blagdan krštenja gospodinova...trg braće radića 14 42203 jalžabet tel. 042/ 647-083 mob....

2
Trg braće Radića 14 42203 Jalžabet Tel. 042/ 647-083 Mob. 098/728-226 Uredovno vrijeme župnog ureda sat vremena prije i poslije Svete Mise, osim ponedjeljka i blagdana. U slučaju hitnosti nazovite na tel. ili mob. [email protected] www.zupa-sv-elizabete.hr Narod bijaše u iščekivanju i svi se u srcu pitahu o Ivanu nije li on možda Krist. Zato im Ivan svima reče: »Ja vas, istina, vodom krstim. Ali dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan odriješiti mu remenje na obući. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.« Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus. I dok se molio, rastvori se nebo, siđe na nj Duh Sveti u tjelesnom obličju, poput goluba, a glas se s neba zaori: Ti si Sin moj, ljubljeni! U tebi mi sva milina! Varaždinska biskupija Župa sv. Elizabete Ugarske Jalžabet Odgovara: Župni ured sv. Elizabete - Jalžabet 14. - 20. siječnja 2019 Blagdan Krštenja Gospodinova (I. Nedjelja kroz godinu) (Broj 436/2018) Riječ Božja Draga braćo i sestre! Današnjim blagdanom Krštenja Gospodnjeg završava božićni ciklus, odnosno upotpunjuje se i zaokružuje božićno vrijeme. S jedne strane, ovaj nam se blagdan predstavlja kao jedan naravni događaj-Dijete koje je rođeno biva kršteno dok, s druge, u sebi sadrži duboku teološku simboliku. Ako smo pozorno pratili tekst prvoga čitanja, tada smo mogli primijetiti da se radi o vrlo poznatoj temi i rečenicama koje se kod proroka Izaije često javljaju. Osim izričaja: »Tješite, tješite moj narod«, od njega čujemo i riječi: »Pripravite put Gospodnji u pustinji, poravnite u stepi stazu Bogu našemu.« Što prorok želi time reći? Odgovor na to pitanje pokušat ćemo potražiti u kontekstu, a onda i namjeri poradi koje je sam tekst i nastao. On je naznaka svojevrsnog ispunjenja konkretnih Božjih djela prema izraelskom narodu. Vrhunac pak tog ispunjenja događa se u oslobođenju od ropstva. U tom smislu, ovdje je posrijedi puno više od one stvarnosti koju nazivamo utjehom, prizivanjem nade, poticajem da će biti bolje. Izaija, naime, govori s određenom sigurnošću, aludirajući na sve ono što je Bog učinio, na način da nikad nije iznevjerio svoje obećanje. U tom smislu, dolazimo do temeljnog pojma koji karakterizira riječi proroka Izaije, a pritom i sam blagdan Krštenja, a to je stvarnost prisjećanja, i u tom prisjećanju razabiranja događaja koji su nam nešto značili i od kojih živimo. Židovima je, dakle, osobito inspirativna bila tema Izlaska iz Egipta, i to tijekom čitave njihove povijesti: poanta je da se Boga uvijek predstavlja kao onoga koji je vjeran svojim vlastitim riječima. On, koji se tada pokazao na djelu, radi sebe i svojih obećanja, to čini i ubuduće. Na taj način, slično kao što i mi činimo u sv. euharistiji, kad ne samo da se prisjećamo događaja posljednje večere i s njom pashalnog misterija, već to spasenjsko Božje djelo u doslovnom smislu uprisutnjujemo, tako i oni, prisjećajući se Izlaska, uprisutnjuju spasenjski Božji čin spašavanja svog naroda iz ropstva. Zbog toga je sjećanje na povijest Božjih djela Židovima bilo iznimno važno. Upravo je tako i s nama kršćanima kad se radi o Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi. S obzirom na naša svakodnevna iskustva, ovdje uz prisjećanje možemo vezivati pojam sjete. Baš zato što u sebi sadrži dimenziju duhovne snage, ona nikako nije melankolična i mlaka. Sjeta, u vidu prisjećanja o kojem ovdje govorimo, pretpostavlja naše posvješćivanje božićnog otajstva, odnosno onoga što nam je Božić dao, onoga od čega smo na poseban način živjeli. U tom smislu i lat. riječ memoria, koja se vrlo često donosi u raznim teološko biblijskim traktatima, predstavlja u isto vrijeme i pohranjivanje i ponovno oživljavanje, tj. očitovanje događaja. Na taj način memorija Božića, iako na izvanjski način u potpunosti ogoljena iznose se borovi, sklanjaju ukrasi, itd.. ipak u meni duboko ostaje, jer sam na jedinstven način susreo Boga. To je nešto od čega i dalje trebam živjeti. Prema čemu moram hoditi. Uz blagdan Tri kralja, Krštenje je važna stanica tog hoda. Isusovo krštenje, koje nam je prikazano u današnjem Evanđelju, označava ustvari početak Isusova javnog djelovanja. Na krštenju Gospodin pokazuje da preuzima odgovornost. I on živi od prisjećanja, tj. trajnog dozivanja u memoriju Očevih čudesnih djela, naspram njega (Isusa) i njegova židovskog naroda. Upravo nam on, dakle, pokazuje na način kako se živi od prisjećanja. Ne da bismo u tome bili zarobljeni, već upravo suprotno: prisjećanje, u Isusovu smislu, znači hoditi na putu koji nam je Bog namjerio, s vjerom i nadom da On svojih nikad ne ostavlja. Ocu je Isusov korak važan i drag. On to konkretno pokazuje izričajem: »Ti si Sin moj ljubljeni! U tebi mi sva milina!« Razvoj Božjeg očitovanja čovjeku ovdje biva očigledan: u Božiću se on otkriva u malenom djetetu, u Krštenju se Bog pokazuje u svojoj srži: kao Trojstveni Bog! Jer ne zaboravimo, na Isusovu su krštenju u liku goluba prisutne sve tri osobe: Otac, Sin i Duh Sveti. Kako ćemo, stoga, i na koji način pratiti Gospodina na njegovu putu, najviše ovisi o nama i našoj otvorenosti prema Njegovim spasenjskim djelima. Od sredine prošlog stoljeća, prebrodivši mnoge teškoće, došlo je do porasta svijesti da je naš planet domovina, a da je čovječanstvo jedan narod koji živi u zajedničkom domu. Međuovisni svijet ne samo da nas čini svjesnijima štetnih posljedica određenih načina života i oblika proizvodnje i potrošnje, koji utječu na sve nas, nego nas, što je još važnije, potiče na to da se rješenja koja se predlažu temelje na globalnoj perspektivi, a ne samo da se brane interesi nekolicine zemalja. Međuovisnost nas obvezuje da mislimo na samo jedan svijet, na zajednički projekt. No ista genijalnost koja je dovela do ogromnoga tehnološkog napretka do sada se pokazala neuspješnom u pronalaženju učinkovitih načina rješavanja teških ekoloških i društvenih problema u svijetu. Za suočavanje s temeljnim problemima, koji se ne mogu riješiti jednostranim djelovanjima pojedinih zemalja, bitan je globalni konsenzus. Takav konsenzus mogao bi, na primjer, dovesti do planiranja održive i raznolike poljoprivrede, razvoja obnovljivih i manje onečišćujućih oblika energije, poticanja učinkovitijeg korištenja energije, promicanja boljeg upravljanja morskim i šumskim dobrima, te osiguravanja pristupa pitkoj vodi svima. (Laudato Si - Hvaljen Budi - br. 164) TUMAČENJE RIJEČI BOŽJE: Prvo čitanje: Iz 60,1-6; Psalam: Ps 72,1-2.7 -8.10-13; Drugo čitanje: Ef 3,2-3a.5-6; Evanđelje: Mt 2,1-12

Upload: others

Post on 22-Jul-2020

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Blagdan Krštenja Gospodinova...Trg braće Radića 14 42203 Jalžabet Tel. 042/ 647-083 Mob. 098/728-226 Uredovno vrijeme župnog ureda sat vremena prije i poslije Svete Mise, osim

Trg braće Radića 14 42203 Jalžabet Tel. 042/ 647-083 Mob. 098/728-226 Uredovno vrijeme župnog ureda sat vremena prije i poslije Svete Mise, osim

ponedjeljka i blagdana. U slučaju hitnosti nazovite na tel. ili mob.

[email protected] www.zupa-sv-elizabete.hr

Narod bijaše u iščekivanju i svi se u srcu pitahu o Ivanu nije li on možda Krist. Zato im Ivan svima reče: »Ja vas, istina, vodom krstim. Ali dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan odriješiti mu remenje na obući. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.« Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus. I dok se molio, rastvori se nebo, siđe na nj Duh Sveti u tjelesnom obličju, poput goluba, a glas se s neba zaori: Ti si Sin moj, ljubljeni! U tebi mi sva milina!

Varaždinska biskupija Župa sv. Elizabete Ugarske

Jalžabet

Odgovara: Župni ured sv. Elizabete - Jalžabet

14. - 20. siječnja 2019

Blagdan Krštenja Gospodinova

(I. Nedjelja kroz godinu)

(Broj 436/2018)

R i j e č B o ž j a

Draga braćo i sestre! Današnjim blagdanom Krštenja Gospodnjeg završava božićni ciklus, odnosno upotpunjuje se i zaokružuje božićno vrijeme. S jedne strane, ovaj nam se blagdan predstavlja kao jedan naravni događaj-Dijete koje je rođeno biva kršteno dok, s druge, u sebi sadrži duboku teološku simboliku. Ako smo pozorno pratili tekst prvoga čitanja, tada smo mogli primijetiti da se radi o vrlo poznatoj temi i rečenicama koje se kod proroka Izaije često javljaju. Osim izričaja: »Tješite, tješite moj narod«, od njega čujemo i riječi: »Pripravite put Gospodnji u pustinji, poravnite u stepi stazu Bogu našemu.« Što prorok želi time reći? Odgovor na to pitanje pokušat ćemo potražiti u kontekstu, a onda i namjeri poradi koje je sam tekst i nastao. On je naznaka svojevrsnog ispunjenja konkretnih Božjih djela prema izraelskom narodu. Vrhunac pak tog ispunjenja događa se u oslobođenju od ropstva. U tom smislu, ovdje je posrijedi puno više od one stvarnosti koju nazivamo utjehom, prizivanjem nade, poticajem da će biti bolje. Izaija, naime, govori s određenom sigurnošću, aludirajući na sve ono što je Bog učinio, na način da nikad nije iznevjerio svoje obećanje. U tom smislu, dolazimo do temeljnog pojma koji karakterizira riječi proroka Izaije, a pritom i sam blagdan Krštenja, a to je stvarnost prisjećanja, i u tom prisjećanju razabiranja događaja koji su nam nešto značili i od kojih živimo. Židovima je, dakle, osobito inspirativna bila tema Izlaska iz Egipta, i to tijekom čitave njihove povijesti: poanta je da se Boga uvijek predstavlja kao onoga koji je vjeran svojim vlastitim riječima. On, koji se tada pokazao na djelu, radi sebe i svojih obećanja, to čini i ubuduće. Na taj način, slično kao što i mi činimo u sv. euharistiji, kad ne samo da se prisjećamo događaja posljednje večere i s njom pashalnog misterija, već to spasenjsko Božje djelo u doslovnom smislu uprisutnjujemo, tako i oni, prisjećajući se Izlaska, uprisutnjuju spasenjski Božji čin spašavanja svog naroda iz ropstva. Zbog toga je sjećanje na povijest Božjih djela Židovima bilo iznimno važno.

Upravo je tako i s nama kršćanima kad se radi o Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi. S obzirom na naša svakodnevna iskustva, ovdje uz prisjećanje možemo vezivati pojam sjete. Baš zato što u sebi sadrži dimenziju duhovne snage, ona nikako nije melankolična i mlaka. Sjeta, u vidu prisjećanja o kojem ovdje govorimo, pretpostavlja naše posvješćivanje božićnog otajstva, odnosno onoga što nam je Božić dao, onoga od čega smo na poseban način živjeli. U tom smislu i lat. riječ memoria, koja se vrlo često donosi u raznim teološko biblijskim traktatima, predstavlja u isto vrijeme i pohranjivanje i ponovno oživljavanje, tj. očitovanje događaja. Na taj način memorija Božića, iako na izvanjski način u potpunosti ogoljena iznose se borovi, sklanjaju ukrasi, itd.. ipak u meni duboko ostaje, jer sam na jedinstven način susreo Boga. To je nešto od čega i dalje trebam živjeti. Prema čemu moram hoditi. Uz blagdan Tri kralja, Krštenje je važna stanica tog hoda. Isusovo krštenje, koje nam je prikazano u današnjem Evanđelju, označava ustvari početak Isusova javnog djelovanja. Na krštenju Gospodin pokazuje da preuzima odgovornost. I on živi od prisjećanja, tj. trajnog dozivanja u memoriju Očevih čudesnih djela, naspram njega (Isusa) i njegova židovskog naroda. Upravo nam on, dakle, pokazuje na način kako se živi od prisjećanja. Ne da bismo u tome bili zarobljeni, već upravo suprotno: prisjećanje, u Isusovu smislu, znači hoditi na putu koji nam je Bog namjerio, s vjerom i nadom da On svojih nikad ne ostavlja. Ocu je Isusov korak važan i drag. On to konkretno pokazuje izričajem: »Ti si Sin moj ljubljeni! U tebi mi sva milina!« Razvoj Božjeg očitovanja čovjeku ovdje biva očigledan: u Božiću se on otkriva u malenom djetetu, u Krštenju se Bog pokazuje u svojoj srži: kao Trojstveni Bog! Jer ne zaboravimo, na Isusovu su krštenju u liku goluba prisutne sve tri osobe: Otac, Sin i Duh Sveti. Kako ćemo, stoga, i na koji način pratiti Gospodina na njegovu putu, najviše ovisi o nama i našoj otvorenosti prema Njegovim spasenjskim djelima.

Od sredine prošlog stoljeća, prebrodivši mnoge teškoće, došlo je do porasta svijesti da je naš planet domovina, a da je čovječanstvo jedan narod koji živi u zajedničkom domu. Međuovisni svijet ne samo da nas čini svjesnijima štetnih posljedica određenih načina

života i oblika proizvodnje i potrošnje, koji utječu na sve nas, nego nas, što je još važnije, potiče na to da se rješenja koja se predlažu temelje na globalnoj perspektivi, a ne samo da

se brane interesi nekolicine zemalja. Međuovisnost nas obvezuje da mislimo na samo jedan svijet, na zajednički projekt. No ista genijalnost koja je dovela do ogromnoga tehnološkog napretka do sada se pokazala neuspješnom u pronalaženju učinkovitih načina rješavanja teških ekoloških i društvenih problema u svijetu. Za suočavanje s temeljnim problemima, koji se ne mogu riješiti jednostranim djelovanjima pojedinih

zemalja, bitan je globalni konsenzus. Takav konsenzus mogao bi, na primjer, dovesti do planiranja održive i raznolike poljoprivrede, razvoja obnovljivih i manje onečišćujućih

oblika energije, poticanja učinkovitijeg korištenja energije, promicanja boljeg upravljanja morskim i šumskim dobrima, te osiguravanja pristupa pitkoj vodi svima.

(Laudato Si - Hvaljen Budi - br. 164)

TUMAČENJE RIJEČI BOŽJE: Prvo čitanje: Iz 60,1-6; Psalam: Ps 72,1-2.7-8.10-13; Drugo čitanje: Ef 3,2-3a.5-6; Evanđelje: Mt 2,1-12

Page 2: Blagdan Krštenja Gospodinova...Trg braće Radića 14 42203 Jalžabet Tel. 042/ 647-083 Mob. 098/728-226 Uredovno vrijeme župnog ureda sat vremena prije i poslije Svete Mise, osim

RASPORED SVETIH MISA 14. P - Feliks, Srećko, Rajko, Makrina; 1Iv 3,22 – 4,6; Ps 2,7-8; Mt 4,12-17.23-25

18.00 - Sv. Misa u Novakovcu + Stanislav god. i Cecilija Cecelja

15. U - Pavao Pustinjak, Anastazija, Stošija, Godišnje Župno Klanjanje; Post 14,18-20; Ps 110,1-4; 1Kor 11,23-26; Lk 9,11b-17; Gospodine Isuse Kriste, daj da tako slavimo svete tajne tvoga tijela i krvi da vazda

uživamo plod tvog otkupljenja.”

11.00 - Sv. Misa u Jalžabetu - Početak klanjanja ŽUPNA + Krunoslav Pačalat god., Ana Novosel god. 18.00 - Sv. Misa u Jalžabetu - Završetak klanjanja

+ Vjekoslava god. i Marijan Gregurić i Marijan Šaronja

16. S - Marcel, Oton, Mislav; 1Iv 4,11-18; Ps 72,1-2.12-13; Mk 6,45-52

17.00 - Sv. Misa u Novakovcu + Katica god. i Stjepan Špoljarić 18.00 - Sv. Misa u Jalžabetu + Agata Horvat

17. Č - Antun Opat, Ante, Antonija; 1Iv 4,19 – 5,4; Ps 72,1-12.14.15bc.17; Lk 4,14-22a

17.00 - Sv. Misa u Novakovcu + Antun Važanić 18.00 - Sv. Misa u Jalžabetu Na Čast svetom Antunu

18. P - Priska, Margareta, Biserka; 1Iv 5,5-13; Ps 147,12-15.19-20; Lk 5,12-16

18.00 - Sv. Misa u Kelemenu + Andrija i Agata Kovačić

19. S - Mario, Ljiljana, Marta; 1Iv 5,14-21; Ps 149.1-6a.9b; Iv 3,22-30

18.00 - Sv. Misa u Jalžabetu Na nakanu

20. N - II. Nedjelja kroz godinu; Iz 40,1-

5.9-11; Ps 104,1b-4.24-25.27; Tit 2,11-14; 3,4-7; Lk

3,15-16.21 22;“Pošto se Isus krstio, dok se molio, rastvori se nebo.”

8.00 - Sv. Misa u Jalžabetu + Zvonko Horvat god., Ivka Stifanić 9.30 - Sv. Misa u Kelemenu 1.) + Ana god. i Tomo Kovačić 2.) + Gabrijel Vlahović god., ob. Antun i Cecilija Vlahović god. 11.00 - Sv. Misa u Jakopovcu - ŽUPNA

Otvoreno nebo u trenutku Isusova krštenja znak je da Bog želi biti blizu čovjeku, da ništa više ne stoji između

nas i njega. Poziv je to da živimo kao novi ljudi, koji znaju da im je vječnost obećana. Neka sav naš život

bude prožet tom radosnom nadom.

A ti, tražitelju Boga, koje vrijeme i koje mjesto posvećuješ samoći s Bogom, slušanju Riječi, zazivanju Duha? Dopusti da molitva bude

poveznica Njegove prisutnosti s tvojom svakodnevnicom, neka bude kompas koji će

usmjeriti tvoje traženja Njegova Lica. Ne muči se tražiti ga među oblacima na nebu niti u senzacionalnim događanjima religioznog

marketinga. Budi hrabar! Traži ga tamo gdje je On izabrao da ga se pronađe. Traži ga u Riječi koju dijeliš sa svojom zajednicom, u

osmije­hu starca kojemu nosiš omiljenu juhu, u svom ocu, koji pod svaku cijenu želi da diplomiraš, u mladima kojima neumorno

navješćuješ Riječ života, u onom profesoru j kojega nikako ne razumiješ, u prijatelju koji

tebi iza leđa prepričava tvoju najdublju tajnu, u težini izbora, u onoj i rani koja još uvijek boli. (Roberto Seregni, Evanđelje u trapericama)

RASPORED KLANJANJA PO

MJESTIMA u utorak 15. I. 2018

Od 12.00 - 13.00: Novakovec i Novakovčak

od 13.00 - 14.00: Jalžabet

od 14.00 - 15.00: Imbriovec, Zaselak

od 15.00 - 16.00: Kelemen, Leštakovec i Pihovec

od 16.00 do 17.00: Kaštelanec i Jakopovec

od 17.00 - 18.00: Zajedničko klanjanje za sve koji nisu

stigli tijekom dana i završetak klanjanja! Molim Vas dragi župljani da tijekom dana bude uvijek netko prisutan u crkvi pred

Presvetim Oltarskim Sakramentom kako Isus ne bi ostao sam, te da u navedene sate budete

prisutni predstavljajući svoja mjesta! Također na večernju Svetu Misu pozivam SVE naše

ovogodišnje Prvopričesnike i Firmanike da čašćenjem Presvetog Oltarskog Sakramenta

izmole milosti za skorašnje primanje sakramenata.

Godišnje župno klanjanje - klečanje u našoj župi 2019 godine

U utorak 15. I. na spomen sv. Pavla Pustinjaka i sv. Stošije naše je godišnje

župno klanjanje - klečanje. Sv. Mise su u 11.00 sati i početak klanjanja, koju će u zajedništvu svećenika našega dekanata predvoditi vlč. Leonardo Šardi te misa i završetak klanjanja u 18.00 sati koju će

predvodi preč. Većeslav Magić, župnik u Grubišnom Polju a pjevanje će

predvoditi zbor mladih iz Grubišnog Polja, ujedno u 17.00 sati biti će

zajednički završetak klanjanja! Molim Vas ne dopustite da taj dan nam crkva bude poluprazna, te pokušajte pronaći

vremena za susret s euharistijskim Isusom koji nas čeka. Sve vjeroučenike

osobito Prvopričesnike i firmanike molim da dođu na misu koja zamjenjuje

vjeronauk ovaj tjedan!

KATOLIČKI TISAK: Glas koncila - (364 kuna)

Glasnik Srca Isusova i Marijina (94 kuna) Mali Koncil - MAK -

(110 kuna) Kana - (143 kuna) Glasnik sv. Josipa - (40 kuna)

Kršćanin ne može zamisliti svoje poslanje

na ovome svijetu drukčije nego kao put

svetosti, jer »ovo je volja Božja: vaše

posvećenje«. Svaki je svetac poslanje,

Očev plan koji reflektira i uosobljuje

određeni aspekt evanđelja u određenome

povijesnom trenutku. To poslanje ima

svoje značenje u Kristu, i može se

razumjeti samo počevši od njega. Svetost

je u svojoj biti življenje u zajedništvu s

Kristom otajstva njegova života. Sastoji se

u tome da se sjedinimo s Gospodinovom

smrću i uskrsnućem na jedinstven i

osoban način, stalnim umiranjem i

ustajanjem na novi život s njime. Očev

naum je Krist i mi u njemu. U konačnici,

Krist je taj koji ljubi u nama, jer »svetost

nije ništa drugo doli življena ljubav u

punini«. Slijedom toga, »mjera je svetosti

veličina koju je Krist postigao u nama, u

kojoj smo, naime, mjeri, snagom Duha

Svetoga, oblikovali cijeli svoj život po

njegovu«. (Papa Franjo, Apostolska

pobudnica 'Gaudete et exultate’ 19-20.21.)

Ovo je svjedočanstvo Ivana Krstitelja kojim je svojim učenicima pokazao tko im je odsada Učitelj. Nama Krstitelj u današnjem čitanju upravlja riječi: “ Evo Jaganjca

Božjega! Njega prihvatite, njegovi učenici budite!” (fra Bonaventura Duda)

Umrla i u vječnost se preselila:

+ Terezija Mihica (u 85 godini života)

Pokoj vječni daruj njoj Gospodine i svijetlost vječna

svijetlila njoj sa svima svetima jer si tako blag.