesti natječaj putem Društva arhitekata Zagreba kojim bi se dobilo smisleno i cjelovito rješenje tog prostora. Nakon prezentacije Projekta, gradonačelnik je zajedno s građanima obišao kritične punktove oko Ma-mutice.

www.zagreb.hr

ZG info04 zagreb.hr15.vožujka 2013.

Nagrada Zagrepčanka godineMarija Slišković, predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu, ovogodišnja je dobit-nica Nagrade Zagrepčanka godine. Nagradu je dobila za iznimnu potporu ženama u razot-krivanju prešućenoga ratnog zločina silovanja žena u Domovinskom ratu. Dodjeli, koja se održala u petak, 8. ožujka, nazočili su ministar branitelja Predrag Matić, ministar zdravlja Raj-ko Ostojić, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić te potpredsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba Morana Paliković Gruden i Tatjana Holjevac. U uvod-nom govoru predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić zahvalio je svim Zagrepčankama koje su kroz povijest i sadašnjost pridonijele i pridonose civilizacijs-kom ugledu i dostojanstvu Zagreba i Hrvatske, a posebno je zahvalio ovogodišnjoj dobitnici nagrade. ”Nemoguće je zamisliti Zagreb bez njegovih Zagrepčanki. Naš grad ne bi bio to što jest da u njemu nisu živjele i stvarale Ljerka Šram, Ivana Brlić Mažuranić, Milka Trnina, ili leg-endarna Zagorka, bez čijeg je imena povijest hrvatske književnosti potpuno nezamisliva”, is-taknuo je. ”Potrebno je u našim srcima i umovi-ma učiniti pomake kako bi ostvarili istinsku jed-nakost i prava žene, ali i svake osobe. A to znači i jednakost plaće u jednakim poslovima”, nagla-sio je Bernardić. Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić prisjetio se kako je započelo ak-tivno djelovanje Marije Slišković: ‘’Draga Marijo, hvala ti za sve što si učinila od Bedema ljubavi pa do danas. Ovo je nagrada svim ženama iz Domovinskog rata. Ipak, bez tvojeg truda i pri-

Zagreb domaćin 3. Regionalnog foruma o urbanoj sigurnosti

Stop grafitimaU petak, 19. travnja u Velikoj kino dvorani Ministarstva gospodarstva RH, u Ulici grada Vukovara 78, održat će se 3. Regionalni forum o urbanoj sigurnosti “STOP GRAFITI”. Održava se u organizaciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, uz pokroviteljstvo Ministarstva unutarnjih poslo-va RH, gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj te uz potporu SESCA-e i regionalnih partnera. Cilj tog regionalnog foruma je unaprjeđenje sigurnosti zajednice, s na-glaskom na unaprjeđenju učinkovitosti sustava prevencije kriminaliteta te razvijanju zajedničkih pristupa i rješenja u tijelima lokalne uprave i to kroz formu dijaloga odgovornih ljudi iz struke, znanosti, prakse i

politike, kaže nam predsjednik HUMS-a, Alen Ostojić. Kako će fokus pro-grama bit će na fenomenu ne kontroliranih grafita i taggova, koji uzroku-ju milijunske štete lokalnoj zajednici, forum će sudionicima predstaviti i najnovije trendove u strateškom pristupu rješavanja problema grafita. Forum, koji se organizira s namjerom stvaranja uvjeta za razvoj novih pristupa urbanoj sigurnosti i novim partnerstvima na razini lokalne zajednice u području sigurnosti, namijenjen je gradonačelnicima, županima, načelnicima općina, savjetnicima za sigurnost, nadležnim osobama komunalnog i prometnog redarstva, predstavnicima Polici-jskih uprava te brojnim drugim stručnjacima koji se bave problematikom tehničke zaštite, prevencije kriminaliteta, javnom i urbanom sigurnošću. Cilj je stjecanje novih znanja i iskustava, prenošenje primjera dobrih praksi s prostora EU, kao i mogućnost umrežavanja i razvijanja novih pro-grama i projekata.

Kao dio projekta dostupnosti i ostvarivosti tzv. urbane sigurnosti svim članovima zajednice, HUMS ističe kako sa svojim stručnim i institucio-nalnim partnerima želi kroz otvoren dijalog i uključenost svih subjekata ostvarivati razvoj sigurnosti zajednice.

Početak je predviđen za 10 sati 17. travnja, a krajnji rok za prijavu je 16. travnja. Prijavnicu je moguće ispuniti elektronski te poslati na e-mail: uhms@uhms.hr, ili faks na broj: +385/1 5603 582.

kupljenih svjedočanstava silovanih žena u knjizi ’Sunčica’, napretka ne bi bilo. Želim ti da napišeš još jednu knjigu. Hvala!’’ Nakon uručenja nagrade, prisutnima se obratila i dobitnica. ”Primajući ovu nagradu istaknut ću sve one žene koje su trebale dobiti nagradu, a nikad je nisu, a radi se o svim ženama Vukovara. Jasno mi je da su vremena bila takva da se neki procesi nisu mogli provesti, ali dvadeset godina čekanja da se procesuiraju ti zločini, ipak je previše. Stoga, ovu nagradu tumačim kao ispravljanje nepravde tim ženama što se zanemarivalo”, rekla je Marija Slišković. Nazočnima se s nekoliko riječi obratila i jedna od žrtava koje su ispričale svoju priču u knjizi ‘Sunčica’, Eva Penavić. ”Zagreb nam je pružio ruku kad smo 1991. došli goli, s vrećicom u ruci. Zagreb nam pruža ruku i sad. Uvijek sam bila zahvalna na tome. I zbog toga sam uvijek željela da Zagreb jednom čuje taj moj hvala! Stoga hvala” poručila je Penavić.

zagreb.hr15.ožujka 2013. ZG info 05

Prije tjedan dana počele su rezervacije za 6. American Express Tjedan restorana Zagreb, stoga požurite kako ne biste izgubili svoju stolicu. Tje-dan posvećen vašem nepcu počeo je u petak, 8. ožujka, a traje do 17. ovog mjeseca na području Grada Zagreba. U manifestaciji sudjeluje 48 restorana koji zadovoljavaju stroge kriterije organizatora. U navedenom razdoblju restorani gostima nude posebno osmišljene jelovnike, a svaki jelovnik slijed je od tri jela (predjelo, glavno jelo i desert) po fiksnoj cijeni od 100 kn. Većina restorana u ponudu uključuje aperitiv, ili čašu vina, a kvalitetu usluge potvrđuje činjenica da je vrijednost ponuđenih jela u re-dovitoj ponudi minimalno 50 % veća. Sve ljubitelje koktela razveselit će informacija da su u akciju ovog puta uključeni i hoteli visoke kategorije s hotelskim barovima. Pod sloganom ‘Na Koktel u Hotel’, za vrijeme traja-nja akcije Tjedan restorana Zagreb, hotelski će barovi svakoga dana 100 minuta, od 18 do 19 sati i 40 minuta, nuditi koktele po promotivnoj cijeni od 20 do 25 kuna. Svoje omiljeno piće u boji možete pronaći u Grand Hotelu Esplanade Zagreb, Sheraton Zagreb Hotelu, ARCOTEL Allegra Za-grebu, Double Tree by Hilton Hotelu te Hotelu Antunović.Posebna atrak-cija je i ovog puta ‘Juhu Juhe’, brendirani kamion s juhama za sve one koji neće stići na ručak u neki od restorana sudionika akcije. Za njih će restorani svakog dana pripremiti nekoliko vrsta juha po cijeni od 15 kuna. American Express Tjedan restorana inspiriran je sličnim akcijama koje se održavaju u svjetskim metropolama poput New Yorka i Londona, čiji je

Tjedan restorana u ZagrebuNagradite svoje nepce za samo 100 kuna

cilj omogućiti što većem broju građana posjet restoranima, promocija restoranske kulture, poticanje interakcije ugostitelja i posjetitelja restora-na te oživljavanje gastro scene Hrvatske. Pregled svih jelovnika i telefon-ske brojeve za rezervacije možete pogledati na web stranici http://www.tjedanrestorana.com/restorani.

Volonterski centar Zagreb dodijelio je u ponedjeljak, 25. veljače četvrtog Volonterskog Oskara, nagradu za zagrebačkog volontera/ku godine i ove godine u suradnji s Gradom Zagrebom, u Staroj gradskoj vijećnici. U poz-dravnom govoru izvršna direktorica Jela Prgić Znika, istaknula je važnost volontiranja i značajnost dodjele nagrade. Sve prisutne pozdravio je Davor Bernardić, predsjednik Skupštine grada Zagreba, kao i zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.

Nagradu je osvojila Nikolina Piršljin, 27-godišnja učiteljica razredne nastave, volonterka udruge Krijesnica koja je odnijela 45 posto od ukupno 1311 glasova građana, a nagradu joj je uručila Klara Grisfelder, prošlogodišnja dobitnica Oskara.

U užem krugu izbora uz nju nalazili su se Marija Gašparović (1996.), volonterka Prve gimnazije te Mislav Mihael Mandir (1989.), volonter organizacije mladih Status: M. Nagradu Volonterski Oskar, nagradu za zagrebačkog volontera/ku godine, dobitnici Nikolini Piršljin, odabranoj od strane javnosti zbog posebnog doprinosa postignutog volonterskim radom, uručila je Klara Grisfelder, prošlogodišnja dobitnica Oskara.Nikoli-na Piršljin već je šest godina volonterka udruge Krijesnica. U 2012. godini odradila je 165 volonterskih sati volontirajući na Međunarodnom reha-bilitacijskom kampu Krijesnica te kroz izravan rad s korisnicima, djecom i mladima oboljelima od malignih bolesti.

Zagreb dobio svoju Oskarovku! Nikolina već godinama sudjeluje na rehabilitacijskim kampovima u or-ganizaciji udruge Krijesnica u kojima se okuplja 30-tak djece i mladih koji su završili liječenje, a koji pokrivaju teme o bolesti, liječenju i povratku u školu. Snaga, energija, volja i vještine koje je Nikolina donijela sa so-bom omogućuju provođenje ovako zahtjevnog kampa. Nikolina u kampu ima volontersku poziciju ”Teta za sve” te zahvaljujući njoj oni najmlađi ne osjete odsustvo roditelja. Oni se bude ujutro s njom i ona ih navečer ušuškava u krevet. Tijekom dana pazi da svako dijete ima ispunjene sve potrebe kao što su higijena, hrana, zabava i, naravno, neizbježna doza maženja. Djeca Nikolini prilaze spontano, jer ima najljepši i najtopliji os-mijeh na licu. Voditelji kampa ostanu uvijek zadivljeni njenim radom.

ZG info06 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Gradonačelnik Milan Bandić je u petak, 8. ožujka održao konferenciju za novinare na kojoj je komentirao odbijenicu Gradske skupštine prijedloga za obnovu javnog poziva, za prikupljanje ponuda za kupnju 20 stanova prilagođenih potre-bama osoba sa stopostotim invaliditetom. Iako je sedam mili-juna kuna za kupnju 20 stanova osigurano u proračunu, koji je Skupština prihvatila, na zadnjoj sjednici zastupnici su od-bili prijedlog za objavu javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju stanova prilagođenih osobama s invaliditetom. ”Gradonačelnik ne odustaje od toga i mi ćemo ići u raspisivanje natječaja za nabavku 20 stanova”, rekao je Bandić i dodao da će u njemu gospoda iz Jelkovca i Sopnice također moći ravno-pravno konkurirati. ”Svi će moći sudjelovati, ali izabrani će biti oni koji ponude najbolju cijenu sa stopostotnom prilagodbom stanova za osobe s invaliditetom”, naglasio je gradonačelnik. Istaknuo je kako je za sada riječ o 38 osoba sa stopostot-nim invaliditetom koje nemaju primjereno stanovanje. ”Kupit ćemo pojedinačno najpovoljniji svaki stan, koji ne prelazi cijenu od milijun kuna”, kazao je Bandić i dodao kako će naći načina da se to riješi. “Ja ne mogu vjerovati, to je bedastoća. Kakvi su to ljudi?”, komentirao je. ”Neznanje rađa strah, a kako bi rekla moja baba Kata, u strahu su, sinko, ve-like oči”, rekao je, naglašavajući kako ne zna kako da se brani protiv budalaštine. ”Zajedno smo sjedili u Gradskoj skupštini i dogovorili da to napravimo, a na skupštini kada smo krenuli to i operativno provesti, oni su blokirali posao na tri mjeseca”, rekao je Bandić i dodao: ”Bez obzira na blokadu, mi ćemo sve obaviti i ljude u ta tri mjeseca smjestiti u njihove stanove”. “Oko invalida se ne smije politizirati, a ovo što su zastupnici napravili, to mogu napraviti samo ljudi bez srca, duše i razuma”, tvrdio je. ”Ja ne znam gdje ti ljude žive, šta oni rade”, zapitao se gradonačelnik komentirajući kako ga prozivaju da nije ob-jedinio nabavu, uz po neku riječ i o svom protukandidatu za gradonačenika, Rajka Ostojića. ”Dug bolnice Sv. Duh je 70 mili-juna kuna, a dug zdravstva Hrvatske je sedam milijardi kuna, pa molim vas lijepo”, istaknuo je Bandić dodavši da kandidat za gradonačelnika i ministar zdravlja ne zna da Zagreb ima sedam bolnica: ”Pa to je apsurd!”. ”Ja sam upropastio Holding? Zato

Bandić o zastupnicima Skupštine: Kakvi su to ljudi?

što sam kupovao nekretinine i dao im za pola cijene te iste nekretnine?”, zapitao je Bandić komentirajući kako im je poklonio ”igračku” kojom se nisu znali ”igrati”.

Osvrnuo se i na svoje protukandidate u nadolazećim izborima za gradonačelnika te im je poručio da se “ne misli s njima sučeljavati jer, sučeljava se samo s građanima”.Zamolio je protukandidate pa i Moranu Paliković Gruden, da što više pričaju i da se što više sučeljavaju. ”Cijela priča te priče je da se ja javim. Milane javi se. Ali, ja imam malo previše godina i previše sijedih da bih reagirao na te apsurde”, konstatirao je gradonačelnik.”Kada oni dođu među druge, oni su kao amebe. Što im preostaje osim da u zatvorenim prostorima kriče. I kada govore o drugima i pokušavaju ih etiketi-rati, najviše govore o sebi. To je moj jedini komentar”, istaknuo je i dodao: ”U ova dva i pol mjeseca očekujte prijedloge za besplatnu frizuru tjedno dva puta, što će vam grad platiti, iznajmljivanje prostora za jednu kunu, potpuno besplatan komunalni doprinos, ili za jednu kunu, i da, Bog će spustiti pet milijardi eura u gradski proračun”.

Radnici Čistoće prevozili radioaktivnu tvar na JakuševacRadnici Čistoće skoro su ozračeni radioaktivnom tvari kada su 25. veljače istovarali kamion s otpadom na deponiju na Jakuševcu. Naime, ni ne znajući što točno voze u kamionu, dvojica zaposlenika Holdingove podružnice na odlagalište su dovezla radioaktivnu tvar. Opasni otpad aktivirao je alarm na deponiju, koji je automatski prenio isto upozorenje Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost. “Na Jakuševcu postoji detektor koji se alarmira na radioaktivan otpad, a radnici su od-mah po dolasku službenika Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost pregledani te je utvrđeno da nisu u opasnosti i da nije bilo nikakvog zračenja”, objasnio je direktor Čistoće Branimir Valašek. Opasnu tvar, za koju se neslužbeno doznaje da se koristi u medicinske svrhe, radnici su pokupili i utovarili na području Žutog brega, a u blizini kojega je Bolnica u Dubravi. No, tko je točno ubacio opasno smeće, iz Čistoće su poručili kako ne mogu saznati. Valašek je istaknuo kako ne može točno utvrditi gdje su zaposlenici Čistoće to točno pokupili, ali poznato je da je to bilo na području Žutog brega. Kako dalje navodi, sve mjere koje su bile potrebne su poduzeli, a inspekcija Državnog zavoda je potvrdila da radnici nisu ozračeni. Također, pregledano je i vozilo, i osigurano. “Dežurni službenik Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost utvrdio je da je brzina doze zračenja unutar kamiona povećana. Pozvan je stručni tehnički servis koji je izuzeo radio-aktivni materijal. Nakon izuzimanja radioaktivnog materijala, kamion je ponovno provjeren te je, nakon utvrđivanja da nema povećane radioaktivnosti, pušten u re-dovan rad. Prema utvrđenom, ne postoji opasnost po zdravlje radnika i okoliš”, stoji u priopćenju Zavoda.

zagreb.hr15.ožujka 2013. ZG info 07

Masovni prosvjed za Praznik rada na Trgu bana Josipa JelačićaČelnici sindikalnih središnjica u četvrtak, 7. ožujka, najavili su masovni prosvjed za Međunarodni Praznik rada 1. svibnja na Trgu bana Jelačića, uz poruku Vladi: “Mijenjajte smjer ili će vas mijenjati građani!”. Na konferenciji za novinare pet sindikalnih središnjica najavile su veliki prosvjed 1. svibnja u samom centru Za-greba, koji planiraju zbog sve težeg položaja radništva i drugih društvenih grupa te zbog Vladine gospodarske i socijalne politike koju smatraju promašenom i štetnom.

Poruka Vladi bit će: “Mijenjajte se, ili će građani promijeniti vas!”, rekao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen No-vosel, koji očekuje masovni prosvjed na ko-jeg će, uz radnike, biti pozvani i nezaposleni, umirovljenici, đaci i studenti. Svi oni, smatra Novosel, imaju pregršt razloga za nezado-voljstvo Vladinom ekonomskom i socijalnom politikom koja nije ništa drugo doli nastavak smjera koji je zacrtala prošla Vlada. ”Vlada je obećala promjene i one se stvarno vide – sve poskupljuje, građani su sve siromašniji, burza rada se puni, nema investicija ni novih radnih mjesta”, rekao je Novosel. ”Iz dana u dan sve je gore i to je jedina konstanta Vladine politike”, kazao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sin-dikata Krešimir Sever, koji, rabeći naslov rock uspješnice “Vrijeme je da se krene”, poručuje kako je vrijeme za snažnu poruku Vladi da treba mijenjati smjer u kojem vodi zemlju. Predsjed-nik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ističe kako nema napretka uz politiku striktne štednje koju provodi Vlada, no jedno joj priznaje – više stvarno neće biti rezova, ali samo do lokalnih izbora. “Vlada baulja i ne zna u koju luku vodi brod koji bi se mogao potopiti”, naglasio je Ribić koji drži da Vlada više nema potporu građana, a ni izborni Plan 21 se ne provodi. Uz to je, dodaje, pogazila načela slobode kolektivnog ugovaranja zakonom suspendirajući kolektivne ugovore, a mjerama štednje u javnom sektoru udarila je u bit interesa zaposlenih i društva u

cjelini. Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš je rekao da Vlada zna što radi, jer odlučno i suprotno nominalnom socijaldemokratskom predznaku, vodi zemlju u neoliberalni kapitalizam, uzimajući za uzor zemlje u kojima se konkurentnost zasniva na niskoj cijeni rada. Ribić je optužio Vladu da namjerno ruši cijenu rada. Posebno je istaknuo ministra financija Slavka Linića, koji je, kako dodaje, na dobrom putu da sruši vlastiti rekord: “Gospodin Linić koji je žario i palio 2003. godine, tada je ostvario dotadašnji rekord od 400 tisuća nezaposlenih”, rekao je i dodao: ”Mi otvaramo kladionicu za 1. svibanj s pitanjem, kada će on sam sebe nadmašiti? Hoće li to biti prije ili poslije ljeta”, istaknuo je. Dopredsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak smatra da je sazrelo vrijeme i stvorena kritična masa nezadovoljnih koji će od Vlade zatražiti promjene. ”Ulazimo u EU gdje se razvoj ne može temeljiti na malim nadnicama, a Vlada ima jako malo vremena za promjene prije nego dobije crveni karton”, kazao je Mučnjak. Na pitanje koji je to pravi smjer koji Vladi predlažu sindikati, Mladen Novosel odgovorio je da je to ostvarenje predizbornih obećanja, a Vilim Ribić dodaje da Vlada mora prestati pljačkati i otimati zaposlenima ono što im pripada te napustiti koncept proračunske štednje. “Sindikati su najčestitiji dio hrvatskog društva gdje nema pljačke, prekoračenja ovlasti, pedofilije i drugih zala”, istaknuo je Ribić te pozvao građane da se sebe radi, ali i takvih sindikata, odazovu prosvjedu.

ZG info08 zagreb.hr15.ožujka 2013.

online

Povodom obilježavanja Dana žena, Udruga žena oboljelih i liječenih od raka dojke, njihovih obitelji i prijatelja “SVE za NJU!” održala je u četvrtak, 7. ožujka konferenciju za medije na kojoj je između ostalih promovirana nova preventivna kampanja Udruge ”SVE za NJU!” u partnerstvu s Gradom Za-grebom: “Najljepši ukras Zagreba su Zagrepčanke.” Predsjednica udruge “SVE za NJU!” dr. Almenka Balenović prisjetila se početaka rada Udruge i njezinog službenog osnivanja 21. ožujka 2008. te is-taknula jačanje Udruge u svim njenim segmentima. Pojasnila je da se kampanja “Najljepši ukras Za-greba su Zagrepčanke” odnosi na redovite samopreglede dojki, kao važnog segmenta preventivnog djelovanja svake žene u cilju ranog otkrivanja raka dojke. Predstavila je novi letak za samopregled dojki u kojem je objašnjeno kako pravilno napraviti samopregled. Istaknula je da je Udruzi osobito drago što je glavni partner kampanje upravo Grad Zagreb, čiju podršku Udruga ima od samog osnivanja. Podršku kampanji dao je i Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj. Prof. dr. Antoi-nette Kaić – Rak, voditeljica Ureda, istaknula je kako Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje na važnost prevencije nezaraznih i kroničnih bolesti i osvrnula se na epidemiološke podatke o raku dojke na svjetskoj i europskoj razini, posebno istaknuvši važnost ranog otkrivanja raka dojke, zbog velike mogućnosti izliječenja. Navela je da je uz odaziv od 70 % u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke, moguće smanjiti smrtnost žena za 20 do 30%.

Najljepši ukras Zagreba su ZagrepčankeGradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić je izrazio veliko zadovoljstvo sudjelovanjem Grada u aktivnostima Udruge. Posebice je na-glasio važnost brige građanki Grada Zagreba o vlastitom zdravlju, budući da dnevno u Gradu obole dvije di tri žene, a nažalost, svaki dan pr-emine jedna žena upravo od raka dojke. Letak će, kao poklon, biti dostavljen putem Hrvatske pošte na 305 000 adresa i kućanstava u Gradu Zagrebu. Grad Zagreb i njegovi građani imaju srce,empatiju i solidarnost kakva se rijetko viđa jer gotovo nema dana kada Zagrepčani ne is-kazuju svoju solidarnost prema potrebitim sugrađanima. Pokazalo je to i iskustvo Kuće solidarnosti, koja je u blagdansko vrijeme bila postavljena na Trgu bana Jelačića, a čiji pri-hodi su bili namijenjeni i Udruzi „SVE za NJU!“. Čestitao je svim damama Dan žena riječima Grad Zagreb je spreman dati sve za nju, ne propustivši svoj omiljeni slogan- od Zagreba su ljepše samo Zagrepčanke.

Na konferenciji za novinare udruga “SVE za NJU!“ predstavila je i tekuću kampanju Učini sve za nju. Udruga je u suradnji s Aquarius re-cordsom, Massimom i Ivanom Husar, te DM-drogerie markt i Narodnim radion izdala CD – album s 9 pjesama Učini sve za nju. Autorica stihova naslovne pjesme „Učini sve za nju“, koju u duetu izvode Massimo i Ivana Husar, je Vesna Andrijević Matovac prva predsjednica i osnivačica, a autor glazbe je Ante Pecotić. Cilj kampanje jest senzibilizirati širu javnost za probleme na koje nailazi cijela obitelj kada se ženi dijagnosticira rak. U omotu CD-a se na-lazi brošura namjenjena muškarcima čijim je partnericama ili bliskim osobama dijagnostici-ran rak. U brošuri su odgovori na pitanja kako biti najbolja podrška i gdje potražiti pomoć. CD se može nabaviti u prodavaonicama dm-a, a kupnjom se pomaže radu Udruge SVE za NJU! i Centra za psihološku pomoć oboljelim i liječenim ženama i nihovim obiteljima.

Nakon brojnih rupa u zemlji koje su se otvorile u krškom kraju Hrvatske, u četvrtak, 7. ožujka otvorila se jedna i u samom centru Zagreba. Na zagrebačkom Tuškancu kod adrese Krležin gvozd 15 otvorila se rupa u zemlji promjera 1-1,5 metra s tendencijom širenja. Nadležne službe su odmah obaviještene, a promet je trenutno bio obustavljen do završetka sanacije i osiguranja prostora.

Otvorila se zemlja u Zagrebu!

www.zagrebonline.hr

zagreb.hr15.ožujka 2013. ZG info 09

I katedrala gasi svjetloU utorak, 12. ožujka u hotelu Esplanade Zagreb, održana je konferencija za novinare, na kojoj je predstavljena inicijativa ‘’Sat za planet Zemlju’’, koja će se održati od 20.30 do 21.30 u subotu 23. ožujka. Sudjelujte i vi, i ugasite svjetla na je-dan sat, za zaštitu okoliša.

Inicijativi WWF-a, svjetske nevladine orga-nizacije za zaštitu prirode, koja sedam godina za redom organizira ”Sat za planet Zemlju”, najveću svjetsku volontersku akciju za očuvanje našeg planeta, ove godine pridružio se mini-star zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, načelnica odjela Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, Rut Carek te Ida Prester, Boris Banović i rezident komičari Studija Smijeha.

Nakon WWF-ovog poziva građanima i tvrt-kama da se pridruže akciji 23. ožujka u 20.30 sati gašenjem svjetala na jedan sat te nakon poziva gradonačelnicima hrvatskih gradova, da ugase svjetla na glavnim gradskim znamenitos-tima, mnogi će to i učiniti. Tako će, primjerice, zagrebačka katedrala prvi put nakon gotovo dva desetljeća ugasiti svoju dekorativnu ras-vjetu. Uz Kaptol u Zagrebu, zamračene će biti i Zidine u Dubrovniku sa Stradunom, osječka Tvrđa, splitska Riva s južnim pročeljem Di-joklecijanove palače, vukovarski vodotoranj i mnoge druge znamenitosti i gradovi.

Globalna inicijativa, koja je nastala 2007. u Sydneyu, i prerasla u globalni pokret u ko-jem je samo prošle godine sudjelovalo više od 7000 gradova i mjesta u više od 150 ze-malja, uspješno nastavlja podizati svijest, kako stanovništvu, tako i donositeljima odluka, o prekomjernoj potrošnji zemljinih resursa i en-ergetske učinkovitosti te štetnosti klimatskih promjena i čovjekovog negativnog utjecaja na Zemlju.

Europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik predstavio je svoj ovogodišnji izazov u kojem

Sat za planet Zemlju

obećava da će pjevati pred 1000 ljudi, ukoliko toliki broj ljudi tjedan dana ne vozi automobil. Njegov primjer slijedi i naš ministar Zmajlović, izjavivši: ‘’ Ako najmanje pet gradova do 1. srpnja podijeli građanima kante za biorazgradivi otpad, ili uvede kompostane, ja ću jutarnjoj smjeni ko-munalaca u jednom od tih gradova obaviti nabavku, pripremiti i podijeliti gablec, ili marendu’’.

Dio je to kampanje ‘’Ja hoću! A ti?’’, kojom se brojni stanovnici svijeta obvezuju što će napraviti za spas planeta, a koju je još prošle godine osmislila agencija Leo Burnett, zadužena za kreativni dio inicijative ‘Sat za planet Zemlju’.

‘’Kako to ove godine ne bi bila samo deklarativna podrška, odlučio sam se osobno uključiti i dati svoj doprinos i podršku’’, objasnio je ministar. Naglasio je kako je često vidljivo da su građani svjesni i voljni sudjelovati u ovakvim akcijama, ali im to jedinice lokalne samouprave i sustav ne omogućuju. ‘’Zato ovdje, sada, na neki način izazivam gradove i općine da se aktivno uključe u inicijativu, i omoguće svojim građanima da sudjeluju u odgovornom ponašanju prema okolišu’’, rekao je Zmajlović. Istaknuo je kako je najvažnije da se uključe i političari te da politički main-stream mora shvatiti koliko je važno raditi na održivom razvoju, da to nije posao samo ministra zaštite okoliša, već da je to posao svakog ministra, koji bi to trebao integrirati u svoje poslovne planove i politike. Ministar je snimio i televizijski spot, koji će se zajedno sa spotovima ambasadora ove kampanje, Ide Prester i Borisa Banovića, prikazivati na svim domaćim televizijama.

Najveća volonterska akcija na svijetu‘U najvećoj volonterskoj akciji na svijetu, koja je upisana u Guinessovu knjigu rekorda, ove godine očekujemo srušiti prošlogodišnje brojke i biti još bolji’’, kazala je voditeljica projekta ‘’Sat za planet Zemlju’’, Petra Boić Petrač i dodala: ‘’Prošle godine ugasili smo 38 gradova, za sad imamo 31 potvrđen, a nadamo se da ćemo i taj prošlogodišnji rekord srušiti i postići bar brojku 40’’. Istaknula je suradnju sa hrvatskim povje-renstvom za UNESCO, koje već treću godinu za uzastopce podržava ovu inicijativu. ‘’Sve

je započelo kada sam zamolila, bi li uz vašu podršku, smjeli ugasiti hrvatsku kulturnu baštinu’’, kazala je Boić Petrač načelnici odjela Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, Rut Carek, koja je odgovorila: ‘’S radošću podržavamo čin gašenja svjetla na upisanim UNESCI-vim do-brima, kao i svim drugim dobrima baštine jer se naglašava važnost svih onih vrijednosti na kojima zajedničkim snagama rade WWF i UNES-CO, a sve s ciljem zaštite našeg planeta Zemlje’’. Na event, koji će se održati 23. ožujka u 20.30 sati, pozivaju se građani Zagreba da dođu ispred Katedrale.

ZG info-gradske četvrti10 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Gradska četvrt Podsused-Vrapče, osim što je najzapadnija gradska četvrt Grada Zagreba, spada u relativno velike četvrti i po broju stanovnika, kojih ima 50 tisuća i po površini od 36 kilometara kvadratnih. Četvrt je spoj izrazito urbanih dijelova, od kvartova ‘’gradskog’’ lica, sa zgradama i neboderima, poput Gajnica, Stenjevca – sjever i dijela Perjavice – Borčec te izrazito ruralnih dijelova s individualnom stambenom izgradnjom - Gornje Vrapče, Vrapče Centar, Gornji Stenjevec, Podsused, i jedan manji dio Borčeca. ‘’Specifičnost je pomiriti nepremostive razlike u standar-du i poimanju kvalitete življenja građana u stanovima, koji traže nove uređene zelene površine, uređene parkove, nova igrališta za djecu i zabranu zadržavanja pasa u zoni parkova te osnovna traženja građana u ruralnim dijelovima - izgradnja vodovoda, kanalizacije, plinofikacije, asfaltiranje prometnica, uvođenje novih autobusnih linija i slično’’, ističe predsjednica Vijeća gradske četvrti Podsused – Vrapče, Andreja Kralj. Jedina žena na mjestu predsjednice Vijeća neke zagrebačke gradske četvrti, koja svoje predsjedništvo vodi već tri mandata, a to od početka formiranja Vijeća gradskih četvrti, 2001. godine, aktivni je sudionik kreiranja rada samih Vijeća.

Dijelovi bez vodovoda i pitke vodeIstaknula je kako je iznimno teško prilikom planiranja akcija za Plan ma-lih komunalnih akcija, pomiriti razlike urbanog i ruralnog dijela. ‘’Nara-vno da Vijeće Gradske četvrti prvenstveno ima za cilj uvesti vodovod i kanalizaciju u svaku kuću’’, naglasila je Kralj i dodala: ‘’Sve ono što smo mogli od vlastitih sredstava napraviti i financirati, većinom smo ostvarili, ali zato, sve ono gdje ovisimo o Gradu i Holdingu, nažalost, nismo te iako je proteklo 12 godina mojeg mandata – neke akcije nismo uspjeli završiti do kraja’’, kaže, prvenstveno misleći na izgradnju vodoopskrbne mreže u naselju Jarek – Jagodište, dijelu Podsuseda, u kojem sugrađani još do današnjeg dana, nemaju izgrađen vodovod, ni pitku vodu. ‘’Nažalost, i Grad osjeća određenu odgovornost, što se akcija izgradnje, unatoč svim obećanjima, još nije dovršila pa 106 domaćinstava s tog područja dobiva pitku vodu s cisternama, osam m3 mjesečno po domaćinstvu po povlaštenoj cijeni’’, rekla je Kralj i dodala: ‘’To nije rješenje’’. Problem je izgradnja oko pet kilometara vodoopskrbne mreže, dvije vodospreme i dvije precrpne stanice, čijom bi se izgradnjom problem u potpunosti riješio. Kralj je kazala kako je izgradnja samog cjevovoda krenula prošle godine te kako očekuje njen nastavak ove godine, uz izgradnju bar jedne precrpne stanice i jednog vodosprema. ‘’Nažalost, to ne ovisi o nema, a građani nas percipiraju kao glavne krivce’’, izjavila je, u nadi za da će se dogoditi najbolji slučaj te da će do kraja sljedeće godine taj proces izgradnje završiti, kako bi građani tijekom 2015. godine dobili vodoop-

PODSUSED-VRAPČEZapadna vrata Grada Zagreba sa ženom na ‘’čelu’’

skrbni cjevovod. ‘’Što se tiče kanalizacije, uglavnom smo sve uspjeli pokriti, a možemo se pohvaliti i da smo tijekom ovog mog mandata uspjeli cijelu gradsku četvrt plinoficirati. Znači plin imamo svugdje, ali vodovod ne - tužno, zar ne?’’, naglasila je.

Najveće klizište u EuropiGradsku četvrt Podsused – Vrapče karakterizira i jedna specifičnost – na njenom području nalazi se najveće klizište u Europi - Kostanjek, za čiju sanaciju treba izdvojiti iznos koji se ‘’broji’’ milijardama eura, a kako ističe predsjednica Vijeća: ‘’Upravo se ovih dana, u proces rješavanja problema uključio i Japan, kao zemlja sa sofisticiranom tehnologijom u istraživanju klizišta, a Grad Zagreb je aplicirao na fondove EU, za bar djelomično finan-ciranje sanacije klizišta’’. Kao najveći problemi, koje klizište nosi stanovnici-ma tog područja, važno je istaknuti velike štete na kućama i nemogućnosti dobivanja infrastrukture - plina, vode, kanala i slično. Nedostatak cestovne transverzale sjever – jug, još je jedan od problema četvrti. Naime, četvrt Podused-Vrapče većim se dijelom nalazi sjeverno od željezničke pruge i ulice Ilica -Aleja Bologne. ‘’Svi stanovnici, sa “brijega” moraju se spustiti na te dvije prometnice, kako bi krenuli put grada, a željeznička pruga im tu predstavlja veliku barijeru u prometovanju sjever-jug’’, kazala je Kralj. Kako je riječ o samo dva mala podvožnjaka (Oranice i Škorpikova), koja su napravljena ispod pruge, a nedostatni su da progutaju sav promet koji njima treba proći, mjesto je to velikih kolona i čestih zastoja u prometu. ‘’Na inicijativu Vijeća četvrti, Grad Zagreb je krenuo u projektiranje no-vog podvožnjaka, u produžetku naselja Gajnice, produžetak ulice Med-paotoki ispod pruge prema jugu, čijom izgradnjom bi se rasteretili ion-ako pretrpani postojeći podvožnjaci’’, rekla je Kralj, stavljajući naglasak na, kako tvrdi, projekte koji su napravljeni te izgradnju pothodnika, ko-jeg u budućnosti treba ‘’progurati’’.‘’Kada novac ne bi bio upitan, završili bismo nesretnu izgradnju vodoopskrbnog cjevovoda u naselju Jarek- Jagodište, na području Dubravica – Karažnik, sukladno UPU Dubravica Karažnik, izgradili bismo bazen i malu sportsku dvoranu te sustav igrališta (košarkaško, odbojkaško, nogometno, skate-park, šetnicu i biciklističku stazu kroz park)’’, kazala je. Na navedenoj livadi nalazi se ležište termalne - tople vode, pa je izgradnja bazena na toj lokaciji razumna i daleko najispla-tivija, nego na drugoj lokaciji, gdje bi toplu i termalnu vodu trebalo dovoziti ili zagrijavati. Kralj je naglasila: ‘’Odavno je uz dvoranu Sutinska vrela bio

Andreja Kralj, predsjednica Vijeća Gradske četvrti Podsused-Vrapče

zagreb.hr15.ožujka 2013. ZG info-gradske četvrti 11

planiran bazen, još za Univerzijadu, no, nažalost nije se stigao izgraditi’’.

Daleko su i autobusne staniceDa je novca u proračunu gradske četvrti, proširili bi i neke sjeverne promet-nice, poput Horvatnica i Trdice te uveli autobusne linije da građani ne pješače po nekoliko kilometara do autobusne stanice, a ‘’ujedno bismo time napravili ‘mini sjevernu obilaznicu za naš kvart’”, istaknula je predsjed-nica Vijeća. Kada smo upitali za projekte koje gradska četvrt ima u planu za ovu godinu, Kralj je navela: ‘’Ove godine smo u Planu malih komunal-nih akcija osigurali sredstva za kompletnu izgradnju DV Blanje, što će nas koštati oko 3.300.000 kuna, uz uređenje zelenih površina oko njega, za dodatnih 210.000,00 kuna’’. Useljenje se planira za mjesec rujan. ‘’Osigurali smo i sredstva za drugu fazu uređenja parka u Podsusedu, za što smo plani-rali odvojiti 670.000,00 kuna. Dalje u planu su izgradnja i uređenje igrališta DV Košnica - II faza u Medpotokima (200.000,00 kuna), asfaltiranje ulice Havrini (570.000 kuna), Kudekovog oputa (1.300.000 kuna), Jovinovačka - nogostup prema Domu zdravlja (220.000,oo kuna), odvojak Dominika Mandića (325.000,00 kuna) i faza uređenja ulice Male putine (200.000,00 kuna). Planira se izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbnu mrežu Gordanine (12.800,00 kuna) i Don Boscove (19.200,00 kuna) te izrada pro-jektne dokumentacije za odvodnju Majdakove, odvojci (22.000,00 kuna), Franje Lučića (22.000,00 kuna) i dijela Kudekovog puta (19.800,00 kuna)’’, navodi predsjednica Vijeća. Za sve ostale sitnije radove, poput postavljanja prometnih znakova, klupica, sprava, oglasnih ploča, sadnje drveća, i slično, planirano je oko 500.000,00 kuna, u okviru kojih su i zahtjevi svih škola i vrtića, za sitnijim uređenjima. ‘’U protekloj godini izradili smo kompletnu dokumentaciju za izgradnju dječjeg vrtića u naselju Podsused, na adresi Blanje bb i započeli prve grube zemljane radove, a ove godine radi se na izgradnji i uređenju dječjeg igrališta’’, kazala je i naglasila završenu izgrad-nju nove kotlovnice u Dječjem vrtiću Gajnice, uređenje većine dječjih igrališta u naselju Gajnice, započetu prvu fazu uređenja velikog parka u Podsusedu, asfaltiranje prometnica te uređenja mnogih dječjih igrališta u okviru škola i vrtića.

Precizno uložena financijska sredstva‘’Ono čime se ja posebno ponosim u svom dugogodišnjem, mandatu su projekti koje nismo realizirali tijekom jedne godine, već smo ih ‘’vukli’’ kroz nekoliko godina, da bismo ih doveli do završetka’’, rekla je Kralj i objasnila kako pri tome misli prvenstveno na izgradnju novog dječjeg vrtića u naselju Gajnice, u Peruanskoj ulici, zatim, izgradnju malog sportskog kompleksa u ulici Majke Terezije, nasuprot Bolnici Vrapče, gdje je na zapuštenoj površini, na koju se dovozilo smeće, izgrađen kompleks opremljenih igrališta ograđenih visokom ogradom i osvijetljenih reflektorima, uz najmodernije sprave za dječju igru, popločenih staza s klupama, niskom rasvjetom te gro-mobranskim instalacijama za sigurnost djece i mladih. ‘’Ponosna sam jer smo uspjeli riješiti problem vodoopskrbe u svim dijelovima četvrti, izuzev naselja Jarek-Jagodište i kanalizacije te potpunu plinofikaciju naše četvrti. Ponosna sam na asfaltiranih 35 kilometara prometnica, izgrađenih gotovo

pet kilometara vodovoda, i oko sedam kilometara kanala, sve našim sred-stvima, bez računanja onog što nam je napravio Grad, ili Holding’’, na-glasila je Kralj. ‘’Za kraj bih istaknula podatak o ulaganju u gradsku četvrt od strane Vijeća Gradske četvrti, odnosno iz Programa malih komunalnih akcija - od 2001. do 2013., uključujući i ovu godinu, jer smo sredstva već rasporedili, uloženo je 93.620.676,00 kuna, što je 12,7 milijuna eura. Moj zaključak je da se sav taj novac mora vidjeti na četvrti, a ja sam na to izuzet-no ponosna’’, zaključila je predsjednica Vijeća Četvrti. Dokaz da četvrt Podsused – Vrapče ne bilježi samo ostvarenja i planirane akcije, već i da se njeni stanovnici znaju dobro zabaviti, manifestacije su poput “Susedgrad-ske jeseni”, koja se održava u rujnu i listopadu svake godine, uglavnom na području Gajnica te ‘’Podsusedske svečanosti’’, koje traju od rujna do studenog na području Podsuseda. Svake godine u suradnji s Centrom za kulturu organizira se i tradicionalni Fašnik u Susedgradu, na kojem pred-sjednici Vijeća Gradskih četvrti predaju vlast i ključeve četvrti, ‘’očekujući ipak da nam je vrate, kako bismo se mogli dalje primiti posla’’, kazala je Kralj. Ističući kako je komunikacija sa građanima učestala svih ovih godina, a primanja građana, koja su najprije bila dva puta tjedno, zatim jed-nom tjedno, a posljednjih se šest mjeseci svelo na sporadično primanje građana sukladno njihovom interesu, jednom do dva puta mjesečno, Kralj komentira: ‘’Ovo sve rjeđe primanje građana proteklih šest mjese-ci korespondiralo je i s poremećenim odnosom Holdinga i Grada. Mi građanima više nismo mogli ponuditi kvalitetne odgovore na njihova pi-tanja, ali ni garantirati izvršavanje preuzetih obveza’’. Posebno je naglasila da je suradnja s građanima najvažniji dio u donošenju odluka o izdvajan-ju sredstava za Male komunalne akcije, jer upravo su građani ti koji mogu na terenu prepoznati one najvažnije i najključnije projekte i akcije koje “život znače”. ‘’Moj mandat obilježilo je i kontinuirano primanje građana i naša međusobna suradnja, prilikom kojih su se rješavali gorući problemi, koje smo mi kao Vijeće već prepoznali pa smo imali konkretne odgov-ore i zaključke, ili su nam građani ukazali na probleme koje bismo onda promptno rješavali’’, rekla je Kralj. ‘’Samo u zajedničkoj simbiozi ovlasti i potrebitog novaca, u Vijeću Gradske četvrti i ideja i inicijativa građana, planovi Malih komunalnih akcija mogu biti usvojeni na obostrano zado-voljstvo svih i učiniti da se četvrt iz godine u godinu sve bolje i brže raz-vija, uređuje i dotjeruje, kao mjesto ugodno za život svih, koji u njoj žive’’. Podsused - Vrapče prekrasna je četvrt u prirodi podsljemenske zone, pi-tomih brežuljaka i prekrasnog pogleda na Grad i Savu, i kako ističe Kralj, ‘’još uvijek zelena i manje nedirnuta četvrt suludom stambenom izgrad-njom, koja narušava sve postojeće norme urbanog planiranja’’. Ipak, ‘’tu i tamo, ima suludih građevina, koje se ne uklapaju, niti u zonu, niti u okoliš te poneki ‘tajkunski gigant od zgrade’, uglavnom smo ostali nedirnuti, a život u našoj četvrti je miran prigradski život sa puno zelenila, s dijelovi-ma netaknute prirode, cvrkutom ptica i velikim dijelom naše četvrti, koji se nalazi u Parku prirode Medvednica, koja građanima može ponuditi mir, zelenilo i čisti okoliš na svega 20 minuta do samog centra Zagreba’’, zaključuje Kralj.

Zbog problema Grad-Holding trpe građani

jer vaš novac vrijedi više

aktualno12 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Facebook Zagrepčani HumanitarciSve više Zagrepčana, kao i građana ostatka Lijepe naše, u teškoj je situaciji zbog gubitka posla, dugova, ili bolesti. Sve je teže postalo boriti se i preživjeti samostalno. Zato postoje oni koji su voljni i spremni pomoći svom susjedu i sugrađaninu, i pokazati da uvijek i negdje postoji netko tko misli na tebe i voljan ti je pomoći. Na Facebooku, u grupi Zagrepčani humanitarci, nalaze se takvi humanitarci.

Zagreb je treći grad na koji se proširila ideja volonterstva i pomaganja so-cijalno najugroženijim obiteljima diljem Hrvatske. Uz Facebook Puljane i Facebook Rovinjce humanitarce, nalazi se i grupa ‘Facebook Zagrepčani Humanitarci’. U grupu koja broji 15-ak volontera i više od 4000 članova, svi članovi, kao i oni koji će to tek postati, mogu se aktivno uključiti u volontiranje i pomaganje sugrađanima na području grada i okoline Zagreba.

Osnovna ideja grupe je prikupljati pomoć ljudima koji su slabog imovinskog stanja, samohranim majkama sa djecom, osobama sa invaliditetom, starijim, nezaposlenim i ljudima u sličnim životnim ‘’nevoljama’’. Prikupljaju se sve potrebne, potrošne životne namirnice i potrepštine, koje se nakon toga od-nose obiteljima kojima su potrebne i to isključivo nekvarljive prehrambene namirnice poput brašna, šećera, ulja, soli, trajnog mlijeka, pašteta, konzer-virane trajne hrane, vegete, sokova, riže, graha, marmelade, krumpira, pašte ili špageta, trajnih salama i slično te kućanskih i higijenskih potrepština kao što je toalet papir, pasta za zube, šampon i sapun, deterdžent za pranje robe, omekšivač i ostale potrepštine potrebne jednom kućanstvu.

Oslanjajući se na princip pomoći susjedu, ideja grupe je da svatko pripremi po neku sitnicu, primjerice, litru ulja i šećer, što bi stajalo 10 do 15 kuna mjesečno, a to si mogu svi priuštiti. Tada bi se obzirom na broj članova doista moglo nekome osjetno i pomoći.

Članovi grupe koji djeluju isključivo kao volonteri i kao privatne osobe, ne primaju nikakva novčana sredstva, nemaju žiro račun, niti barataju bilo kakvim novčanim transakcijama, a svaki mjesec odrade i po sedam akcija kojima pomognu svaki put drugoj obitelji.

Iz grupe navode kako zbog specifičnog i jednostavnog načina djelovan-ja i same koncepcije, rade potpuno samostalno bez udruživanja sa bilo kime tko se bavi sličnom djelatnošću, dok sa drugim humanitar-nim udrugama djeluju isključivo informativno. ‘’Čovjek nije nestao, samo se malo pritajio i treba ga izvući na površinu. Živimo u vrijeme kada ljudi ne mogu živjeti ni od svoga rada, a pogotovo teško žive oni koji su bez posla, podstanari, stariji i nemoćni. Svi smo se otuđili, postali sebični i ništa, ili jako malo sami činimo po tom pitanju. Bilo bi lijepo kada bi svi sudjelovali u bar jednoj humanoj akciji i dali svoj doprinos. Već kad smo svi na fejsu satima, onda učinimo nešto i korisno, a najveća nagrada će svima biti, onaj unutarnji osjećaj zado-voljstva i ispunjenosti da smo napravili nešto jako lijepo. Neka lju-dima frižider bude napola pun, a ne napola prazan. Pokreni se!’’, stoji na Facebook stranici. Inače, grupa funkcionira na istom principu, ko-risti iste resurse, ideju kao i sve ostalo zajedno sa Puljanima i Rovin-jcima humanitarcima. Svi zajedno djeluju kao jedna ekipa, obitelj. Službena web stranica je: www.fbhumanitarci.wpengine.com, a službeni e-mail za grad Zagreb je: davor.hajnic@gmail.com.

www.infopunkt.tv

zagreb.hr15.ožujka 2013. aktualno 13

Revizija novčane pomoći za umirovljenikeNajmanje jednom godišnje Gradski ured za so-cijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom preispituje postojanje uvjeta za korištenje novčane pomoći umirovljenicima za sve korisnike. Sukladno Od-luci o socijalnoj skrbi Grada Zagreba, Grad Za-greb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom isplaćuje mjesečno novčanu pomoć umirovljenicima, državljanima Repub-like Hrvatske s prebivalištem u Gradu Zagrebu, čiji ukupni mjesečni prihod ne prelazi 1.500,00 kuna. Prema navedenoj Odluci Ured je obvezan, najmanje jednom godišnje, preispitati postojan-je uvjeta za korištenje pomoći za sve korisnike. Postupak revizije novčane pomoći umirovljenic-ima za 2013. godinu provodit će se u razdoblju od 4. ožujka do 30. travnja svaki radni dan od 8 do 16 sati, u Odjelu za socijalnu skrb, Nova cesta 1, i to za umirovljenike koji ostvaruju inozemnu mirovinu te za umirovljenike s hrvatskom miro-vinom čija prezimena počinju slovima A do Lj. Od 2. do 30. travnja u istom terminu provodit će se postupak revizije novčane pomoći za umirov-

ljenike s hrvatskom mirovinom čija prezimena počinju slovima M do Ž. Svi korisnici pomoći obaviješteni su pismenim putem o vremenu i mjestu provođenja navedenog postupka te su

dobili popis potrebne dokumentacije koju tre-baju dostaviti.Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 6101-816.

Prvi fitness park u samom centru ZagrebaZagreb će dobiti tematski park pored Glavnog kolodvora

Pod radnim nazivom Lenucijev fitness park, predstavljen je projekt uređenja novog gradskog parka u ulici Grgura Ninskog pored Glavnog kolodvora. Na mjestu uklonjenih baraka Crvenog križa, prema idejnom projektu Bran-ka Silađina formirat će se zatvoreni tematski park, urediti okolno zelenilo, parkirališni prostor s pristupnim površinama parku i pješački most preko Mi-ramarske ulice kao spoj sa Botaničkim vrtom. Park će biti ograđen, a ulazi će biti iz Ulice Grgura Ninskog, Mihanovićeve ulice i perona Glavnog kolodvora. Tema parka je stvaranje prostora za odmor, boravak i rekreaciju odraslih. Bit će postavljene sprave za rekreaciju odraslih, ispod kojih će se postaviti anti-traumatska podloga, dok će preostali dio hodne plohe biti izveden u asfaltu u boji. Osim uređenja hortikulture, zadržavajući postojeće visoko zelenilo sa travnjakom, u parku će biti ugrađene klupe za odmor i koševi za smeće, kako bi se očuvao okoliš. Park će biti pod decentnom rasvjetom i kontroliran vid-eo nadzorom. Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić sa suradnicima, u društvu arhitekta Branka Silađina, predstavio je najnoviji gradski projekt u utorak, 26. veljače.

Zagrebački gradonačelnik našao se među potpisnicima deklaracije o ulozi glavnih gradova Europske unije. Na kraju radnog susreta u Bruxsellesu, gradonačelnici glavnih gradova Europske unije, među kojima je bio i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić potpisali su u četvrtak, 28. veljače zajedničku deklaraciju s naslovom: Pametan, održiv i inkluzivan rast: Glavni gradovi EU – presudni partneri za strategiju Europa 2020.U Deklara-ciji se ocjenjuje da glavni gradovi imaju presudnu ulogu u osiguranju bla-gostanja za Europsku uniju i njezine države članice. Oni nisu samo ključna sastavnica imidža Europske unije u svijetu, njezina kulturnog identiteta i privlačnosti, već ujedno i moćni motori konkurentnosti, zapošljavanja i inovacija. Istovremeno, u tim se gradovima može pronaći i koncentracija problema Europe, uključujući sve veće socijalne i gospodarske razlike. Glavni gradovi svojevrsni su laboratoriji u kojima se moraju pronaći rješenja za socijalne i gospodarske probleme EU.

Zagreb potpisao deklaraciju glavnih gradova EUPametan, održiv i inkluzivan rast

aktualno14 zagreb.hr15. ožujka 2013.

Centri za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIVU Zagrebu godišnje 10 do 20 novozaraženih U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo već više od devet godina djeluje HIV savjetovalište – Centar za dobrovoljno, povjerljivo i besplat-no savjetovanje i testiranje na HIV. U Centru se građani, koji su bili u situaciji u kojoj su se mogli zaraziti HIV-om, nezaštićenim spolnim odnosom, korištenjem tuđe igle za intravensko ubrizgavanje droge i slično, mogu testirati na HIV i dobiti stručni savjet i informacije o rizicima i zaštiti od HIV/AIDS-a te drugih spolno preno-sivih bolesti, a u slučaju potrebe pomoć pri upućivanju na liječenje i druge službe skrbi i podrške.

U proteklih devet godina HIV savjetovališta su pružila oko 37500 usluga u obliku individualnog savjetovanja, prije i poslije testiranja, za gotovo 21 000 osoba, a više od 20 000 osoba se testi-ralo na HIV. U tom razdoblju dijagnosticirano je 181 osoba zaraženo HIV-om, koje su upućene na liječenje.

Samo u 2012. godini u savjetovalištima je pruženo 4957 individualnih savjetovanja za 2754 korisnika, a 2824 osoba je testirana na HIV, od kojih je utvrđeno 37 pozitivnih nalaza, dok je u HIV savjetovalištu HZJZ u Zagrebu od 2004. godine pruženo preko 8000 individualnih savje-tovanja, a nešto više od 4200 osoba se testiralo na HIV, od kojih je utvrđeno 36 pozitivnih nalaza.

U proteklih devet godina HIV savjetovališta su pružila oko 37500 usluga u obliku individualnog savjetovanja, prije i poslije testiranja, za gotovo 21 000 osoba, a više od 20 000 osoba se testi-ralo na HIV. U tom razdoblju dijagnosticirano je 181 osoba zaraženo HIV-om, koje su upućene na liječenje.

Samo u 2012. godini u savjetovalištima je pruženo 4957 individualnih savjetovanja za 2754 korisnika, a 2824 osoba je testirana na HIV, od kojih je utvrđeno 37 pozitivnih nalaza, dok je u HIV savjetovalištu HZJZ u Zagrebu od 2004. godine pruženo preko 8000 individualnih savje-tovanja, a nešto više od 4200 osoba se testiralo na HIV, od kojih je utvrđeno 36 pozitivnih nalaza.

Najčešće spolnim putemVažno je istaknuti kako je najčešći put prijeno-sa HIV infekcije u Hrvatskoj spolnim putem, a godišnje se prosječno otkrije 50 do 60 zaraženih osoba. U Zagrebu se godišnje u prosjeku dijag-nosticira 10 do 20 novozaraženih osoba..

Od studenog 2012. dostupna je i nova Facebook stranica na temu prevencije spolno prenosivih bolesti i HIV/AIDS-a, i očuvanja zdravlja pod na-zivom CroAids - www.facebook.com/croaids. Na stranici se može informirati i sudjelovati u prevenciji i edukaciji putem interaktivne ko-munikacije, čiji sadržaji prema mogućnostima, povremeno imaju i nagradni karakter, a sve to

s ciljem poticanja komunikacije u javnosti, po-glavito među mladima, o HIV/AIDS-u. To je samo jedan od načina kojim se pridonosi edukaciji i podizanju svjesnosti i brizi za zdravlje.

Usluge savjetovanja i testiranja na HIV su za ko-risnike su anonimne i besplatne, te nije potrebna najava, uputnica ili plaćanje. Savjetovalište za HIV radi u Rockefellerovoj 12 utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati te subotom kad je parni datum od 10 do 12 sati. Informacije o savjetovalištu mogu se dobiti na telefon 01/ 4683 004 ili 01/ 4683 005, te na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo www.hzjz.hr ili www.zdravlje.hzjz.hr. Osim u Zagrebu, HIV savjetovališta djeluju u još sedam gradova u Hrvatskoj – Dubrovniku (i Korčuli), Osijeku, Puli, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu i Zadru u zavodima za javno zdravstvo. Po jedno savjetovalište za HIV djeluje u Klinici za in-fektivne bolesti ‘’Dr. F. Mihaljević’’ te u zatvorskoj bolnici. Centri djeluju u okviru preventivnog Programa ‘’Rad Centara za dobrovoljno, anonim-no i besplatno testiranje na HIV’’ Ministarstva zdravlja RH i dio su Nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a.

1

zagreb.hrPRILOG 15. ožujka 2013.Uskrs

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, svjedoči o Kristovu uskrsnuću, treći dan, nakon što je ras-pet na križ. Argumenti se uskrsnuća zasnivaju na izjavama više svjedoka i zapisima evanđelista. Težina se očituje u činjenici da svjedoci i učenici nisu vjerovali kako je to moguće, nisu očekivali da će Isusov život skončati na takav način te su bili sumnjičavi, prestrašeni u nevjer-ici ne samo do, već i nakon uskrsnuća. Prvo spominjanje Uskrsa otprilike je u 2. stoljeću. O njemu se govori kao o slavlju koje je nastalo iz lokalnih običaja. U većini mitologija vrijeme Uskrsa se spominje kao razdoblje proljetnih svečanosti, prekida posta i pozdrava životu i Sun-cu. U 2. stoljeću kršćani su odlučili kako bi treba-lo odrediti datum za slavlje Kristovog uskrsnuća. Kako bi datum svima bio poznat i uvriježen u kulturi, spojeni su poganski, židovski i kršćanski običaji. Tako je određeno da se Uskrs slavi nedjelju poslije proljetnog ekvinocija 21. ožujka i nakon židovskog blagdana Pashe. Na taj način ono predstavlja proljetno buđenje, ponovno uzimanje hrane nakon posta i rađanje spasitelja

Za kršćane je Uskrs povijesni, a ne mitološki događaj. Bez uskrsnuća nema nade da su Kris-tove riječi istinite i iznesene u namjeri da pokažu i donesu smisao za život i smjerokaz kojim valja

ići. Sljedeće poruke proizlaze iz Uskrsa: Kris-tovo uskrsnuće očituje i potvrđuje pobjedu Svemogućega Boga. Vjera u Boga daje smisao životu, zbog toga vjerovanje donosi kvalitetu u život vjernika. Istinsko je vjerovanje prožeto pozitivnom promjenom pogleda na svijet, a ono se očituje u poboljšanju kvalitete života. Nitko i ništa nema pobjedu nad onima koji se Bogu nadaju. Netko je zaključio da je religija moćna. To je točno, njena se moć očituje u tomu što uli-jeva nadu! Kršćansko naviještanje ulijeva nadu ljudima, u vjeri leži snaga koja dolazi po Duhu Svetomu kojeg Bog daje vjernicima. Uskrsnuće ukazuje da će vjernici, jednom, kao i Krist uskrs-nuti. Okončanje života ne predstavlja strah i nesigurnost onima koji nasljeduju Isusov nauk. Život, kada se prekine, neće skončati, naša duša nastavlja živjeti, a jednom ćemo uskrsnuti kao što je i Krist. Smrt nije kraj nego nastavak života u drugoj, izmijenjenoj, dimenziji. Ona je nepro-lazna i neopterećena nesavršenošću, patnjom i bolima koje nas prate u sadašnjem životu. Vjera Crkve se temelji na svjedočanstvima te objavi Svetoga pisma, ali i duhovnim iskust-vima milijuna vjernika diljem svijeta. Baš kako je Isus uskrsnuo, tako će ponovo doći i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. Slavimo proljeće, plodni smo i ponovno se rađamo! Jaje se u ovo priču uvuklo jer ono u većini poganskih mitologija ima veliku ulogu. Razne teorije gov-ore o “Jaju svjetla” ili “Jaju – Svijetu”, a oba izraza podrazumijevaju istu ideju - da je prvi iz jajeta

nastao Bog. Osim toga, mnogi običaji koji slave povratak proljeća, gravitiraju Uskrsu, a jaja su uvijek simbol obnovljenog života u rano proljeće. A bojaju se jarkim bojama jer pred-stavljaju proljetno Sunce. A što je sa zecom? On je u poganskim mitologijama često smatran simbolom plodnosti i novog života. Naravno to je zbog čestog razmnožavanja i velikog broja potomaka. Ipak, u uskršnje običaje uveden je u 1500. godine u Njemačkoj, a prvi jestivi zeko napravljen je od tijesta i šećera 1800. godine, također u Njemačkoj, a zatim se kao uskršnji običaj proširio I u druge zemlje…

Kako je nastao Uskrs

Poruke Uskrsa

PRILOG Uskrs16 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Uskrsni su se događaji Kristova života odvili u okvirima stare židovske Pashe. On je proslavio svoju vazmenu večeru, proživio svoju muku i smrt i doživio svoj Uskrs za vrijeme toga židovskoga blagdana. Tom je blagdanu dao i konačan, svoj smisao, načinio mu novu perspektivu koja dosiže sam prag vječnog života. Židovi su slavili Pashu 14.dana mjeseca Nisana. Bio je to sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našem ožujku i travnju, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek u svezi sa židovskom Pashom. Koncil u Niceju 325. donosi opće pravilo za datum Uskrsa. Uskrs se od tada slavi u nedjelju koja pada nakon punog mjeseca koji prati proljetnu ravnodnevnicu, ekvinocij. Tako se Uskrs pomiče između 21.ožujka i 25.travnja. Otkad je Grgur XIV. godine 1528. reformirao kal-endar (Hrvatski sabor ozakonjuje ga 1587.) istočne crkve ostaju po juli-janskom kalendaru. Tako Blagdan nad blagdanima, kako se u kršćanskoj predaji zove Uskrs ne slave svi kršćani u isti dan. Postoji sveopća težnja da se dođe do što usklađenijeg svjetskog kalendara. Tomu bi mnogo pridonijelo kad bi se Uskrs slavio uvijek u isti dan. Katolička crkva na II.Vatikanskom koncilu izjasnila se u prilog takva kalendara, uz uvjet da ga prihvate i druge Crkve. Po današnjem računanju, Isusov se Veliki petak one godine dogodio 7. travnja, a Uskrs 9.travnja. Taj bi datum bio prikladan za buduće stalno uskrsovanje.

Zašto se mijenja datum Uskrsa?

Neka gosti već na ulaznim vratima osjete dobrodošlicu

Aranžmani od cvijeća, ukrasna drvca i svijeće tek su neke od mogućnosti za uskrsno uljepšavanje Vašeg doma. Evo nekoliko jed-nostavnih savjeta kako da i Vaš dom može imati blagdanski ugođaj. Preduvjeti - malo mašte i raspoloženje za akciju.

Dobrodošlica na ulaznim vratimaUlazna vrata ukrasite posebni vjenčićem, ili obojanim jajima koja jed-nostavno pričvrstite koncem. Veselo će izgledati i mali žuti pilići i veliki zeko koji dočekuje drage goste. Stol za svečani Uskrsni objed ukrasite svježim proljetnim cvijećem, voćem, figuricama zeca, pilića i, naravno, pisanicama. Pri odabiru boje koja će prevladavati na blagdanskom stolu odaberite aranžman koji Vam najviše odgovara, ali ne zaboravite da je Uskrs simbol buđenja prirode s nježnim pastelnim proljetnim tonovima.

Pisanice za gosteU stalke za jaja stavite pripremljene pisanice, na svaki stalak napišite ime osobe kojoj je namijenjena pisanica. Tako ćete ujedno unaprijed odrediti raspored sjedenja za blagdanskim stolom. Ukrasnu posudicu

Ukrašavanje doma za Uskrsza cvijeće, ako imate vremena, obojite Uskrsnim motivima, napunite gli-nom i u sredinu umetnite svijeću. Unutrašnjost posude s glinom možete okititi sa zelenim trakama ili umjetnom travom. Na sve to još dodajte kojeg malog zečića ili ukrasno jaje. Svijeću zapalite za vrijeme Uskrsnog obiteljskog objeda.

Ukrasno drvce za veseli ugođajZa uskrsno drvce dovoljno je pronaći malo veću i deblju granu na koju ćete objesiti ispuhana obojana jaja. Ispuhano jaje dobit ćete ako ga svje- žeg probušite iglom i s gornje i s donje strane. Zatim, znate što vam je činiti - upuhujte zrak kako biste ispuhali bjelanjak i žumanjak. Potom ćete ih osušiti, obojati vodenim bojama, temperama, flomasterima, a možete čak iskoristiti i raznobojne lakove za nokte. Dajte mašti na volju. Jaja po-sipajte šljokicama ili oblijepite uskrsnim naljepnicama. Kroz jednu rupicu provucite malo deblju žicu ili konac koji na drugom kraju zavežite u čvor.

zagreb.hr15.ožujka 2013. PRILOG Uskrs 17

Spojiti pisanice i vjesnike proljeća pravo je veseljeUskrs je veliki kršćanski blagdan koji kalendarski spada u proljeće, za mnoge najljepše godišnje doba. Simbol Uskrsa - pisanice, svojom šarolikošću i razigranim bojama uveseljavaju naš blagdanski stol i čine da se u te dane osjećamo opušteno i blagoslovljeno. No, jeste li znali da se pisanice lijepo slažu sa svježim proljetnim cvijećem, poput jagla-ca, zumbula, ili narcisa? Aranžirajte svoju vlastiti proljetno - uskršnju kombinaciju i imajte rascvjetani Uskrs u svom domu.

U zagrljaju zumbulaSve vrste zumbula lako se mogu uzgojiti kod kuće u adekvatnoj po-sudi. Trebat će vam lukovice, malo zemlje za cvijeće, svakodnevno zalijevanje te položaj blizu prozora, a nagrada za trud bit će prekrasni i mirisni rascvjetani zumbuli koje možete koristiti kao partnere za vaše pisanice. Zumbule nemojte presađivati, već odmah odaberite dekora-tivnu posudicu koja će služiti kao stalak za vaš cvjetni aranžman. Pisanice nataknite na tanki štapić te ih stavite u zemlju pored vaših zumbula. Ovakav aranžman atraktivno će izgledati na prozorskom oknu obasjan proljetnim suncem.

Šarmantne narciseNarcise je isto lako uzgojiti u kući iz lukovica. Iako se možete poslužiti i rezanim narcisama, ako ih uzgojite u zemlji dulje će vam trajati i biti kompaktnije. Trebat će vam lijepa plastična, ili keramička košarica unu-tar koje ćete smjestiti teglicu za uzgoj. Nakon što narcise procvjetaju, krenite u izradu aranžmana tako što ćete dodati malo umjetne slame, koji list bršljana te pisanice obojane prirodnim bojama. Žuta boja je boja optimizma i Sunca tako da ovaj ovaj veseli aranžman postavite na blagdanski stol i budite sigurni da će vašim domom zavladati dobro raspoloženje.

Uskršnji cvjetni aranžmani

Od najstarijih se vremena prenose s koljena na koljeno; naime, život je nekoć bio vrlo težak, a upravo ovo doba, na prijelazu iz zime na proljeće hlapile su zalihe hrane, stoga je počeo običaj korizme. Naime, nakon pusnog “ludovanja” u narodnom običajnom kalendaru slijedi razdoblje takozvanog “pročišćavanja” koje počinje od Pepel-nice i traje sedam tjedana sve do Uskrsa. To je razdoblje posta i odri-canja, običaj koji je nastao na temelju vjerovanja da se uzdržavanjem od blagovanja različitog obilja može zadobiti Božja milost. U tom periodu nisu se održavale ni svadbe, jer se smatralo da čovjek ne griješi dušu samo onda kada obilato jede, nego i kada se pretjerano veseli. U stara vremena, kad se oblikovao korizmeni jelovnik, iscrpljen-ost zaliha hrane poklapala se s korizmenim razdobljem posta. Tako je poslije zime u smočnicama ponestajalo mesa od kolinja, perad je bila prorijeđena, našlo se krumpira, zelja, brašna, kukuruznog brašna, mli-jeka i mliječnih proizvoda, sušenog povrća i voća. Prema tim posnim zalihama oblikovao se i korizmeni jelovnik. Pripremalo se kiselo zelje, kisela repa, fažol i krumpir, pečeni krumpir, kuhani krumpir začinjen s malo masnoće, ili začinjena palenta, palenta i mlijeko, kukuruznica, sir i vrhnje, mlijeko i domaći kruh te kompoti od sušenog voća. Kruh se pekao od domaće pšenice. Bio je to crni kruh u kojem su bili komadići zrnja pšenice i drugih žitarica. Nešto poput današnjeg integralnog kruha. Samo nedjeljom se kuhalo meso, najčešće govedina, a tada se na stolu našla juha, govedina s umakom od luka i kuhani krumpir. U Hrvata za vrijeme Korizme od četrdeset dana jednom na dan je dopušteno najesti se do sitosti i to posnom hranom. Nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom obično se kuhala juha od rajčica, razne vrste tjestenine, kolači od dizanog tjesta, jaja, mlijeko, sir, vrhnje,

Običaji Uskrsa

kiseli kupus. Djeci se na kruh ponekad posulo malo šećera, ili mazalo pek-meza. Na Veliki petak nije se smjelo jesti ništa izuzev kokica.Negdje se za vri-jeme Korizme, dva puta jelo na dan. Najčešća jela su bila mlječne proizvodnje, različite tjestenine, juha od krumpira, graha, suparna čorba (juha bez masti). Jaja se nisu jela, jer su bila potrebna za nasađivanje kvočaka. Vjerovalo se, da ukoliko toga dana nasade kvočku, jaja će se očistiti i izleći će se iz svih jaja pilići.

Šiti i prati bilo je zabranjeno. Pretpostavljalo se da će se šivanjem zaustaviti nošenje jaja, a toga dana su žene i muškarci u crnom odijelu odlazili u crkvu. Danas je značenje korizmenog razdoblja osjetno ublaženo pa se nemrs održava u korizmene petke, a post na početku i kraju tog razdoblja, na Pe-pelnicu i Veliki petak. Osim pokorničkih i vjerskih razloga, korizmeni jelovnik se u novije vrijeme često koristi zbog suzbijanja bolesti uzrokovanih ne-pravilnom prehranom. Posna razdoblja prilika su da organizam barem kroz neko vrijeme predahne od teške hrane bogate masnoćama i mesa pa u te dane danas češće uživaju i u okusu zdravih riba.

Zabrana šivanja i pranja

Mirno i bez veselja

PRILOG Uskrs18 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Nakon strogog posta na Veliki petak, kada se jedu nemas-na jela, na Uskrs se u krugu obitelji ruča obilno, a pose-bice hrana koja se nosila na uskrsni blagoslov u crkvu. Što će se naći na uskrsnom blagdanskom stolu, ovisno je o tome radi li se o kontinentalnoj Hrvatskoj, Primorju, ili Dalmaciji. Juha je obavezna, glavno jelo obično je pečenje s puno priloga i svježim salatama. Na moru je to najbolja bijela riba, zubatac ili kovač (šanpjer). Tradiciona-lno u nekim se hrvatskim krajevima na Uskrs za ručak pri-prema pečena janjetina, uz koju se poslužuju mladi krum-pir, salata, mladi luk. U Slavoniji će to biti pečena svinjeti-na, ili teletina s krumpirom iz pećnice i zelenom salatom. Obilni uskrsni ručak ima I bogati desert. Raskošna torta od čokolade ili oraha, kolači od dizanog tijesta, sirnica, ili pinca. U Istri se za najveći kršćanski blagdan tradicinalno priprema povetica, kolač sličan orehnjači, ukusna savijača s nadjevom od oraha i jabuka.

Uskrsni ručak

Zubatac s umakom Sastojci:

zubatac težak 1,5 kg ,1 glavica luka ,bijelo vino, svežanj peršinovih grančica, nekoliko listića celera, 1 grančica majčine dušice, maslino-vo ulje, sol, papar

Za umak:

5 dkg maslaca, ½ svježe crvene paprike, 1 kg rajčica, ½ žlice umaka tabasco, malo šećera

Priprema:

Oljušteni luk narežite i sitno nasjeckajte. U trbušnu šupljinu očišćene, oprane ribe stavite narezani luk, začinsko bilje, 4-5 zrna papra, sok jednog limuna i 4-5 žlica ulja. Posolite ribu izvana. Stavite ju u nauljeni lim, nakapajte sokom drugog limuna i prelijte uljem. Pecite 25 minuta u pećnici zagrijanoj na 200 C stupnjeva. Zatim smanjite temperaturu pa pecite još dvadesetak minuta. Dok se peče povremeno prelijevajte vinom, te vlastitim sokom. U međuvremenu za umak očišćenu papriku narežite na kockice, pa pržite na niskoj temperaturi s nas-jeckanim lukom da ostane svijetao.Umiješajte nasjeckane rajčice, sol, šećer i umak tabasco, pa kuhajte pola sata. Poslužite s ribom.

Pečena janjetina

Sastojci:

1 kg janjetine, 3 žlice mljevene paprike, 2 žlice sjemenki komorača, 3 čaše vode, pola čaše maslinova ulja, sol

Priprema:

Janjetina narezana na veće komade i svi ostali sastojci stave se u po-sudu za pečenje i dobro promiješaju. Peče se ispod peke ili u pećnici pokriveno aluminijskom folijom oko sat i 30 minuta na 200 C stupnjeva.

Pečena teletina s krumpirom

Sastojci :

80 dkg telećeg mesa, 1 dcl ulja, češnjak, 1 kg krumpira, sol, papar

Priprema:

Teleće meso oprati, posušiti, posoliti, popapriti, natrljati češnjakom. Preliti ga vrelim uljem te peći u pećnici na temperaturi od 200-220 stupnjeva. Meso povremeno okretati i prelijevati vlastitim sokom. Kad meso dobije ružičastu koricu, oko njega posložiti nasoljeni krumpir izrezan na manje kriške te nastaviti peći. Ukoliko je potrebno, povre-meno dodavati malo tople vode.

zagreb.hr15.ožujka 2013. PRILOG Uskrs 19

Kreativan dječji Uskrs

Pinca za sladokusceUskrsna pogača, pinca, ili sirnica, tradicionalan je slatki uskrsni kruh koji se nosi na blagoslov, ili poklanja kao znak pažnje i dobrih želja. U Dubrovniku, Istri i Korčuli ustaljen naziv za pincu je sirnica, u Rijeci pinka, a na području Zadra koristi se naziv pogača. U ostalim konti-nentalnim krajevima uobičajen naziv za ovaj uskrsni kruh je pinca. Nekada se pinca pripremala uglavnom u Dalmaciji, a danas gotovo da nema domaćinstva u kojem se na uskrsnom stolu ne nalazi ova tradicionalna poslastica.

Odaberite svoju pincuOd istog tijesta u Dalmaciji peku i pletenice u koje se stavljaju oslika-na jaja, takozvana garitule, što je posebna radost za mališane za koje se pripremaju posebne pletenice, kako bi svatko od njih dobio svoju.Dajte mašti na volju. Evo od kakvih se sve sastojaka može napraviti pinca, dalmatinska sirnica, ili slana uskrsna pogača. Od istog tijesta u Dalmaciji peku i pletenice u koje se stavljaju oslikana jaja, takozvana garitule, što je posebna radost za mališane za koje se pripremaju posebne pletenice, kako bi svatko od njih dobio svoju. Dajte mašti na volju. Evo od kakvih se sve sastojaka može napraviti pinca, dalmatin-ska sirnica, ili slana uskrsna pogača. Od istog tijesta u Dalmaciji peku i pletenice u koje se stavljaju oslikana jaja, takozvana garitule, što je posebna radost za mališane za koje se pripremaju posebne pletenice, kako bi svatko od njih dobio svoju. Dajte mašti na volju. Evo od kakvih se sve sastojaka može napraviti pinca, dalmatinska sirnica, ili slana uskrsna pogača.

Sastojci:

40 dkg šećera

20 dkg maslaca

20 dkg kvasca (5 kocki)

četvrt litre mlijeka

vanilin šećer

6 jaja

kora od limuna i naranče (uz to ide i sok od limuna i naranče)

rum (po želji)

cca 1 kg oštrog i mekog brašna

1 prašak za pecivo

Pinca 1 Pinca 2

Sastojci:

1,5 kg pšeničnog glatkog brašna

narančina i limunova korica

sol

2 vanilin šećera

8 žumanjaka

40 dkg šećera

30 dkg maslaca

10 dkg svježeg kvasca

2-3 žlice rakije (lozovača)

1 jaje

kocka šećera

Pinca 3

Sastojci:

1,5 kg brašna glatkog

10 dag svježeg kvasca

30 dag maslaca

40 dag šećera

8 žumanjaka

2 vanilin-šećera

sol

limunova i narančina korica

2-3 žlice alkohola (Maraschino, rakija...)

ružine vode

1 jaje za premazivanje

Savršeni parŠto je Uskrs bez zečića i mrkve? Potrebno: jaja narančasta boja za pisanice, rozi smotuljak vune, bijelil karton, crni marker, ili flomaster, ljepilo, zelena ukrasna vrpca

Jedno jaje obojite narančasto i ostavite da se osuši, a na ono drugo, bilo bi dobro da je potpuno svijetlo, ili čak bijelo, zalijepite uši koje ste izrezali iz bijelog karto-na. Od roze vune napravite smotuljak i zečiću zalijepite njuškicu. Crnim markerom ili flomaterom nacrtajte oči i brkove. i uskršnji zeko je gotov. Zelenu ukrasnu traku pomoću škara nakovršajte i zalijepite na narančasto jaje. Jaja položite u gnijezdo od umjetne trave.

sport20 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Poklonici K-1 borbi došli ste na svoje! Opasni dečki su u Zagrebu, spremni pružiti neviđeni borilački spektakl na završnom turniru K-1 World Grand Prix koji nikada nitko uživo nije vi-dio izvan Japana. Osam najboljih kick boksača na svijetu u petak, 15. ožujka, u Zagrebu će se boriti za prestižnu titulu pobjednika. Cata-lin Morosan, Pavel Zhuravliov, Jarrell Miller, Ben Edwards, Zabit Samedov, Ismael Londt, Hesdy Gerges i naš Mirko Filipović put do veličanstvenog uspjeha tražit će kroz tri borbe u jednoj večeri, pobjednik uzima sve – krunu i milijun dolara, poraženi doma nosi tek uspo-menu na veličanstvenu noć u Zagrebu.

„Ovo je najteži borilački format današnjice“, reći će Cro Cop upitate li ga što misli o K-1 borbama. Svjestan je kako osvojiti naslov pobjednika neće biti nimalo lagan zadatak. Pothvat je pobi-jediti tri puta u jednoj večeri, treba biti odlično pripremljen, fizički i psihički.

Naslov mi znači sve„Spreman sam“, poručio je Mirko, no i priznao: „Borba pred domaćom publikom je mali plus, ali i minus zbog pritiska i treme, jer se od mene očekuje osvajanje turnira. No, dat ću sve od sebe, pa što Bog da“.

Više puta je ponovio da mu naslov znači sve. „Osvajanje pojasa pred domaćom publikom bila bi kruna moje karijere. Novac? Novac se potroši i kao da ga nikad nisam imao. Trofej bi ostao meni, a onda i djeci na uspjeh koji je tata ostvario“.

Prvi Mirkov suparnik je Jarrell Miller, vrhuns-ki boksač, teškaš, grdosija od 120 kilograma, ali i showman, čovjek koji voli svjetla po-zornice. Glavni cilj mu je biti – poznat. „Ja sam tu zbog ljudi, da im pružim show“, bila je prva rečenica koju je izustio 24-godišnji Amerikanac po dolasku u Zračnu luku Za-greb. „Poštujem Cro Copa, nemam ništa pro-

K-1 World Grand Prix spektakl u AreniCro Cop: Ovo je najteži borilački format današnjice!

tiv njega, ali ja sam došao osvojiti ovaj turnir. Cro Cop pada, to je sigurno”, poručio je Miller. Upravo da se to ne bi dogodilo, Mirko se za prvi meč spremao uz našeg proslavljenog boksača Stipu Drviša. Na spomen Jarella Millera, Mirko ima šturi odgovor. “Kad borba krene odredit ću taktiku”.

I Badr Hari u konkurencijiUz našeg Mirka najizgledniji borac za osvajanje turnira je Nizozemac Badr Hari. No, borac ma-rokanskog podrijetla je nedavno izašao iz višemjesečnog zatvora. Iako stručnjaci kažu da je imao dovoljno vremena za pripremu, njegova sprema je dvojbena.

“Izašao sam iz zatvora prije šest mjeseci i odmah otišao u dvoranu. Trenirao sam skoro 24 sata dnevno, imam veliku motivaciju. Drago mi je da sam tu uz Mirka, on zaslužuje pobjedu, ali ovo je borbeni sport i ostavit ću srce na terenu da ga pobijedim u finalu”, rekao je Hari kao da ostatak društva ne postoji, kao da je finale rezervirano za njega i našeg Cro Copa.

Baš kao i prije godinu dana kada se Cro Cop “tukao” s Reyom Sefom u Areni, program će i ovaj put voditi legendarni američki najavljivač Michael Buffer.

Tako će se gledatelji po drugi put u Areni čuti poklik “Let’s get redy to rumble” (Spremimo se za tutnjavu). “Zadovoljstvo mi je biti ovdje po drugi put. Prošle godine bio je uspjeh, ove će godine, nadam se, biti rasprodana Arena. Svi trebaju znati da se ovi K-1 borci bore po cije-lom svijetu i da je ovo pravi sport u kojem suci štite borce od ozljeda”, kratko je prokomen-tirao Buffer. Nema sumnje, Zagreb i Hrvatsku očekuje spektakularna borilačka večer, večer puna krvi i teških borbi iz kojih je teško i nezahvalno procijeniti tko će izići kaopobjednik. Mi smo uz Mirka, ali on će biti sam u ringu sa suparnicima koji će mu htjeti pomrsiti račune baš na njegovom terenu. U revijalnom dijelu večer publika će vidjeti još jednog Hrvata u ringu. Riječ je o 29-godišnjem Mladenu Brestovcu koji će se boriti s Kinezom Taishanom.

zagreb.hr15.ožujka 2013. sport 21

Odbrojavanje je počelo, preostalo je još svega sedam dana do utakmice nad utakmicama. Jedine utakmice koju Hrvatska u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. u Brazilu mora dobiti. Utakmica sa Srbijom na Maksimiru je odavno u mislima, izbornik Štimac u glavi slaže momčad. Jedan igrač je sto posto siguran – Luka Modrić nedavno je u Ligi prvaka odveo svoj Real u četvrtfinale. Sam je srušio moćni Manchester United, u crno zavio Otok natjeravši sir Alexa Fergusona da još dublje gurne ruku u džep i na stol baci desetke milijune funti, ne bi li na ljeto ipak među „Crvene vragove“ dovukao hrvatsku desetku.

Utakmica za povijestUtakmica za „povijest, prestiž, dušu i obraz“, utakmica u kojoj će se priznati jedino tri boda osvojena na spektakularan način. Sve ostalo je neuspjeh. Izbornik Štimac smiruje tenzije…„Želimo promovirati nogo-met, baš kao što se mlada Hrvatska promovirala u svijetu. Maksimalno ćemo poštivati fair play, odmaknut ćemo se od događaja koji nam mogu odvratiti pozornost od nogometa“.

Izrazio je zadovoljstvo što će stadion biti ispunjen do posljednjeg mjes-ta, no izrazio i žaljenje što Maksimir može primiti samo 35.000 ljudi, a ne 100.000 koliki je bio interes - „daj Bože da uvijek vlada takav interes“. Ivan Perišić je jedan od reprezentativaca koji su kandidirali za početnu jedanaestoricu. No, igrač Wolfsburga ozlijedio je koljeno te pauzira mje-sec dana i neće kandidirati za utakmicu sa Srbijom 22. ožujka, baš kao ni protiv Walesa u gostima četiri dana kasnije. Srećom, zdravstveni kartoni ostalih igrača su odlični, no forma baš i ne. Zabrinjava ona defenzivnih veznih; Radošević i Kovačić igraju u velikim klubovima gdje dobivaju manju minutažu nego dok su bili u Hajduku i Dinamu, Vukojević je tek debitirao u Spartaku, Badelj pokazuje umor, a Kranjčar „grije“ klupu.

„Nemamo vremena nekoga čekati 180 minuta. Svi koji dobiju šansu imaju 90 minuta, ili 30, ili 60. Ako se ne odradi zadatak, slijedi klupa i čekanje. Mi nismo klub i ne možemo nekome dati više”, rekao je Štimac.

Reprezentaciju Srbije treba respektiratiJedna takva povijesna utakmica već je odigrana sa Srbijom (i Crnom

Kvalifikacijska utakmica za SP u Brazilu Vatreni, pobijedite Srbiju i naciju bacite u trans!

Gorom) na Maksimiru. Tog 9. listopada 1999., Hrvatska je sa SiCG odigrala 2:2 što nije bilo dovoljno za odlazak na EP u Belgiju i Nizozemsku. Tada za Hrvatsku nije igrao Boban (ozljeda), ni sadašnji izbornik Štimac, dok je iz-bornik Srbije Siniša Mihajlović istrčao na maksimirski travnjak.

No, ova utakmica je sasvim nešto drugo, dvije su to potpuno različite reprezentacije.“Među Srbima neću nikoga naglašavati. Dobra su momčad, odlučili su se na pravac stvaranja momčadi, što je težak put. Vrlo su talenti-rani, ne i neiskusni. Treba ih silno respektirati i na jedan respektabilan način dočekati utakmicu”.

Prvi reprezentativci u Zagrebu se očekuju u subotu 16. ožujka, prvi trening je planiran za ponedjeljak i svakodnevno će se trenirati do dana utakmice.

Prijedlogom male reforme Zakona o sportu Vlada je konačno pokazala volju za priznanjem vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša. Naime, novim se izm-jenama omogućuje dodjela naknada vrhunskim sportašima nakon 45. go-dine života.

Što to konkretno znači? To znači da će sportaši, nakon što okončaju profe-sionalnu karijeru i navrše 45 godina života, osvajači medalja na Olimpijskim igrama, svjetskim prvenstvima, Paraolimpijskim igrama i Olimpijskim igrama gluhih sportaša, dobivati mjesečnu naknadu za izvrsnost.

Obzirom da u ovom trenutku Hrvatska ima 86 takvih sportaša osvajača medalja na spomenutim natjecanjima, godišnje će se iz proračuna izdvajati 14, 4 milijuna kuna.

Najviši iznos naknade bit će 5.464 kune, što je iznos prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj, a namijenjena je zlatnim olimpijcima.

„Osim priznavanja vrhunskih rezultata, na ovaj način želimo osigurati vr-hunskim sportašima, kada odu u natjecateljsku mirovinu, ostanak u sportu“, poručio je ministar sporta Željko Jovanović.

Vrhunski sportaši dobivaju naknade za izvrsnost

tak imam te rad22 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Odani smo premijeru.Zato uvijek gledamo reprizu.

&Put našega vođe slijedili smo...

sve do rešetaka. &

Nema te ljepše budućnosti od koje mi

ne možemo napraviti ružnu prošlost.

&Naši političari moraju proći sito

i rešeto,prije nego što dođu - iza

rešetaka.

AforizmiIvo Mijo Andrić

Član DHK

Ilica, glavna gradska prometnicaIlica je najpoznatija zagrebačka ulica i glavna gradska prometnica. Ime je dobila prema istoimenom potoku u 18. stoljeću, a s 5.653 metara dužine, jedna je od najdužih ulica u Zagrebu. Proteže se od Trga bana Josipa Jelačića na istoku do Črnomerca na zapadu grada.

U prvoj polovici 19. stoljeća spominju se u Ilici trgovine i gostionice. Tridesetih godina Gradski magistrat dao je popločiti Ilicu i Gornji grad. Polovicom 19. stoljeća Trg bana Josipa Jelačića i najduža zagrebačka uli-ca Ilica postaju gospodarsko središte ujedinjenog Zagreba. Potkraj 19. stoljeća naneseni su asfalt i keramit na pločnike, a 1910. godine Ilica je dobila kolnik od granitnih kocaka do Frankopanske ulice.

Godine 1863. Ilica je prvi put rasvijetljena, ponajprije konzolno post-avljenim plinskim svjetiljkama, koje su 1890. godine zamijenjene kan-delabrima, a 1907. godine električnim svjetiljkama na stupu. Tada Ilica postaje zagrebačka živa trgovačka ulica, u kojoj su, uz već afirmirane zagrebačke trgovce, svoju popularnu trgovačku kuću utemeljili i bečki trgovci Carl Kastner i Herman Öhler. Riječ je o prvoj robnoj kući Nami, koja je i danas popularna kod Zagrepčana.

U trgovini najpoznatijeg zagrebačkog knjižara i nakladnika Stjepana Kuglija u Ilici 30 nabavljale su se prve školske knjige, školski pribor i lektira. Poslije rata njegovo je mjesto zauzela knjižara Mladost. Poznata ilička adresa je ona Lovačkog roga, tj. sinonima za povijest zagrebačkog ugostiteljstva i hoteljerstva, ali on već odavno nije hotel. Godine 1892. u Ilici je otvorena Zagrebačka pivovara, koja je zajedno s proizvođačem najpoznatijih prehrambenih proizvoda Franckom, u tehnološkom smis-lu predstavljala najviše dostignuće suvremene industrije. Tada počinje prva industrijska proizvodnja piva u gradu. Na uglu Ilice i Gundulićeve ulice bila je i prva prodavaonica automobila zagrebačkog trgovca Ferde Budickoga, koji se 1901. godine dovezao prvim automobilom u Zagreb.

Dvije tramvajske stanice dalje od Trga bana Josipa Jelačića nalazi se Bri-tanski trg, koji još nazivaju Iličkim trgom ili Malim placom. Tu je svaki

radni dan prijepodne tržnica svježih namirnica, poslijepodne sastajalište prijatelja i mjesto šahovskih dvoboja, a vikendom se pretvara u originalnu sajamsku izložbu za ljubitelje antikviteta, umjetnina, starih ploča i stripova.

Dugo vremena je bila najduža ulica u gradu, a danas je tek četvrta, jer su ju pretekle nove avenije. Jedna je od rijetkih ulica koja nije mijenjala naziv od 15. stoljeća. Zbog smjera istok – zapad, poznata je i po zasljepljujućem Suncu u popodnevnim satima u smjeru zapada.

Ilica je i danas glavna ulica za kupovinu u užem središtu grada, u kojoj se nalaze veliki dućani eminentnih svjetskih proizvođača odjeće, obuće i tehnike te u kojoj se nalazi i slastičarski simbol grada, slastičarnica Vincek, koja je prva ponudila Zagrebačku kremšnitu obogaćenu prirodnim šlagom i kvalitetnom čokoladom.

zagreb.hr15.ožujka 2013. tak imam te rad 23

Zašto volim Zagreb? Vedrana Milasnovinarka i privatna poduzetnica

Zakaj volim Zagreb? Pa tu sam se rodila, u bolnici na Sv. Duhu. Staru je porodio pokojni dr. Bival, jer sam zapela i nisam htjela van. Stanovali smo na Višnjici, kvart prek’ puta Vino-gradske bolnice i te noći kad me stara rađala, bila je strašna oluja. Moja dva buraza uzalud su tražila tri šestice po meni, kao omen... Da bude mira, (stara je jedva preživjela porod sa mnom), krstili su me u kapelici Presvetog Srca Isusova u sklopu Vinogradske, kako bi svi bili spokojni. Novi Zagreb se gradio preko rijeke, (Sava je granica Balkana) pa smo se preselili u Trnsko. E, tam’ sam išla u osnovnu školu „Krešo Rakić“, današnju Trnsko i bila užasno problematična. Nisam nosila tada obaveznu kutu, niti šlape, već sajmonice i punk frizuru, a tadašnji direktor Ranko Marjan i pedagogica sprašili su me da položim u jednoj godini dva razreda. Odahnuli su kad sam otišla. Cunjala sam po Sigetu prek’ parka Mladenaca i sretala Štulića, koji je stalno vucarao đitru i rifove izvlačio iz žica te govoril kak bu postal poznat. Svima je bilo dosta te njegove spike i jedva smo čekali da se probije na glazbenoj sceni. Krenulo ga, a mi odahnuli od njegovog tam-buranja pred haustorom u staroj komandosici i zlizanim trapkama. Na koncerte Azre upadali smo bez karata, jer kaj bi plaćali karte za Azru? Davor Gobac osnovao je Klinsku Pomoru i svirao subotom u mjesnoj zajednici. To nije bio Psihomodo pop. Igor Mešin i ja pjevali smo u zboru „Zvončići“. On, kao i Sven i Rene Medvešek odlučili su se za glumu, postojala je dramska sekcija u školi, a Renea su pokupili

za ulogu Ivice Kičmanovića. Tak’ su ga zarazili. Ja sam stanovala u neboderu gdje su većinom stanovali novinari tadašnje Radio-televizije Zagreb. Marijan Selman, Fredi Kramer, Vladimir Mahovlić, Titov snimatelj Ilija Lekić pa Goran i Oleg Kardoš, sa „odašiljača i veza“ gospodin Hinkelman, jedno vreme pokojni Ivica Vidović sa Mirjanom Majurec i još brdo ljudi prodefiliralo je tim neboderom. Špiro Guberina je živio malo dalje. Zgurali su me u jedan film i par reklama, „jer sam bila potencijal“, a meni je to bilo bez veze. Kak’ sam bila najzločestija od svih klinaca i maltretirala okolinu, tak’ su moji starci ludovali, a susedi pisali priče o meni, koje su se puštale na Radio Zagrebu djeci za laku noć. Cenzuri-rane i romansirane, naravno. Pa u Smibu priča o meni... Onda sam se zadjevojčila i krenula u grad. Big Ben pa Saloon, Jabuka, Lapidarij, Stu-dentski centar, Štrukla, Kavkaz, Panta, Karaka, Praćka... Grad se dijelio na šminkere, pankere i hašomane. Mene je svugdje bilo. Sve je bilo nadohvat ruke, u današnjoj Mimari mi je bila škola, po Šuvaru; Centar za upravu i pravosuđe. Godine 1987., su je skršili i postala je Mimara. Nekak’ mi to nikad nije sjelo... Jarun i Bundek su bila zmazana jezera, u kojima smo se kupali i roštiljali, na divljaka. Svako malo bi se netko utopio. Poznavala sam sve redare u svim klubo-vima, što po starijoj braći, što prek’ frendova, pa od njih frendovi... I tak je to išlo. Sve je bilo nekak spontanije i bezbrižnije. Zagreb je bio moj, doslovce. Nema špelunke koju nisam znala. Od današnjih političara pa do kriminalaca, ka-matara i običnih ljudi. Sve je bilo tu i moje. Onda

je došao taj prokleti rat i sve je otišlo k vragu. Dotepli su se neki ljudi koji se nisu usudili stati na tramvajske tračnice, da ih struja ne zdrma, nek’ mi zamjere, baš me briga. Al’ metropola mora dozvoliti migraciju svih... Docukali su svoju (ne)kulturu. Nisu se mogli prilagoditi Za-grebu. Njima je Zagreb bio uspjeh, kao da sam ja, npr., ostvarila karijeru u New Yorku i kupila kuću na Manhattanu. Ne podilazim, ali samo je Bandić pokušao postati Zagrepčanom, a svi ostali su drmali svojim običajima. Opali smo bez ispaljenog metka od dotepenaca. Nisam imala baku na selu, ne privlači me miris pokošenog sijena, ne kiselim kupus u šupi, ne kužim razliku između odrpane purice, patke i kokoši na placu. Nekak’ je Purgera bilo sve manje, a njih sve više. Oni su se držali zajedno, a mi rastepli ko rakova deca. Prošla svijeta i vidla svega i svačega, većih i ljepših zgrada, muzeja i parkova, čistijih rijeka, pa ipak, nekaj me nakon par dana vuklo doma. A doma je bil’ i ostal bu Zagreb.

Na prijedlog predsjednika Odbora za javna priznanja Davora Bernardića, koji su jednoglasno prihvatili svi članovi Odbora, Odbor je predložio Grad-skoj skupštini Grada Zagreba da se Nagrada Grada Zagreba posmrtno dodijeli Borisu Špremu, bivšem predsjedniku Gradske skupštine Grada Za-greba i Hrvatskog sabora. Naime, Odlukom o javnim priznanjima Grada Za-greba propisano je da se u jednoj godini može dodijeliti najviše 15 Nagrada Grada Zagreba. Iznimno, prema članku 25. stavcima 2. i 3. Odluke, Odbor može predložiti kandidata koji nije predložen u postupku javnog natječaja. Taj prijedlog Odbora ne ulazi u broj nagrada određenih Odlukom ako Odbor utvrdi 15 prijedloga na temelju javnog natječaja. Predsjednik Od-bora za javna priznanja u obrazloženju je istaknuo da se Borisu Špremu nagrada, na žalost, dodijeljuje posmrtno, ali da „ne smijemo zaboraviti njegove iznimne zasluge i doprinos demokratizaciji na mnogim vodećim pozicijama, ustrajnim, dugogodišnjim, samozatajnim i principijelnim političkim radom, vrsnim pravnim znanjem i nastojanjem da hrvatsko zakonodavstvo bude što kvalitetnije, pravednije i socijalno osjetljivije. Svojim radom, znanjem i razumijevanjem ljudi, svojim političkim i moral-nim integritetom, svojim poštenjem i skromnošću u poslu bio je uzor svi-ma i cijenili su ga i voljeli građani njegova omiljenog grada Zagreba i cijele Hrvatske.“ Davor Bernardić se osvrnuo i na obiteljsku, prijateljsku i ljudsku vrijednost Borisa Šprema, što je teško sažeti i opisati u nekoliko rečenica, stoga mu je drago da su prijedlog podržali svi članovi Odbora te je uvjeren da će ga gradski zastupnici na 48. sjednici, 21. ožujka 2013., jednoglasno prihvatiti.

Nagrada Grada Zagreba posmrtno Borisu Špremu

mozaik24 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Ovan (21.3.- 20.4) Znak mjesecaMuški vatreni znak čiji je gospodar Mars, Ovan je u svemu prvi, čak i u želji da to bude, a s njim započinje astrološka godina. Ljudi koji su rođeni u to doba, u trenutku rođenja prihvaćaju tu snažnu energiju i ona im obilježava cijeli život. Tu energiju koju su primili, prosljeđuju na okolinu u kojoj žive. Puni su životne snage, odlučni, veoma uporni i bezobzirni u postiza-nju svojih ciljeva Teže ka ranom osamostaljenju i teško prihvaćaju pomoć sa strane. Velikom snagom volje probijaju se kroz život i postižu zacrtane rezultate. Teško podnose podređeni položaj, spremni su snositi punu odgovornost za sve svoje postupke koje ustrajno brane. Kada se suoče sa preprekama za ostvarenje svojih ideja i ciljeva skloniji su propasti nego odusta-janju. Dobri su vođe i veoma temperamentni. Red i disciplina jako sui m važni, ali ih se sami ne pridržavaju.

Većina nas itekako je svjesna da, danas, jedan od dva braka završavaju raz-vodom. Pitamo se kako su se naši roditelji ili bake i djedovi nosili s bračnim problemima; zašto nisu ‘bježali’ kada se zakomplicira, a zašto mi danas up-ravo to radimo. Možda zato što sve želimo odmah i mislimo više na sebe nego na one oko nas. Vodeći se tim zaključcima istražili smo kako žena može sačuvati brak i vezu. U samo tri praktična savjeta pokazat ćemo vam kako vam partner više nikada neće reći ‘Draga, dosadna si!’.

Parovi se u većini slučajeva svađaju zbog prošlosti. Svađe počnu zbog nečega što nas trenutno smeta, no, na kraju uvijek završe zamjerajući part-neru prošle ‘grijehe’. Iako smo možda mislili da smo preko toga prešli i da su stari problemi iza nas, nekako uvijek isplivaju kad im se najmanje nadaš i pogoršavaju situaciju. Spominjući ‘lanjski snijeg’, raspravi nema kraja. Kako bi to prestali raditi, premda nekad i nenamjerno, prvo morate shvatiti svoju ulogu u tom negativnom uzorku i pokušati nešto promijeniti. Ako ste part-neru odlučili oprostiti za pogreške koje su uzrokovale svađe u prošlosti, onda ih stvarno oprostite i zaboravite. U aktualnim raspravama suzdržite se od usporedbi trenutne s prijašnjim situacijama i ne natječite se s partnerom u međusobnom nabrajanju pogrešaka i mana. Fokusirajući se na trenutni problem i kontrolirajući bijes time što nećete spominjati stvari iz prošlosti smanjit ćete napetost situacije. Time ćete sebe zaštititi od suvišnog uzruja-vanja i smanjiti negativnost prema partneru koji će to prepoznati, i nadajmo se, povesti se vašim primjerom.

Previše vremena provodimo razmišljajući o tome kako da ‘popravimo’ oso-bu s kojom živimo, a premalo o tome kako da sebe očeličimo. Vrijeme je za drugačiji pristup! Obzirom na to da akcije vašeg partnera ne možete promi-jeniti, mijenjajte vaše reakcije. Ne možete ga kriviti za vaše nezadovoljstvo. Posložite prioritete! Razmislite dobro zbog čega ste se zaljubili u vašeg partnera i jesu li vam te osobine bitnije od nekih njegovih koje vam se ne sviđaju i za koje znate da ih ne možete promijeniti. Ako ga ipak ne možete prihvatiti sa svim njegovim manama, prestanite mučiti sebe i vašeg partnera te potražite sreću s nekim drugim.No, ako ste ipak odlučili ostati u takvoj vezi, ne možete dane provoditi prigovarajući. Ogovaranje vašeg partnera prijateljima ili obitelji također ne nosi ništa dobro. Samo ćete se stvoriti lošu sliku o njemu svojoj okolini, koju ste možda preuveličali u trenutku. A kad taj trenutak prođe, vaše bližnje nećete više moći uvjeriti da je on u biti dobra osoba te da vas usrećuje. Umjesto da trošite energiju na ‘blaćenje’ partnera, pobrinite se za to da sebe dovedete na ‘pozitivnije mjesto’. Slušajte glazbu

Žestoki su u opravdavanju svojih postupaka, a kao vrline mogu im se pripisati entuzijazam, neprihvaćanje pa čak i preziranje opasnosti dok im fanatizam I pretjerana želja za vlašću mogu prijeći u manu. Ne prihvaćaju prepreke i ako ih na vrijeme ne uoče postaju vrlo drski, bahati i bijesni. Nisu osobe koje će vas šarmirati, već će se pokušati nametnuti. Često im se pripisuju kara-kteristike sklonosti ljubomore I svađalica, stoga im se događaju komplicirani odnosi u životu, iako imaju veoma razvijenu moć zapažanja i prosuđivanja koje ne koriste, jer se ponašaju u skladu sa svojom urođenom impulzivnošću. Mogu postati kvalitetni sportaši, vole prirodu, jaka volja za radom usporava ih, jer najčešće žive u kontinuiranoj napetosti, što ih često dovodi do raznih oboljenja. Užitak su im putovanja i promjene, kako u poslu i ljubavi, tako i u ostalim ljudskim aspektima. Obzirom da imaju jake spo-

sobnosti ipak su u stanju sebi osigurati jako dobru budućnost. Najbolje rezultate pokazuju u djelatnostima gdje im se daje mogućnost upravljanja drugima.

Draga, dosadna siSavjeti za razbijanje ljubavne monotonije

koja vas smiruje, ili radite stvari koje vas vesele.Preuzmite kontrolu nad vašim osjećajima. Promijenite način na koji reagirate. Probajte dokučiti na koji način smireno odgovoriti, a da pri tom ne izgubite dostojanstvo. Rezultati će brzo biti vidljivi. Možda vam to neće riješiti sve probleme, no svakako ćete osjećati veće samopouzdanje i biti sretniji sa sobom.

Mnogi psiholozi i bračni savjetnici smatraju da razgovorom o prob-lemima, u većini slučajeva, možemo samo pogoršati situaciju. Zabo-ravite sve što ste do sada čuli o tome da partnera trebate natjerati da vam se otvori i da forsirate razgovore u kojima dijelite vaše osjećaje. Znanstveno je dokazano da muškarci već rođenjem drugačije reagi-raju na anksioznost i stresove od žena. Žene se u odrasloj dobi u većini slučajeva prilikom konflikata brane razgovorom. Muškarci se s druge strane brane ‘oklopom’, povlače se i zatvaraju u sebe. Jedna od najvećih muških boljki je ona da nije dostojan nečega, ili da u nečemu nije dovoljno dobar. U verbalnoj debati i količini izgovorenih riječi u minuti sigurno ne mogu biti bolji od žena i pri raspravama se ne osjećaju ugod-no. Razgovore ostavite za prijateljicu, a djelima, vodeći se prethodnim savjetima, pokažite partneru da vam je stalo. Isto mjerom će vam biti i vraćeno. Vaš partner otvorit će vam se kada se neće osjećati ugroženo.

2. Mijenjajte sebe, a ne svog partnera3. Šutnja je zlato!

1. Zaboravite stare sukobe

zagreb.hr15. ožujka 2013. mozaik 25

Sa zagrebačkih stolovaJečmena kaša s mrkvom

Osjećate umor i malaksalost, steže vas u grlu i začepljen vam je nos? Od-mah posežete za bočicom najreklamiranijih čudotvornih tableta koje vas u trenu lišavaju svih neugodnih simptoma prehlade i gripe, ili možda za svaki slučaj trčite liječniku po antibiotike? Prije no što dohvatite neki od brojnih dostupnih kemijskih lijekova, pri pojavi prvih znakova boles-ti pokušajte isprobati prirodne načine borbe protiv ovih oboljenja. Prirodne metode, za razliku od mnogih lijekova, nisu agresivne prema našem organizmu te u konačnici donose potpunije i trajnije rezultate. Kako tijelo prilikom bolesti troši energiju na iscjeljenje, ne treba ga opterećivati obilnim i teškim obrocima. Svježi sokovi od voća i povrća idealni su za osiguravanje dostatnih količina vitamina i minerala, u obliku najlakše iskoristivom našem tijelu. Češnjak ima antibakterijska i antivirusna svojstva. Ljuta hrana poput čili papričice i hrena potiče znojenje te često pomaže u rastvaranju sluzi u dišnim organima. Izbjegavajte rafinirani šećer koji suzbija imunitet. Konzumacijom obilja voća i povrća utječe se i na smanjenje kisel-osti u tijelu koja pogoduje razmnožavanju mikroorganizama. Mliječni proiz-vodi doprinose stvaranju sluzi, dok je žličica kurkume, konzumirana sama, ili u čaši vode, odličan recept protiv nakupljanja sekreta u dišnim organima. Kod infekcija dišnih puteva, a posebice pri povišenoj temperaturi, tijelo troši više tekućine nego inače. Stoga je važno unositi dostatne količine pića, najbolje prirodnih biljnih čajeva. Čajevi sadrže mnoge blagotvorne tvari koje djeluju kao antioksidansi, jačaju imunitet te ovisno o vrsti čaja djeluju antiseptički, potiču znojenje i eliminaciju štetnih tvari, ras-tvaraju sluz itd. Isprobajte kadulju i kamilicu za dezinfekciju upaljenog grla, bazgu i lipu za poticanje znojenja te sljez za ublažavanje kašlja i olakšavanje disanja. Čajevi se također mogu koristiti za inhalaciju koja ras-tvara nagomilani sekret te omogućava bolju prohodnost dišnih puteva. Eterična ulja (u vrlo malim dozama) mogu znatno ublažiti simptome in-fekcija dišnog sustava. Najčešće se koriste za inhaliranje i dodavanje kupkama, a poneka se mogu i lokalno utrljavati u kožu. Eterična ulja čajevca i timijana poznata su po svome antimikrobnom i antiseptičkom djelovanju. Ulja ružmarina i anisa smanjuju nakupljanje sluzi u plućima.Eukaliptus i pepermint imaju antibakterijsko i antivirusno djelovan-je, čiste dišne puteve te olakšavaju disanje. Eterična ulja mogu se upotrijebiti i u difuzeru koji ljekovite čestice ulja raspršuje u prostor. Stres doprinosi slabljenju obrambene otpornosti organizma. Redoviti trenu-ci opuštanja tijekom dana, uz dovoljno sna tijekom noći potiču naš imunitet. Osim što djeluju preventivno, odmor i opuštanje pomažu vraćanju tijela u ravnotežu te bržem uklanjanju postojećih simptoma bolesti. Istraživanja

Priprema:1. Pripremiti sve sastojke. Ječmenu kašu dan ranije namočiti te ujutro isprati i ocijediti (Ako se kaša ne namoči dan ranije, tada je treba malo prokuhati, baciti tu vodu i kašu ispra-ti). Mrkvu narezati na kolute a suho meso i suhu slaninu kratko prokuhati i također baciti vodu. 2. Na opranu ječmenu kašu doliti hladnu vodu i dodati komadiće suhe slanine ili suhih rebarca. 3. Također na hladno dodati mrkvu, a

zatim i komadiće suhog mesa 4. U posebnoj posudi na ulju propržiti sitno nasjeckani luka pa kad omekša dodati ga u posudu sa ječmenom kašom i ostalim sastojcima 5. Dodati lovorov list i ovako priprem-ljeno staviti kuhati. Nakon jednoga sata kuhanja dodati češnjak, pire od rajčica i ajvar, dodati malo Vegete. Pred sam kraj kuhanja popapriti, po potrebi posoliti te po želji dodati i žlicu svježeg sjeckanog peršina. 6. Poslužiti kao glavno jelo.

Prirodno protiv viroza i prehlade

pokazuju kako je otpornost organizma veća kod ljudi koji prakticiraju neku od tehnika meditacije. Meditacijom smanjujemo lučenje hormona stresa u tijelu, postižemo duboki odmor i opuštanje te tako doprinosimo postizanju naše fizičke, mentalne i emotivne ravnoteže. Ukoliko vam nos nije u potpunosti začepljen, jednostavnim tehnikama disanja koje nudi joga, a koje, primjerice, uključuju brzo izdisanje na nos ili izmjenično disanje kroz jednu pa drugu nosnicu, možete pospješiti prozračivanje sinusnih šupljina, a time i eliminaciju štetnih bakterija iz njih. Redovi-tim izvođenjem ovih vježbi, koje se preporučuje naučiti od kvalificiranih učitelja, osnažuje se čitav dišni sustav, eliminiraju toksini iz organizma te potiče cirkulacija, čime se povećava otpornost tijela prema infekcijama. Razlog širenju virusa u zimskim mjesecima nije samo hladnoća već i smanjena količina sunčevih zraka. Sinteza vitamina D koja se u tijelu odvi-ja pod utjecajem sunčeve svjetlosti zimi je znatno smanjena. Istraživanja međutim pokazuju kako je ovaj vitamin bitan za pravilnu funkciju imu-nitetnog sustava te neki znanstvenici sklonost infektivnim oboljenjima pripisuju nedostatku vitamina D u organizmu. Povećanim unosom ovog vitamina putem hrane i iskorištavanjem sunčanih perioda tijekom hlad-nijih mjeseci, možemo stoga preventivno djelovati na pojavu bolesti.

Primijenite jednostavnije i manje agresivne metode za zdravlje organizma

Što jesti kada smo bolesni

Svaki simptom ima svoj čaj

Poigrajte se eteričnim uljima

Izdvojite vrijeme za opuštanje i dostatni odmor

Naučite tehnike disanja

Uhvatite Sunca koliko je moguće

kultura26 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Izložba fotografija Čedomila Grosa “Maksimirske jeseni”

Mjesec Frankofonije

Samostalna izložba fotografija Čedomila Grosa, člana Fotokluba Zagreb, pod nazivom ‘Maksimirske jeseni’ otvorena je od utorka 5. ožujka u Galeriji Doma za starije i nemoćne osobe Maksimir u ulici Krste Hegedušića 20.Izložba je dio bogatog kulturnog pro-grama i drugih sadržaja Doma Maksimir, koji su namijenjeni korisnicima i svim zaintere-siranim građanima grada Zagreba. Predstavlja zanimljivu kulturnu i umjetničku ponudu, a u organiziranim manifestacijama mogu prisus-tvovati i u njima sudjelovati građani i gosti Zagreba. Čedomil Gros je fotograf širokog stvaralačkog opusa, različitih kreativnih ali i izvedbenih (izložbenih i izlagačkih) poetika. Ovu svoju, 30-u po redu samostalnu izložbu, Gros je tematski vezao za ljude starije životne dobi i njihovo doživljavanje svojih godina. Poigravajući se kanonima dokumentarne i reportažne fotografije, Gros je još 2004., 2005. i 2007. godine snimao ‘Maksimirske jeseni’, tradicionalnu priredbu zagrebačkih umirovlje-nika. Riječ je o sportsko-rekreacijskoj, kulturno-umjetničkoj, zdravstveno-preventivnoj mani-festaciji za osobe starije životne dobi koja se tradicionalno održava svake godine u Parku Maksimir u organizaciji Centra za kulturu i informacije Maksimir u suradnji s Domom za starije i nemoćne osobe Maksimir, Društvom za sportsku rekreaciju Maksimir i Javnom ustanovom Maksimir. Osim korisnika Doma u Maksimiru u programima ‘Maksimirskih jeseni’ nastupaju i mnogi korisnici Domova za stare i nemoćne osobe iz drugih hrvatskih gradova, kao i Udruge umirovljenika, koje svojim pro-gramima i djelatnošću propagiraju, kulturno-zabavni život, sport i rekreaciju ljudi starije

životne dobi. ”Iako su fotografije nastale prije više godina, njihovim stavljanjem na izložbu želio sam pokazati hvalevrijedne aktivnosti i programe institucija i udruga koje skrbe za akti-van i zdrav život starijih građana”, rekao je Gros i dodao: ”Iako su starosti različite, od onih lijepih do tužnih ovom izložbom sam želio skrenuti pozornost upravo na one ljude koji i pod tere-tom godina uspijevaju zadržati životnu radost i nastoje ispuniti svaki dan raznim aktivnos-tima, spremno prihvaćajući što im društvo i

razne institucije i udruge nude i koje ih ujedno potiču na aktivan i zdrav život”.Na izložbi autor je izložio 32 fotografije iz širokog opusa snimljenih aktivnosti i sadržaja programa ‘Maksimirskih jeseni’, među kojima sportska natjecanja i pro-grami mažoretkinja zauzimaju središnje mjesto. Iako su fotografije nastale prije više godina, one nisu ništa izgubile na živosti i aktualnosti , one govore o starosti kao jednom životnom razdo-blju koji ne treba biti lišeno životnih radosti. Fotografije je moguće razgledati do 2. travnja.

Tradicionalni Mjesec Frankofonije, koji se svake godine tijekom čitavog mjeseca ožujka obilježava u nizu hrvatskih gradova u povodu Međunarodnoga dana Frankofonije i ove godine donosi bogat program filmova, glazbe, plesa, izložaba, predavanja te raznih drugih događanja koji-ma je cilj istaknuti važnost i dinamizam Frankofonije u nekoj zemlji.Koncerti, izložbe, predstavljanja knjiga, besplatni tečajevi francuskog jezika, natjecan-ja, ciklusi frankofonskih filmova, gastronomske večeri i kazališne predstave, samo su neka od brojnih događanja koje su za hrvatske građane, njihove frankofone sugrađane i sve frankofile priredile francuske alijanse i francuski krugovi prisutni u svim većim hrvatskim gradovima, te niz udruga koje se bave promocijom francuskog jezika i frankofonske kulture.Već tradicionalni Tjedan frankofonskog filma, koji se ove godine održava od 18. do 24. ožujka u zagrebačkom kinu Tuškanac, donosi osam novih naslova, a ciklusi franko-fonskog filma organizirani su i u ostalim hrvatskim gradovima. Od mnoštva događanja izdvajamo koncert Zagrebačkih solista pod ravnanjem francusk-og glazbenika Marca Coppeya koji će biti upriličen u Hrvatskom glazbenom zavodu 20. ožujka, dok je Večer frankofonske glazbe na programu kluba Sax! 27. ožujka.U raznovrstan program događanja uvršteni su i besplatni tečajevi francuskog jezika za odrasle početnike u prostorima Francuske ali-janse u Zagrebu, razgledavanje Zagreba na francuskom jeziku s ovlaštenim vodičem te izlet u Samobor, nekadašnje središte kantona unutar francuske ilirske procincije. Mjesec Frankofonije održava se na inicijativu Francuskog veleposlanstva i ostalih frankofonskih veleposlanstava u Hrvatskoj – Belgije,

Kanade, Maroka, Rumunjske i Švicarske, te Frankofonske zajednice Belgije, a uz podršku hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Hrvatska je promatrački član Međunarodne organizacije frankofonije (Organisation Internationale de la Francophonie – OIF). Cjelovit program svih događanja diljem Hrvatske u sklopu Mjeseca Frankofonije dostupan je na mrežnim stranicama Francuskog insti-tuta http://ifz.hr/kulturni-program/francophonie-2013/.

zagreb.hr15.ožujka 2013. kultura 27

INmusic festival i ove će godine posjetiteljima uz glavni pro-gram ponuditi i niz dodatnih sadržaja, među kojima se poseb-no ističe INteatar u sklopu kojega će nastupiti glumci Zijah Sokolović i Vilim Matula, najavili su organizatori festivala, koji će se održati na zagrebačkom Jarunu od 24. do 26. lipnja. “Već sada smo zadovoljni do sada najavljenim glavnim programom”, rekao je direktor festivala Zoran Marić i dodao da će uz već najav-ljene Arctic Monkeys, Iggy and the Stooges, Bloc Party i NOFX, biti još izvođača. Poseban je naglasak na mladim bendovima iz svijeta i EU, jer INmusic želi biti “platforma talentiranim bendovima koji trebaju dobiti prostor”. Za dugotrajnu kvalitetu festivala iznimno su bitni do-datni sadržaji, kazao je Marić, istaknuvši da INmusic nastavlja razvi-jati smjer kojim je krenuo prošle godine, a koji se pokazao ispravnim što su prepoznali i svjetski mediji. Podsjetio je da američki The Huff-ington Post festival nedavno uvrstio među deset najvećih svjetskih festivala. INmusic je najmanji među njima, s najmanjim budžetom i najmanjom potporom lokalne zajednice, napomenuo je Marić, dodavši kako se nada da će budući gradonačelnik reći želi li ovakav festival. Kao novi sadržaj izdvojen je program INteatar u sklopu koje-ga će u posebno izgrađenom amfiteatru Zijah Sokolović i Vilim Mat-ula izvesti svoje uspješnice “CABAres CABArei” te “Muenchausen”. Ovaj program pokazuje da je INmusic osim prema svim glazben-im smjerovima, otvoren i prema drugim umjetnostima, naglasio je Marić, uz želju organizatora da festival bude mjesto gdje ljudi mogu zadovoljiti sve svoje kulturne interese i potencijale, rekao je. Novi sadržaj posjetiteljima će ponuditi i Šuma striborova, DJ pro-

INmusic i ove godine posjetiteljima nudi bogat dodatni program

Trio Kings of Strings kojeg čine gitarski virtuozi Tommy Emman-uel, Stochelo Rosenberg i Vlatko Stefanovski ponovno nastupaju u Zagrebu, 29. travnja u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Zagreb je već prošle godine u ožujku ugostio trojicu majstora gitare u rasprodanoj dvorani Lisinski kada su se premijerno pred-stavili hrvatskoj publici i to neposredno nakon što ih je Tommy Emmanuel okupio u trio Kings of Strings. Godinu dana kasnije, ova trojica vrsnih umjetnika vraća se zapaliti Lisinski, a svojim će različitim stilovima sviranja akustične gitare i najrazličitijim glaz-benim žanrovima koje će te večeri izvoditi, zasigurno oduševiti.

Ulaznice za predstojeći koncert, po cijeni od 180, 200 i 220 kuna već su u prodaji, a mogu se nabaviti na blagajni dvorane i u sus-tavu Eventima.

gram koji će se odvijati u posebno uređenom dijelu šume, a kao posebna atrakcija najavljen je RockIN’ horse, drvena instalacija za praćenje festivala mađarskih umjetnika koju će pokretati 70 posjetitelja. Jedan od ključnih seg-menata festivala je multikulturalizam pa se u organizaciji s festivalima Taksirat iz Skoplja i EXIT iz Novog Sada provodi projekt “Multikulturalizam u glazbi” kojemu je cilj ukazati na važnost postojanja i očuvanja kulturoloških razlika. Uz koncerte će biti organizirana i multimedijalna izložba. Projekt je dio pro-grama Europske unije Kultura 2007.-2013. “Vjerujemo da će projekt zaživjeti i proširiti se na velikom dijelu EU”, rekao je. ”Mi smo do sada bili imigrantski neatraktivna zemlja, ulaskom u Europsku uniju ćemo postati zanimljiva. Ovdje nema razvijene kulture tolerancije, odnosno, suživota, a na tome treba početi raditi dok je vrijeme”, zaključio je Marić i istaknuo kako bi na Inmusic festivalu htjeli imati bogatu međunarodnu kuhinju, ali to nisu u mogućnosti, jer je u Hrvatskoj nema. Na osmom izdanju festivala ponovno će se organizirati uspješni i dobro posjećeni Retro party posvećen hrvatskom filmu “Tko pjeva zlo ne misli”, u kojemu sudjeluje i publika te Balkan party, poseban glazbeni program s elementima iz filma “Ko to tamo peva” i ljudski Jukebox. ”Vidjeli smo da to može dobro funkcionirati ako i publika sudjeluje u programu”, istaknuo je i dodao kako cijeli program nose glazbeni sastavi koji se oslanjaju na retro glazbeni smjer.

Kings of Strings 29. travnja u Lisinskom

kultura28 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Jedna od najvećeih pop zvijezda današnjice Robbie Williams nastupit će sredinom kolovoza u Hrvatskoj. Britanska zvijezda razveselit će obožavatelje u Hrvatskoj, obzirom da je potvrdio svoj nastup u Zagrebu, na stadionu Maksimir, 13. kolovoza. Ovo će biti njegov prvi nastup u Hrvatskoj, a dol-azi u sklopu europske turneje Take The Crown. Redovna prodaja ulaznica za najveći koncertni spektakl godine počela je u četvrtak, 28. veljače u 10 sati na svim prodajnim mjestima sistema Eventim te na www.eventim.hr. Robbie Williams ovog ljeta nastupa na stadionima diljem Europe, a turneju započinje 19. lipnja na gradskom stadionu u Manchesteru (Manchester City Stadium). Povodom turneje, Robbie je rekao: ”Jako sam uzbuđen, jer ove godine ponovo nastupam uživo. Prošli koncerti su me podsjetili kako je poseban osjećaj izvoditi svoje vlastite pjesme ispred goleme publike, uz sva uzbuđenja i adrenalin koji ide uz to. Idemo, Zagreb!” Ulaznice su podijeljene u sljedeće kategorije: loža - 1199 kuna, Fan pit – 759 kuna, zapad dolje – 559 kuna, zapad gore, istok – 459 kuna, stajanje - 399 kuna, sjever dolje – 359 kuna i sjever gore – 259 kuna. Pop ikona, Robbie Williams, punim imenom Robert Peter Williams, britanski je glazbenik i pjevač. Nekad član popularnog boy benda Take That, najveću popularnost postiže kao solo izvođač. S veli-kim postignućima, obaranjima rekorda te turnejama i koncertima osigurava reputaciju izvođača s najboljim live nastupima i iznimnom potražnjom za njegovim albumima. Nakon vrlo uspješnih samostalnih albuma, iznenadio je javnost privremenim okupljanjem grupe Take That, snimanjem njihovog albuma Progress (2010) te turnejom 2011.godine, koja je kao najveća turneja u britanskoj povijesti, označila novi trijumf. Robbie je diljem svijeta prodao preko 70 milijuna albuma, što ga pozicionira među najprodavanije svjetske izvođače, a 2006. uvršten je i u Guinnessovu knjigu rekorda jer u jednom danu prodao 1,6. milijuna ulaznica za koncerte na turneju Close Encounters. Šest njegovih albuma nalaze se na popisu 100 najprodavanijih albuma, a uz brojne nagrade koje je osvojio za svoj rad, dodijeljeno mu je 17 BRIT Awards priznanja, više nego bilo kojem drugom izvođaču, te 7 ECHO nagrada. Uvršten je u Glazbenu kuću slavnih.

Robbie Williams dolazi u Zagreb

U srijedu, 6. ožujka, u sklopu ciklusa First shot/Prvo okidanje u Kuli Lotrščak otvorene su izložbe fotografija troje mladih autora. Riječ je o izložbi ‘Ot-voreno’ Igora Ilića, ‘Bez naziva’ Gorana Jovanovića i ‘Put bez spomenika’ Maria Pućića. Ciklus Snapshot/Brzo okidanje već niz godina drži javnost u tijeku s najnovijim radovima hrvatskih i inozemnih fotografa. Ciklus First shot/Prvo okidanje nastao je kao proširenje ciklusa Snapshot/Brzo okidanje, a daje priliku mladim umjetnicima koji su odabrali fotografiju kao vlastiti izražajni medij da se predstave samostalnom izložbom.

Izložbe su otvorene do 17. ožujka.

Izložba First Shot – Prvo okidanje u Kuli LotrščakZagrebačka Kuća za ljude i umjetnost ‘Lauba’ donosi seriju slika “Lice slike” suvremenog hrvatskog slikara i grafičkog um-jetnika Lovre Artukovića. Tom serijom slika Artuković je, kako je rekao, želio prikazati “sav intenzitet nijansi osjećaja i reak-cija ljudskog lica koje su posljedica dubokih unutarnjih stanja”. “Lice je najčešće gledani pejzaž svih ljudi, ono je kao takvo nešto što je tijekom svih ovih godina postalo moj pejzaž”, kazao je i dod-ao: ”Slika također ima svoje lice – to je ona njezina strana koja se prikazuje promatraču”. Kako je rekao, dok slika uvijek ima potrebu “istjerati van” lice slike na kojoj radi i izvući iz nje energiju poput one koja isijava iz ljudskoga lica pa je odlučio napraviti seriju slika koje će prikazivati određena ljudska duševna stanja.Serija je nasta-la u razdoblju od 2006. do 2013., a prikazuje facijalne gestikulacije modela koji kao da izvodi glumačku vježbu izražavanja osjećaja. Dvanaest ulja na platnu velikog formata prikazuje frontalno post-avljeno žensko lice u krupnome planu, koje odražava niz zamrznu-tih duševnih stanja – od iznenađenja, sjete i rezignacije, preko smi-renosti, iščekivanja i nevjerice, do prkosa, užasa, straha i tuge. Slike su nastale na temelju fotografskih predložaka koje je Artuković fotografirao tijekom dvije godine na odmorištu stubišta između njegova ateljea i stana, u kući u predgrađu Berlina. Model mu je bila buduća studentica glume Karin. Dva su rada, pod nazivom “Ljutnja” i “Bijes” lani bila već izložena u Laubi, pet radova nastalih prije šest do sedam godina bilo je ranije izloženo u Klovićevim dvorima, a pet ih je sada prvi puta predstavljeno javnosti.

U Laubi ih se može pogledati do 28. ožujka.

“Lice slike” Lovre Artukovića u Laubi

zagreb.hr15.ožujka 2013. kultura 29

PreporukeKNJIGETišina

Knjiga ‘Tišina’ Susan Cain pomaže introvertira-nim osobama da shvate sami sebe. Pokazuje kako se rad mozga introvertiranih osoba raz-likuje od rada mozga ekstrovertiranih te kako društvo podcjenjuje i ne shvaća introvertirane osobe, kojima pomaže s odgovorom na pitanje, kako da iskoriste svoje prednosti.

Mrvicu čudesno

Britanska glumica, komičarka i spisateljica Dawn French donosi priču o modernoj obitelji u kojoj svaki član živi u svom vlastitom, zaseb-nom ‘’balonu’’ koji tek što se nije rasplinuo. To je priča za svakoga tko je ikad dijelio dom s onom neobičnom skupinom neznanaca koju nazivamo rođacima i kućnim ljubimcem, koji također ima svoju stranu priče.

Ova zlatna zemlja

Knjiga nadahnuta nepripitomljenom Australi-jom i intrigantnom kulturom Aboriđana djelo je Barbare Wood, autorice dvadesetak priznatih romana prepunih misterija i egzotike. Je li Aus-tralija mjesto novih početaka i svježih pokušaja za Hannah Conroy, koja je oduvijek željela poći očevim stopama i postati liječnica, znajući kako je u devetnaestom stoljeću u Engleskoj ženama zabranjeno obavljati medicinsku profesiju, saznajte u ‘Ovoj zlatnoj zemlji’.

”Push up 1-3” u Gavelli

Predstava “Push up 1-3” njemačkog dramatičara Rolanda Schimmelpfenniga, prikaz beskrupu-lozne strane kapitalizma u kojemu pojedinac u zamjenu za uspjeh daje svoju slobodu, izvodi se na daskama Gradskog dramskog kazališta ‘Gavella’.“‘Push up 1-32je priča o tome koliko u svijetu, kojega zovemo slobodnim, uspjeh na poslu znači gubitak slobode i poništavanje vlastite individualnosti”, rekao je redatelj Dario Harjaček. ”Kroz priču o šest ljudskih sudbina, unutar jednoga dana velike multinacionalne korporacije, prikazuje se kako u životinjskoj borbi za prevlast te kroz stalnu težnju da se podrede višim instancama i idu prema vrhu hijerarhije, ljudi često gube skrupule i post-aju moralno osakaćeni”, dodao je.”Ono što me posebno zanimalo je kako iz te hladne dra-maturgije i gotovo birokratskog jezika izvući ljudsku dimenziju, prikazati usamljene ljude koji teže za ljubavlju, toplinom, domom, svim onim temeljnim stvarima od kojih su odustali”, istaknuo je Harjaček. Poslovne ljude u odije-lima i kostimima, koji u kombinaciji ispovjednih monologa i staccato dijaloga otkrivaju naličje blagostanja i prividne slobode, glume Jakov Bilić, Barbara Nola, Antonija Stanišić Šperanda, Amar Bukvić, Bojana Gregorić Vejzović, Zoran Gogić, Sven Šestak i Ivana Bolanča. Harjaček je rekao je da se publika prepoznala u predstavi koja na duhovit način progovara o današnjem vremenu. Predstavu, koja je svoju premijeru imala u petak, 1. ožujka možete pogledati u petak, 15. i 22. ožujka u 19, 30 sati.

13.NAJ,NAJ,NAJFESTIVAL

Ove godine održava se međunarodni 13. po redu Naj, naj, naj festival. Od 22. do 26. ožujka u festivalskoj konkurenciji, prema izboru selektora Igora Ružića, bit će prikazano 12 najboljih, najnovijih i najzanimljivijih predstava iz Hrvatske, Italije, Poljske i Slovenije. Tako će na daskama GK Žar ptica, GK Trešnja i Kazališta Novi život zaigrati predstave namijenjene djeci od tri godine i onima prvih razreda osnovne škole. ‘Telefonske priče’, ‘Čudne ljubavi’, ‘Život je san’, ‘Volim fiziku’ i ‘Snjeguljica mora umrijeti’ samo su neke od prestava koje se na Festivalu mogu pobledat potpuno besplatno. Ulaznice za predstave su besplatne, a mogu se preuzeti sat prije početka, na blagajnama kazališta gdje se predstave igraju. Rezervacije nisu moguće. Više informacija saznajte na internet stranici Gradskog kazališta Žar ptica: http://www.zar-ptica.hr/hrv/index.asp

Triptih o dahu u Green Room galerijiU prostoru Green Room galerije na Trgu D. Domjanića 6 u Zaboku otvorena je izložba ‘Trip-tih o dahu’ Tomislava Pavelića, koji se kontinu-irano bavi arhitekturom, kritikom, esejistikom i vizualnom umjetnošću. Rad ‘Triptih o dahu’ sastoji se od triju video radova iz serije 100 pokušaja (da se promijeni sve) – Maslačci, Tru-bica i Mjehurići. Serijal 100 pokušaja zamišljen je kao slijed performativnih radnji koje se bilježe medijem videa.

Izložba je otvorena do 23. ožujka.

Večer mudrosti i meditacije u LisinskomU organizaciji Udruge Umijeća življenja u ponedjeljak, 18. ožujka u Velikoj dvorani KD Vatroslava Lisinskog od 19 sati provedite večer mudrosti i meditacije. Najveći duhovni učitelj današnjice, mirotvorac i humanist svjetskog glasa Sri Sri Ravi Shankar će posjetiti Hrvatsku od 18. do 21. ožujka, i po četvrti put u pos-jetu našoj zemlji, razveseliti mnoge građane Hrvatske metropole i šire. Zbog svojeg djelovanja i vrijednosti koje potiče širom svi-jeta, Sri Sri Ravi Shankar je svugdje rado viđen i cijenjen gost. Utemeljitelj fondacije Umijeće življenja (Art of Living Foundation), obrazovne, neprofitne i nevladine organizacije aktivne u preko 150 zemalja svijeta, tri je puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir. Vrijednosti, koje promovira fondacija Umijeće življenja, s jed-nom od najvećih volonterskih baza u svijetu, na plodno je tlo naišla i u Hrvatskoj u kojoj je antistresne radionice završilo više od deset tisuća ljudi. Brojne radionice za građane, stu-dente, nezaposlene i ostale, imaju preporuke resornih ministarstava.

30 vodič 15.ožujka 2013.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJAZa dječje bolesti

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses. milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av.

Gojka Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro,

Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva

19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC

Šalata, Šalata 2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica,

Vinogradska 29, 3787 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh,

Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb

- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12,

2333 233- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar,

Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac,

Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJAHitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Črnomerec, Medveščak, Trnje, Susedgrad,

Zaprešić i Trešnjevka - DZ Zagreb Centar Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6528 755

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)

SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda (stručna pomoć udomiteljima) i četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. 01/388 69 79SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJ Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hrŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159ZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)

GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI Cammeo 060 7100 Eko 060 7777, 1414 Radio taxi 060 800 800, 1717

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured grado-načelnika i sve ostale gradske uredeOdbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA GRADA ZAGREBA-Ignjata Đođića 26/I fax.6585060

4863 279

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE GRADA ZAGREBA, Đorđićeva 26 tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30-20.00,sub. 7.30-15.00h)

POLIKLINIKA ZAGREB, Argetinska 2, 3832-354

1

Zagreb.hrNaručitelj:Grad ZagrebNakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Branka Panić

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hr

Gundulićeva 45, Zagrebtel. 01 555 1353e-mail: redakcija@mmreza.hre-mail: zagreb.hr@mmreza.hrTisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210ZagrebGlavna urednica:Andrea Latinovićandrea.latinovic@mmreza.hr

Goran Malnar

Oglasi i promocija:Marina Piršt: 01 555 13 64 m: 099 2298 168marina.pirs@mmreza.hr

Josipa Šolajosipa.sola@mmreza.hr

Ato Markinato.markin@mmreza.hr

Dorian Petrovićdorian.petrovic@mmreza.hr

Saša Zinaja www.zagreb.hr

Fotogra�ja:

Gra�čka priprema i dizajn:

Novinari:

Maja Nikolorićmaja.nikoloric@mmreza.hr

KLUPSKASCENAAQUARIUS

AKC MEDIK@ATTACK!

KSET

Četvrtak, 21.03.Black wave by Disc0 Panonia; 23.00

Petak, 22.03.Oosam godina Trip to Zoin kolektiva; 22.00

Subota, 23.03.Dirty dancing by DJ

22.00

Ponedjeljak, 25.03.Kazalište u Močvari20.30

Utorak, 26.03.Književnost u Močvari20.30

TVORNICA

KAZALIŠTAHNK

VATROSLAVLISINSKI

KOMEDIJA

HISTRIONSKIDOM

KEREMPUH

ARD PLACE

MOČVARA

GAVELLA

MALA SCENA Petak, 15.03.Priča o vodi18.30

Subota, 16.03.Iglica; 18.30

Nedjelja, 17.03.Muški / Ženski - Ženske / Muške; 20.30

Ponedjeljak, 18.03.Iglica; 10.00

Srijeda, 20.03.Priča o vodi; 10.00

ZEKAEM

ZKL

TREŠNJA

ŽAR PTICA

AVENUE MALL

ARENA IMAX

CINEPLEXX KAPTOL

KINABRANIMIR CENTAR

31vodič15. ožujak 2013zagreb.hr

VIDRA

Petak, 15.03.BitchBlack 13 years 23.00

Subota, 15.03.Funhouse23.00

Subota, 30.03.Soundforms: Retrospect23.00

Petak, 15.03.Pistolero

Subota, 16.03.Oproštajna partycipacija

Nedjelja, 17.03.Oproštajni koncert

Četvrtak, 21.03.Dykemann Family & Divided mindsPetak, 22.03.Asian explosion 2

Petak, 15.03.Rockabilly partyBillie & The kids

Subota, 16.03.Metallica Vs. Megadeth Tribute Four Horsmen & Chaos addictNedjelja, 17.03.Theathard Place“Kužiš stari moj”

Petak, 15.03.Crobot muzik: Dalekovod promo party; 23.00

Subota, 16.03.Pure electro & Musica obscura party; 22.00

Utorak, 19.03.Podrži scenu!21.00

Petak, 15.03. Čovek Bez Sluha + Saucesce; 20.00

Subota, 16.03.St. Patrick's party - Jolly Rogers; 22.00

Ponedjeljak, 18.03.Uvodno predavanje - Fototečaj; 19.00

Utorak, 19.03.Demonstrator 20.00

Srijeda, 20.03.Tool vs. A Perfect Circle slušaonica

Četvrtak, 21.03.Cinkuši21.00

Četvrtak, 21.03.Dikobraz; 21.00

Petak, 22.03.1984; 21.00

Subota, 23.03.Exit Festival predstavlja: Retrostep / Pendulum vs. The Prodigy

Petak, 05.04.Baden - Baden21.00

Subota, 06.04.Nežni Dalibor / Irena Žilić + after uz Kultivator DJ-e; 21.00

Petak, 12.04.S3NGS21.00

Petak, 15.03.Miro Gavran: Noć bogova, farsa - premijera; 20.00

Subota, 16.03.Ciklus Glazbene staze:Tierra del fuego - Ognjena zemlja 20.00

Nedjelja, 17.03.10. Prigorski dan20.00

Ponedjeljak, 18.03.jazz.hr/ proljeće – Matija Dedić/ Harvie S / Gene Jackson20.00

Utorak, 19.03.jazz.hr/ proljeće – Hologram / Vesna Pisarović „ With Suspicious Minds!“ 20.00

Srijeda, 20.03.jazz.hr / proljeće - Nove nade jazza «Marjan Marjanović»/ Damjans " Giipuja"20.00

Petak, 15.03.Coppélia na Montmartreu; 19.30

Subota, 16.03.Coppélia na Montmartreu; 19.30

Nedjelja, 17.03.Sole e amore11.00

Četvrtak, 21.03.U znaku vage19.00

Petak, 22.03.Lohengrin18.00

Subota, 23.03.Pignalion18.00

Nedjelja, 24.03.Vještica Hillary ide u operu; 11.00

Utorak, 26.03.Pignalion19.30

Srijeda, 27.03.Dramski Lohengrin18.00

Četvrtak, 28.03.Gostioničarka Mirandolina19.30

Petak, 15.03.Push Up 1-3 19.30

Subota, 16.03.Fine mrtve djevojke 19.30

Ponedjeljak, 18.03.Leda; 19.30

Utorak, 19.03.Antigona; 19.30

Srijeda, 20.03.San Ivanjske noći 19.30

Petak, 15.03.Jalta, Jalta19.30

Subota, 16.03.Cabaret19.30

Nedjelja, 17.03.Život za život20.00

Ponedjeljak, 18.03.Život za život20.00

Utorak, 19.03.Cabaret19.30

Petak, 15.03.Škandal na vuglu Vlaške i koturaške; 20.00

Subota, 16.03.Škandal na vuglu Vlaške i koturaške; 20.00

Nedjelja, 17.03.Ufuraj se i pukni20.00

Ponedjeljak, 18.03.Krletka20.00

Utorak, 19.03.Za strane turistež 20.00

Petak, 15.03.Dramski studio Slijepih i slabovidnih “Novi život”E. Ionesco: Ćelava pjevačica

Subota, 16.03.Dramski studio Slijepih i slabovidnih “Novi život”; A. Prolić: Ispeci pa reci

Nedjelja, 17.03Planet Art: Stilske vježbe19.30

Petak, 15.03.Svećenikova djeca

Subota, 16.03.Gospođa ministarka

Nedjelja, 17.03.Svećenikova djeca

Utorak, 19.03.Prevaranti

Srijeda, 20.03.Ne igraj na Engleze

Četvrtak, 21.03.Čudo u Poskokovoj...

Petak, 15.03.Anton Pavlovič ČehovGaleb, 20.00

Subota, 16.03.Sada je, zapravo, sve dobro; 20.00

Utorak, 19.03.Sada je, zapravo, sve dobro; 20.00

Četvrtak, 21.03.Pekara Mišmaš; 10.00

Petak, 22.03.Pekara Mišmaš

Četvrtak, 21.03.Bum Tomica17.00

Petak, 22.03.Priča o kotaču18.30

Subota, 23.03.Život je san19.30

Petak, 05.04.Priča o kotaču18.30

Petak, 15.03.Čudnovate zgode Šgrta Hlapića; 10.00

Subota, 16.03.Čudnovate zgode Šgrta Hlapića; 17.00

Nedjelja, 17.03.Snjeguljica i sedam patuljaka; 17.00

Utorak, 19.03.Snjeguljica i sedam patuljaka; 10.00

Petak, 15.03.Mrvice iz dnevnog boravka; 12.30

Nedjelja, 17.03.Siromah i vrag11.00

Ponedjeljak, 18.03.Janko i čarobni grah 11.00

Utorak, 19.03.Dnevnik Pauline P 10.00

Srijeda, 20.02.Sasvim sam popubertetio; 11.00

Petak, 15.03.Ježeva kućica10.00

Subota, 16.03.Ježeva kućica18.00

Nedjelja, 17.03.Gljivamobil19.30

Utorak, 19.03.Umišljena mišica18.00

Petak, 15.03.Posljednja patrola, kriminalistički, 21.05

Subota, 16.03.

krim komedija 21.45

Nedjelja, 17.03.Smrt čoveka na Balkanu; kom., 21.35

Petak, 15.03.Spring Breakers , drama; 23.55

Subota, 16.03.Zagonetni dječak ,detekt. dječji, 18.30

Nedjelja, 17.03.Zabranjena ljubav, romansa; 16.25

Ponedjeljak, 18.03.Carstvo Velikog Oza avantura20.00

Utorak, 19.03.Slomljeni grad,triler, drama, krim

Petak, 15.03.Mama,horor21.20

Subota, 16.03.Argo drama, triler19.20

Nedjelja, 17.03.Ana Karenjina drama20.15 Ponedjeljak, 18.03.Krađa identiteta komedija21.30

Petak, 15.03.Let, drama, triler20.15

Subota, 16.03.Potraga za Nemom 3D ;11.45

Nedjelja, 17.03.Ljubav, drama16.00

Petak, 15.03.Pavel21.00

Subota, 16.03.Postolar tripper21.00

Srijeda, 20.03.Jessie Ware21.00

lice grada32 zagreb.hr15.ožujka 2013.

Poveč pajdaš kaj je to Purger To ti dojde od švapskog Burger Purger je pravi Zagrebački fakin Al i Agramerski fin Gospodin

Nemre svako Purgerom biti Prvo se mora v Zagrebu roditi I još bi nekaj trebalo znati Purgeri deda, baka, otac i mati

U Zagrebz treba nauk vučiti Bečku pak školu doma dobiti Vulica z njega napravi fakina A Bečka škola fajn gospodina

Za Građanski on furt je navijal Posle se je z Dinamom štimal Samo Zagreb je Purgeru raj V srcu za navek zaslađen je kaj

I preštimani gospon Fulir Purger Agramerski i kavalir Za dame navek otmjen i fin Frajer sa šlifom, pomalo fakin

V Zagrebu svaki vugel je znal S fijakerom se je sikam pelal Sve do Šestina i Okrugljaka Čez grad do Save i babinjaka

Rad je išel i v Maksimir Po jezeru čamcem frajle vozil Dva-tri gema mam si je spil Pak v zabavnjak,na ringišpil

Purger se postaje samo rođenjem Zagrepčanin dojdek pak doselenjem Puger je stari Zagrebački fakin Al’i Agremerski fin gospodin

Purger

Božidar Mikulan