HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA

LUDWIGSBURG - KORNTAL

Schorndorferstr. 31.

71638 Ludwigsburg

Telefon: 07141/926971

Fax: 07141/903890

E-Mail: ujac@gmx.net

www. hkz-ludwigsburg.de

Priv. tel. fra Ante: 07141/2679117

UREDOVNO VRIJEME:

LUDWIGSBURG - Schorndorferstr. 31.

župnik fra Ante Maleš - po dogovoru na tel.: 07141/2679117 i 0152/53898217

LUDWIGSBURG - Marktplatz 5.

Tajnica Jasmina Lorenz-Hinderer:

srijedom 09.30-12.30 sati Tel.: 07141/ 7020626 info@hl dreieinigkeit.de

KORNTAL - Tubizerstr. 5. župnik fra Ante Maleš - po dogovoru telefonski

tajnica Biljana Hellmer po dogovoru i utorkom:

13.30-15.30 sati. - mob.: 0157/79717528

E-mail: pfarramt@kkg-korntal.de

mobitel od fra Ante

0152/53898217

Stan: Mozartstr. 10.

71640 Ludwigsburg

T J E D N I P R O G R A M

Izdaje hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg- odgovara fra Ante Maleš - uređuje fra A.Maleš, župnik

UTORAK

LUDWIGSBURG

POBOŽNOST

13. utoraka sv. Ante

u - BSH - dom

Schorndorferstr. 31.

Od 15.03.2016.

u

18.30 sati

ČETVRTAK

LUDWIGSBURG

MISA

Molitva, klanjanje i blagoslov s Presvetim

u crkvi Dreieinigkeit -Marktplatz-

u

18.30 sati

PETAK

KORNTAL -Tubizerstr. 5.-

VJERONAUK u 14.45 sati

I. - VII. razred

LUDWIGSBURG - BSH - dom

u 17.30 sati Molitva i misa

u 18.30 sati probe zbora

SUBOTA

LUDWIGSBURG

- BSH - dom u

10.00 sati I.– III. razred:

vjeronauk u

10.45 sati pjevanje

u 11.15 sati

IV.– VII. razred:

vjeronauk

Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg

NAŠA ZAJEDNICA

Pastoralno-informativni list hrvatske katoličke zajednice: "Sv. Petar i Pavao" - Ludwigsburg / "Sv. Ivan Krstitelj"- Korntal

god. VII. Br. 12./2016.

S 2 Uskrs 2016 .

TERMINI

Uskrsna ispovijed (Beichte):

14.03.2016. (pon.) - Korntal, St Johannes Ev., Lembergstr. 7. 19.00 sati

21.03.2016. (pon.) - Ludwigsburg, Dreieinigkeit, Marktplatz 19.00 sati

22.03.2016. (ut.) - Bietigheim, St. Laurentius, Uhlandplatz 1. 19.00 sati

Cvjetnica (Palmsonntag) - 20.03.2016.

- Blagoslov grančica i sveta misa -

Ludwigsburg - Schlosskirche 11.00 sati

Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr.. 7. 13.15 sati

Veliki četvrtak (Gründonnerstag) - 24.03.2016.

- Misa Večere Gospodnje -

Ludwigsburg - Schlosskirche 18.00 sati

Veliki petak (Karfreitag) - 25.03.2016.

- Obredi muke Gospodnje -

Ludwigsburg - Schlosskirche 15.00 sati

Velika subota (Karsamstag) - 26.03.2016.

- Vazmeno bdijenje i blagoslov jela -

Ludwigsburg - Friedenskirche, Stuttgarterstr. 20.30 sati

Uskrs (Ostersonntag) - - 27.03.2016.

Ludwigsburg - Dreieinigkeit 11.30 sati

Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr.. 7. 13.15 sati

Uskrsni ponedjeljak (Ostermontag) - - 28.03.2016.

Ludwigsburg - Dreieinigkeit 11.30 sati

19.06.2016. - Prva sv. Pričest u Dreieinigkeit u 12.00 sati

29.03.– 05.04. - Hodočašče u Izrael

04. - 07.05. - Hodočašće u Lurd

07. - 09.10. - Duhovna obnova (don Damir Stojić)

12.11.2016 - Susret crkvenih zborova (odrasli– Dü/Neuss)

26.11.2016. - Nikolinje u Mehrzwekhalle-LB/Oßweil

Hrvats ka katol i čka zajednic a Lud wigs bu rg/Korntal S 11

MISE LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit, Marktplatz

svake nedjelje i blagdana

u 11.30 sati

AKTIVNOSTI

PROBE PJEVANJA

LUDWIGSBURG - Bischof Sproll Haus

zbor - petkom u 18.30 sati /u korizmi u 17.30/

djeca - subotom u 10.45 sati

KORNTAL - St. Johannes Ev., Lembergstr.. 7.

svake nedjelje, osim za vrijeme godišnjeg odmora u 13.15 sati

POBOŽNOSTI

LUDWIGSBURG - BSH-dom, Schorndorferstr. 31.

PETKOM - biblijsko-molitvena grupa i misa u 17.30 sati

PRVI PETAK - misa i pobožnost prvih petaka u 17.30 sati

13. UTORAKA SV. ANTE od 15. 03. 2016. u 18.30 sati

LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit, Marktplatz

ČETVRTKOM - misa, molitva i blagoslov s Presvetim u 18.30 sati

PETKOM /u korizmi / - put križa i misa u 19.15 sati

MISE - AKTIVNOSTI - POBOŽNOSTI

S 10 Uskr s 2016.

VELIKA SUBOTA U FRIEDENSKIRCHE Vazmeno bdijenje i svetu misu, kao i svake godine, slavit

ćemo u Friedenskirche (Stuttgarterstr.) u 20.30 sati.

Pri svršetku mise: blagoslov uskrsnih jela.

ISPOVIJED PRVOPRIČESNIKA I RODITELJA

17.06.2016. (petak) u 19.00 sati - u Dreieinigkeit, Ludwigsburg

PRVA SV. PRIČEST 19.06.2016. (nedjelja) u 12.00 sati

u Dreieinigkeit, Ludwigsburg

IZLET PRVOPRIČESNIKA u TRIPSDRILL u ponedjeljak - 20.06.2016.

04. do 07. svibnja, 2016. - Hodočašće u Lurd

Oni koji žele hodočastiti, trebaju se prijaviti fra Anti osobno

ili na telefon: 07141/2679117 ili mob.: 0152/53898217 i

fra Josipu osobno ili na mob. 0173/3159476.

22. svibnja, 2016. - Hodočašće u Zwiefalte

Oni koji žele hodočastiti, trebaju se prijaviti fra Anti osobno

ili na telefon: 07141/2679117 ili mob.: 0152/53898217

GODIŠNJI ODMOR: 23.07 - 26.08.2016. U zamjeni: fra Ivica Jurić

26. 11. 2016. - NIKOLINJSKA PROSLAVA

Mehrzwekhalle, Fellbacherstr. 21.

71640. – Oßweil/Ludwigsburg

Zabavlja grupa “Vigor!”

Uskrs 2016.

Korizma - vrijeme jasnoće o svom odnosu s Bogom

Korizma traje 40 dana, izuzevši nedjelje. To je vrijeme posta, molitve, djela

ljubavi i obraćenja, te intezivnijeg približavanja Bogu.

„Samo onaj tko je gladan može kušati radost traženja gladi. Samo onaj tko

žudi za blizinom može iskusiti svu intenszivnost blizine. Samo onaj tko se

kroz iskustvo odricanja, pokore, posta i molitve spremio za susret s Uskrslim

može kušati radost uskrsnuća“, poručuje fra Toni Vučković.

Tih četrdeset dana trebali bi, među ostalima, biti nasljedovanje Krista i

njegove kušnje u pustinji. Kako to postići? Fra Toni tumači kako je Isus 40

dana proveo u Judejskoj pustinji veoma intenzivno u krajnjoj izloženosti.

„Pustinja je mjesto krajnosti (noćna hladnoća i dnevna vrućina, samoća i

blizina zvijeri, otrovni gmazovi i štipavci, oskudica vode i odricanje od

hrane).“ Naša korizma, međutim, ne sliči Isusovu iskustvu u pustinji. No, u

trenutku kada ozbiljno započnemo post, iz naše nutrine počinju izlaziti zvijeri

naših povreda i otrovi naših odnosa. Uzburkaju se naše navike i poljuljaju

temelji naših uvjerenja. I nema ozbiljne korizme bez ove bolne izloženosti.

I trebali bi onda donijeti ozbiljne odluke za život i odgovoriti na pitanje:

„Kome se svojim odlukama ili svojim stilom života klanjamo“ kaže fra Toni.

Glavna svrha pokore i odricanja je doći do jasnoće o svom odnosu s Bogom,

produbiti ga i donijeti potrebne odluke o svom životnom usmjerenju.

„Četrdeset dana je dobar i primjeren vremenski period da otkrijemo kako

reagiramo bez alkohola, kolača, društvenih mreža, cigareta, kave ili nečeg

sličnoga. Iza tih naših ovisnosti redovito stoji neka nepriznata ili neutažena

glad za prihvaćanjem, razumijevanjem smislom, srećom, Bogom.“

Ovu godinu sveti otac Franjo proglasio je godinom Božanskoga milosrđa.

Korizma je upravo vrijeme obraćenja, a ono je uvijek povezano s Božjim

milosrđem. Papa Franjo je razumio kako je previše ljudi koji su okrenuli leđa

Bogu zbog loših iskustava s Crkvom, zbog iskrivljenih slika o Bogu, zbog

oskudnih iskustava s njegovim milosrđem. Gdje smo mi? Možemo li se

potruditi da više upoznamo sebe? Da uđemo u svoju „pustinju“ i počnemo

„čupati korov“, čistiti se od raznih poroka i „zvijeri“ da se više približimo

Bogu i sretno proslavimo Uskrs! A nikad ne zaboravimo da nam je Očeva ruka

uvijek ispružena i na dohvatu. Da što god nam se dogodi, njegova nam je

milost dostupna i njegova snaga u slabosti našoj usavršena. Da će nas, svoju

Crkvu, čak „do starosti i do sjedina On podupirati“ (Iz 46,4).

Sretan Uskrs želi vam fra Ante s pastoralnim osobljem i suradnicima!

Hrvats ka katol i čka zajednic a Lud wigs bu rg/Korntal S 3

S 4 Uskrs 2016 .

VELIKI ČETVRTAK

Dvorana posljednje večere

Vazmeno trodnevlje Krista umrlog,

ukopanog i uskrslog, u koje se broji

Veliki petak, Velika subota i Nedjelja

uskrsnuća, započinje liturgijski misom

večere Gospodnje. U njoj se spominjemo

ovih triju stvarnosti:

Ustanove presvete euharistije,

te nove Isusove Pashe ili Vazma;

Ustanove novozavjetnog

svećeništva;

Isusove zapovijedi ljubavi.

(Pranje nogu)

To je sve objava načina njegove prisutnosti

među svojim vjernicima. On će biti trajno

prisutan u svojoj Crkvi po ovim znakovima:

Znakom euharistije, spomena

njegove smrti i uskrsnuća koji se

trajno među nama obnavlja;

Znakom svećeništva kao Kr istove

učiteljske, posvetiteljske i pastirske

službe;

Znakom sveopće ljubavi kao

pokazateljem pripadnosti Kristu.

POSLJEDNJA VEČERA

Kapela uz Dvoranu posljednje večere

(Ad Coenaculum)

"Ovdje sam nazočna sve vrijeme..",

objavila je majka Božja Catalini, "..

jamčim ti, ni na jednom mjestu,.. ni

na jednom dijelu svijeta nisam

toliko nazočna kao na Svetoj misi.

Na podnožju oltara na kojem se

slavi sv. misa, moći ćete me uvijek

sresti. Boravim i na podnožju

svetohraništa i ostajem zajedno s

anđelima, budući da sam

jednostavno uvijek kod Njega i s

Njim." Ovo je svjedočanstvo posebno vidno u

kapelici uz Dvoranu posljednje večere

gdje je umjetnik postavio kip Gospin

pokraj oltara u čijoj se pozadini nalazi

reljef posljednje večere. (slika gore!).

Na ovom je mjestu u VI. st. podignuta

bazilika Sancta Sion, koju 614. ruše

Perzijanci. Obnovljena je pa opet rušena.

Križari podižu veličanstvenu baziliku

Mater omnium Ecclesiarum. Franjevci su

tu podigli samostan. Muslimani ih tjeraju

1551. Tek im je 1936. omogućen

povratak, ali samo u blizinu ovog svetog

mjesta, gdje podižu Kapelu uz Dvoranu

posljednje večere, sadašnji

Coenaculum.

Misa večere Gospodnje: Schlosskirche - Ludwigsburg

u 18.00 sati

Križ Križ je najpoznatiji simbol kršćanstva i Isusove muke pa je posebno vezan s

Uskrsom. Bez križa nema Uskrsa! Kako u Isusovu, tako i u našim životima.

Zato je križ s cvjetnim ukrasima postao čest motiv razglednica i cvjetnih

aranžmana o Uskrsu. Nastalo je puno legendi vezanih uz drvo križa.

Legenda s juga SAD-a kazuje kako je križ na kojem je Isus razapet bio od

drveta sviba (vučjega drijena). To drvo, koje je tada raslo visoko i ravno,

bilo je neizmjerno tužno što su ga upotrijebili na taj način. Isus se sažalio i

učinio čudo pa od tada drvo sviba raste maleno i krivo, tako da ga nitko više

neće moći upotrijebiti za pravljenje križa. A cvijet mu je od tada u obliku

križa, sa znakovima čavala na svakoj latici, a u sredini mu je vjenčić koji

podsjeća na trnovu krunu.

FASCHING - POKLADE 23. siječnja slavili smo Fasching - poklade u velikoj sali BSH - domu,

Schorndorferstr. 31. Ludwigsburg.

Kao što je običaj za to slavlje, djeca i odrasli uglavnom, došli su maskirani

po svom nahođenju. Sala se ispunila gotovo do posljednjeg mjesta.

Sveukupno je bilo više od dvijestotine djece i odraslih, uglavnom mlađih

obitelji. Nakon pozdrava i molitve, dječji zbor „Slavuji“ otpjevali su dvije

pjesme. Za zabavu cijele noći, pobrinuo se svirač i pjevač Alen. U pauzi je

bio izbor najboljih troje dječjih maski i troje odraslih maski. Biralo se po

najdužim pljeskom prisutnih. Bilo je jako uzbudljivo i napeto, jer je bilo

teško odabrati najbolje, (više od četrdeset dječjih i dvadeset odraslih maski.)

Najbolja odabrana dječja maska bila je četveromjesečnog djeteta.

Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg/Korntal S 9

S 8 Uskrs 2016 .

Bilo kako mu drago, sve su to radosne riječi za Uskrs, pune svjetla i radosti

obnovljena života. Ostali europski narodi (Talijani, Francuzi, Španjolci...)

preuzeli su za Uskrs židovsku riječ Pasha. Na drugim jezicima Uskrs se

kaže: Paaske-danski; Festa Paschalia-latinski; Pascua-španjolski;

Pasqua-talijanski; Voskresenje-ruski; Velikonoce-češki; Wielkanoc-poljski.

Bojenje jaja

Jedan od najpoznatijih običaja vezanih uz Uskrs je bojenje jaja.

Taj običaj potječe od poganskih naroda. Za njih su jaja simbol

života koji se rađa s proljećem, a ista je stvar vezana i uz zečeve koji se

među poganima povezuju s rađanjem. Ti su simboli povezani s proljećem

kada se nakon zimskoga mirovanja priroda ponovno budi. Za kršćane jaje

slikovito izražava „grobnu tišinu“ iz koje izlazi novi život, tj. Isusov izlazak

iz groba na uskrsno jutro. Kao što pile samo razbila ljusku jajeta i izlazi u

život, tako je i Krist rakinuo tamu groba, „razbio“ grobni kamen i izišao u

život.

Uskrsna svijeća

Uskrsna svijeća od davnine je dio uskrsnoga bogoslužja, i to ne samo kod

katolika, već i u istočnim Crkva, te kod anglikanaca. Velika uskrsna svijeća,

koja stoji kraj oltara, pali se u noći Velike subote, tijekom Vazmenoga

bdijenja, na ognju izvan crkve i s nje se zatim uzima vatra kojom se pale sve

ostale svijeće u crkvi, tako da uskrsna svjetlost zasja u svakom kutku i u

svakom srcu. Da svi postanemo dionici iste pobjede nad tamom.

Taj lijepi obredni čin poznat je već iz 4. stoljeća. Uskrsna svijeća predstavlja

Isusa, jer on je „Svjetlo svijeta“, pa je njezin plamen simbol njegova

uskrsnuća. U davnini je većina članova vjerničke zajednice nosila plamen

uskrsne svijeće iz crkve kući, pa su se njime palile svjetiljke i svijeće, na

radost ukućana. Na taj način pokazivalo se kako Krist daje svoj život.

Taj običaj u nekim zemljama i danas traje. Kod nas vjernici, koji su uzeli u

crkvi na Veliku subotu svijeće i bile upaljene na Uskrsnoj svijeći, nose

svojim kućama na spomen Uskrsnuća.

Sve te lijepe „svjetlosne slike“ sažimaju se u riječima koje svećenik izgovara

blagoslivljajući oganj u Vazmenome bdijenju: „Bože, ti si po svome Sinu

dao vjernima sjaj svoje slave. Posveti ovaj novi oganj i daj da nas ovi

vazmeni blagdani tako ražare nebeskim željama da uzmognemo čista srca

stići na blagdan vječne slave. Po Kristu Gospodinu našem.“

KALVARIJA - GOLGOTA

Aramejska riječ Golgota, latinska Kalvarija,

znače lubanja. Smatra se da ime potječe od

stijene koja je imala oblik lubanje (a nikako

ne u smislu gubilišta ili zbog navodne

Adamove lubanje koja bi bila tu zakopana).

Golgota - gdje je Isus raspet, je mjesto koje je

bilo izvan Jeruzalemskih zidina. Potvrđeno je

to iskapanjem. Uz Isusov grob Golgota je

najsvetije mjesto kršćanstva.

Oltar razapinjanja podignut je iznad ostatka

kalvarijske litice, koja se odnedavna može

vidjeti ispod zaštitnog stakla. Crvene mrlje po

njoj razvile su maštu prvih kršćana koji su u

njima vidjeli tragove Isusove krvi, što kasnije

(oko 570) posvjedočuje anonimni hodočasnik

iz Piacenze. Ispod oltara nalazi se udubljenje

gdje je stajao križ Isusov. S desne strane

oltara opaža se raspuklina koja je nastala u

trenutku Isusove smrti. (Usp. Fra M. Modrić, Isusova Domovina, str. 63.

Hrvat ska kat oli čka zajednica Ludwigsbur g/Kor nt al S 5

Križ na Kalvariji

VELIKI PETAK

Spominjemo se

najpotresnijeg događaja

ljudske povijesti: Isus Sin

Božji umire na križu za

spasenje ljudi.

Pristupamo danas tom svetom

znaku našeg spasenja i

odajemo mu svoje

poštovanje.

Neka naš poljubac križu

bude naš poklon toj

božanskoj dobroti i ljubavi

koju je u najvećem stupnju

pokazao kad je umro za nas

najstrašnijom smrću i neka

bude naša molba

za oproštenje i da i mi

mognemo opraštati.

Po svetoj pričesti koju ćemo

primiti neka i u nas uđe

Isusova dobrota, ljubav i

snaga da i mi budemo slični

Kristu u njegovoj dobroti.

Obredi Velikog petka:

Schlosskirche - Ludwigsburg

u 15.00 sati

VELIKA SUBOTA

Vazmeno bdijenje ove noći je slavlje Isusova uskrsnuća i s

njime slavlje početka naše vjere i našega kršćanskoga

života. Crkva ove noći bdijući čeka Isusovo uskrsnuće i

susret s Isusom uskrsnulim. I taj se susret ostvaruje.

Isus dolazi u susret svojoj Crkvi u svetim znakovima koje

Crkva prepoznaje i u kojima se raduje prisutnosti

Uskrsnuloga. Isusa uskrsnuloga susrećemo u svjetlu

uskrsne svijeće.

Zato tako radosno triput kličemo svijeći: „Bogu hvala“, zato što to svjetlo

označuje i ostvaruje prisutnost Uskrsloga. Zatim nam Uskrsnuli navješta Božju

Riječ, osobito Riječ Evanđelja. Jer on govori kad se u crkvi čita Sveto pismo.

Po svetom krštenju obnavlja novokrštenike koji se krste ove noći, a po obnovi

krsnih obećanja i sve nas. Konačno je s nama u sakramentu svetoga tijela i

krvi pod prilikama kruha i vina, da bude hrana našim dušama.

Mi dakle ove uskrsne noći istinski susrećemo Uskrsnuloga, s njime drugujemo i

postajemo dionicima otajstva njegova uskrsnuća.

USKRS

Slavlje Kristova uskrsnuća je temeljno slavlje cijele

liturgijske godine, jer slavi povijesnospasenjski događaj

od najveće važnosti za vjeru i vječnu sudbinu čovjeka.

Na činjenici uskrsnuća se, naime, temelji vjera svakog

vjernika. Svjedočanstvo apostola o Kristovu uskrsnuću

trajno odzvanja u Crkvi i svijetu. Petrova riječ: „Mi smo

ga vidjeli“ i „Mi smo s njim jeli i pili pošto uskrsnu od

mrtvih“ tr ajno je svjedočanstvo u svakom vremenu.

Svakoga Uskrsa izlaze Petar i apostoli ponovno pred

čitav svijet i ponavljaju: „Mi smo ga vidjeli“ i „Mi smo s

njim jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih“.

Svake nedjelje vjernik to obnavlja u slavlju svete mise. Jer nedjeljna okupljanja

vjernika potječu od Isusa: On se je od dana uskrsnuća svakog „prvog dana po

suboti“ ukazivao svojim apostolima, svojim prvim vjernicima, i time je

započeo kršćansku praksu da se svake nedjelje slavi dan uskrsnuća i dan

prisutnosti Uskrsnuloga svojim okupljenim vjernicima.

S. 6 Uskrs 2016 .

Grob Isusov

Misa bdijenja - velika subota: Friedenskirche - Ludwigsburg u 20.30 sati

Misa na Uskrs: Dreieinigkeit u 11.30 sati; Korntal u 13.15 sati

ZANIMLJIVOSTI O USKRSU Kada započinje i kada završava korizma? Korizma je vrijeme priprave za slavlje najvećega kršćanskog blagdana

Uskrsa. Ona je vrijeme intezivne priprave za slavlje Isusova uskrsnuća,

molitvom, djelima ljubavi i pokore. Traje 40 dana.

No, trajanje korizme često zbunjuje vjernike. Zašto? Zato što, uzme li

se kalendar i izbroji li se dane od početka korizme na Čistu srijedu ili

Pepelnicu, uočava se da ona traje više od 40 dana. No, mnogi ne znaju

da nedjelje ne ulaze u korizmeno vrijeme, budući da se nedjeljom ne

posti.

Kada slavimo Uskrs? Uskrs uvijek slavimo nedjeljom! Zašto? Zato što je Isus „trećega dana“

uskrsnuo od mrtvih. Treći dan od petka je nedjelja. Uskrs, međutim,

svake godine slavimo drugoga datuma, ali uvijek nedjeljom.

Zašto? Uskrs je jedan od pomičnih blagdana (za razliku od. npr.

Božića ili Velike Gospe, koje uvijek slavimo istog datuma).

Slavlje Uskrsa ovisi o jednoj prirodnoj zakonitosti. Radi se, naime, o

slijedećemu: Uskrs se uvijek slavi prve nedjelje iza prvog punoga

proljetnog mjesece (uštapa). Prateći pun mjesec, Uskrs je moguće slaviti najranije 22. ožujka, a

najkasnije 25. travnja.

Uskrs, Vazam, Easter...

Kada mi Hrvati kažemo „Uskrs“, jasno nam je što ta riječ znači:

ustajanje od mrtvih. Upravo ono što se s Isusom dogodilo.

Zagonetna riječ je „Vazam“. Ona je, tumače jezikoslovci, nastala od

staroslavenske riječi „vzeti“, jer se na Uskrs nakon korizmenoga posta

opet uzima meso. Drugi pak misle da je „Vazam“ po grčkoj riječi

„azymos“ (beskvasni kruh) jer su Židovi o Pashi jeli beskvasni kruh.

Drugi narodi imaju manje razumljive nazive za Uskrs. Na engleskom

jeziku Uskrs je „Easter“, a slično i na drugim jezicima sjeverne

Europe. Taj je naziv po imenu božice Eostre, a njezino ime izvorno

znači „proljeće“. Postoji i drugo mišljenje: da je naziv blagdana po

njemačkoj riječi „Ostern“ (izlazak sunca).

S. 7