Ilija KlisićVinarija Klisić

Zorka ŠljukićMljekara Srna

Aleksa KostićFarmer

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIV

B

roj 5

M

aj 2

018.

85. Međunarodni poljoprivredni sajam u glavnom gradu Vojvodine

Crnogorski privredniciuspješni u Novom

Sadu

Crnogorskim vinima mjesto u evropskom vrhu

Kvalitetni proizvodi ovjenčani nagradama

Prihodi od stočarstva zapristojan život

IMPR

ESU

M

6 Međunarodna konferencijaSavremeni drumski prevoz i poslovna logistika

Broj 5Maj 2018.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Ilija Klisić, winery owner awarded at the Novi Sad Agriculture FairMontenegrin wines side-by-side with the European ones

Zorka Šljukić, Director of the Dairy "Srna”High quality products awarded

Aleksa Kostić, farmerIncome from cattlebreeding for a decent life

Goran Đurović, Executive Director of Cerovo, BarBeing average is not an option

Taquality and useful business services

Montenegro - Muş Business ForumSMEs partnerships to be developed

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

20

51

74

75

72

4

Broj 5 Maj 2018.

Novi projekat"Domaći ukusi" zabogatiji turistički

proizvod

85. Međunarodni poljoprivredni sajam u glavnom gradu VojvodineCrnogorski privrednici uspješni u Novom Sadu

Aleksa Kostić, farmerPrihodi od stočarstvaza pristojan život

Ilija Klisić, vlasnik vinarije nagrađene na Novosadskom sajmuCrnogorskim vinima mjesto u evropskom vrhu

Konferencija S3.mePametna specijalizacija:inovacije, preduzetništvoi konkurentnost

Zorka Šljukić, direktorica Mljekare "Srna"Kvalitetni proizvodiovjenčani nagradama

62

12

72

18

4048

5

Broj 5Maj 2018.

Listajući Glasnik...

1981.Mogućnosti izvoza negaziranih voda iz Crne Gore

U Privrednoj komori Crne Gore su se 3. jula 1981. godine sastale zainteresovane organizacije udruženog rada da bi se dogovorile o kaptiranju, pakovanju i izvozu prirodne negazirane vode. Sastanak je organizovan na inicijativu "Zetatransa", koji je i pokretač ideje o izvozu vode.

"Konkretne analize svih poznatijih izvora sa područja Crne Gore su izvršene u laboratoriji fakulteta u Nikšiću, a ti rezultati su se poka-zali zadovoljavajući. Međutim, za izvor vode je neophodno imati i atest od nekog u svijetu poznatog instituta i Zetatrans je odlučio da se obrati minhenskom "Fur Wasserhemie" da uradi analize vode. U Zetatransu su uporedu izvršili analizu tržišta za izvoz i zaključili da neće biti problema u plasmanu voda, pogotovo ako budu proglašene ljekovitim. Kroz diskusiju je predloženo da se u Minhen uputi i voda iz Bara, s obzirom na to da je "Primorka" spremna da bude jedan od proizvođača i suinvestitora, ukoliko dođe do posla", pisao je Glasnik te 1981. godine.

2005.Uloga Komore u procesu stabilizacije i pridruživanja EU

Proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji podrazumijeva opšte reforme i usklađivanje svih normi, kriterijuma i standar-da koje ona propisuje. Analiza primjene kriterijuma i standarda i ostvareni progres u primjeni istih odrediće dinamiku procesa evropskih integracija. U tom procesu, Privredna komora, kao asocijacija privrednih društava i značajan socijalni parnter treba da

se aktivno uključi u donošenji svih privredno sistemskih propisa, kriterijuma i standarda prije njihovog konačnog usvajanja, prenio je Glasnik u julu 2005. godine dijelove informacije prezentovane na Upravnom odboru Komore o ulozi ove institucije u procesu stabilizacije i pridruživanja EU.

U tekstu se navodi da je Privredna komora tada bila uključena u četiri radne grupe i to za poljoprivredu i ribarstvo, slobodno kretanje roba, slobodno kretanje ljudi, usluga i kapitala, te usklađivanje zakonodavstva

6

Broj 5 Maj 2018.

7

Broj 5Maj 2018.

Drumski saobraćaj doprinosi blagostanju zajednice i razvoju privrede, ocijenjeno je na skupu.

Savremeni drumski prevoz i poslovna logistika

Međunarodna konferencija

Međunarodna konferencija "Savremeni drumski prevoz i poslovna logistika" u organizaciji Privredne komore Crne Gore, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Mašinskog fa-

kulteta Podgorica i IRU Akademije, održana je 14. i 15. maja 2018. godine u hotelu "Splendid" u Budvi.

U radu Konferencije učestvovalo je više od 250 predstavnika Vlade, privrednih komora i komorskih asocijacija, međunarodnih finan-sijskih institucija, profesori univerziteta i akreditovanih centara za edukaciju iz regiona, kao i najznačajnije kompanije koje se bave prevozom putnika i tereta, uvozom vozila i logističkim uslugama, i koje djeluju Crnoj Gori i susjednim zemaljma. Na skupu je IRU akademija uručila Centru za edukaciju u drumskom saobraćaju Privredne komore Crne Gore međunarodnu akreditaciju.

Uvodne riječi imali su Osman Nurković, ministar saobraćaja i po-morstva u Vladi Crne Gore, Vlastimir Golubović predsjednik Pri-vredne komore Crne Gore, Patrick Philipp, predsjednik IRU Aca-demy i profesor dr Igor Vušanović, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović ka-zao je da saobraćaj ima cilj da poveže sferu proizvodnje sa sferom potrošnje što je osnovna funkcija ove privredne djelatnosti i njen ogroman značaj za privredni život svake zemlje. Uzimajući u ob-zir navedeno, svjesna značaja saobraćaja, Privredna komora Crne Gore u svojoj organizacionoj strukturi ima Sektor za saobraćaj u okviru kojeg se prati i analizira poslovanje privrednih društava u svim vidovima saobraćaja, usklađuju redovi vožnje u međunaro-dnom i međumjesnom prevozu putnika, te izdaju TIR karneti.

Golubović je podsjetio da je u oktobru 2017. godine Komora for-mirala Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju. U Centru se realizuje profesionalno osposobljavanje kadrova u drumskom

8

Broj 5 Maj 2018.

transportu sa ciljem da menadžerima približi evropske standarde, postupke i procedure koji se koriste u modernom drumskom tran-sportu a vozačima omogući savremeni trening kako bi ih osposo-bio za uspješno obavljanje prevoza.

- U profesionalnoj obuci kadrova u drumskom transportu u potpu-nosti su implementirani evropski standardi i korišćene su moder-ne nastavne metode, sa ciljem rješavanja postavljenih problema i davanja relevantnih odgovora na konkretna pitanja rada i djelova-nja menadžera i vozača u savremenim uslovima. Posao osposo-bljavanja kadrova koji realizuje Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju Privredne komore Crne Gore dobio je potpunu stručnu verifikaciju od strane IRU Akademije, tako da je Komorin Centar je-dina licencirana institucija u Crnoj Gori za obavljanje ovih poslova.Praktično, sertifikati koji se dobiju nakon uspješno okončane obu-ke, menadžeri i vozači mogu koristiti u međunarodnom prevozu putnika i roba u svim evropskim zemljama – kazao je predsjednik Komore.

On je zahvalio Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i ministru Nurkoviću što u kontinuitetu Privrednu komoru prepoznaju kao najvažnijeg partnera u ovoj oblasti, a što pokazuju povjeravanjem javnih ovlašćenja ovoj asocijaciji.

- Da je takav odnos Ministarstva opravdan potvrđuju pohvale koje Crna Gora dobija i od evropske konferencije ministara i Interna-cionalnog transportnog foruma kao vodećih institucija drumskog transporta u svijetu – rekao je Golubović.

Pojasnio je da Komora proslavlja 90 godina postojanja, te da je Konferencija jedna od aktivnosti kojom se obilježava jubilej.

Ministar saobraćaja pomorstva Osman Nurković izrazio je zado-voljstvo što je sa ključnim partnerima u ovoj oblasti, Privrednom komorom i Mašinskim fakultetom, organizovana prva međunaro-dna konferencija na ovu značajnu temu. On je govorio o Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju koji je u potpunosti usklađen sa legislativom EU, pravilima ITF-a i Poveljom kvaliteta.

- Glavna novina ovog zakona je obaveza posjedovanja licence za vozače i odgovorna lica u ovoj djelatnosti, za što moraju proći od-ređene obuke. Sistem obuka koji prolaze je u skladu sa pravilima EU i zbog toga iskazujem veliku zahvalnost Centru za edukaciju u drumskom saobraćaju koji je akreditovan od strane IRU akademi-je. Taj novoformirani Centar pri Komori je počeo rad 2018. godine i do sada je obučio 200 profesionalnih vozača i odgovornih lica za prevoz u preduzećima. Cilj tih obuka je da se polaznici edukuju kako da pravilno primjenjuju nacionalne i međunarodne propise u ovoj oblasti – rekao je Nurković.

Istakao je takođe odličnu saradnju sa Mašinskim fakultetom na provjeri homologacijske ispravnosti vozila. Ministarstvo saob-raćaja nastavlja u 2018. godini sa aktivnostima na unapređenju sistema homologacije i planira da donese zakon o homologaciji i podzakonske akte.

Takođe, što se tiče ispunjavanja uslova zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, u djelu bezbjednosti, tehničkih zahtjeva i uslova za vozila, to jest definisanja minimalne granične vrijednosti izduvne emisije i nivoa buke, Ministarstvo će izraditi izmjene i dopune Pra-vilnika o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori, uvođenjem nove norme – stan-dard Euro 6 za nova motorna vozila, a za upotrebljavanja motorna vozila standard Euro 4.

- Vjerujem da ćemo i dalje raditi na povećanju kvaliteta usluga u ovom sektoru i to upravo kontinuiranim partnerskim odnosom sa Privrednom komorom i mašinskom fakultetom kao i sa ostalim akterima u oblasti drumskog saobraćaja – kazao je Nurković.

Dekan Mašinskog fakulteta prof. dr Igor Vušanović podsjetio da je njihov Centar za motore i vozila više od tri i po decenije pouzdan partner crnogorskim institucijama kada je u pitanju rješavanje problema iz ove oblasti motora i vozila, bezbjednosti saobraćaja i transporta u cjelini.

- Centar radi brojne poslove iz ovih oblasti po ovlašćenjima i za po-trebe ministarstava saobraćaja i pomorstva, unutrašnjih poslova i ekonomije. On izuzetno uspješno atestira prepravke na vozilima, obavlja kontrolu vozila koja prevoze opasne materije, izdaje po-tvrde za vozila koja se bave javnim prevozom i u međunarodnom saobraćaju, provjerava homologacijsku podobnost vozila koja se uvoze i izdaje homologacije za tip vozila za potrebe uvoza u našu zemlju – rekao je Vušanović.

On je kazao da je u sastavu Mašinskog fakulteta i Cenar za eduka-ciju u drumskom saobraćaju koji obučava kontrolore na linijama tehničkih preglada, zatim Centar za saobraćajno mašinska vješta-čenja koji pruža stručnu podršku pravosudnim organima.

- Sva tri navedena centra Mašinskog fakulteta stručnim, savje-snim i predanim radom pružaju kontinuiranu podršku resornim ministarstvima, ne samo za obavljanje pomenutih poslova, već i učestvuju u izradi svih zakona i podzakonskih akata koji regulišu ovu oblast – rekao je dekan Vušanović.

Naglasio je da ovaj fakultet ima studijski program za drumski sa-obraćaj gdje se na kvalitetan način školuju inženjeri iz ove oblasti.

Patrick Philipp, IRU, izrazio je zadovoljstvo saradnjom sa Privre-dnom komorom Crne Gore.

Prema njegovim riječima, za nesmetano odvijanje privrednih ak-tivnosti danas je više nego ikada neophodna nesmetana razmjena informacija, kvalitetna komunikacija između ostalog i saobraćaj-na, koja treba da se odvija po bezbjednim putevima.

9

Broj 5Maj 2018.

- Drumski saobraćaj ne označava samo prevozna sredstva već je riječ o proizvodnoj alatki koja doprinosi blagostanju zajednice i ra-zvoju privrede. On utiče na mobilnost radne snage, isporuku roba, kao i na potrošnju – rekao je Filip.

Posebno je potencirao potrebu stalnog unapređenja bezbjednosti saobraćaja, te rješavanje problema deficita stručnog kadra u ovoj oblasti, što je pitanje od globalne važnosti.

Patrick Phillip je zatim uručio akreditaciju IRU akademije direkto-ru Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju Privredne komore Zoranu Nikoliću.

Učesnici konferencije su prvog dana, kroz tri panela, prezentovali teme: Savremeni drumski prevoz, Bezbjednost saobraćaja i saob-raćajna infrastruktura, Homologacija vozila i ekološki napredna vozila.

Panel: Savremeni drumski prevoz

Patrick Philipp, pomoćnik direktora IRU Academy istakao je da u uslovima kontinuiranog rasta robnog prometa, mobilnosti ljudi i roba treba apostrofirati važnost bezbjednosti saobraćaja, njegovog kvaliteta i efikasnosti. Globalan problem predstavlja nedostatak kvalitetnog kadra u saobraćaju (Evropi nedostaje 1,9 miliona vo-zača), ali i njegova nepovoljna starosna struktura (više od 50 odsto vozača je starije od 50 godina). Što se Crne Gore tiče, prema njego-vim riječima, potrebno je implementirati EU znanja u ovoj oblasti a profesionalce ovog sektora licencirati.

Docent dr Željko Ivanović, Centar za logistiku i transport, govorio je o modelu regionalne logistike.

Ovaj model je značajan zbog toga što oko 60 odsto gradova ima poteškoće u isporukama roba, dok samo 25 odsto ima razvijene službe gradske i regionalne logistike. Klasični drumski saobraćaj učestvuje preko 85 odsto u robnim tokovima gradova današnjice i prouzrokuje 40 odsto štetnih uticaja i zagađenja okoline. Uloga ra-zvoja novih modela regionalne logistike jeste u koncentraciji svih logističkih aktivnosti u jednom centru, koordinaciji i kooperaciji

pojedinih vidova transporta, uvođenja morske luke u rešavanje logističkih problema, pružanju visoko kvalitetne logističke uslu-ge zasnovane na primjeni IT tehnologija i drugom. Svi ti procesi doprinijeće smanjenju ukupnih troškova logistike, optimalnoj fre-kvenciji i iskorišćenosti vozila, povećanju fleksibilnosti i pouzda-nosti logističkih sistema, povećanju kvaliteta usluge, smanjenju zagađenja.

Profesor dr Velibor Peulić, Panevropski univerzitet "Apeiron”, go-vorio je o profesionalnim kompetencijama zaposlenih u drum-skom saobraćaju, garanciji kvaliteta i povećanju profita.

On je najavio da će u Centru za edukaciju u drumskom saobraćaju Privredne komore početi Škola izvrsnosti što će doprinijeti usavr-šavanju kadra u ovoj oblasti kako bi njihove vještine bile unapri-jeđene u cilju povećanja konkurentnosti. Pozvao je kompanije da iskoriste benefite ove edukacije. Takođe je govorio o potrebi eli-minisanja prepreka u drumskom saobraćaju - danguba, čekanja i troškova koji iz toga proizilaze.

Branimir Miletić, Institut Vinča, govorio je savremenim sistemima upravljanja voznim parkom i online sistemima za praćenje vozila.

Osnovni efekti primjene savremenih sistema upravljanja voznim parkom su unapređeno snabdijevanje i efikasan logistički lanac, zaštita životne sredine, automatizovani radni procesi, poboljšanje usluga i smanjenje opterećenja vozača.

Panel: Bezbjednost saobraćaja i saobraćajna infrastruktura

Angelina Živković, državna sekretarka u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Crne prezentovala je saobraćajnu infrastrukturu kao osnovu ekonomskog povezivanja.

Govorila je da saobraćajno povezivanje Zapadnog Balkana dobija dodatno na značaju Berlinskim procesom, što je rezultiralo for-miranjem glavne transportne mreža za ovu regiju, grantovima za kofinansiranje transportne infrastrukture i menadžment plan upravljanja reformskim (mekim) mjerama2016-2020 te ugovorom o uspostavljanu transportne zajednice u Jugoistočnoj Evropi.

U Crnoj Gori je do 2030. godine planirana je realizacija 12 projekata iz ove oblasti, čija je vrijednost 3,3 milijarde eura. Na predstojećem sastanku u okviru ovog procesa, u Londonu, očekuje se da će naša zemlja dobiti grant u iznosu 60 miliona dolara.

Fiona McCluney, stalna predstavnica UNDP i stalna koordinatorka Sistema UN u našoj državi, elaborirala je temu: Inovativni finansij-ski instrument za bezbijednost saobraćaja – zašto investirati.

Ona je kazala da u Crnoj Gori u saobraćaju ginu 10,4 osobe na 100.000 stanovnika, što je mnogo veće od evropskih standarda. Cilje je da se do 2020. godine broj poginulih i povrijeđenih pre-polovi. Bezbjednost saobraćaja je u Crnoj Gori od velikog uticaja, prema njenim riječima, na turističku privredu, budžetske rasho-de, a značajan je njen socijalni i demografski aspekt. Zato je, kaže ona, potrebno uspostaviti sistem bezbjednosti saobraćaja, uticati na ljudski faktor, i sigurnosti vozila u čemu značajnu ulogu ima nacionalna legislativa.

Docent dr Milanko Damjanović, Mašinski fakultet u Podgorici, koji je bio i moderator panela, dao je osvrt na bezbjednost saobraćaja sa aspekta vozila. Prema istraživanjia, pet do 10 odsto uzročnika

10

Broj 5 Maj 2018.

saobraćajnih nesreća su tehnički nedostaci na vozilima. Prilikom tehničkih pregleda, smatra on, posebnu pažnju treba posvetiti ekološkim parametrima. Poražavajuće je, dodaje, da je vozni park u našoj zemlji u prosjeku star 15 godina. Govorio je o tehnologiji aktivne i pasivne bezbjednosti vozila, kao i sistemima za podršku vozačima.

Panel: Homologacija vozila i ekološki napredna vozila

Docent dr Goran Krajačić sa Fakulteta za strojarstvo i brodogra-dnju u Zagrebu akcenat je stavio na elektrifikaciju transporta kao ključu održivog razvoja.

On je istakao da su električna vozila ekonomična – troše tri do pet puta manje po kilometru od standardnih - i pouzdana, te da su raz-matrana i prije jednog vijeka, ali je prevladala upotreba onih na fosilna goriva. Dio prezentacije posvetio je kompaniji Tesla koja je lider u inovacijama u ovoj oblasti. Pohvalio je namjeru Crne Gore da izgradi veliku solarnu elektranu snage 200 MW i to je okarak-terisao kao veliku inovaciju za naš region. Zbog toga, smatra on, Crna Gora može biti lider u inovacijama u ovoj oblasti. Da bi se to ostvarilo, politika mora podržati inovatore. Vlada mora imati ja-snu viziju elektrifikacije transporta, a za taj projekat može da isko-risti sredstva iz evropskih fondova.

Prof. dr Saša Mitić, sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, govorio je o homologaciji vozila – iskustvima iz Srbije. On je pojasnio da se sami termin odnosi na utvrđivanje usaglašenosti vozila i njihovih komponenti sa zahtjevima koji su propisani u dokumentaciji što je naročito bitno prilikom uvoza polovnih vozila, jer se time tržište štiti od nepouzdanih proizvoda. Govorio je o ovom procesu na pro-storu našeg regiona. Bivša SFRJ je bila 10 zemlja koja je potpisala sporazum UN o bezbjednostii vozila. Srbija je 2001. godine pristu-pila Sporazumu a Crna Gora 2006. Zahtjevi za novim pravilnicima u ovoj oblasti povećan je prethodnih godina. Profesor je objasnio da homologacija ne znači mnogo ukoliko nemate proizvođače automobila i djelova. U Srbiji je u posljednjih pet godina porastao broj saopštenja o homologaciji. U 2012. izdato je 200 saopštenja o homologaciji, a razlog tome je novo zakonodavstvo sa kojim se tre-balo uskladiti.

Homologacija vozila u Crnoj Gori bila je tema izlaganja doc. dr Sre-tena Simovića sa Mašinskog fakulteta u Podgorici,

Prema njegovim riječima, u svijetu je ukupno oko 1,3 milijardi re-gistrovanih vozila dok ih je u Evropi 400 miliona. Godišnje se u svijetu proizvede oko 100 miliona novih vozila a u Evropi oko 22 miliona.

Vozila su važan faktor bezbjednosti saobraćaja. Nova (sertifikova-na) vozila su bezbjednija i ekološki prihvatljivija. Veoma je važno zamijeniti postojeća vozila onima koja posjeduju nove tehnologije radi zaštite ljudi, okoline i dr.

Homologacija transportnih sredstava, kao cjeline ili njegovih ele-menata i sklopova, predstavlja postupak ocjenjivanja i utvrđivanja da li određeno transportno sredstvo u cjelini, ili neki njegov ele-menat ili sklop, odgovaraju propisanim normama. Homologacija vozila, dijelova i opreme je ispitivanje i utvrđivanje da li određeni dijelovi ili oprema vozila odgovaraju zahtjevima propisanim UN ECE pravilnicima i direktivama i regulativama EU.

Na Evropskom tržištu postoje dva sistema homologacije vozila: Homologacija prema EU direktivama i prema UN ECE pravilnici-ma (članovi su Japan, Južna Afrika, Rusija, Bjelorusija i Turska).

Na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zako-na o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje usaglaše-nosti, utvrđen je pravni osnov za izradu Pravilnika o tehničkim zahtjevima i uslovima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori. Pravilnikom o homologaciji propisuju se uslovi koje moraju ispunjavati vozila koja se uvoze radi registraci-je, prodaje i puštanja u saobraćaj.

Utvrđivanje homologacijske ispravnosti vozila predstavlja ad-ministrativni postupak. Utvrđivanjem da li vozila zadovoljavaju minimalna propisana pravila, definisana UN ECE pravilnicima i EU direktivama ili regulativama, spriječava se uvoz i stavljanje u saobraćaj vozila koja ne ispunjavaju bezbjedonosne i ekološke kri-terijume. Definisana su dva postupka i to: postupak za provjeru tipa vozila i postupak za provjeru pojedinačnog vozila.

Ističe da je potrebno prilagođavanje i inoviranje zakonske regu-lative u oblastima vezanim za vozila, donošenje propisa o pro-vođenju homologacije vozila (za sve kategorije), kao i aktivnosti na motivisanju laboratorija za vršenje homologacionih ispitivanja. Homologacija će doprinijeti postizanju napretka u svim aspekti-ma funkcionisanja saobraćaja. Panelom je moderirao prof. dr Igor Vušanović.

Drugi radni dan konferencije

Konferencija "Savremeni drumski prevoz i poslovna Logistika” je nastavila rad 15. maja 2018. godine kada su u fokusu interesovanja njenih učesnika biti iskustva Centra za edukaciju u Crnoj Gori i Re-gionu te nacionalni zakonodavni okvir. Organizovana je radionica "Rješavanje industrijskih potreba”, a prezentovane su i aktuelnosti IRU akademije.

Zoran Nikolić, direktor Centra za edukaciju u drumskom saobraća-ju je podsjetio da je Upravni odbor Privredne komore Crne Gore 6. oktobra 2017. godine formirao Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju. Centar je neposredno po konstituisanju pokrenuo niz aktivnosti i mjera kako bi doprinio kvalitetnijem i blagovremnom ispunjavanju preuzetih obaveza na putu ka pridruživanju EU.

- Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju u Privrednoj komori Crne Gore je preduzeo niz mjera na putu osposobljavanja i jačanja kapaciteta u sferi cjeloživotnog obučavanja, unapređenja i savla-davanja modernih vještina upravljanja u drumskog saobraćaju kao nezaobilazne karike logističkog i privrednog sistema Crne Gore. Praksa razvijenih zemalja EU pokazuje da samo planski ra-zvoj i upravljanje logističkim sistemima utiče na rast, razvoj, zapo-slenost i jačanje konkurentne pozicije privrednog sistema države, rekao je Nikolić.

Naveo je da je u kratkom vremenskom intervalu nakon osnivanja, Centar za edukaciju u drumskom transportu je uspio da se akre-dituje za sprovođenje programa obuka za vozače i lica odgovorna za transport kod IRU Akademije koja je je poveljom definisana kao institucija koja sprovodi i kontroliše standarde obuke i treninga iz domena drumskog saobraćaja.

- Sprovodeći najviše standarde ove vodeće međunarodno prizna-te institucije iz oblasti drumskog saobraćaja, poštujući pri tome

11

Broj 5Maj 2018.

preporuke ITF-a i direktive Evropske komisije, Centar je otpočeo proces stručnog osposobljavanja vozača i menadžera u drumskom prevozu putnika i tereta. Rezultati Centra koji su postignuti u pe-riodu do poslednje sjednice ITF-a, održane u februaru 2018. godine u Parizu, doprinijeli su da Crna Gora zabilježi najveći napredak od svih zemalja članica ITF-a i da bude svrstana u prvu grupu zemalja sa usvojenim standardima koje propisuje CEMT povelja kvaliteta, saopštio je Nikolić. Nikolić je istakao da je u prvih šest mjeseci rada Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju realizovao se-dam obuka za lica odgovorna za upravljanje prevozom u drum-skom saobraćaju i pet obuka za profesionalne vozače na kojima je profesionalnu obuku prošlo 250 menadžera i vozača.

Prezentujući nacionalni zakonodavni okvir u ovoj značajnoj djela-tnosti Dalibor Milošević, direktor Direktorata za drumski saobraćaj u Ministrastva saobraćaja i pomorstva Crne Gore, akcentovao je implementaciju Povelje kvaliteta Intenacionalnog transportnog foruma. Prema riječima Miloševića, Crna Gora je imala imala oba-vezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u javnom prevozu u drumskom saobraćaju sa Poveljom kvaliteta Intenacionalnog transportnog foruma.

- Donesen je novi Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju koji je u potpunosti usklađen sa Poveljom kvaliteta. Crna Gora je počet-kom godine poslala zvaničnu aplikaciju Intenacionalnom forumu za priznavanje usaglašenosti sa Poveljom Kvaliteta. Ono što nam preostaje narednom periodu jeste izrada podzakonskih akata koji će u potpunosti dovesti do implementacije Povelje kvaliteta, naveo je Milošević.

On je podsjetio da je Grupa za drumski prevoz Intencaionalnog transportnog foruma (ITF) odobrila je tekst povelje što su kasni-je učinili i ministri saobraćaja evropskih država. Odredbe Povelje kvaliteta postavljaju najviše standarde u domenu pristupa profe-siji međunarodnih prevoznika u drumskom saobraćaju. Povelja kvaliteta uspostavlja standarde kvalifikacija za kompanije, lica odgovorna za prevoz (menadžere) i vozače. Smatra da je ovaj stan-dard potrebno da postigu sve 43 zemlje koje su članice ITF-a koje učestvuju u sistemu multilateralne kvote.

- Cilj je povećati ukupni kvalitet međunarodnog drumskog tran-sporta u Evropi i dodatno ojačati imidž multilateralne kvote koja

bi trebala da predstavlja najviši kvalitet u drumskom saobraćaju kada govorimo o životnoj sredini i bezbjednosti saobraćaja, kazao je Milošević.

Usvajanje Povelje je veliki korak ka harmonizaciji uslova na evrop-skom tržištu prevoza tereta u drumskom saobraćaju.

Direktor IRU Akademije Patrick Philipp, je u uvodnom izlaganju, u najavi radionice, pohvalio rezultate koje je Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju postigao, istakavši da je kvalitet rada ovog Centra na najvišem nivou u regionu i da su rezultati prevazišli sva očekivanja. On je pred predstavnicima regionalnih akreditovanih institucija i predstavnicima IRU članica iz regiona istakao da je Crna Gora primjer koji treba da slijede u podizanju nivoa profesio-nalizma menadžera i vozača koji su neophodni u novoj eri drum-skog prevoza putnika i tereta. Pozvao sve privrednike iz oblasti prevoza putnika i tereta koji u skladu sa Zakonom o prevozu u sa-obraćaju imaju obavezu da svoje vozače i menadžere sertifikuju do kraja 2018. godine, da ih što prije prijave Centru za edukaciju u drumskom saobraćaju kako bi na vrijeme sproveli svoje zakonske obaveze i stekli zvanje profesionalnih vozača i menadžera.

Patrick Philipp je pohvalio oragnizaciju Konferencije i izrazio za-dovoljstvo velikim odzivom privrednika i izuzetno kvalitetnim prezentacijama od strane panelista u oba dana konferencije.

Profesor Velibor Peulić, koji je kao ekspert IRU Akademije obučio preko 60.000 profesionalnih vozača i menadžera u regionu, ista-kao je da je Crna Gora pozitivan primjer saradnje državnih organa i privrednika. Privredna komora Crne Gore, koja je investirala, orga-nizovala i pokrenula proces usklađivanja i sprovođenja evropskih direktiva kao preduslov prepoznavanja Crne Gore kao pouzdanog partnera Evropske unije, predstavlja važan element povezanosti i okupljanja privrednika i institucija iz oblasti drumskog saobraćaja.

U okviru konferencije održana je radionica "Rješavanje industrij-skih potreba”, kojom je moderirao Blagoja Jovanovski iz IRU Aka-demije, na kojoj su učestvovali predstavnici akreditovanih centara za edukaciju iz regiona i predstavnici IRU članica.

Učesnici konferencije su ocijenili da je ovaj skup izuzetno kvali-tetno predstavio najznačajnije oblasti djelovanja u savremenom drumskom prevozu i logistici te njihove razvojne planove.

12

Broj 5 Maj 2018.

naca koji pružaju nesebičnu podršku projektu "Kupujmo domaće".

Predsjednik Komore Vlastimir Golubović je podsjetio da su prije nepuna dva mjeseca, Privredna komora, Ministarstvo poljopri-vrede i Ministarstvo ekonomije potpisali Sporazum o pokretanju projekta "Kupujmo domaće", koji je imao cilj da kroz bolju vidlji-vost i pozicioniranost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, doprinese afirmaciji domaćih proizvoda kod krajnjeg potrošača. Ocijenio je da "Kupujmo domaće" već danas daje dobre rezultate, a njegova nova faza: projekat "Domaći ukusi" ima cilj da stvorimo ambijent koji će dodatno afirmisati domaće proizvođače i njihove proizvode na turističkom tržištu Crne Gore.

Na ovom skupu Privredna komora Crne Gore je potpisala Spora-zum o saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Na-cionalnom turističkom organizacijom i Investiciono-razvojnim fondom u cilju, kako je rekao predsjednik Vlastimir Golubović, pro-movisanja saradnje proizvođača, distributera i turističke privrede u realizaciji druge faze projekta koji nazivamo "Domaći ukusi".

Kroz veću ponudu domaćih proizvoda stvaramo sadržajno bogat turistički proizvod i unapređujemo upravljanje agro--turističkim resursima, ocijenjeno je na sastanku koji su

organizovale Vlada Crne Gore i Privredna komora naše države sa hotelijerima, restoraterima i domaćim proizvođačima 25. maja 2018. godine u restoranu "Jezero" na Vranjini. Ovim je ozvaničen početak novog projekta "Domaći ukusi" čiji je cilj da se u narednom periodu, ukaže na značaj turizma za bolji plasman domaćih pro-izvoda, te iskoriste svi potencijale turističke privrede kako bi se unaprijedio položaj crnogorskih proizvođača i u krajnjem doprini-jelo jačanju konkurentnosti ukupne privrede.

U radu skupa su učestvovali Vlastimir Golubović predsjednik Pri-vredne komore Crne Gore, Milutin Simović potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Pavle Radulović mini-star održivog razvoja i turizma, Željka Radak Kukavičić direktori-ca Nacionalne turističke organizacije, Zoran Vukčević predsjednik Odbora direktora IRF-a, te dobitnici nagrada na nedavno održa-nom Novosadskom sajmu i predstavnici vodećih trgovinskih la-

"Domaći ukusi" za bogatiji turistički proizvod

Snažnije povezivanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvođača i turizma

13

Broj 5Maj 2018.

Veliki je značaj turizma za bolji plasman domaćih proizvoda pa je neophodno iskoristiti sve turističke potencijale kako bi se unaprijedio položaj crnogorskih proizvođača i doprinijelo jačanju konkurentnosti ukupne privrede.

Predsjednik Komore je ukazao da nedovoljna povezanost domaćih proizvođača sa hotelijerima i ugostiteljima, neadekvatne marke-tinške aktivnosti i inovativna promocija predstavljaju osnovne uzroke nedovoljne komercijalizacije domaćih proizvoda.

- Naš cilj je da kroz fazu projekta "Domaći ukusi" povežemo pol-joprivredne proizvođače i prehrambenu industriju sa turističkom privredom i kroz dostupnost kvalitetnih, raznovrsnih i svježih do-maćih proizvoda obogatimo postojeću gastro ponudu u turističk-om proizvodu. Na ovaj način motivisaćemo pojedince i kompanije na proizvodnju kvalitetnih i prepoznatljivih proizvoda, skrenuti pažnju stranih turista na bogatu i raznoliku tradiciju autentičnih crnogorskih proizvoda i ojačati povjerenje potrošača u domaću proizvodnju, istakao je Golubović.

On je čestitao uspješan nastup privrednicima na nedavno održa-nom Novosadskom sajmu i kazao da osvojena brojna priznanja u različitim oblastima predstavljaju dobar primjer kako se koriste domaći resursi na putu do konkurentnog proizvoda. Kada govori-mo o nagradama, dodao je predsjednik Golubović, moram istaći i

crnogorske vinare koji su zahvaljujući dugoj tradiciji proizvodnje kvalitetnih vina od autohtonih sorti vinove loze afirmisali Crnu Goru kao zemlju vrhunskih vina, proizvoda koji je postao neizo-stavni dio naše turističke ponude.

- Ovo je mjesto i prilika da pozovem sve crnogorske proizvođače da putem učešća na budućim sajmovima i sličnim manifestaci-jama, u saradnji sa Privrednom komorom i Vladom afirmišu svoje proizvode na trećim tržištima, poručio je Golubović.

Primijetio je i da su uprkos dokazanom kvalitetu domaći proizvo-di i dalje nedovoljno zastupljeni u lokalnoj turističkoj ponudi, pa ovom fazom projekta, naveo je, želimo ojačati saradnju domaćih proizvođača sa turističkom privredom, jer turisti traže, prepoznaju i cijene autentični domaći proizvod.

- U turistički najrazvijenijim zemljama autentični domaći proizvo-di predstavljaju resurs koji unaprjeđuje imidž destinacije i promo-više lokalnu kulturu i tradiciju. Saradnja turizma i poljoprivrede je partnerstvo u kojem dobijaju svi i zbog toga ovaj projekat nije je-

14

Broj 5 Maj 2018.

dnostrana inicijativa već način da kroz veću ponudu domaćih pro-izvoda stvaramo sadržajno bogat turistički proizvod i unapređu-jemo upravljanje agro-turističkim resursima, riječi su Vlastimira Golubovića.

Naglasio je da svaki građanin mora biti svjestan činjenice da ku-povinom domaćeg proizvoda direktno pomaže našeg proizvođača i doprinosi jačanju domaće ekonomije.

- Uz primjenu efikasnih instrumenata poreske i agrarne politike i podizanja svijesti potrošača o potrebi ovakvog vida potrošnje, koja je suptilna i razvojno orjentisana, razbićemo stereotipe o superior-nom kvalitetu svega što se uvozi i uticati na potrošača da se opre-dijeli za kupovinu domaćeg, kvalitetnog proizvoda, naveo je on.

Golubović je izrazio uvjerenje da će druga faza projekta "Domaći ukusi" obilježiti veće prisustvo naših proizvoda u ponudi turističke privrede. Preduslov za to je, smatra on, da se u svakom od nas pro-budi zdravi ekonomski patriotizam oličen u svijesti da kupujemo kvalitetne i cjenovno konkurentne proizvode koji su proizvedeni u Crnoj Gori. Time direktno doprinosimo boljim ekonomskim re-zultatima zemlje, čuvamo naša radna mjesta i kreiramo nove per-spektive generacijama koje dolaze.

Uz čestitke poljoprivrednim proizvođačima za uspješan nastup na Novosadskom sajmu Pavle Radulović, je apostrofirao činjenicu da je upravo to jedan od signala da postajemo sve konkurentniji.

- Suština turizma je povezivanje sa ostalim privrednim granama u Crnoj Gori. Procjenjuje se, shodno trendovima rasta, da će naš turizam u narednih 10 godina u BDP učestvovati do 30 odsto. To pokazuje da imamo ogromnu šansu za povezivanje turizma sa po-ljoprivredom - rekao je ministar.

On se, potom, osvrnuo na savremene trendove u ovoj djelatnosti ocjenjujući da je sve manje tradicionalnog turizma odnosno da tu-risti sve manje dolaze zbog posjete plažama i morima.

- Plaža i mora ima na svakom koraku, a sada ljudi putuju radi lokal-nog osjećaja zemlje u koju dolaze - rekao je Radulović.

Potencirajući kupovinu domaćih proizvoda Radulović je podsjetio da u tom slučaju oko 85 odsto sredstava ostaje u Crnoj Gori, a kupo-vinom uvoznog proizvoda u državi ostaje do 30 odsto.

- Ne vidim bolji stimulans za Crnu Goru nego da forsira kupovinu domaćih proizvoda, ne samo zbog patriotskih razloga, već i priro-dnog osjećaja domaćih ukusa na koje smo se svi navikli, smatra Radulović.

Ministar je podsjetio da je Zakon o turizmu predvidio osnivanje nacionalnih restorana u kojima udio nacionalne ponude treba da bude oko 70 odsto, a i eksterijer i enterijer tih objekata moraju od-ražavati naše podneblje.

Željka Radak Kukavičić je izrazila zadovoljstvo što završetak prve faze projekta "Kupujmo domaće" nastavljamo tješnjom saradnjom proizvođača i hotelijera pod nazivom "Domaći ukusi", i to pred sami špic turističke sezone, što znači da možemo očekivati bene-fite zajedničke saradnje.

- Nacionalna turistička organizacija promoviše i gastro kulturu i gastro ponudu. Pored promocije mi razvijamo i nove ponude i nove sadržaje. Razvoj seoskog turizma nastojimo da podignemo na viši nivo imajući u vidu tražnju savremenih gostiju, rekla je Radak Ku-kavičić.

Ona je podsjetila da strategija ruralnog turizma treba da bude usvojena do kraja godine i očekuje se da će taj dokument bolje ko-ordinirati naše zajedničke aktivnosti.

Prema istraživanju koje je NTO radila 2017. godine jedan od tri mo-tiva dolaska turista u Crnu Goru je gastronomija, rekla je direkto-rica NTO.

Navela da je i prošle godine urađena gastro publikacija s ciljem da gostima na moderan i jasan način približi crnogorsku gastro ponudu. Pomenula je i tematske rute koje su orijentisane na ga-stronomiju poput puteva sira, meda, vina, odnosno svih proizvoda koje savremeni gost traži.

- To je i prilika za sve proizovđače da na kućnom pragu pruže uslu-gu kako bi se gosti ponovo vraćali u Crnu Goru. Sigurna sam da ćemo svi zajedno iskoristiti šansu koja je pred nama tako da će Crna Gora i u gastro ponudi zauzimati visoko mjesto, zaključila je direktorica NTO.

Zoran Vukčević, iskazao je zadovoljstvo što u ime IRF- a učestvuje u promaciji domaćih proizvođača i njihovih proizvoda.

-Nagrađeni na Novosadskom sajmu su dokaz da Crna Gora ima potencijal, znanje i radne navike da proizvede konkurentan proi-zvod, ne samo za domaće, već i šire tržište, rekao je Vukčević.

- Kupujući domaći proizvod mi ulažemo u budućnost naše drža-ve, podstičemo ekonomski razvoj, utičemo na povećanje plata i penzija i otvaranje radnih mjesta. Edukaciju o značaju kupovine domaćih proizvoda kog potrošača moramo otpočeti izuzetno rano i već djeci objasniti da kupujući domaće ulažu u svoju budućnost i u Crnu Goru, rekao je Vukčević.

Dodao je da povezivanjem poljoprivrede i turizma, kroz projekat koji promovišemo, želimo da naš novac investiramo u ekonomski razvoj Crne Gore.

- Investiciono razvojni fond će i u narednom periodu još više i sna-žnije podržavati sva preduzeća, i iz poljoprivrede i turizma. Doda-tno ćemo podržavati projekte koji se budu oslanjali na povezivanje domaćih proizvođača sa trgovačkim i turističkim preduzećima. Doprinijećemo da ova kampanja rezultira konkretnim pokazate-ljima - rekao je Vukčević.

Po riječima Milutina Simovića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, četiri su važna motiva zbog kojih je organizovan ovaj skup.

- Prvo, nastavljamo projekat"Kupujmo domaće" koji je zajednički, partnerski projekat Vlade, Privredne komore i većih trgovačkih sistema. Na početku kampanje smo kazali da to neće biti jedno-kratna već kontinuirana aktivnost i da ćemo pažljivo mjeriti rezul-tate projekta. Raduje me što ćemo narednih dana imati rezultate o tome šta je dobro donio projekat proizvođačima i trgovinskim lacima i potošačima u Crnoj Gori - rekao je Simović.

Ministar je, potom, kazao da otvaramo novu fazu tog generalnog projekta sa porukom "Domaći ukusi" i to na početku, nove, po svim pokazateljima, rekordne turističke sezone.

- Crna Gora je omiljena turistička destinacija, gdje dolaze turisti sa svih meridijana i koja će sve više biti prepoznata po domaćim ukusima. Turisti su našu zemlju prepoznali kao otvorenu, stabilnu državu, naveo je ministar.

Simović je posebnu zahvalnost iskazao svim našim proizvođa-

15

Broj 5Maj 2018.

čima koji su na Novosadskom sajmu dobili 129 priznanja, šampi-onskih pehara, zlatnih medalja i drugih vrijednih nagrada. To je ohrabrenje koje dolazi ne samo za poljoprivredu već ukupnu eko-nomiju. Biti šampion je veoma zahtjevno. Potrebne su za to godine rada i posvećenosti, primjena savremenih tehnologija, standarda.

- Poslije duže vremena, na ovom sajmu smo sa zahvaljujući par-tnerskom odnosu sa Privrednom komorom Crne Gore, nastupili organizovano i zajedno, onako kako trebamo da činimo u svakoj prilici i ubuduće- rekao je ministar poljoprivrede.

Simović je izlaganje završio porukom: Budimo zajedno, kao što smo na ovom skupu: Privredna komora, Vlada Crne Gore, turistič-ka privreda, IRF, poljoprivredni sektor i privrednici iz oblasti turiz-ma i trgovine. Dodao je da uvažavamo razlike, ali budimo zajedno kad treba stvoriti novu vrijednost, kad treba načiniti nove iskorake u ekonomiji Crne Gore.

Dragan Purko Ivančević, predsjednika Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore iskazao je zadovoljstvo što će naš turistički proizvod biti više prepoznatljiv. Podsjetio je na kampanju koju duže vremena vodimo na upošljavanju naših ljudi koji će, uz trend porasta domaćih proizvoda u turizmu, doprinijeti da vrlo brzo dobijemo proizvod "Made in Montenegro".

- Svesrdno podržavam ovu kampanju i pozivam sve proizvođače hrane da zajedno radimo na izgadnji kapaciteta, na povećanju pol-joprivredne proizvodnje, da obezbijedimo dovoljan broj kvalitetnih standardizovanih proizvoda, koji će kroz turizam omogućiti izvoz

"u kući". To je najbolji i najkvalitetniji izvoz, ocjenjuje Ivančević.

Predstavnik kompanije Interproduct Ivan Mijušković zahvalio je u ime nagrađenih privrednika sa Novosadskog sajma.

- Iza ovako značajnog uspjeha stoji dugi niz godina uspješnog rada svih nas. Rad naših kompanija sublimira veliko zalaganje, kako unautar porodiičnih firmi, tako i unutar države i lokalnih uprava. Želio bih, zato, da sve ove nagrade, smatramo zajedničkim. Pol-joprivredni sektor je napredovao najviše u osvajanju novih proi-zvoda, povećanju produktivnosti i kapaciteta- rekao je Mijušković.

On smatra da su sve ove nagrade dodatni impuls da i u buduće ide-mo u istom pravcu i to još snažnije. Uz afirmativne riječi za pome-nuti projekat, koji je itekao važan za ekonomski razvoj, Mijušković je potencirao neophodnost kupovine domaćih proizvoda.

Ilija Klisić, predsjednik udruženja Crmnički Vranac istakao je da su crnogorski vinari odavno pokazali da znaju da proizvode kva-litetna vina i naveo da to ne bi mogli učiniti sami bez pomoći na-dležnih institucija posebno Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i Opštine Bar.

- Pokazali smo da proizvodimo konkurentna vina ne samo u Crnoj Gori nego i na drugim tržištima, o čemu govore i nagrade Novo-sadskog sajma.

Klisić je, ministru Simoviću, u znak poštovanja za podršku i pomoć ovog ministarstva, uručio zlatni pehar Novosadskog sajma koji su osvojli naši vinari.

16

Broj 5 Maj 2018.

Standardi unapređuju kvalitet ponude

Zdravstveni turizam

Koordinacioni odbor zdravstvenog turizma Privredne ko-more Crne Gore, na sjednici 4. maja 2018. godine, razma-trao je implementaciju standarda kvaliteta u ovoj oblasti i

javne pozive za programe podrške povećanju regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja za period 2017 – 2020.

Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora Vasilije Sti-jepović, a u radu su među ostalima učestvovali i potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović te državni sekretar za turizam Damir Da-vidović. Javne pozive je predstavila Ivana Zečević iz Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Ministarstva ekonomije.O crno-gorskim standardima u turizmu govorila je predstavnica Instituta za standardizaciju Crne Gore Rada Janjić, dok je prof. dr Milan J. Perović prezentovao postojeće kapacitete za uspostavljanje stan-

Implementacija standarda se pogrešno percipira, jer ona ne predstavlja dodatan namet već ulaganje u kvalitetno poslovanje. Potrebno je edukovati pružaoce usluga o značaju primjene standarda za sigurnost, kvalitet usluga i cjenovnu konkurentnost.

darda kvaliteta u našoj zemlji.

- Značaj implementacija standarda kvaliteta se nedovoljno pre-poznaje u zdravstvenom turizmu. Svega dvije stomatološke or-dinacije iz Budve su implementirale standarde i one već rade sa internacionalnom klijentelom, jer standard kvaliteta njima garan-tuje da će dobiti kvalitetnu uslugu – kazao je predsjednik odbora Stijepović.

Prema njegovim riječima, primjena standarda je osim u stomato-logiji posebno značajna za spa i wellnes djelatnost.

- Implementacija standarda se pogrešno percipira, jer ona ne pred-stavlja dodatan namet već ulaganje u kvalitetno poslovanje. Po-trebno je edukovati pružaoce usluga o značaju primjene standarda za sigurnost, kvalitet usluga i cjenovnu konkurentnost – naveo je

17

Broj 5Maj 2018.

on.

Konkurentnost mikro, malih i srednjih privrednih društava je u fokusu Programa povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima standarda poslovanja, za period 2017-2020. godina, navela je predstavnica Ministarstva Ivana Ze-čević. Budžet za ovaj program iznosi 140.000 eura.

- U Crnoj Gori je u narednih nekoliko godina potrebno akcenat staviti na pitanje kvaliteta proizvoda crnogorskih preduzeća. U tom smislu je usaglašavanje sa zahtjevima mađunarodnih stan-darda veoma važan element povećanja konkurentnosti svakog privrednog društva, naročito u vremenu pregovora sa Evropskom unijom i neophodnosti crnogorskih preduzeća da po završetku procesa integracija budu spremna da posluju pod konkurentskim pritiscima na zajedničkom tržištu - naveo je on..

Cilj Programa je da obezbijedi podršku preduzetnicima, mikro, ma-lim i srednjim privrednim društvima i klasterima malih i srednjih privrednih duštava, naročito iz manje razvijenih jedinica lokalne samouprave, odnosno sjevernog regiona, da u što većoj mjeri po-većaju svoju konkurentnost, prvenstveno kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda koji se odnose na proizvode, sisteme menadžmenta, osoblje, ispitivanje, kontrolisanje i sertifi-kaciju i podršku za dobijanje akreditacije za ocjenjivanje usagla-šenosti.

Uporedna praksa u Evropi, ali i šire, ukazuje da je primjena stan-darda stvar uobičajene poslovne prakse. Slijedeći ovo saznanje za crnogorske ekonomske operatore je od esencijalnog značaja da se prije svega u što većem broju sertifikuju. Smisao i cilj ovog Pro-grama je da se u pravcu primjene standarda podstiču crnogorska privredna društva, a naročito mikro, mala i srednja preduzeća da u što većem broju pristupe sertifikaciji sistema menadžmenta, kao i akreditaciji tijela za ocjenu usaglašenosti kao djelova pravnog en-titeta privrednog društva

Programom povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima standarda će se doprinijeti realizaciji strategija regionalnog razvoja Crne Gore, inovativne djelatnosti, razvoja prerađivačke industrije i Industrijske politike Crne Gore.

Imajući u vidu da je jako mali udio MSP u ukupnom broju pre-duzeća, koji su implementirali standarde kao jedan od najvažni-jih faktora konkurentnosti, kao i da je jako mali broj MSP koji su akreditovani od strane Akreditacionog tijela Crne Gore, Program podrške sadrži dvije komponente kako bi taj broj sertifikovanih i akreditovanih privrednih subjekata bio veći:

Program se u periodu 2017-2020. godina, u okviru prve komponen-te odnosi na refundaciju do 70% opravdanih troškova akreditacije onih privrednih društava koja su akreditovana za tijela za ocjenu usaglašenosti i to za seriju standarda ISO/IEC 17020, ISO/IEC 17025, ISO/IEC 17029, ISO/IEC 17021-1, ISO/IEC 17024, ISO/IEC 17043, CEN/TS 15675, EN ISO 15189). Troškovi aktivnosti akreditacije za tijela za ocjenu usaglašenosti su predmet refundacije jedino ukoliko je privredno društvo zaslužilo sertifikat o akreditaciji Akreditacionog tijela Crne Gore ili je izvršilo nadzornu provjeru već zasluženog sertifikata. Proces pripreme je isti kao kod implementacije među-narodnog standarda za privredna društva samo je sertifikacija raz-ličita jer je vrši nacionalno akreditaciono tijelo.

Druga komponenta ovog Programa za period 2017-2020. godina se odnosi na refundaciju do 70% opravdanih troškova za imple-

mentaciju standarda, sertifikaciju i resertifikaciju sistema mena-džmenta: MEST EN ISO 9001, MEST ISO 14001 i MEST OHSAS 18001.

Zečević je takođe predstavila i Javni poziv za učešće u Programu za unapređenje inovativnosti malih i srednjih preduzeća u 2018. godini koji traje do 10. maja 2018. godine. Budžet za ovaj program je 50.000 eura, po preduzeću 3.000 eura. Takođe je govorila o Pro-gramu klastera sa budžetom od 150.000 eura za koji će javni pozvi bitui raspisan sljedeće sedmice.

Predsjednik Odbora Stijepović pozvao je sve poslenike zdravstve-nog turizma da ukoliko imaju interes za to učestvuju u pomenutim programima.

Rada Janjić iz Instituta za standardizaciju Crne Gore kazala je da je posljednjih nekoliko godina posvećena posebna pažnja standar-dizaciji usluga u oblasti turizma, posebno zdravstvenog. Govorila je o brojnim standardima koji uređuju ovu oblast kao i sertifikaciji u zdravstvenom turizmu.

Sertifikacija u zdravtstvenom turizmu doprinosi organizaciji tako što se povećava broj gostiju/pacijenata iz inostranstva, stvara kre-dibilitet i povjerenje u organizaciju. Pacijenti, osiguravajuća dru-štva, poslodavci i dr. će biti zainteresovani da sarađuju sa sertifika-ovanom organizacijom. Sam proces sertifikacije doprinosi boljem poznavanju procesa i procedura unutar organizacije, smanjuje ri-zike u poslovanjui greške u radu, te stvara konkurentsku prednost na tržištu – rekla je Janjić.

Prof. dr Milan J. Perović je ocijenio da je implementacija standard kvaliteta u zdravstvenom turizmu osjetljivo pitanje koje zahtijeva kompleksan pristup.

- U Crnoj Gori imamo sposobnost da implementiramo važne stan-darde. Za to imamo institucije infrastructure kvaliteta: Institut za standardizaciju, Zavod za metrologiju i Akreditaciono tijelo. Među-tim implemntacija standarda u zdravstvenom turizmu treba da bude državni projekat poput uvođenja eurokodova u građevinar-stvo – smatra Perović.

On naglašava da zdravstveni turizam mora biti uređen po među-narodnim standardima, a pretpostavka za to je formiranje sertifi-kacionog tijela za ovu oblast, edukovani ljudi koji bi se time bavili. On je ukazao na problem da se standardi posmatraju kao roba ali da se kvalitet još ne prepoznaje kao smisao poslovanja.

- Zdravstveni turizam zahtijeva striktno poštovanje standard kao i učestvovanje njegovih poslenika u njihovom donošenju kroz rad u tehničkim komitetima Instituta za standardizaciju – naglasio je Perović.

Vladimir Boričić, Mobes Monte, predstavnik je konsultantske kuće koja je vodila process implementacije standarda u crnogorskim stomatološkim ordinacijama i zavodu za transfuziju, pa je objasnio procedure i benefite tog procesa. On je takođe ukazao privrednici-ma da pored Ministarstva ekonomije i EBRD ima program kojim podržavaju uvođenje standarda u poslovanje.

Dr Marina Delić iz Instituta "Dr Simo Milošević” kazala je da su već nekoliko godina standardi kvaliteta u njihovom fokusu, što doka-zuje i peta resertifikacija koja je urađena u 2018. Posebnu pažnju ove godine posvećuju bezbjednosti hrane kroz primjenu HACCP sistema.

- Ukoliko zdravstvena institucija želi da unapređuje kvalitet usluga onda standardi predstavljaju svrhu, a ne robu – ocijenila je Delić.

18

Broj 5 Maj 2018.

Glasnik: Vinarija "Klisić" je zavrijedila nagrade: pehar Novosad-skog sajma, zlatnu, tri srebrne, dvije bronzane medalje i povelju ove manifestacije. Šta Vama znače ova značajna priznanja?

I. Klisić: Za vinariju "Klisić" ovo su među najvećim i najmilijim priznanjima do sada. Riječ je o još jednoj potvrdi da smo konstan-tno u samom vrhu crnogorskog vinarstva u prilog čemu govore i nagrade koje smo dobijali unazad desetak godina širom Regiona. Priznanje u Novom Sadu je dokaz stalnog učenja i unapređivanja u ovoj oblasti.

Glasnik: Predstavite Udruženje "Crmnički vranac”, kojim rukovo-dite. Koliko ovo udruživanje doprinosi boljem radu vinara, poveća-

Crnogorskim vinima mjesto u evropskom vrhu

Ilija Klisić, vlasnik vinarije nagrađene na Novosadskom sajmu poljoprivrede

Naši vinari su, i ove godine, učešćem na prestižnom Među-narodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, osva-janjem šampionskih pehara, zlatnih medalja i povelja,

predstavili crnogorsko vinarstvo na najbolji način, ocjenjuje u intervjuu Glasniku Privredne komore Ilija Klisić, vlasnik Vinarije "Klisić”, jednog od laureata pomenutih priznanja.

- Posebno moram istaći da smo kao mladi proizvođači u veoma jakoj konkurenciji osvojili šampionske pehare i u kategoriji bijelih, te roze vina. A što se crvenih vina tiče, naša su neprikosnovena: vranac je kralj vina posebno kada je iskupažiran sa kratošijom. Stalnim unapređivanjem kvaliteta dolazimo do vrha evropskih vina, gdje nam je i mjesto – ističe Klisić.

19

Broj 5Maj 2018.

Nije problem proizvesti no kako prodati. Tu je itekako potrebna pomoć Ministarstava, da se ono što je naše prvo nađe na trpezikoja dočekuje turistu.

koristan za vinare, jer se prodaja na kućnom pragu i u čuvenim crmničkim podrumima pokazala kao najefikasnija. Molim Vas da to detaljnije obrazložite.

I. Klisić: Projekat "Vinske ceste” je, po mom skromnom mišlje-nju, odličan jer je doprinio da se naši proizvodi plasiraju u samim podrumima, da se turisti na degustacijama upoznaju sa proizvo-dnjom vina na tradicionalni način i uz savremenu opremu. Gostu je, a posebno stranom, zadovoljstvo kada mu se u podrumu napuni boca vina koje je prethodno probao, stavi čep i etiketa.

Glasnik: Crna Gora ima velike potencijale za razvoj ove poljopri-vredne grane. Imamo autohtone sorte vinove loze i pravo podne-blje za njihov uzgoj. Šta bi trebalo uraditi da se ovi potencjali bolje iskoriste?

I. Klisić: Gdje god da ode na kugli zemaljskoj, turista može da proba šardone, kaberne, a vranac, kratošiju, lisičinu i žižak samo ovdje u Crnoj Gori, odakle i potiču ove sorte. Vranac je iz Crmnice, zato i naše udruženje nosi to ime. Riječ je o potencijalu koji treba crpiti i na njemu raditi. Između ostalog i marketingom, odnosno pričom da se ovdje, u basenu Skadarskog jezera, gdje imamo ružu vjetrova tj. sudaranje tri klime, stvaraju idealni uslovi za proizvodnju vina - pića za bogove. Još kada znamo da u Crmnici imamo 270 sunča-nih dana, tada ne čudi što se u ovom kraju dobijaju vrhunska vina.

Glasnik: Proizvodnja vina je, kažu čuveni proizvođači, delikatan posao. Je li Vama ovaj biznis izazov? Da li vinari imaju adekvatnu podršku nadležnih institucija?

I. Klisić: Proizvodnja vina jeste posao koji zahtijeva mukotrpan rad - iz ljubavi. Ovdje kod nas je ostala izreka: "Ako ćeš da zaposliš familiju napravi vinograd”. Taj rad se isplati, jer se može i zaraditi. Pomoć koja je stalno prisutna, kako u edukativnom smislu tako i u finansijskom kroz premije, podrške i IPARD projekte, od velike je pomoći kako onima koji sad ulaze u biznis tako i nama koji smo od ranije tu.

Glasnik: Govorite o problemima u prodaji vina i neke druge. O čemu je riječ i kako se to može prevazići?

I. Klisić: Đe mi vidimo problem? Nama nije problem proizvesti no kako prodati, tu nam treba itekako pomoć Ministarstava, da se ono što je naše prvo nađe na trpezi koja dočekuje gosta, pa tek onda ostalo. Tu najprije mislim na turizam gdje treba da su nam puna usta našeg i da ubijedimo gosta da proba, a ne da se gleda samo interes u smislu "kupi strano jeftino, a prodaj kao naše sa jakom maržom". Domaći proizvodi jesu malo skuplji, ali toj cijeni odgova-raju kvalitetom. Zamislite jedan nacionalni restoran u Virpazaru da nema crmničkih vina i kuhinje i gdje se jede morska riba a ne krap ili jedinstvena ukljeva.

Glasnik: Šta još možete reći o Vašoj vinariji i planovima u ovom biznisu?

I. Klisić: Šta reći o Vinariji "Klisić” a ne spomenuti tradiciju proi-zvodnje više vrsta vina i rakije prepoznatog kvaliteta koju baštini više generacija. Sopstvenim ulaganjem vinarija se razvija u malu firmu koja posjeduje vinograd od oko 11 hiljada čokota, kapaciteta 20 hiljada flaša na godišnjem nivou. Naš porodični podrum od pre-ko 300 kvadrata savremeno je opremljen i ima vinifikatore, prese, inoks i drvenu burad, a u jednom dijelu je star više od trista godina i tu njegujemo stara vina na konstantnoj temperaturi od 18 stepe-ni. Ne bih više o sebi, nego ću samo reći - vrata su stalno otvorena za sve namjerne i nenamjerne goste. Dobrodošli i živjeli mi!

nju proizvodnje i kvaliteta vina?

I. Klisić: Udruženje "Crmnički Vranac” je osnovano kao NVO na zahtjev vinara još prije desetak godina i uspješno radi do dana da-našnjeg. Do sada je podijelilo na desetine hiljada sadnica vinove loze vranca uz pomoć resornog Ministarstva koje je sve to regre-siralo prako crnogorskog giganta "13. jul – Plantaže". Takođe smo podijelili i rosvajne sudove za vino i rakiju, kazane za pečenje ra-kije, muljače, pumpe za pretakanje, filterice, punlice, sve uz pomoć naše Opštine Bar i njenog resora za poljoprivredu sa kojim imamo i danas odličnu saradnju.

Glasnik: Svojevremeno ste kazali da je projekat "Vinske ceste” bio

20

Broj 5 Maj 2018.

Montenegrin wines side-by-side with the European ones

Ilija Klisić, winery owner awarded at the Novi Sad Agriculture Fair

21

Broj 5Maj 2018.

The problem does not lie in the production but in the sale of the products. The support by the line ministry is required in serving our products first on the dining table to the tourists.

This year our winemakers have participated in the presti-gious International Agricultural Fair in Novi Sad, won the championship trophies, gold medals and awards and thus

presented Montenegrin wine making industry in the best way, says in an interview for Glasnik Ilija Klisić, the owner of the wine-ry "Klisić" and one of the award winners.

- I must point out that as young producers in a very strong compe-tition we won the championship trophies in the category of white and rosé wines. Regarding red wines, ours are impeccable: vranac is considered the "king of wines” especially when it is mixed with Kratošija. Due to the continuous improvement of quality, our wines are ranked among the high-quality ones in Europe - said Klisić.

Glasnik: Winery "Klisić" has been awarded with: a trophy of the Novi Sad Fair, a gold, three silver, two bronze medals and a plaque. What do these significant awards mean to you?

I. Klisić: These awards have been among the greatest and most favourable ones for winery "Klisić". This is another confirmation that we are consistently among the best wineries in Montenegro, which is reflected in the awards we have received in the past ten years throughout the Region. Awards received in Novi Sad are the result of continuous learning and improvement in this area.

Glasnik: Would you present the Association "Crmnički vranac", which you manage? To what extent has this association contri-buted to the better work of winemakers and to the increase of pro-duction and quality of wine?

I. Klisić: Association "Crmnički vranac" was established as an NGO at the request of winemakers ten years ago and has been operating successfully to this day. Until now tens thousands vine seedlings were distributed with the help of the line Ministry, whi-ch have been regressed through Montenegrin giant "13. jul – Plan-taže". We also distributed the stainless steel vessels for wine and brandy, caldrons for brandy, wine-press, decanting pump, strain-ers, filling devices, with the help of our Municipality of Bar and its department for agriculture with which we have excellent coope-ration today.

Glasnik: Some time ago you said that the project "Wine Routes" was useful for winemakers, because sale at the doorstep and at the famous wine cellars in Crmnica proved to be most effective. Please explain it in more detail.

I. Klisić: In my humble opinion, the "Wine Routes" is an excellent project, because it has contributed to placement of our products in the cellars, to informing tourists about wine production in the tra-ditional way and modern equipment. It brings the special pleasure to the guest when he/she tastes the wine in the cellar and then receives the wine which is bottled, corked and labelled on the spot.

Glasnik: Montenegro has great potentials for development of this industry. We have indigenous varieties of vines and the right cli-mate for their cultivation. What should be done to exploit these

potentials better?

I. Klisić: Wherever he/she goes, a tourist can taste chardonnay, ca-bernet, but vranac, kratošija, lisičina and žižak can be tasted only in Montenegro, where these varieties originate from. Vranac ori-ginates from Crmnica, after which our association is named. This potential needs to be exploited. We also need to work on marketing i.e. promote the basin of the Skadar Lake, characterized by an im-pact of three climates, where ideal conditions have been created for the production of wine – the drink of the gods. Since there are 270 days of sunshine in Crmnica, it comes as no surprise that hi-gh-quality wines have been made in this region.

Glasnik: According to the famous producers, wine production is a delicate business. Does it represent a challenge to you? Do wine-makers have adequate support of the authorities?

I. Klisić: Wine production is a demanding business. There is a saying in our country: "If you"re going to hire a family make a vine-yard". This is a profitable business, because you can make a living. Help which is always provided, both in terms of education as well as financial support and IPARD projects, is very useful to those who are now starting the business and us who have been engaged in this business for a while.

Glasnik: You are talking about the wine sale and some others pro-blems. Can you tell us more details with respect to this issue? How can it be overcome?

I. Klisić: Where is the problem in our opinion? We do not have the problem with the production but with sale. The help of line mini-stry is required in offering our products first on the dining table to the tourists. In this regard, I have in mind the tourism indust-ry, since we should consume and convince the guest to taste our products. This should not be regarded in terms of interest "let"s buy a foreign cheap product, but sell it as ours with a strong mar-gin". Domestic products are a bit expensive, but the price matches the quality. Imagine a national restaurant in Virpazar without the Crmnica wines and cuisine, where you eat sea fish and a carp or bleak are not on the menu.

Glasnik: What else can you tell us about your winery and business plans?

I. Klisić: When we talk about winery "Klisić" we need to mention the tradition of producing many types of wines and brandy of the recognized quality, cherished by several generations. Due to our investments in the winery we created a small company with a vi-neyard of about 11 thousand vine plants, whose capacity amounts to 20 thousand bottles per year. Our modern 300-m2 family cellar has fermenters, presses, stainless steel and wooden barrels. One part of the cellar is more than three hundred years old, and there we keep old wines at a constant temperature of 18 degrees. I do not want to talk more about the company, but I"ll just say - the doors are always open for all expected and unexpected guests. Welcome and cheers!

22

Broj 5 Maj 2018.

Primjena pravila o transfernim cijenama

Seminar

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa konsultantskom firmom BDO d.o.o, 24. maja 2018. godine organizovala semi-nar na temu: "Primjena pravila o transfernim cijenama"

Predavači su bili Bojan Čepić, direktor odeljenja za poresko sa-vetovanje BDO Srbija i njegove kolege Aleksandra Čolić i Boško Nilević.

U uvodnoj riječi dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obra-zovanje Privredne komore Crne Gore, je istakao da cilj seminara upoznavanje sa pravilima o transfernim cijenama, prenos iskusta-va primjene pomenutih pravila iz drugih zemalja i pomoć obvezni-cima da saznaju šta ih očekuje u ovoj oblasti i kako da se pripreme na vrijeme.

- Transferne cijene u suštini predstavljaju transakcije među po-vezanim licima koje se često u praksi nazivaju i kontrolisanim transakcijama. Naziv kontrolisane transakcije nastao je upravo i zbog mogućnosti da se iste i kontrolišu tj. da se vrši uticaj na njih usljed strukture povezanosti pravnih lica. To je glavna razlika u odnosu na takozvane nekontrolisane transakcije koje nastaju iz-među međusobno nepovezanih lica i za koje se pretpostavlja da posluju po tržišnim pravilima kao nezavisna lica, rekao je Perazić.

Ove cijene uključuju cijene proizvoda, roba i usluga, osnovnih sredstava i nematerijalne imovine, finansiranja te zajedničkog učešća u troškovima istraživanja i razvoja.

- Transferne cijene i odnosi sa povezanim licima su zbog uticaja na porez na dobit "goruća" pitanja u svjetskoj ekonomiji, a uvođe-njem pravila u zakonske propise zemalja u regionu, postaju sve značajnije pitanje i na lokalnom nivou, zaključio je Perazić.

Predavač Bojan Čepić, direktor odeljenja za poresko savetovanje BDO Srbija, ukazao je na značaj teme rekavši da će ona vremenom biti sve aktuelnija i u Crnoj Gori.

- Cilj nam je da prenesemo iskustva razvijenih i zemalja regiona u ovoj oblasti kako bi vi što bolje razumjeli ovu problematiku i blago-vreno se pripremili za uvođenje detaljnijih pravila o transfernim

cijenama u Crnoj Gori - rekao je Čepić.

On je precizirao da je Zakon o porezu na dobit pravnih lica norma-tivni okvir kojim su definisane transferne cijene. Ovaj akt predviđa donošenje pravilnika kojim će se bliže odrediti način za primjenu pravila o pomenutim cijenama. Očekuje se da taj pravilnik u Crnoj Gori bude usvojen do kraja 2018. godine.

- Kad se donese pravilnik on napravi jako velike potrese u cijeloj privredi, naročito u prvoj godini, jer njegovo usvajanje obavezuje na izradu izvještaja o transfernim cijenama koji se predaje pore-skim organima, a taj izvještaj je jako komplikovan. Transferne ci-jene zato detaljno objašnjavamo da bi se unaprijed pripremili za donošenje pomenutog pravilnika - smatra Čepić.

On je, potom, pojasnio, da transakcija između povezanih lica bilo da se radi o prodaji robe, uvozu dobara, unosu kaptala, svakoj vrsti povećanja imovine, smanjenja obaveza ili obrnuto, rezultira trans-fernom cijenom.

- To je cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima i stvra-njem obaveza između povezanih lica. Da li je transferna cijena is-pravna za poreske svrhe to se dokazuje pravilima - naveo je Čepić.

On je detaljno govorio i o povezanim licima, transakcijama između njih i svim drugim aspektima ove teme.

Predavači su takođe predstavili i zakonodavne obaveze Crne Gore u oblasti transfernih cijena i ukazali na benefite regulisanja ove oblasti. Prema njihovom mišljenju poreski obveznici će uvidjeti koristi od blagovremenog planiranja transfernih cijena koje su dio vrlo kompleksne oblasti poslovanja. Takođe su naveli da će Pore-ska uprava veću pažnju posvetiti ovoj problematici, jer je od zna-čajnog uticaja na iznos oporezive dobiti.

U radu skupa učestvovali su predstavnici 50 - tak crnogorskih kompanija iskazavši veliko interesovanje za ovu temu. Oni su u dijalogu sa predavačima ukazali na nejasnoće i rasvijetlili brojna pitanja iz ove oblasti.

23

Broj 5Maj 2018.

Procjena vrijednosti preduzeća prinosnom metodom

Edukacija

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Sekretarijatom za rad, mlade i i socijalno staranje Glavnog grada organizovala je 11. maja 2018. godine seminar "Procjena vrijednosti predu-

zeća prinosnom metodom”.

Seminar je namijenjen zaposlenima koji posluju u oblasti računo-vodstva, poreza, kontrolinga, finansija i finansijskog izvještavanja, kao i ostalima koji se bave računovodstvenim i poreskim pitanji-ma obračuna poreza kao i primjene novih i izmijenjenih zakon-skih odredbi u svakodnevnom poslovanju (knjigovodstvene agen-cije, privreda, finansijske institucije, privatnici, javna preduzeća). Predavač je bio prof. dr prof. dr Milan Lakićević sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Rukovodilac Sektora za edukaciju Privredne komore dr Mladen Perazić kazao je da u savremenoj praksi strateškog menadžmenta upravljanje vrijednošću postaje jedna od okosnica donošenja naj-važnijih odluka u kompanijama.

- Evaluacija imovine i kapitala postaje stalni proces koji pomaže najvišem rukovodstvu da donosi najvažnije odluke. Procjena vri-jednosti kapitala sprovodi se u cilju: utvrđivanja realne tržišne vri-jednosti kapitala, određivanje osnovne vrijednosti i raspona vrije-dnosti kapitala za potrebe aukcijske prodaje kapitala u postupku privatizacije, pripreme za dokapitalizaciju odnosno povećanje osnovnog kapitala, statusnih promena odnosno spajanja, pripaja-nja ili dijeljenja i odvajanja, utvrdjivanje prodajne cijene u prodaji pravnih lica u stečajnim postupcima, i slično – rekao je Perazić.

Prema njegovim riječima, pri donošenju odluke o primjeni meto-da procjene, procjenjivač ima u vidu prije svega svrhu procjene i opredjeljuje se za neke od velikog broja raspoloživih metoda. Izbor metoda koji će se primijeniti u procjeni kapitala svakog konkre-tnog preduzeća zavisi prije svega od svrhe za koji ta procjena služi.

- Privredna komora će ovim seminarom i aktivnostima koje slijede nastaviti da podržava usvajanje znanja iz marketing menadžmen-ta bez kojeg naša preduzeća neće zauzeti mjesta na tržištu koja kvalitetom proizvoda i usluga zaslužuju – zaključio je predstavnik

Komore.

Vladimir Pavićević iz Sekretarijata za rad, mlade i i socijalno sta-ranje Glavnog grada predstavio je predavača, uglednog profesora Lakićevića i istakao značaj ovih vrsta edukacija za crnogorske i privrednike Podgorice. On je najavio da će Glani grad uvijek po-državati i inicirati sve edukativne aktivnosti koje doprinose una-pređenju poslovnog ambijenta.

Profesor dr Milan Lakićević je kazao da je procjena vrijednosti pre-duzeća postupak utvrđivanja vrijednosti njegovog kapitala.

- Kad god se donose važne poslovne odluke u preduzeću mora se sprovoditi procjena njegove vrijednosti. Na primjer, kada se akcije tog preduzeća uključuju prvi put u kotaciju na berzi, ili kada se ono restrukturira, odnosno donose strateške odluke. To je vrlo složena aktivnost koja mora da počiva na postulatima ili pretpostavkama, aspektima ili komponentama, pristupima ili konceptima, meto-dama ili postupcima. Postoje tri pristupa za procjenu vrijednosti preduzeća: tržišni, troškovni i prinosni. Prinosni pristup polazi od ostvarenog i planiranog rezultata, a rezultat može biti neto dobitak i neto novčani tok. U praksi se u posljednje vrijeme najčešće od prinosnih koristi metoda diskontovanja neto novčanih tokova, pri čemu postoje dvije varijante: metoda diskontovanja poslije i prije servisiranja dugova – rekao je Lakićević.

On smatra da je za crnogorske prilike prihvatljivija varijanta dis-kontovanja poslije servisiranja dugova i to je aktivnost koja ima određene faze: najprije se za period od pet do osam godina projek-tuju neto novčani tokovi, potom se utvrdi cijena kapitala što je u stvari diskontna stopa, zatim se diskontuju neto novčani tokovi i rezidualna vrijednost (vrijednost preduzeća na kraju tog perioda) cijenom kapitala da bi se na kraju prinosna vrijednost sopstvenog kapitala preduzeća utvrdi kao zbir diskontovanih vrijednosti neto novčanog toka i reziduala.

24

Broj 5 Maj 2018.

Stručne škole i dualno obrazovanje u funkciji privrednog razvoja

Okrugli sto

25

Broj 5Maj 2018.

Veliki je broj privrednih subjekata koji imaju potrebu i kapacitet da kroz sistem dualnog obrazovanja učestvuju u kreiranju kvalitetne radne snage, kako za svoje, tako i za potrebe tržišta rada.

Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo prosvjete, organi-zovali su 18. maja 2018. okrugli sto na temu: "Stručne škole i dualno obrazovanje kao pokretač privrednog razvoja".

Cijeneći važnost srednjih stručnih škola, a posebno njihovog pove-zivanja sa privredom, u kontekstu društvenog razvoja, te u skladu sa kampanjom Ministarstva prosvjete za upis u srednje stručne škole i dualno obrazovanje: "Stručno je ključno! Zaposli se, zaradi i sebe izgradi", organizovan je ovaj skup u cilju daljeg usklađivanja obrazovanja sa potrebama tržišta rada i stvaranja uslova za stica-nje i praktičnu primjenu teorijskih znanja i vještina.

Uvodnu riječ o ovoj temi su imali Vlastimir Golubović, predsjednik Privredne komore Crne Gore i dr Damir Šehović ministar prosv-jete.

Iskustva u implementaciji dualnog sistema obrazovanja pred-stavili su Žarko Radulović predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, Milko Beljkaš "Inpek", Mijo Bubanja direktor doo "Aura Barber", Duško Rajković, direktor Centra za stručno obrazovanje i Veljko Tomić direktor Direktorata u Ministarstvu prosvjete.

Skupom je moderirao dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore.

Riječ predsjednika Komore

Vlastimir Golubović je istakao da je princip dualnog obrazovanja poznat širom svijeta zbog sposobnosti da tržištu rada obezbijedi kvalifikovanu radnu snagu koja se može prilagoditi novim i pro-mjenljivim uslovima poslovanja i uvođenju savremenih tehnolo-gija. Naveo je da je ovaj vid obrazovanja, koji karakteriše sticanje teorijskog znanja u školi i praktične obuke u kompanijama, za-snovan na pozitivnim iskustvima zemalja njemačkog govornog područja, pa Njemačka i Austrija, kao rezultat njegove primjene, imaju najnižu stopu nezaposlenosti mladih u Evropskoj uniji.

- Kvalifikovana radna snaga, prema istraživanju Evropske asoci-jacije komora, predstavlja jednu od bitnih komponenti uspješnog poslovanja, pa komore zemalja Evropske unije promovišu ovaj oblik obrazovanja kao najefikasniji način da se iz svijeta učenja pređe u svijet rada, rekao je Golubović.

Predsjednik se osvrnuo na ulogu Komore u ovom veoma važnom procesu.

- Privredna komora je jedan od inicijatora primjene dualnog sis-tema obrazovanja u Crnoj Gori. Prva generacija učenika, koja se obrazovala po ovom sistemu upisana je školske 2004/2005. godine i to za zanimanja automehaničar i frizer. Međutim, iako pogodan za sticanje znanja i vještina, ovaj vid obrazovanja u startu nije po-budio veće interesovanje učenika, pa je školske 2006/2007. godine samo jedna škola uspjela da formira odjeljenje učenika za obrazo-vanje u dualnom obliku - naveo je on.

Podsjetio je da je u cilju unapređenja ovog koncepta obrazovanja, 2017. godine izmjenjen Zakon o stručnom obrazovanju.

- Kao rezultat ovih promjena danas se u Crnoj Gori po sistemu dualnog obrazovanja školuje 300 učenika kod renomiranih poslo-davaca. U procesu učestvuje 17 stručnih škola iz 12 crnogorskih opština i to sa 14 obrazovnih programa. Radi bolje realizacije i praćenja čitavog procesa ovog vida obrazovanja Ministarstvo pro-svjete je ustanovilo Koordinaciono tijelo za kontinuirano praćenje dualnog obrazovanja, riječi su Vlastimira Golubovića.

Predsjednik je podsjetio da Komora sa predstavnicima privrednih asocijacija, obrazovnih institucija i Centra za stručno obrazovanje aktivno učestvuje u radu pomenutog tijela. Apostrofirao je da je Komora partner Vladi Crne Gore u procesu kreiranja i implemen-tacije reforme obrazovanja.

- Rad na ovim reformama ojačaće spremnost privrede da stvori profesionalan kadar i efikasne institucije tržišta radi osiguranja transparentnog i stimulativnog poslovnog okruženja, koje će u ko-načnom doprinijeti ukupnoj ekonomskoj stabilnosti. S tim u vezi, Privredna komora je ove školske godine, kao partner Ministarstva prosvjete na ovom projektu, u cilju stimulisanja mladih ljudi da upisuju deficitarna zanimanja opredjelila novčana sredstva za sti-pendiranje 15 učenika, kazao je Golubović.

Ocijenio je da Crna Gora ima značajan broj privrednih subjekata koji imaju potrebu i kapacitet da kroz sistem dualnog obrazovanja učestvuju u kreiranju kvalitetne radne snage, kako za svoje, tako i za potrebe tržišta rada. Uključivanjem u ovaj vid obrazovanja, do-dao je predsjednik, poslodavac ima mogućnost da pripremi kadar profila koji odgovara poslovanju njegove kompanije. Učenik je od početka obrazovanja zaposlen u kompaniji na realizaciji poslova koji odgovaraju njegovim razvojnim sposobnostima, a obuka se vrši uz nadzor i pažnju iskusnih radnika, pa nakon završenog ško-lovanja poslodavac dobija zaposlenog koji je detaljno upoznat sa procesom rada u kompaniji.

Predsjednik Komore je izrazio uvjerenje da ćemo kao društvo koje uči i stalno napreduje i dalje raditi na unapređenju crnogorskog obrazovnog sistema i dati puni doprinos kreiranju ekonomije zna-nja u Crnoj Gori.

Riječ ministra

Dr Damir Šehović ministar prosvjete je izrazio zahvalnost Pri-vrednoj komori za organizovanje ovog veoma važnog sastanka u okviru kampanje promocije stručnog i dualnog obrazovanja. Mi-nistar je konstatovao da je znanje najznačajnija i najprofitabilnija investicija i stim u vezi kazao da države sa kvalitetnim obrazova-njem ostvaruju visoke stope rasta.

Šehović se osvrnuo i na ekonomski rast naše držsve naročito na-kon obnove nezavisnisti, apostrofirajući da je rast proše godine iznosio 4,4 odsto, više od svih zemalja Regiona. On je naveo da je obaveza da i narednih godina stabilizujemo ili povećamo stopu privrednog rasta.

- Inovacije i znanje moraju biti glavni pokretači ekonomije, a pre-

26

Broj 5 Maj 2018.

duslov novog modela rasta je podizanje nivoa kvaliteta obrazova-nja u Crnoj Gori. To je bio razlog da započnemo reformu obrazova-nja odmah po formiranju posljednjeg saziva Vlade, praćenu nikad većim budžetskim izdvajanjima za ovaj resor - rakao je ministar prosvjete.

Osvrnuo se i na potrebu bolje usklađenosti obrazovanja sa potre-bama tržišta rada i kazao da imamo veoma izraženu strukturnu neusklađenost između ponude i potražnje za radnom snagom.

Ministar je podsjetio da smo na kraju decembra 2017. imali 51.000 nezaposlenih, a prijavljenih slobodnih radnih mjesta 31.000 hilja-du. Takođe je rekao da imamo i visok obim zapošljavanja stranaca u našoj zemlji pa smo 2017. izdali 21.000 dozvola za rad inostranih radnika.

- Kada poslodavce pitate koji je razlog nepopunjenosti radnih mje-sta koje potražuju ističu da je riječ o nedostatku potrebnih vještina, te da lica koja traže posao nemaju radnog iskustva. Sa druge stra-ne, iz UNDP obavještavaju da bi dvije trećine radno sposobnog sta-novništva naše države radije radilo u javnom sektoru za platu od 450 eura nego u privatnom gdje su primanja 750 eura. Mi moramo mijenjati svijest kod mladih ljudi i moramo nastaviti kvalitetnu saradnju poslodavaca i sistema obrazovanja jer obrazovni sistem treba da kreira radnu snagu za tržište rada, a ne za biro. Ništa od ovoga ne možemo postići bez saradnje sa Privrednom komorom i poslodavcima - rekao je Šehović.

Ministarstvo će dati puni doprinos da se povežu poslodavci i ško-le, a to se najkvalitetnije može učiniti preko dualnog obrazovanja. Zato smo, rekao je, ponovo pokrenuli ovaj vid obrazovanja gdje je za teorijski dio zadužena škola, a praktični se odvija kod poslo-davca.

- Dualno obrazovanje je prioritet Ministarstva prosvjete, a usudio bih se reći i države Crne Gore. Dualno obrazovanje je važno i za učenike i poslodavce. Učenik uključen u dualno obrazovanje ima priliku da stiče teorijska, ali i praktična znanja, da razvija preduze-tnički duh. Tokom trogodišnjeg školovanja učenik dobija pristojnu novčanu naknadu i to u prvoj godini 50 eura, drugoj 75, a trećoj 101 euro. I što je važno, nakon završetka školovanja najvjerovatnije će dobiti posao kod tog poslodavca - naveo je ministar.

I poslodavci, ocjenjuje ministar, imaju brojne benefite jer obrazu-ju kvalifikovanu radnu snagu prema sopstvenim potrebama. Do prošle godine za dualno obrazovanje nijesu bili zainteresovani ni učenici ni poslodavci, dodao je ministar.

- Tokom prethodne godine smo sproveli višemjesečnu kampa-nju sa ciljem promocije značaja srednjeg stručnog obrazovanja i ostvarili značajne rezultate. Uspjeli smo da uključimo oko 100 najrenomiranijih kompanija u sistem dualnog obrazovanja; 264 učenika stiču praktično obrazovanje kod pomenutih poslodavaca; 17 škola iz 12 opština je uključeno u dualno obrazovanje; 14 obra-zovnih programa, uglavnom deficitarnih, je uključeno u dualno obrazovanje. Zbog svih aktivnosti koje smo u resoru obrazovanja tokom prošle godine sprovodili, a posebno na polju srednjeg struč-nog i dualnog obrazovanja, u poslednjem izvještaju Evropske ko-misije smo i pohvaljeni, riječi su Damira Šehovića.

Govoreći o očekivanjima u narednom periodu ministar prosvjete je zaključio da će u sljedećoj školskoj godini broj poslodavaca u dualnom obrazovanju iznositi oko 150.

- U ovoj godini imamo oko 276 učenika u dualnom obrazovanju,

a u narednoj godini će biti ne manje od 500 učenika u dualnom obrazovanju. Trenutno je 12 opština u dualnom obrazovanju, a od septembra će taj broj biti povećan na najmanje 15. Broj škola uključenih u dualno obrazovanje sada je 17, a od septembra će biti povećan na oko 25, ocijenio je Šehović.

Riječ poslodavaca

Žarko Radulović predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja je izuzetno afirmativno govorio o modelu dualnog obrazovanja jer se kroz taj sistem razvijaju vještine, teorijska znanja i formiraju vrhunski profesionalci što su odavno uvidjele i primjenjuju razvi-jene zemlje.

- Kroz dualni sistem učenici izučavaju i strane jezike pa su poslo-davcu još interesantniji za upošljavanje - rekao je on.

Na sličnom fonu govorio je i Milko Beljkaš, kompanija "Inpek" po-tencirajući izuzetnu važnost ovih aktivnosti. On je, osvrćući se na visoki deficit kadrova u pekarskoj industriji, ukazao na činjenicu da ljudi iz ove branše imaju izuzetnu perspektivu i mogu biti pre-poznatljivi kao izuzetni profesionalci. Takođe je saopštio da tre-nutno obučavaju kroz praksu 10-tak učenika, nastojeći da smanje koliko-toliko nedostatak radne snage.

Mijo Bubanja direktor doo "Aura Barber” govoreći o prednostima dualnog obrazovanja je istakao da poslodavac dobija kvalitetnijeg radnika, te da je učenik mnogo kvalifikovaniji za posao.

Ostvarili smo najznačajniji cilj jer smo osnažili saradnju privrede i obrazovanja rekao je Duško Rajković, direktor Centra za stručno obrazovanje. U prilog tome je saopštio da će u 2018. godini u sistem dualnog obrazovanja biti uključeno novih 107 poslodavaca, te da je zainteresovano i šest novih škola, kao i tri opštine, a planirano je uvođenje i šest novih obrazovnih programa.

- Iskustva su nam izvrsna, imamo kvalitetne obrazovne programe, interesovanje škola i poslodavaca raste i ono će oz godine u godi-nu biti sve veće - smatra Rajkovć.

Po riječima Veljka Tomića direktor Direktorata u Ministarstvu pro-svjete, bez saradnje obrazovnog sistema i poslodavaca stručno obrazovanje ne može biti kvalitetno.

- Recite koji kadrovi vam trebaju i mi ćemo kreirati sistem po va-šim potrebama- kazao je Tomić, obraćajući se poslodavcima.

Tomić je podsjetio da je Ministarstvo prosvjete uložilo značajna sredstva za jačanje kapaciteta u školama kako bi za dualno obra-zovanje bili stvoreni svi uslovi da se realizuje na kvalitetan način. Pomenuo je da je u opremanje školskih radionica uloženo 350.000 eura.

U raspravi su učestvoval, između ostalih, i Miodrag Vučetić, Fidija i Nina Cicmilović, Aroma marketi, koji su ukazali na deficit zani-manja u djelatnostima gdje rade, te istakli neophodnost stimuli-sanja mladih ljudi da ostaju u Crnoj Gori kako svake godine ne bi angažovali veliki broj stranaca.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović smatra da bi dualno obrazovanje, kao izuzetno kvalitetan model, trebalo reali-zovati i u Regionu, prije svega kroz Komorski investicioni forum, što bi se pozitivnio odrazilo na ekonomske trendove.

27

Broj 5Maj 2018.

Turizam i građevinarstvo opterećuju nelegalni objekti

Zajednička sjednica

Moramo učiniti sve da se proces legalizacije objekata u turizmu završi, kako ne bi dovodili u pitanje turističku sezonu.

28

Broj 5 Maj 2018.

Na zajedničkoj sjednici Odbora udruželja turizma i ugosti-teljstva i Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Crne Gore, koja

je održana 17. maja 2018. godine, razmatrani su Informacija o lega-lizaciji objekata u turizmu, sa aspekta zakonodavnog okvira kao i nadležnosti Uprave za nekretnine, potom uloge arhitektonskih i građevinskih firmi, opština i inspekcije u ovom izuzetno važnom procesu. Razgovarano je i o sivoj ekonomiji u ovoj strateškoj pri-vrednoj djelatnosti.

Konstatovano je da se do 15. jula 2018., shodno Zakonu o gradnji objekata moraju podnijeti zahtjevi za legalizaciju, onih koji su be-spravno sagrađeni. Takođe, je ocijenjeno da se moraju intenzivira-ti aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije koja negativno utiče na ekonomski razvoj.

Sjednicu je vodio Dragan Purko Ivančević, predsjednik Odbora tu-rizma i ugostiteljstva, a njenom radu su, pored privrednika, uče-stvovali Ljiljana Filipović i Danilo Gvozdenović, potpredsjednici Komore, Miodrag Vučetić, zamjenik predsjednika Odbora udruže-nja građevinarstva, Damir Davidović, državni sekretar Ministar-stva održivog razvoja i turizma, Marko Čanović, direktor Direktro-rata za stanovanje, Nebojša Adžić, Zajednica opština Crne Gore, Dragan Kovačević, direktor Direkcije za nekretnine, Tatjana Vujo-šević, direktorica Direktorata za građevinarstvo i Rina Ivančević, direktorica Direktorata za inspekcijske poslove.

Na izuzetnu važnost legalizacije objekata u turizmu ukazao je Dragan Ivančević uz konstataciju da taj proces mora biti doveden do kraja. On smatra da se zajedničkim akcijama i naporima mora riješiti problem legalizacije svih objekata, koji opterećuje sve, a po-sebno turizam i građevinarstvo. Moramo podstaći sve da se proces legalizacije objekata u turizmu završi, kako ne bi dovodili u pitanje turističku sezonu.

- Nama su posebno interesantni hoteli kojih treba da počnu pro-ceduru legalizacije, a u Crnoj Gori ih ima oko 100. Mi pokrećemo inicijativu da pomenuti objekti otpočnu što prije ove aktivnosti jer se bojim da takvim hotelima neće moći biti izdata upotrebna odnosno privremena dozvola za rad pa bi mogli ostati bez značaj-nog broja kapaciteta u ovoj sezoni. Kao što znate najavljuje se jako dobra sezona i imamo veliku šansu da povećamo naš ukupni turi-stučki promet - rekao je Ivančević.

Damir Davidović je zahvalio Komori na efikasnoj saradnji i spre-mnosti da se razmatraju sve teme, kako lijepe koje se odnose na rezultate u turizmu, tako i one koje su izazovi.

- Te teme traže zajedničko djelovanje kako bi njihovim prevazila-ženjem ostvarivali još bolje rezultate i uredili naš sistem u mjeri mogućeg u sektoru usluga. Razgovaramo o dvije izuzetno važne teme, zato apelujem da zajedničkim snagama svako od nas uradi sve kako bi smo i po pitanju legalizacije objekata i rješavanja sive ekonomije postigli što bolje rezultate.

O legalizaciji bespravnih objekata - sa posebnim osvrtom na ne-legalne hotele ili, pak, njihove djelove, govorio je Marko Čanović.

- Takvih hotela ima u Crnoj Gori, oni su u skladu sa Zakonom do-bijali privremene dozvole za rad, a sada su dužni da podnesu zah-tjev za legalizaciju, kao i svi vlasnici bespravnih objekata.- kazao je Čanović.

Prema njegovim riječima uzroci bespravne gradnje su raznoliki, ne samo kod nas već i u okruženju pa i zemljama zapadne Evrope.

- Crna Gora je trusno područje zato smo posebnu pažnju u Zakonu posvetili seizmičkoj i statičkoj stabilnosti objekata koji su rađeni suprotno propisima- rekao je Čanović. On je, potom ukazao na či-njenicu da je zakonodavac odvojio objekte koji su namijenjeni za stanovanje od onih koji služe za sticanje profita. Čanović je podsje-tio da je Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, stupio na snagu 14. oktobra 2017. godine kojim je propisano da se zahtjev za legalizaciju može podnijeti nadležnom organu lokalne samoupra-ve u periodu od devet mjeseci, a krajnji rok je 15. jul 2018. godine.

- Pokretanje zahtjeva za legalizaciju je veoma jednostavno, pred-vidjeli smo sve mogućnosti, a najvažnije je da se do 15. jula 2018. podnese zahtjev da bi ušli u proceduru. Nadležni organi za dono-šenje rješenja o legalizaciji u jednom dijelu su jedinice lokalne sa-mouprave, one su ustvari najvažnija karika u čitavom procesu. To je proces koji traži sinergiju više državnih organa i bitno je reći da projekat ovakvog obima nije sprovođen u Crnoj Gori. Ako se zna da imamo do 100.000 nelegalnih objekta, jasno je da će biti potreban veliki rad da se ovaj proces okonča- rekao je Čanović.

On ocjenjuje da su osnovne pretpostavke za donošenje rješenja o legalizaciji rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem i postojanje objekta u planskoj dokumentaciji.

- Mi smo nastojali da u postupku legalizacije idemo do kraja, da na-platimo komunalije koje vežemo za izgradnju infrastrukture, da se upodobi izgled objekta i dođe do finalnog rješenja koje će koliko--toliko urediti prostor i učiniti ga boljim i araktivnijim za život, ko-munalno opremljenim sa svim pratećim sadržajima.- rekao je on.

Saopštio je da su predviđene olakšice prilikom plaćanja legaliza-cije i to na način što će za objekte osnovnog stanovanja ova pro-cedura moći da se plaća do 240 mjesečnih rata, a za sve ostale na 120 mjesečnih rata.

Dragan Kovačević, direktor Direkcije za nekretnine, je pojasnio da je preduslov za donošenje zahtjeva za legalizaciju, da je objekat uknjižen u katasar nepokretnosti. On je objasnio cjelokupnu pro-ceduru ovog procesa i naveo da vlasnici nelagalnih objekata za taj process angažuju i privatnu licenciranu geodetsku firmu da za njih obavi taj posao.

Nebojša Adžić, Zajednica opština Crne Gore, je saopštio da je cilj ove zajednice da svaku opštinu uključi u ovaj proces. Zakon je, smatra on, donešen na kvalitetan način. Zajednica opština je dala predlog modela Odluke o naknadi za komunalno opremanje za be-spravne objekte, koji je dat svim opštinama, a koje su one trebale da primijene u svom radu.

- Od 23 opštine osam ih je donijelo Odluku o naknadi za komunal-no opremanje, šest nema saglasnost, tri opštine nijesu ni dosta-vljale predloge, a devet ih je dobilo saglasnost pa se očekuje da u narednom periodu te odluke primijene.- rekao je Adžić.

Podatke iz izlaganja Adžića komentarisao je Dragan Ivančević konstatujući da je moguće da se desi, s obzirom na stanje na te-renu, da ovaj zakon ne bude implementiran u predviđenom roku.

- U tom bi slučaju, za turističke poslenike to bila još jedna biznis barijera i moguće da ćemo biti primorani da zatražimo neka izu-zeća, jer značajan broj opština nije donio te odluke, a u jednom bro-ju njih parlamenti ne funkcionišu i bojim se da će ta neažurnost možda dovesti u pitanje rad jednog broja objekata u turizmu što ne bi nikako željeli da se desi.

29

Broj 5Maj 2018.

Tatjana Vujošević, direktor Direktorata za građevinarstvo govorila je o legalizaciji objekata kroz prizmu arhitektonskih i građevin-skih firmi. U fokusu njene diskusije bila je sadržina tehničke doku-mentacije za legalizaciju objekata.

- Prilikom izrade Zakona dali smo obavezu svim nelegalnim gra-diteljima da dokažu statičku i seizmičku stabilnost objekata i taj elaborat je obavezni dokument. On nije jedio obavezan za objekte osnovnog stanovanja, gdje se umjesto dokumentacije dostavlja iz-java vlasnika da je on odgovoran za štetu koja se može dogoditi trećim licima u njegovom objektu ako dođe do oštećenja, rekla je Vujošević.

Prema njenim riječima tehničku dokumentaciju razlikujemo za dvije kategorije objekata do 500 m2 i preko te površine. Do 500 m2, dokumentaciju pored projekta izvedenog stanja bespravnog objekta i njegove revizije čini i analiza statičke i seizmičke sigur-nosti koja se radi na osnovu pravilnika kojeg je ovo ministarstvo donijelo, dok se Ispitivanje statičke i seizmičke stabilnosti be-spravnih objekata neto površine preko 500 m2 sprovodi na osnovu pravila struke.

Direktorica Direktorata za inspekcijeske poslove Rina Ivančević kazala je da do 15. jula urbanističko-građevinski inspektori ne vrše kontrolu objekata u funkciji a koji nemaju građevinsku dozvolu.

-Hoteli koji ne uđu u proces legalizacije u predviđenom roku, neće moći dobiti odobrenje, odnosno dozvolu za rad, šro će stvoriti pro-bleme tim privrednicima za dalje obavljanje djelatnosti.

- Privrednik Stanko Zloković istakao je da je skup u Privrednoj komori dobrodošao privrednicima i javnosti radi upoznavanja sa Zakonom o legalizaciji objekata. On je upitao da li pomoćni objekti za fizička lica, kao što su vinski podrumi i tehničke prostorije, mo-raju proći sistem legalizacije kao i objekti za stanovanje. Takođe ga je interesovalio da li su hoteli sa četiri i pet zvjezdica i dalje oslobođeni naknada za komunalno opremanje.

Generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čano-vić, odgovorio je da objekti, kao što su vinski podrumi, tehničke prostorije, kao i svi pomoćni objekti koji su u funkciji, takođe ulaze u proces legalizacije. Izmirivanje komunalnih nadoknada je oba-veza svih nelegalnih objekata u procesu legalizacije po taksama koje su utvrđene odlukama lokalnih samouprava.

-Direktor Lipske pećine Tomo Knežević ukazao je na problem ne-legalnih stambenih objekata, zgrada. Dolazi se u situaciju, kaže on, da stanari objekta plaćaju dažbine za imovinu koju su već jednom platili, zbog nečije neodgovornosti. Postavlja se pitanje kako tužiti izvođača radova koji je pod stečajem ili čija firma više ne postoji.

- Na koji se način stanari, odnosno, vlasnici stanova, mogu otpoče-ti legalizaciju objekta, da li preko Skupštine etažnih vlasnika ili to čini vlasnik stana - pitao je Knežević.

Marko Čanović, ponovio je da je nepostojanje planske dokumenta-cije upravo stvar koja je motivisala građane na postupak nelegal-ne gradnje, i upravo je iz tog razloga donesen Zakon koji definiše legalizovane i nelegalizovane objekte. Istakao je, da za objekte ko-lektivnog stanovanja, vlasnik, odnosno Skupština etažnih vlasni-ka, može podnijeti zahtjev za legalizaciju objekta. Naveo je da je tehnička dokumentacija, drugačija, odnosno kompleksnija, zbog većeg broja lica koja stanuju u tom objektu. Ukoliko tehnička do-kumentacija ne postoji, vlasnici nelegalnog objekta moraju izraditi tehničku dokumentaciju za kompletnu zgradu, uz mogućnost tuž-

be prema investitoru objekta. - istakao je Čanović.

-Jednostavno nijesmo mogli da prihvatimo rizik urušavanja zgra-da i upravo je iz tih razloga tražena ovako kompleksna tehnička dokumentacija objekta.- naveo je on.

Arhitekta Miodrag Maraš, ukazao je na odgovornosti projektant-skih firmi, obzirom da nijesu učestvovali u projektovanju objekta. Potrebno je dati saglasnost na osnovu nečijih izjava, da je objekat sagrađen po svim propisima, kao i da je objekat kvalitetan i stabi-lan za stanovanje. Samim tim, odgovornost projektanata i revide-nata je veoma velika. – istakao je Maraš.

Siva ekonomija u turuzmu

Na sjednici je rečeno da se sivom ekonomijom permanentno bave odbori turizma i građevinarstva, ali i ostali sektori koji rade u okvi-ru Privredne komore.

- Na inicijativu Ministrastva održivog razvoja i turizma danas s pa-žnjom razmatramo ovu temu, kako bi zajedno, ovaj veliki problem koji opterećuje sve grane privrede, a posebno turizam i građevi-narstvo, doveli na podnošljiv nivo poput zemalja okruženja ili pak onih koji imaju sličan ekonomski razvoj kao Crna Gora- rekao je Ivančević.

Dragan Ivančević je podsjetio da na sjednicama Odbora turizma i ugostiteljstva analiziramo i razmatramo sve elemente koje sma-tramo kao limit razvoja ove strateške privredne grane u Crnoj Gori, a jedan od jako važnih problema jeste siva ekonomija. Siva eko-nomija je problem sa kojim se suočavaju sve zemlje, u manjem ili većem obimu, a koja negativno utiče na regularne uslove poslova-nja, urušava poresku disciplinu i umanjuje visinu javnih prihoda. Po njegovom mišljenju to je već duže veliki problem, jer se radi o nelojalnoj konkurenciji.

- U zajedničkoj akciji sa nadležnim državnim organima, prije sve-ga našim resornim ministarstvom i svim ostalim institucijama želimo da vodimo akciju ka smanjenju sive ekonomije kako bi je sveli na nivo koji će omogućiti da se legalno posluje u oblasti tu-rizma i ugostiteljstva.

Damir Davidović je ocijenio da je saradnja Ministarstva i Privre-dne komore Crne Gore na zavidnom nivou. Kad je pak riječ o sivoj ekonomiji naveo je da je to već dugo aktuelna tema. Ipak, iz sezone u sezonu imamo bolje rezultate na ovom planu ali isto tako mnogi problemi i dalje ostaju. Podsjetio je na inicijativu potpresjednika Vlade za ekonomsku politiku, Ministarstva razvoja i održivog tu-rizma i Nacionalne turističke organizacije da se sačini sveobuhva-tna analiza o stanju sive ekonomije.

-Sve baze podataka kojim raspolažemo, su umrežene i mnogi pro-blemi kvantifikovani, više ne govorimo o problemu uopšteno već analiziramo konretne podatke. Informaciju sa pomentuim poda-cima usvojila je Vlada krajem aprila i predviđeno je da se 32 mje-re implementiraju kako bi se suzbila siva ekonomija. Najveći broj zaključaka koje je usvojio Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva i koji predstavlja percepciju privrede u ovoj oblasti nadležni su pre-poznali i uvrstili u Vladine aktivnosti -rekao je Davidović

On smatra da je siva ekonomija veliki izazov i jedino zajedničkim aktivnostima možemo riješiti ovaj problem. Napominje važnost registra boravišta kao i centralnog turističkog i ističe neophodnost njegovog ažuriranja.

30

Broj 5 Maj 2018.

-Od 1.juna svaki turista prilikom ulaska u Crnu Goru će dobijati informaciju o obavezama počev od registracije, boravišne takse itd. Što se tiče on-line platformi uskoro ćemo se susresti sa pred-stavnicima booking-a i razgovarati o njihovom načinu poslovanja kada je u pitanju oglašavanje objekata u Crnoj Gori-zaključio je Davidović.

Zaključci na temu legalizacije objekata u turizmu

1. Pojačati informativnu kampanju u smislu upoznavanja privre-dnika iz sektora turizma i ugostiteljstva o neophodnosti ulaska u proces legalizacije (kroz projekat Ministarstva o javnom ogla-šavanju povodom legalizacije). Uputiti na postojanje sajta www.legalizacija.me

2. Preporucuje se da Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma obje-dini bazu podataka licenciranih privrednih subjekata (geodeta ar-hitekata građevinaca i dr.) i postavi link ili kontakte za povezivanje sa istima, kako bi privrednici lakše ušli u proces odabira

3. Uprava za nekretnine da odvoji proces (Ovjere, upisa zabilježbe postojanja objekta i izdavanja lista nepokretnosti kao dokaza o postojanju zabilježbe) za privredna društva kako bi ubrzala postu-pak rješavanja predmeta za subjekte u turizmu i ugostiterljstvu, imajući u vidu da je članom 132 Zakona o turizmu i ugostiteljstvu dokaz o pokretanju postupka legalizacije uslov za nastavak oba-vljanja djelatnosti

4. Lokalne samouprave da odrede i objave kontakt osobe zadužene za proces legalizacije radi informisanja privrednika o proceduri, takođe da na svojim internet stranicama objavljuju ažurirane po-datke o podnijetim zahtjevima i riješenim predmetima

5. Raditi na ubrzanju izrade lokalnie planske dokumentacije radi omogućavanja bržeg završetka procesa legalizacije

6. Pojednostaviti i ubrzati proces u državnoj Upravi za imovinu odnosno lokalnoj Direkciji za imovinu ili sekretarijatu za finansije radi dokupa parcele u slučaju da je dio objekta izgrađen na zemlji-štu u državnoj svojini

Zaključci na temu sive ekonomije u turizmu

1. Siva ekonomija u turizmu je veliki problem, kako u dijelu iz-davanja smještaja, tako i u dijelu poslovanja turističkih agencija, predstavlja nelojalnu konkurenciju turističkim privrednicima koji legalno posluju. Neophodno je uložiti dodatne napore da bi se, u mjeri mogućeg, suzbila siva ekonomija i zaustavilo nelegalno po-slovanje u ovom sektoru koje devalvira turističku ponudu. U dije-lu tržišta rada veoma je bitno djelovati na nelojalnu konkurenciju koja se javlja u slučaju rada na crno, kroz neprijavljivanje radnika i nezakonito obračunavanje zarada, te neizmirivanje pripadajućih poreza i doprinosa;

2. U cilju suzbijanja sive ekonomije u turizmu, potrebno je insisti-rati na dosljednoj primjeni zabrane oglašavanja i reklimiranja ne-registrovane ili nelicencirane turističke i ugostiteljske djelatnosti putem elektronskih i štampanih medija i obavjestiti booking.com, tripadvisor, Airbnb i dr, štampane i elektronske medije o obavezi propisanoj Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu;

3. Upućuje se inicijativa Ministarstvu održivog razvoja i turizma, da u kontinuitetu koordinira operativne aktivnosti sa predstavni-cima lokalnih samouprava, u vezi primjene novih nadležnosti u vršenju inspekcijskog nadzora inspektora nadležnog organa lo-kalne uprave, shodno čl 121 Zakona o turizmu i ugostiteljstvu (po-sebno kontrola privremenih objekata, privatnog smještaja, oglaša-vanje i reklamiranje turističke i ugostiteljske djelatnosti i usluga za koje odobrenje za obavljanje ovih vrsta djelatnosti,…);

4. Upućuje se inicijativa Ministarstvu održivog razvoja i turizma, da u saradnji sa Poreskom upravom, omogući jednostavnu regi-starciju i obračun poreza (vid dopunske djelatnosti), kako bi se registrovali svi izdavaoci privatnog smještaja. U saradnji sa Mini-starstvom unutrašnjih poslova, uvezati elektronsku bazu prijavlje-nih gostiju - Registar boravišta, sa graničnim prelazima, kako bi se na jednostavan način omogućilo praćenje da li je gostu naplaćena boravišna taksa;

5. Neophodno je koordinirati međuinspekcijsku saradnju nacio-nalnog i lokalnog nivoa, u vršenju inspekcijskog nadzora, ojačati kapacitete inspekcijskih organa, posebno inspekcije lokalnih sa-mouprava (povećanje broja inspektora) - određeni broj inspekto-ra zadužiti za kontinuirani inspekcijski nadzor nad nelegalnim objektima koji se koriste za pružanje smještaja i ugostiteljskih usluga, kontrolu internet stranica na kojima se oglašavaju, kao i zabranu javnog oglašavanja ugostiteljskih objekata i turističkih agencija koji nisu registrovani kod nadležnih organa u Crnoj Gori, u skladu sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu;

6. Spriječiti postavljanje i rad objekata privremenog karaktera bez odobrenja, posebno u područjima posebne namjene (morskog do-bra i nacionalnih parkova), u područjima kontakt zone sa zonom morskog dobra, kao i na udaljenosti od 100 m od hotela, restora-na sa komplementarnom ponudom. Buka, najčešće iz nelegalnih privremenih objekata, je konstantan problem i njeno suzbijanje je jedan od prioriteta djelovanja u toku odvijanja turističkih sezona;

7. Kroz povezivanje i uparivanje baza podataka nadležnih organa (Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave, Central-nog turističkog registra Ministarstva održivog razvoja i turizma, Registra turističkih objekata lokalnih samouprava, kao i podataka o izdavaocima smještaja lokalnih turističkih organizacija) sačiniti listu nelegalnih ugostiteljskih objekata kao i podataka o nelegal-nim izdavaocima smještaja;

8. Unaprijediti propise u smislu preciziranja odredbi koje stvara-ju nedoumice i nejasnoće prilikom obračuna obaveza privrednih subjekata;

9. Turistički poslenici su spremni da stave na raspolaganje svoje značajne potencijale i doprinesu unapređenju u svim segmenti-ma turizma (hotelijerstvu, ugostiteljstvu, agencijskom poslovanju, organizovanju izleta, izdavanju komplementarnog smještaja i dru-gog). Od 2013. godine Komora je participirala u radu međuresorne Radne grupe za suzbijanje sive ekonomije. Na sjednici od 9. juna 2017. godine Vlada Crne Gore formirala je novu Komisiju za suz-bijanje sive ekonomije, u čijem radu participiraju predstavnici dr-žavnih institucija, ali ne i predstavnici privatnog sektora. Uprkos ovoj činjenici, Komora će nastaviti da sprovodi aktivnosti usmje-rene na smanjenje obima poslovanja u neformalnom sektoru, te inicirati ponovno uključivanje svog predstavnika u rad Komisije za suzbijanje sive ekonomije.

31

Broj 5Maj 2018.

Primjena Zakona o strancima biznis barijera

Turizam

Privrednici su izrazili sumnju da se sa predviđenim brojem dozvola za strance može uspješno realizovati turistička sezona koja je najavljena kao rekordna po broju gostiju.

Odbor turizma i ugostiteljstva Privredne komore, na sjednici 4. maja 2018. godine, razmotrio je primjenu Zakona o stran-cima.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Nemanja Nikolić, a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednici Privredne komore Ljiljana Filipović i Danilo Gvozdenović, direktorica Na-cionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović kao i predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova, održivog ra-zvoja i turizma, rada i socijalnog staranja, Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave.

Novi Zakon o strancima je na snazi od februara 2018. godine a nje-govu primjenu prati dosta izazova posebno u oblasti turizma. Za ovu godinu je predviđeno izdavanje 13.185 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, što je na nivou prethodne godine.

- Da li sa ovim brojem dozvola možemo uspješno realizovati turi-stičku sezonu koja je najavljena kao rekordna po broju gostiju – zapitao se predsjedavajući Nikolić.

On je naglasio da poslodavci u ovom sektoru žele da uposle do-maću radnu snagu, međutim ponuda na tržištu rada ne odgovara u potpunosti sve zahtjevnijim potrebama inostranih gostiju. Zato je nužno zapošljavanje inostranog kadra, a privrednici traže da se to

32

Broj 5 Maj 2018.

odvija jednostavnije, brže i jeftinije. A to, smatra, nije jednostavno ako treba ispoštovati sve zahtjeve vezane za proceduru podnoše-nja dokumentacije.

- Vrijeme je i da razmislimo o elektronskom podnošenju prijava radnika – rekao je on.

Prema njegovim riječima, postupak zapošljavanja stranca traje oko 30 dana i smatra da je potrebno omogućiti mu u tom periodu da radi uz privremenu dozvolu. koja bi omogućila registraciju i ob-račun poreza i doprinosa za zaposlenog stranca i važila do dono-šenja konačne dozvole.

Sa druge strane, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova navode da su uradili sve da izađu u susret privrednicima, skratili rokove za rješavanje zahtjeva, a sve u cilju da predstojeća sezo-na bude uspješna. Naveli su da novi Zakon usklađuje legislativu u ovoj oblasti sa pravnom tekovinom EU, te da je dobio pohvale Evropske komisije.

- Mi smo za saradnju sa privredom i to dokazuje i činjenica da smo već izdali oko 8.000 dozvola za rad stranaca po čemu smo ispred svih država u Regionu – rekla je Milanka Baković, generalna direk-torica Direktorata za građanska stanja i lične isprave.

Izvod iz akta o sistematizaciji kod poslodavca kod kojeg stranac ima ponudu za posao, predstavlja novi uslov u Zakonu o strancima za izdavanje dozvole privremenog boravka i rada. Turistički pri-vrednici smatraju ovo rješenje biznis barijerom. Naime, ovlašćeni službenik MUP-a cijeni da li je stečeni nivo obrazovanja i kvalifi-kacije koji posjeduje stranac usaglašen sa aktom o sistematizaciji i može da donese odluku o odbijanju zahtjeva zbog neispunjavanja uslova u dijelu formalnog obrazovanja. Poslodavci često ne traže samo formalno obrazovanje, posebno za zanimanja koja nedostaju na crnogorskom tržištu rada (poslastičari, kuvari..), nego će poseb-no cijeniti znanja i vještine koje kandidat posjeduje i koje podrazu-mijeva sistematizovano radno mjesto, što MUP ne prihvata.

Milena Raičković iz HG Montenegrostars grupe smatra da su po-slodavci bili zainteresovani za donošenje ovog zakona, jer su oče-kivali da će da riješi probleme sa kojima se srijeću u praksi, ali da nijesu ispunjena njihova očekivanja, prije svega zbog komplikova-ne procedure. Ona je posebno istakla prekoračenje rokova za izda-vanje dozvola, navodeći primjer njene kompanije koja je 17. aprila podnijela zahtjeve za strane radnike koji još nijesu riješeni.

- Dobili smo tekst Zakona koji pokazuje da je primjena izuzetno komplikovana. Uopšte nije lako završiti svu proceduru. Traži se od nas da podnesemo izvod akta o sistematizaciji, što je kod nas poslovna tajna. Ne razumijem zašto bi taj akt bio bitan službeniku MUP-a. Mislim da bi to trebalo da cijeni inspektor rada. Mislim i da po sadašnjim propisima, akt o sistematizaciji nije obavezan za svaku kompaniju– rekla je Raičković.

Sekretar Odbora Sanja Marković kazala je da u Zakonu o radu nije decidno propisana obaveza donošenja akta o sistematizaciji, kao ni kaznene odredbe za njen izostanak.

Odgovorila je Angelina Međedović, glavna inspektorka rada koja je rekla da prilikom zaključenja ugovora o radu poslodavac mora ispuniti opšte uslove i posebne utvrđene aktom o sistematizaciji.

- Nije dakle u normi eksplicitno navedeno da poslodavac mora imati akt o sistematizaciji ali iz svih odredbi proizilazi da ga ipak mora imati da bi zaključio ugovor sa nekim licem – rekla je Međe-

dović.

Radomir Milić, HG Budvanska rivijera, istakao je da je za svaku pohvalu to što se predviđa mogućnost da se radna dozvola izdaje za sedam dana. Međutim, problemi su evidentni kod područnih jednica MUP-a jer, kako kaže, pitanje je da li su njihovi službenici dovoljno edukovani, za takvu dinamiku.

- Mi čekamo 20 dana da bi se izdala dozvola za rad stranca, a vi-soke su takse koje se plaćaju za ove namjene. Od 13. aprila 2018. čekamo da se nostrifikuje diploma srednje stručne spreme za ku-vara. Ta nostrifikacija košta 50 eura, 65 eura taksa i 25 eura polisa osiguranja, a to je pola zarade stranca i to on mora da plati – rekao je Milić.

On je, potom, naglasio da u Budvanskoj rivijeri nastoje da zaposle ljude sa evidencije nezaposlenih pa su u ovoj kompaniji u 2017. godini uposlili njih 95 odsto.

-Mi nažalost nemamo adekvatno kvalifikovane radnike za poslove u hotelijerstvu jer naši hoteli visoke kategorije traže radnike obu-čene po najsavremenijim standardima, zaključio je on.

Odgovorila mu je predstavnica MUP-a riječima da nema potrebe da se čeka nostrifikacija diplome već je dovoljno dostaviti potvrdu da je ona predata u tu proceduru. Ona je kazala da će i dalje privre-dnici biti dužni da donose izvode iz CRPS-a ali da to ne mora biti originalni dokument već može i njegova kopija.

Edina Dešić, generalna direktorica Direktorata za tržište rada i za-pošljavanje kazala je da Ministarstvo rada i socijalnog staranjamo-že dopuniti godišnju kvotu dozvola za strance ukoliko je to zahtjev tržišta.

- To neće biti prepreka za poslovanje jer mi imamo pet hiljada do-zvola u rezervi. Pratimo situaciju pa ćemo blagovremeno reagovati – rekla je Dešić.

Privrednici ističu da su u kvotama navedena neka jednostavna za-nimanja među kojima su "pomagači u kuhinji" i koje, kažu, nijedan hotelijer ne bi tako nazvao već kao pomoćne radnike, a takođe ni "pripremače brze hrane".

Navode da su potrebe za zanimanjima mnogo veće od ovih deset iz odluke o kvoti, te da je potrebno navesti ona poput šefa restora-na, šefa kuhinje, menadžera za bilo koju oblast.

Marija Gardašević iz hotela Adria kazala je da se novim zakonskim rješenjem hotelijeri samo "zatrpavaju novim formalnostima". Oni, kaže, alternativu za zapošljavanje stranaca vide u angažovanju studenata. Međutim, fakulteti u Crnoj Gori ne mogu da zadovolje njihove potrebe pa se rješenje traži u Regionu, navodi Gardašević.

- Kada ćete sagledati da ono što piše na papiru nije primjenljivo u praksi? Hajde da jednom prvo pripremimo tržište, pa tek onda da primjenjujemo direktive EU, a ne ovako na štetu privrednika – re-kla je Gardašević.

Poseban izazov za strane turoperatere (Thomas Cook, TUI i dru-gi) predstavlja čl. 73 Zakona, u dijelu uslova za izdavanje dozvo-le za privremeni boravak i rad, radi pružanja ugovorenih usluga, koji treba da prilože dokaz da imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u određenoj oblasti koja je predmet ugovora o pružanju usluga, čime se direktno zalazi u poslovnu politiku strane firme.

- Turoperatori zapošljavaju svoje ljude i pošalju ih da rade u Crnoj Gori. Nama se traži da taj radnik koji dolazi u našu zemlju, uz sve

33

Broj 5Maj 2018.

ostalo, mora imati najmanje dvije godine radnog staža. Naše zako-nodavstvo propisuje stranoj kompaniji pod kojim uslovima može u svojoj zemlji da zapošljava ljude. Nemojte mi reći da je to tražila Evropska unija. Ako insistiramo na tome, doći ćemo u situaciju da svi veliki turoperatori povuku svoje ljude iz Crne Gore – smatra Branko Diki Kažanegra, turistička agencija Adria DMC.

On je takođe ukazao na problem što se onemogućava ulazak vodi-ča u Luku Kotor ukoliko nijesu upisani u CRPS ili stalno zaposleni u turističkim agencijama.

- Za servisiranje jednog kruzera potrebno je 40 ili 50 vodiča. Zami-slite samo da agencija treba da primi sve te vodiče u radni odnos – kazao je Kažanegra.

Vladimir Đurđić, Alfa turs koji zastupa TUI i Thomas Cook, kazao je da već desetak predstavnika turoperatora čeka na radne dozvo-le, te da većina njih ne zadovoljava uslov od dvije godine iskustva što traži naše zakonodavstvo.

- Svi ti predstavnici su dobili svoje destinacije prije pola godine i oni ne mogu biti raspoređeni u druge zemlje. Šta će biti sa sezo-nom kada oni pođu kući. Situacija je urgentna. Ako državi nije u interesu da zaštiti dva najveća svjetska turoperatora ne znam šta nam je činiti – pitao je Đurđić.

Predstavnica MUP-a je rekla da je dovoljno da radnik priloži po-tvrdu da je dvije godine radio na tom poslu bez obzira kod koliko poslodavaca.

- Za to je potrebno da podnese potvrdu od prethodnog poslodavaca ili aktuelnog koje moraju sadržati sve bitne elemente koji ukazuju na traženo radno iskustvo. Mislim da ovaj dokaz može bez pro-blema da se pribavi ukoliko lice nije pripravnik – rekla je Baković.

Sa ovom ocjeno privrednici nijesu bili saglasni već smatraju da na ovaj način država može da izgubi dosta novca.

- Mi želimo da radimo po zakonu ali ste tako otežali uslove da nas tjerate u sivu zonu – prokomentarisala je Milena Raičković.

Božo Vučeković iz Ministarstva održivog razvoja i turizma smatra da je samo jedna usluga propisana Zakonom o turizmu i ugosti-teljstvu sa potrebnim iskustvom većim od dvije godina. Riječ je o poslovođi turističke agencije, odnosno organizatoru putovanja (tri godine). Za sva ostala zanimanja u turizmu Zakon ne predviđa go-dine iskustva kao preduslov.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Ku-kavičić insistirala je da je u interesu uspješnog odvijanja sezone neophodno da se sve nedoumice u vezi sa primjenom Zakona o strancima prevaziđu.

- Sgurno nam je svima cilj da u mjeri mogućeg zaposlimo domaću radnu snagu a da strance angažujemo iz nužde. Sigurna sam da je namjera svih da se ova sezona odvija na najbolji način. Zato je po-trebna međuresorska spremnost da se zajednički uradi uputstvo kojim bi se prevazišli problemi koje sada ima privreda u sprovođe-nju Zakona o strancima: nema tu mnogo otvorenih pitanja koje je potrebno riješiti da bi se izišlo iz problema – rekla je Radak Kuka-vičić.

Privrednici su zatražili da MUP poveća broj službenika koji izdaju dozvole za radnike, a takođe i da sezonske dozvole traju duže od šest mjeseci, jer sezona traje više. Sadašnje rješenje da se dozvola produžava za još dva mjeseca predstavlja nove namete privredi.

Predstavnik Porto Montenegra je diskutovao o zakonskom rješe-nju angažovanja stranaca na duži rok. On smatra biznis barijerom to što stranom radniku prestaje da važi dozvola za rad ukoliko je odustan iz Crne Gore duže od 30 dana, odnosno 90 dana uz određe-no opravdanje.

Predsjedavajući Nemanja Nikolić smatra da nijedan zakon nije do-bar ako izaziva probleme privrednicima.

- Princip kvota za ovu djelatnost je po mom mišljenju neodrživ, jer nemamo kvalitetnu radnu snagu. Štitimo domaću radnu snagu koja na potrebnim pozicijama ne postoji, naročito na primorju – zaključio je Nikolić.

Zaključci

Zbog značaja za turističku sezonu i ostvarivanje povoljnog poslov-nog ambijenta za turisticku privredu, privrednici su na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, od 04.05.2018.godine, donijeli sljedeće zaključke u vezi izazova u implementaciji Zakona o strancima, a u cilju daljeg unapređenja ove oblasti:

1. Turizam je prepoznat kao prioritetna privredna grana i omoguća-va zapošljavanje ljudi različitog stepena stručnosti i obrazovanja. Iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori stvara ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda kadra u sektoru turizma nije zadovolja-vajuća i Zakon o srancima treba da omogući poslodavcima da u najkraćem roku i uz jednostavne procedure obezbijede odgovara-juću radnu snagu za svoje potrebe;

2. Izvod iz akta o sistematizaciji kod poslodavca kod kojeg stranac ima ponudu za posao, predstavlja novinu u Zakonu o strancima u dijelu uslova za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja i sezonskog zapošljavanja (čl 69. stav 1 tačka 4 Zakona). Turistički privrednici smatraju da u članu 69 stav 1 tačku 4 treba brisati jer predstavlja biznis barijeru u sljedećem:

- Zakon o radu decidno ne propisuje obavezu donošenja akta o sistematizaciji za sve privredne subjekte i po tom osnovu čl 69 Zakona o strancima nije usaglašen sa ovim zakonskim rješe-njem;- Ovlašćeni službenik MUP-a za vođenje postupka cijeni da li je stečeni nivo obrazovanja i kvalifikacije koji posjeduje stranac, usaglašen sa aktom o sistematizaciji i donosi odluku o odbijanju zahtjeva zbog neispunjavanja uslova u dijelu kvalifikacija nivoa obrazovanja, odnosno formalnog obrazovanja. Poslodavci, često ne traže samo formalno obrazovanje, posebno za zanimanja koja nedostaju na crnogorskom tržištu rada (poslastičari, kuvari,...), nego će posebno cijeniti znanja i vještine koje je kandidat stekao kroz cijeloživotno učenje i koje podrazumijeva sistematizovano radno mjesto, a što MUP ne prihvata;- Dokaz o stečenom nivou obrazovanja i kvalifikacije, kao i izvod iz akta o sistematizaciji, potrebna su i za pomoćno osoblje kao što je pomocni šanker, pomoćni konobar, pomoćni kuvar. Stra-nac je u obavezi je da priloži nostrifikovanu diplomu završene 4-godišnje ugostiteljske škole (u našem obrazovnom sistemu je to kvalifikacija nivoa obrazovanja III). iako pomoćni radnici u opisu posla ne sadrže obaveze i odgovornosti za koje je potrebna srednja stručna sprema, već su to poslovi koji u skladu sa Gran-skim kolektivnim ugovorom za turizam i ugostiteljstvo i Opštim Kolektivnim ugovorom, spadaju u poslove za koje nije potrebno srednje stručno obrazovanje. Propisana norma je suprotnosti sa

34

Broj 5 Maj 2018.

internim uslovima koje je predvideo Poslodavac, jer aktom o sis-tematiciji nije potrebna SSS za pomoćne pozicije;

3. Turistički privrednici ukazuju da postoji neusklađenost u na-zivima zanimanja specifičnih za turizam, iskazanih u pojedinim zahtjevima za izdavanje dozvole i onih na izdatim dozvolama za rad stranaca, u skladu sa Odlukom o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca. Iz tog razloga, ovla-šćeno lice za vođenje postupka, se oslanja na slobodnu procjenu kako će da identifikuje zanimanje koje nije na izričit način prepo-znato u Odluci (čl. 76 Zakona o strancima). Klasifikacija zanima-nja iz navedene Odluke nije i ne može biti sveobuhvatna i navodi samo dio zanimanja koja egzistiraju na tržištu rada. Poslodavac ima punu slobodu da u skladu sa unutrašnjom organizacijom sistematizuje radna mjesta po svojim potrebama.U tom smislu potrebno je usaglasiti djelovanja institucija sistema koje izdaju dozvole za rad stranaca i njihovih odluka sa tumačenjem istih od strane Inspekcije rada, prilikom kontrola poslovanja privrednih subjekata u turizmu. Kao konačno rješenje predlažemo brisanje dijela iz priloga Odluke, koji se odnosi na zanimanja iz Pregleda djelatnosti i zanimanja u kojima se stranci mogu zapošljavati, od-nosno pružati ugovorene usluge, za 2018.

4. Poseban izazov za strane turoperatere (Thomas Cook, TUI i dru-gi) predstavlja čl. 73 Zakona, u dijelu uslova za izdavanje dozvo-le za privremeni boravak i rad, radi pružanja ugovorenih usluga, koji kao dokaze o opravdanosti zahtjeva, između ostalog, treba da prilože dokaz da imaju najmanje dvije godine radnog iskustva, u određenoj oblasti koja je predmet ugovora o pružanju usluga, čime se direktno zalazi u poslovnu politiku strane firme. Po objašnjenju MUP-a ovaj stav je dodat nakon završenih pregovora sa CEFTA po-tpisnicima i trebalo ga je ogranićiti da se odnosi samo na zemlje CEFTA-e jer STO propisuje druge uslove, jednu godinu radnog is-kustva, kao što je bilo propisano u ranijem Zakonu;

5. Dosadašnja iskustva o vremenskom okviru za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad kreće se u rasponu od 3 do 4 nedelje. Novim Zakonom o strancima, (čl. 80), zakonodavac je uvažio sugestije privrede i smanjio rokove za od-lučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad na 20 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Izuzetno odlu-čuje se u roku od 10 dana o zahtjevu za izdavanje dozvole za pri-vremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja, strancu kome je u prethodnih pet godina najmanje dva puta izdavana dozvola za sezonsko zapošljavanje. Ipak, turistička privreda se već tokom aprila i maja suočava sa odlaganjem i prekoračenjem rokova za izdavanja dozvola za rad i urgira da se ti rokovi dodatno smanje za sezonsko zapošljavanje;. Kao najbolje rješenje predlažemo uvođe-nje kategorije privremene dozvole za boravak i rad stranaca koja bi omogućila registraciju i obračun poreza i doprinosa za zaposlenog stranca i važila do donošenja konačne dozvole;

6. Primjećena je praksa, da služba MUP-a, prilikom predaje Zahtje-va za privremeni boravak i rad, upućuje stranaca na info službu tu-rističke organizacije da prijavi boravak i zahtijeva potvrdu o uplati boravišne takse od 15 dana. Ta praksa je u suprotnosti sa čl.100 Za-kona kojim se definiše da samo stranac koji boravi u Crnoj Gori u turističke svrhe, a ne koristi usluge davaoca smještaja, može prija-vu i odjavu boravka stranca, podnijeti preko turističke organizacije u mjestu boravka, a ako u mjestu boravka nije osnovana turistička organizacija, preko nadležnog organa lokalne uprave. Navedenom praksom se dovodi u pitanje to što se podnošenje prijave i odjave

preko turističke organizacije, odnosno nadležnog organa lokalne uprave ne naplaćuje, kao i ispravnost statističkog praćenja dola-zaka i noćenja stranih državljana u turističke svrhe.

7. Zakon o strancima u članu 81 predviđa da se od 2020. godine, dozvole za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljava-nja, dobijaju preko diplomatsko-konzularnog predstavništva CG u državi porijekla, sa pribavljanjem dokumentacije koja je i sad ne-ophodna. Ovo rešenje je usklađeno sa Direktivom EU o sezonskim radnicima, ali je potrebno blagovremeno obezbjediti administra-tivne i tehničke kapacite u diplomatsko-konzularnim predstavni-štvima za sprovedbu, jer će u suprotnom, predstavljati novu biznis barijeru poslodavcima;

8. Potrebno je staviti akcenat na institucionalnu organizovanost u dijelu tehničkih i kadrovskih kapaciteta područnih jedinica MUP--a (primjer, PJ Budva ima samo jedan skener za slanje dokumen-tacije u PG) i predlažemo: duži rad sa strankama u periodu pred sezone i u toku sezone, uvodjenje posebnog šaltera za poslodavce koji u toku sezone zapošljavaju preko 100 radnika;

9. Sagledati mogućnost izmjene i dopune Zakona o strancima u smislu prepoznavanja elektronskog podnošenja Zahtjeva za izda-vanje dozvole za privremeni boravak i rad, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o elektronskoj upravi, Na taj način bi se izbjegle nepotrebne gužve na šalterima i gubljenje vremena za skeniranje dokumentacije;

10. Učiniti transparentim postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, na način da se na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova na posebnom linku prikažu svi: zahtjevi za izdavanje dozvola za boravak i rad; izdate dozvole za boravak i rad; odbačeni, odbijeni, obustavljeni zahtjevi za izdavanje dozvole za boravak i rad… Na ovaj način bi poslodavac mogao pratiti što se dešava sa zahtjevom i bilo bi transparentno u kojim rokovima se postupa po zahtjevima;

11. Analitičan pristup uz uključivanje svih nadležnih institucija, u partnerskom odnosu, doprinosi kreiranju dobro isplaniranog, organizovanog i uređenog turističkog proizvoda, prevashodno s ciljem da se obezbijedi dalji razvoj i svedu na najmanju moguću mjeru poslovne barijere u turizmu, kao jedne od najperspektivnijih grana crnogorske ekonomije. U skladu sa ovim zaključkom, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva će:

- odrediti 4 predstavnika turističke privrede sa kojima će biti u stalnoj komunikaciji, pratiti implementaciju Zakona o strancima i blagovremeno reagovati i upozoriti nadležne institucije na po-tencijalne biznis barijere;- jednom nedeljno komunicirati sa Ministarstvom rada i socijal-nog staranja oko iskorišćenih kvota za zapošljavanje i sezonsko zapošljavanje stranaca,, kako bi se blagovremeno reagovalo u slučaju potrebe dopuna;- oformiti uži tim za praćenje implementacije Zakona o stranci-ma sačinjen od strane ministarstava; unutrašnjih poslova, rada i socijalnog staranja, održivog razvoja i turizma, Uprave za in-spekcijske poslove, koji bi sačinili Uputstvo za primjenu Zakona o strancima, u kojem bi bile uvažene sugestije privrede, kako bi omogućili pojašnjenje procedura i jednostavniji postupak pri-mjene;

12. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva će zaključke sa XIII sjednice dostaviti Savjetu za turizam

35

Broj 5Maj 2018.

Vlastimiru Goluboviću nagrada "Kapetan Miša Anastasijević"

Predsjednik Komore dobio priznanje u Subotici

Predsjedniku Privredne komore Crne Gore Vlastimiru Golu-boviću u Subotici je 31. maja 2018. godine uručena nagrada "Kapetan Miša Anastasijević" za unapređenje prekogranič-

ne saradnje.

Uz podsjećanje da Privredna komora Crne Gore dugi niz godina uspješno baštini regionalnu saradnju doprinoseći eurointegraci-onim procesima na Zapadnom Balkanu, u obrazloženju nagrade navodi se da je Golubović u relativno kratkom periodu od preuzi-manja dužnosti predsjednika ove asocijacije do danas pružio sna-žnu podršku jačanju poslovnih veza Crne Gore i Srbije, posebno Vojvodine.

Ističe se da su, poslije pauze od pet godina, crnogorski privredni-ci, u organizaciji Privredne komore, nastupili na jedinstvenom štandu na novosadskom sajmu. Takođe, predsjednik Golubović je nastavio razvijanje dobrih odnosa sa Privrednom komorom Voj-vodine sa kojom je, u maju ove godine, treći put za godinu, orga-nizovan poslovni forum vojvođanskih i crnogorskih privrednika. Na njegovu inicijativu sa Ministarstvom finansija Srbije, odnosno Upravom za slobodne zone, organizovana je prezentacija Slobodne zone Pirot u Podgorici, te intezivirana saradnja državnih organa u

ovoj oblasti.

Na svečanosti održanoj u velikoj vijećnici Gradske kuće u Suboti-ci u okviru Međunarodnog i regionalnog sajma privrede i turizma ova priznanja su dodijeljena najuspješnijim preduzećima institu-cijama i pojedincima.

Organizatori svečanosti kojoj su, među ostalima, prisustvovali državni sekretar Ministarstva turizma i održivog razvoja Damir Davidović, crnogorski konzul Miodrag Kankaraš, gradonačelnik Subotice Bogdan Laban, v.d. direktora Regionalne Privredne Ko-more Sjeverno Bačkog upravnog okruga Slobodan Vojinović su Beogradski i Univerzitet u Novom Sadu, Media Invent i RTV Vojvo-dina uz podršku Privredne komore Srbije.

Priznanje "Kapetan Miša Anastasijević", nazvano po uglednom tr-govcu, dobrotvoru i zadužbinaru, pioniru srpskog preduzetništva iz 19. vijeka, dodjeljuje se od 2000. godine.

Predsjednik Golubović je prisustvovao otvaranju Međunarodnog i regionalnog sajma privrede i turizma, na kojem je sekretar resor-nog ministarstva Davidović govorio o crnogorskoj ponudi.

36

Broj 5 Maj 2018.

Od domena .me zarada 30 miliona

Crna Gora je u prethodnih deset godina od domena .me prihodovala preko 30 miliona eura, saopštila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ona je na otvaranju Dana programiranja, koji kompanija doMEn organizuje povo-dom desetogodišnjice postojanja nacio-nalnog internet domena .me, kazala da je domen napravio veliki uspjeh u svijetu i zbog činjenice da zamjenica "me" u mno-gim svjetskim jezicima ima slično ili isto značenje kao na našem, prenijela je RTCG.

- To je s druge strane jedan od simbola su-vereniteta Crne Gore i nešto što posebno cijenimo - poručila je Sekulić.

Ona je dodala da joj je zadovoljstvo što ima priliku da se druži sa ljudima koji se bave nečim što trenutno u Crnoj Gori možda ne isplati, ali hoće u budućnosti.

Izvršni direktor kompanije doMen, Predrag Lešić, saopštio je da su posjetioci štandova na manifestaciji, koja je održana u tržnom centru Delta City, mogli da se upoznaju sa programiranjem u vizuelnim alatima.

"Mogli ste da posjetite programiranje robo-ta, prezentaciju algoritamskog programira-nja koji se radi u saradnji sa Prirodno mate-matičkim fakultetom, dok je tim iz Pljevalja demonstrirao virtuelne realnosti", rekao je Lešić.

Lešić i Sekulić su povodom online takmiče-nja u algoritamskom programiranju, koje je organizovano tokom tri sedmice, prvu na-gradu uručili Nini Mitrović iz Tivta, drugu Filipu Došljaku iz Pljevalja, treću Jovanu Kašćelanu iz Podgorice, a četvrtu osnovcu Petru Vukotiću.

EBRD prognoza

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), sa sjedištem u Londonu, zadržala je u maj-skom izvještaju raniju prognozu rasta cr-nogorske ekonomije za ovu godinu od 3,3 odsto.

Ta institucija koja kreditira Crnu Goru za narednu godinu prognozira rast od 2,7 od-sto.

"Ekonomske aktivnosti u 2017. godini bile su veće od očekivanih i sada se procjenjuju na 4,4 odsto, a rast je podstaknut uglavnom privatnom potrošnjom koja je pogubna od relativno visoke stope rasta kredita. Inve-sticije su takođe značajno uticale na rast kao i građevinski sektor – projekti gradnje autoputa koju finansira kineska EXIM ban-ka a gradi kineska kompanija CRBC, kao i nekoliko značajnih projekata u turizmu", navodi se u izvještaju, prenosi investitor.me.

EBRD navodi da je rastao i turistički sektor, potpomognut sa većim brojem turista u 2017. godini od 10,3 odsto.

"Rizici u finansijskom sektoru su se sma-njili zbog kvaliteta imovine a bankarski sektor se povećao. Udio nenaplativih kre-dita (NPL) pao je na svega 7,2 odsto uku-pnih kredita. Međutim, održivost javnih finansija i dalje je glavni rizik i zahtijevao je sprovođenje nekoliko mjera štednje. Zadržavamo prognozu rasta 2018. godine od 3,3 odsto u 2018, dok očekujemo dalj-nje usporavanje rasta u 2019. na 2,7 odsto, kako fiskalne mjere štednje počinju slabi-ti i trenutni ciklus izgradnje dođe do svog završetka", navode u izvještaju eksperti EBRD-a.

Regionu Jugoistočne Evrope, EBRD pro-gnozira prosječan rast od 3,6 odsto ove i 3,5 odsto sljedeće godine pri čemu se najveći rast u tekućoj godini očekuje u Rumuni-ji, od 4,6 odsto, a najmanji u Grčkoj, od 2,2 odsto.

Na Zapadnom Balkanu u 2018. veći rast od Crne Gore imaće Kosovo (3,7 odsto) i Alba-nija (3,8 odsto), a manji Srbija (2,9 odsto) i Makedonija (2,5 odsto).

Bosna i Hercogovina imaće rast kao i naša zemlja - 3,3 odsto.

Srbije, prema prognozi EBRD, imaće Crna Gora i BiH, obe po 3,3 odsto, Kosovo (3,7 odsto) i Albanija (3,8 odsto), a manji samo Makedonija, od 2,5 odsto.

Traže investitora za gradnju solarne elektrane u Ulcinju

Ministarstvo ekonomije raspisalo je javni poziv za davanje u zakup zemljišta u dr-žavnoj svojini na lokalitetu Briska gora u Opštini Ulcinj, zbog izgradnje solarne elek-trane, koji će biti otvoren do 3. septembra.

Pozivom se nudi zakup zemljišta ukupne površine 6,62 miliona kvadratnih metara zbog projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja solarne elektrane instalisane snage veće od 200 megavata (MW), a na njemu mogu učestvovati domaća i strana preduzeća i građani, kao i konzorcijumi koji ispunjavaju propisane.

Iz Ministarstva su objasnili da će se izgra-dnja solarne elektrane realizovati po faza-ma, od kojih prva podrazumijeva minimal-nu instalisanu snagu od 50 MW, a druga preostali dio do ukupno planirane instali-sane snage solarne elektrane veće od 200 MW.

Prva faza će se realizovati u roku od 18 mje-seci, a druga najkasnije tri godine od potpi-sivanja ugovora o zakupu zemljišta.

Zemljište se daje u zakup na period od 30 godina, a početna, minimalna cijena go-dišnjeg zakupa iznosi pet centi po metru kvadratnom.

Iz Ministarstva su objasnili da ponuđači koji žele da učestvuju na tenderu moraju prethodno da otkupe tendersku dokumen-taciju, koja košta pet hiljada eura.

"Pored ispunjavanja obaveznih uslova za učešće na tenderu, ponuđač dostavlja i bankarsku garanciju ponude na iznos od 100 hiljada eura, plativu na prvi poziv, bez prava prigovora ili dokaz o uplati novčanog depozita u istom iznosu", navodi se u po-zivu.

Rok važenja bankarske garancije ili novča-nog depozita je 120 dana od krajnjeg roka za podnošenje ponude.

Investicija slovenačke kompanije Don Don

Slovenačka kompanija Don Don, regionalni lider u pekarskoj industriji, otvoriće novi pogon u Danilovgradu, u kojem će raditi oko 50 radnika, saopštili su iz kompanije, prenosi RTCG.

- U njemu će se proizvoditi dnevno 30 tona proizvoda - svježi hleb, zatim domaći i pa-kovani, kao i mnoge vrste hleba i svježeg peciva- koji će se iz fabrike u Danilovgradu

Crna Goravijesti

37

Broj 5Maj 2018.

distribuirati na cijeloj teritoriji Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Kompanija je, kako se dodaje, u Crnoj Gori prisutna već desetak godina.

Predsjednik Opštine Danilovgrad, Brani-slav Đuranović kazao je kako je nova fabri-ka hljeba i peciva još jedna potvrda atrak-tivnosti poslovnog okruženja tog grada.

- Radujem se ovoj značajnoj investiciji re-nomirane kompanije, koja će prije svega značiti otvaranje novih radnih mjesta, za šta smo kao lokalna uprava veoma zain-teresovani. Oblast proizvodnje hrane ima ogroman potencijal razvoja u budućnosti, a naša opština posjeduje značajne razvojne resurse u toj grani privrede.Takođe, plani-rani asortiman proizvoda dodatno će obo-gatiti crnogorsko tržište, kako kroz ponudu građanima, tako i sve većem broju turista - izjavio je Đuranović.

Crna Gora je, kako su saopštili iz kompa-nije, važno tržište, kom će ovaj proizvođač ponuditi kvalitet i bogatu paletu hleba i pe-karskih proizvoda, što će se brzo vidjeti na tržištu.

- Vjerujem da će potrošači brzo prepoznati kvalitet našeg hleba. Naša osnovna načela su bila i ostala jednostavna – ponuditi kva-litetan proizvod, od kontrolisanih i najbo-ljih sastojaka, koji je upakovan i bezbjedan, i dostaviti ga na vrijeme. Sada se stvari pomijeraju u smislu proširenja i tržišta i proizvodnje, ali cilj nam je uvijek isti – kva-litet. Crna Gora za nas predstavlja poseban izazov, jer nas potrošači još ne prepozna-ju, iako su već imali prilike da neke naše proizvode probaju. Zato se radujemo novoj poslovnoj okolini, i vjerujem da ćemo brzo osvojiti povjerenje i najprobirljivijih kupa-ca - istakao je direktor Don Don Crna Gora Damir Papić.

Zaštićeni Crnogorski pršut uskoro na tržištu

Nedavno formirani klaster "Crnogorski pr-šut” uskoro bi na tržištu trebalo da predsta-

vi i istoimeni prvi brendirani proizvod koji će, kako su saopštili proizvođači, odlikovati smanjen salinitet, minimalna starost godi-nu dana, kao i visok kvalitet proizvodnje.

Koordinator u klasteru i sekretar Privre-dnog kluba Cetinja Ilija Ševaljević ukazuje da je klaster "Crnogorski pršut" osnovan na Cetinju i čine ga neki od najvećih pro-izvođača pršuta iz Prijestonice -preduzeća "Martex" , "Interproduct" , "Mianja" , "Zrno-žit" i "Montstate", "DDR Comerce" ,"Nani Prom" i "SNJGornič", koji proizvode skoro 300 hiljada komada prusta godišnje, što predstavlja skoro 80 odsto ukupne proizvo-dnje pršute u Crnoj Gori.

- Ciljevi koje klaster nastoji da ostvari su od-brana interesa geografske oznake Crnogor-skog pršuta, osiguranje kvaliteta geograf-ske oznake i upravljanje oznakom kvaliteta, promocija i upravljanje lancem snadbijeva-nja Crnogorskog pršuta, stvaranje uslova za njegovu stabilnu proizvodnju i plasman, unapređenje proizvodnje i usklađivanje proizvodnog procesa sa zahtjevima savre-menih standarda, stručno usavršavanje članova Udruženja iz područja tehnologije proizvodnje, higijene proizvodnje, mar-ketinga i investiranja,definisanje politike promocije, definisanje uslova stavljanja proizvoda na tržište, definisanje strate-gije upravljanja količinama zaštićenog proizvoda,podsticanje razvoja i rasta čla-nova kao i međusobne saradnje i zajednič-kog nastupa na domaćem i inostranom tržištu – rekao je Ševaljević Radiju Crne Gore i podsjetio da je u toku proces zaštite brenda Crnogorski pršut.

Na Cetinju se najviše proizvodi "Njeguški pršut", oko 30 odsto.

- Njeguški pršut je u želji da zaštiti svoje članove i iskoristi pogodnosti geografske oznake kvaliteta javno istakao namjeru da će svaku zloupotrebu imena "Njeguški pr-šut" pravno procesuirati. Stoga ostali proi-zvođači pršuta iz Crne Gore a pogotovo sa Cetinja gdje je i najveća koncentracija, pri-nuđeni su da svoje proizvode plasiraju pod drugim imenom - pojašnjava Ševaljević.

On je naveo kako će novi proizvod zado-voljavati visoke evropske standarde bez-bjednosti hrane i biće konkurentan na do-maćem i inostranom tržištu.

Uspješan remont TE "Pljevlja”

Termoelektrana "Pljevlja" ponovo je na mreži, nakon redovnog godišnjeg remonta koji je počeo 31. marta. Vrijednost remon-

tnih radova iznosi oko tri miliona eura, piše Analitika.

Direktor TE "Pljevlja", Vladimir Šestović, zadovoljan je kvalitetom odrađenih po-slova tokom remonta. On je istakao da je remont pored uobičajenih intervencija na kotlovskom postrojenju, u mašinskoj sali, mlinskom postrojenju kao i na pomoćnim postrojenjima (doprema uglja, hemijska priprema vode, pomoćna kotlarnica), po-drazumijevao i uvođenje sistema onlajn monitoringa položaja vatre u kotlu, kao preduslova za svođenje azotnih oksida u dimnom gasu na dozvoljeni nivo.

- Time je omogućena apsolutna automati-zacija rada kotlovskog postrojenja, pomoću kojega će se kontrolisati proces loženja i nastanka azotnih oksida u dimnom gasu. Urađeno je i ulaganje u pumpno postroje-nje u hemijskoj pripremi vode koje služi za pripremu sirove vode za tehnološke po-trebe. Postrojenje je urađeno od materijala koji je, po najnovijim standardima, dozvo-ljen za tu vrstu tehnološke namjene – is-tiče Šestović.

Sistem onlajn monitoringa trenutno je u probnom radu, a ugrađen je u petnaest slič-nih blokova termoelektrana širom Evrope.

- Možemo da se pohvalimo da smo prvi u regionu uveli ovaj sistem te da projekat predstavlja i dobar uvod u već izvjesnu ekološku sanaciju prvog bloka TE "Pljevlja”. Onlajn monitoringom se smanjuje i količi-na štetnih čestica koje odlaze u vazduh, jer je sagorijevanje potpunije. On ima i finan-sijski učinak, jer se štedi izvjesna količina utrošenog uglja - dodao je Šestović.

Remontne radove izvodili su, pored "do-maćih” i kadrovi iz više kompanija sa pro-stora bivše Jugoslavije, kao i lokalne firme, angažovane nakon uredno sprovedenog postupka javnih nabavki.

38

Broj 5 Maj 2018.

Podsticanje ulaganja u energetsku efikasnost

Radionica

U našoj zemlji su, u saradnji sa EBRD, razvijena tri modela ugovora o energetski efikasnim rješenjima i to za zgrade, sisteme vodosnabdijevnja i javnu rasvjetu.

Privredna komora Crne Gore i Laboratorija za obnovljive i od-ržive energetske sisteme (Energy Systems Lab) Tehničkog univerzitet sa Krita, organizovale su 16. maja 2018. godine

radionicu na temu "Podsticanje ulaganja u energetsku efikasnost u okviru tercijarnog sektora kroz ugovore o energetskom učinku”. Radionica je organizovana pod pokroviteljstvom projekta Trust EPC South European initiative, uz podršku Unije privrednih komo-ra Grčke.

Cilj projekta Trust EPC South je podsticanje finansiranja u energet-ski efikasna rješenja stvaranjem okvira za standardizaciju, procje-nu i vrednovanje takvih ulaganja.

Radionicu je vodio Theocharis Tsoutsos, vanredni profesor Teh-ničkog univerziteta Krit, koji ima 25 godina iskustva u oblasti od-rživih energetskih sistema, tehnologija i životne sredine. On je rukovodi Laboratorijom za obnovljivu i održivu energiju na pome-nutom Univerzitetu.

U radu skupa, pored privrednika, učestvovali su Božidar Pavlović, savjetnik u Direktoratu za energetsku efikasnost Ministarstva ekonomije, George Assonitis i Ranja Teodosopulou, predstavnici Unije privrednih komora Grčke, te Stavroula Tournaki, viši ekspert za Upravljanje evropskim projektima sa pomenutog univerziteta.

U uvodnoj riječi Marga Koković, sekretarka Koordinacionog od-bora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore Crne Gore je navela da se energetska efikasnost smatra primarnim energetskim resursom, jer je konkurentna, isplativa i široko dostupna.

- Povećanje energetske efikasnosti (EE) je ključni prioritet nacio-nalnih i evropskih politika, koji će doprinijeti zaštiti okoline, sma-njenju energetskih troškova kao i emisije štetnih gasova, poboljša-nju energetske sigurnosti, ublažavanju energetskog siromaštva te ekonomskom rastu i zapošljavanju. Finansijske barijere se obično pojavljuju kao glavna prepreka da se ostvari puni potencijal pro-

39

Broj 5Maj 2018.

jekata energetske efikasnosti. Ovo se posebno odnosi na tercijar-ni sektor (ugostiteljstvo, turizam, zdravstvo, usluge, itd), što često predstavlja veliki resurs za energetsku efiksnost, rekla je Koković.

Koković je potencirala da Privredna komora Crne Gore sprovo-di aktivnosti na unapređenju konkurentnosti privrede u cjelini i pruža biznisu podršku u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz partnerstva sa Evropskom unijom, a učestvuje i u harmonizovanju zakonodavstva sa propisima EU. Takođe, kroz aktivnosti Koordi-nacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredi-ne podržava razvoj ekološke svijesti u privredi te promoviše i afir-miše energersku efikasnost koja ima značajne benefite za ukupan privredni razvoj.

Božidar Pavlović, Ministarstvo ekonomije, je govorio o implemen-taciji politike energetske efikasnosti u Crnoj Gori sa osvrtom na, kako je rekao, veoma važnu aktivnost energetskih usluga.

- Pravni osnov za EE je Zakon o energetskoj efikasnosti koji je stu-pio na snagu 2014. i u skladu je sa osnovnim direktivama EE sa ko-jim smo u obavezi da se harmonizujemo kroz proces pristupanja EU i kroz članstvo u Energetskoj zajednici.

Ove direktive se tiču energetske efikasnosti u zgradama, u ozna-čavanju proizvoda koji utiču na potrošnju energije i uspostavljanju zahtjeva za eko dizajn, dok se puna harmonizacija postiže usvaja-njem podzakonskih akata. Mi smo donijeli 40-tak propisa kojim se bliže uređuju pojedini elementi koji su od važnosti za implemen-taciju EE - kazao je Pavlović.

Prema njegovim riječima Zakonom je regulisano pružanje ener-getskih usluga, kao tržišne aktivnosti za povećanje EE, odnosno smanjenje troškova po osnovu korišćenja energije.

Privredno društvo koje pruža energetske usluge za poboljšanje energetske efikasnosti na objektu i koje preuzima finansijski rizik za obavljene usluge u pogledu naplate, koja se zasniva na posti-gnutim uštedama je ESCO preduzeće (Energy Service Company). Korisnik i pružalac energetskih usluga-ESCO preduzeće, potpisuju ugovor o energetskom učinku, o pružanju energetskih usluga, po kome se sprovođenje mjera plaća prema ugovorenom stepenu po-boljšanja energetske efikasnosti.

Osim ESCO, postoji i Kompanije za pružanje energetskih usluga - Energy Service Provider Companies (ESPC), druga kategorija ener-getskih preduzeća koja nude usluge krajnjim korisnicima energije, uključujući nabavku i ugradnju energetski efikasne opreme, snab-dijevanje energijom ili renoviranje zgrada, održavanje i funkcioni-sanje objekata, upravljanje i snabdijevanje energijom (uključujući i toplotu). ESPC pružaju usluge za fiksnu naknadu ili kao dodatnu vrijednost za nabavku opreme.

Naveo je da su u saradnji sa EBRD razvili tri modela ugovora o energetskom učinku: za zgrade, za sisteme vodosnabdijevnja i javnu rasvjetu.

Po njegovim riječima kao pilot projekti su odabrani sistemi javne rasvjete pa je, u saradnji sa lokalnim samoupravama, identifikova-no da postoje mogućnosti za unapređenje efikasnosti kroz ESCO projekte.

George Assonitis, Unija privrednih komora Grčke, iskazao je zado-voljstvo zbog dobre saradnje komora dvije zemlje, koje već dugo traje a posljednjih godina intenzivirano je i kroz Asocijaciju bal-kanskih komora. Konstatovao je da postoji dosta mogućnosti u Re-

gionu za biznis saradnju, u ovoj oblasti, korišćenjem energetskih fondova.

- Takođe bi projekte energetske efikasnosti mogle da finansiraju i UN. Prostor za uključivanje energetskog ektora postoji i aktuelnim projektima kakvi su HORIZONT, COSME i drugi- saopštio je on.

Stavroula Tournaki, viši ekspert za Upravljanje evropskim projek-tima je navela da je energetska efikasnost jedna od glavnih stubo-va Evropske komisije, ali i nacionalnih vlada.

- Zgrade troše najviše energije, čak 40 odsto, u Evropskoj uni-ji. Zgrade su stare i 70 odsto njih je neefikasno. Postoji ogroman potencijal da se u ovoj oblasti uštede operativni troškovi i do 50 odsto- rekla je ona.

Ona je kazala da je Evropski savjet usvojio direktivu da se poveća energetska efikasnost zgrada i države članice EU su obavezne da preduzmu mjere u ovom pravcu. Zaključila je da EE donosi ogro-mne benefite pa bi sve zemlje ovoj oblasti trebalo da posvete po-sebnu pažnju.

Theocharis Tsoutsos je naglasio je da postoje novi alati za finansi-ranje usluga iz oblasti EE. U prilog tome pomenuo je da su eviden-tirane velike investicije u sektor energetske efikasnosti u cijelom svijetu ali i u Crnoj Gori. Važno je, s tim u vezi, što je u bankarstvu smanjen nivo rizika za investicije u energetsku efikasnost. Banke svoj novac, uložen u ovu oblast, vraćaju za šest godina što je za njih prihvatljivo.

- Evropska komisija je 14. maja 2018. donijela novu direktivu o zgradama u kojoj je posebno tretirana njihova EE. Ovo pretposta-vlja da 90 odsto zgrada bude obuhvaćeno projektom unaprjeđenja EE. Planirano je i da se automobilska industrija, građevinarstvo, turizam, bankarstvo i druge privredne grane obuhvate energet-skom efikasnošću. - ocijenio je Tsoutsos.

Prema njegovim riječima veoma je bitno povezati različite tehno-logije u cilju unapređenja EE. Prezentovao je 46 tehnoloških rješe-nja, koja su namijenjena različitim objektima i djelatnostima. Dio prezetnacije je posvetio načinima skalpanja ugovora analizirajući to na praktičnim primjerima.

- Energetska efikasnost nam je potrebna da bi imali komfor trošeći što manje resurse. Energetska sigurnost je veoma važna, jer ener-giju moramo štedjeti, ali i stvarati.- rekao je on.

Učesnici radionice su iskazali zadovoljstvo informacijama koje su dobili od prezentera i pokazali veliko interesovanje za ovu temu. Potencirali su da se i ubuduće organizuju slični stručni skupovi iz ove oblasti sa prenošenjem iskustava i dobrih praksi iz regiona i EU. Posebno radionice koje se odnose na upravljanje projektima EE, monitoring i pripremu za rad ESCO kompanija na našem trži-štu te razmotre mogućnosti finansiranja projekata iz oblasti zašti-te životne sredine. To na svojevrstan način ukazuje na činjenicu da se u našoj zemlji sve više potencira i razvija oblast energetske efikasnosti.

U radu skupa su skupa su učestvovali, između ostalih, i predstav-nici preduzeća i institucija: ETG Grupe, Capital City Podgorica, Djevojački most, Energy Team, Hotel Pljevlja, Mikro-Mont, Encon Services International, Čelebić, Expeditio Architects, Jugopetrol, Opština Mojkovac, Opština Danilovgrad, UNDP.

40

Broj 5 Maj 2018.

Pametna specijalizacija: inovacije, preduzetništvo i konkurentnost

Konferencija S3.me

Konferencija "S3.me - Pametna specijalizacija: inovacije, pre-duzetništvo i konkurentnost" održana je 11. maja 2018. godi-ne u hotelu "Hilton".

Organizatori su Ministarstvo nauke, Ministarstvo ekonomije, Pri-vredna komora Crne Gore, Evropska komisija i Unija poslodavaca.

Područja održivog rasta

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović ocjenio je da skup predstavlja značajan korak na putu stvaranja uslova za dalji ekonomski razvoj Crne Gore.

- Pametna specijalizacija je koncept koji je Evropska komisija osmislila kako bi obezbijedila regionalan razvoj baziran na inova-cijama i sinergiji različitosti. Pametno se specijalizirati znači na bazi analize potencijala, kao i sklonosti i interesa građana i privre-de identifikovati područja na kojima možemo zasnivati naš dugo-ročan i održiv rast i razvoj – pojasnio je Golubović.

Prema njegovim riječima, odluku o prioritetima, odnosno podru-čjima specijalizacije kreatori Strategije pametne specijalizacije donose po principu "odozdo prema gore", jer građani i poslovna zajednica najbolje poznaju potencijale područja u kome žive.

- Imajući u vidu navedeno, jasno je da poslovna zajednica ima neskriven interes da u saradnji sa javnim sektorom i naučno--istraživačkom zajednicom utvrdi vlastitu snagu i konkurentske prednosti i u skladu sa tim definiše oblasti koje treba da doprinesu ekonomskom razvoju Crne Gore – rekao je predsjednik Komore.

Aktivno učestvovanje u pripremi dokumenata koji se odnose na ovu oblast Komora smatra jako važnim, jer samo na taj način može

do kraja iskazati interes privrede i precizno ukazati na djelatnosti koje su razvojni potencijal.

On je zahvalio Ministarstvu nauke, kordinatoru ovog projekta, što je od početka uključilo privredu u proces rada, jer zajednički rad i sinergijsko dejstvo svih učesnika predstavljaju preduslov za posti-zanje izvrsnosti i veće konkurentnosti u svim sektorima.

- Potrebno je da zajednički stvorimo viziju razvoja Crne Gore koja bi se realizovala pažljivim odabirom određenih sektora za koje smatramo da mogu doprinijeti rastu ekonomskog potencijala Crne Gore i putem finansiranja iz sredstava evropskih fondova realizu-jemo ciljeve zacrtane Strategijom pametne specijalizacije – rekao je Golubović.

On je naglasio da Evropa koncept pametne specijalizacije koristi za razvoj svojih regija, ali da se u Crnoj Gori mora imati u vidu či-njenica da je riječ o maloj zemlji, sa otvorenom, tržišnom privre-dom, pa se u skladu sa tim i koncept pametne specijalizacije treba primjeniti na nacionalnom nivou. Predsjednik Komore je izrazio zadovoljstvo što će u procesima koji slijede Crna Gora imati pomoć konsultanata iz Slovenije jer je riječ o zemlji sa kojom baštinimo zajedničko nasljeđe u sferi saradnje privrede i naučne zajednice.

Transformacija na bazi inovacija

Ministarka nauke dr Sanja Damjanović naglasila je da Strategija pametne specijalizacije ima cilj strukturnu transformaciju naše privrede baziranu na inovacijama.

- Ova strategija je recept EU kako da se na najefikasniji način omo-gući ekonomski i društveni razvoj i smanje razlike među zemlja-

41

Broj 5Maj 2018.

Strategija Pametne specijalizacije je recept EU kako da se na najefikasniji način omogući ekonomski i društveni razvoj i smanje razlike među zemljama.

ma. Upravo EU insistira na istom principu za sve buduće članice, a znamo da će Crna Gora uskoro biti jedna od njih. Međutim, čak i u ovoj fazi usvajanje Strategije pametne specijalizacije je od velikog značaja. Ne samo da bi znatno podstaklo efikasnije korišćenje pre-tpristupnih i fondova iz EU programa, poput Horizona 2020, nego bi takođe pomoglo u rješavanju izazova koji su tipični za male ze-mlje poput Crne Gore, a to su pametno usmjeravanje naših malih apsolutnih sredstava kao i fokusiranje na konkretne i prioritetne oblasti kako bi se maksimizirali benefiti – rekla je ministarka Da-mjanović.

Ističe da je rad na Strategiji izazovan i inovativan proces jer je nje-na suština promjena u najširem smislu.

- Cilj je da se definišu prioritetne oblasti i pronađu inovativne niše koje imaju najveći potencijal da podstaknu ekonomski razvoj i konkurentnost naše zemlje a da se zatim naša nacionalna sred-stva fokusiraju na istraživanje i inovacije u okviru prioritetnih oblasti. Na taj način osnažiće se postojeći i uspostaviti novi lanci vrijednosti i postaće mnogo vidljivije svima koje su to poslovne šanse koje mogu da donesu povraćaj investicija i najsnažniji uticaj na društvo – kazala je ona.

Ministarka je navela da izrada ovog dokumenta podrazumijeva aktivnu podršku Vlade i organa javne uprave, ali je ključna i par-ticipacija akademskog, privrednog, civilnog i nevladinog sektora. Sam proces razvoja Strategije podrazumijeva čvrstu metodologiju i Crna Gora ima podršku Evropske komisije, JRC-a na čijoj je plat-formi od avgusta 2017. godine.

- Potrebno je povezati sve aktere u zemlji ali se i oslanjati na među-narodnu saradnju u namjeri da se uspostave jake oblasti specijali-zacije gdje bi preduzeća iz Crne Gore mogla da daju značajan do-

prinos i time ostvare šansu na širem tržištu – rekla je ministarka.

Naglašava da će se uspjeh ovog procesa mjeriti nivoom saradnje, pravilnim shvatanjem šta ova strategija podrazumijeva i kakve benefite može da donese u smislu velikih investicija iz EU, ali i sprečavanjem fragmentacije i duplikacije poduhvata na različitim nivoima od strane istraživačkih organizacija, preduzeća i sistema obrazovanja.

Ministarstvo nauke vodi proces uspostavljanja infrastrukture za nacionalni inovacioni sistem čiji će temelj biti prvi naučno tehno-loški park u Podgorici koji mora biti u skladu sa pametnom speci-jalizacijom. Nadam se da će ova Strategija pomoći u osmišljavanju privrednih aktivnosti u naučno tehnološkom parku i privlačenju investicija. Očekujemo uključivanje svih produktivnih ljudi u ove procese. Nadam se da će Strategija donijeti jasnu viziju o privredi koju Crna Gora treba da razvija u budućnosti kao i o ulozi koju nau-ka, inovacije, tehnologija i javne politike u tom procesu treba da odigraju – zaključila je ministarka Sanja Damjanović.

Podrška inovativnim sektorima

Generalni direktor za industriju i preduzetništvo Goran Nikolić is-takao je da je Ministarstvo ekonomije, kao član užeg, interresornog i ekspertskog radnog tima za izradu Strategije pametne specijali-zacije, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom nauke, učestvovalo u realizaciji brojnih aktivnosti kako bi Crna Gora uradila jedan izu-zetno važan dokument koji od nas traži Evropska unija u procesu pristupanja.

- Pristup "pametne specijalizacije" se širom Evrope koristi kao instrument za podršku sektorima sa najvećim inovativnim po-

42

Broj 5 Maj 2018.

tencijalom za rast i razvoj, kako bi se dala podrška istraživačko razvojnim aktivnostima i inovacijama koje kroz saradnju nauke i privrede treba da obezbijede dodatni doprinos budućem ekonom-skom razvoju zasnovanom na znanju. Istovremeno, procesom pametne specijalizacije podstiču se i strukturne promjene kroz modernizaciju, kreiranje novih proizvoda i usluga, tehnologija, ulaganja u razvoj znanja i vještina i unapređenje inovacionih i is-traživačkih mogućnosti – rekao je Nikolić.

Podsjetio je da je Industrijskom politikom Crne Gore do 2020, koju je Vlada Crne Gore usvojila u junu 2016. godine, prepoznat značaj koncepta pametne specijalizacije kao načina za modernizaciju i podršku najperspektivnijim industrijskim sektorima, u cilju usva-janju novih tehnologija, stvaranja novih proizvoda i doprinosa ja-čanju industrijske konkurentnosti.

- Crna Gora ima niz perspektivnih istraživačkih i tehnoloških oblasti za specijalizaciju koje bi se mogle dodatno iskoristiti kroz sistemsku upotrebu instrumenata pametne specijalizacije i time doprinijeti rastu zaposlenosti, poboljšanju izvoznog potencijala i boljem mjestu Crne Gore na globalnom tržištu – rekao je Nikolić.

U dosadašnjem procesu rada na identifikaciji prioritetnih sektora za specijalizaciju urađena je kvantitativna analiza ekonomskih, inovativnih i naučnih potencijala, kao i kvalitativna analiza rele-vantnih strateških dokumenata, dodaje on.

- Ono što sada predstoji je proces "preduzetničkog otkrivanja" kroz zajedničku komunikaciju i saradnju privrednog sektora sa sek-torom nauke i istraživanja uz podršku civilnog i javnog sektora. Na taj način bi se prepoznala uža područja za specijalizaciju, tzv "sektorske niše", koja uz postojeće potencijale sa kojima Crna Gora raspolaže mogu stvoriti dodatnu vrijednost za dalji rast i razvoj za-snovan na znanju i inovacijama. U tom kontekstu, vaš doprinos će biti od ključnog značaja za uspostavljanje zajedničke vizije bu-dućeg razvoja – rekao je predstavnik Ministarstva ekonomije.

- Ministarstvo ekonomije će i u narednom periodu pružati punu podršku izradi Strategije pametne specijalizacije kako bi se una-prjedile mogućnosti za ulaganja u realizaciju konkretnih mjera i projekata koje će biti podržane od strane evropskih fondova, a od značaja su kako za razvoj pojedinih sektora, tako i za unaprjeđenje istraživačkih i inovativnih kapaciteta i privrede i nauke i ukupan ekonomski razvoj Crne Gore – zaključio je Nikolić.

Koncentrisati resurse znanja

Predsjednica Unije poslodavaca Svetlana Vuksanović smatra da su predstavnici Evropske komisije prepoznali Crnu Goru kao pri-mjer dobre prakse, te zbog toga pružaju veliku podršku ovom pro-jektu.

- Glavni cilj ove strategije je povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije, tako što će se koncentrisati resursi znanja i povezati se sa ograničenim brojem prioriteta. Sa Strategijom ćemo prepo-znati naše potencijale, definisati prioritetne oblasti i kreirati model na koji način sve to možemo unaprijediti. Strategija će donijeti i kreiranje novih sektora ili industrija a sve to kroz veća ulaganja u istraživanje i inovacije, u ljude, sve sa krajnjim ciljem kreiranja održivog, modernog modela rasta crnogorske privrede – rekla je Vuksanović.

Prema njenim riječima, Crna Gora kao mali ekonomski sistem bila

je i biće prepoznata kao područje sa potencijalom za preduzetni-štvo, te kvalitetnim kadrovima/pojedincima.

- Danas moramo zajedno napraviti ambijent u kojem će oni doci do izražaja i biti okosnica razvoja crnogorskog društva. Upravo to jeste cilj Strategije - da okupi na jednom mjestu sve potencijale iz Crne Gore, umreži privredu i akademsku zajednicu, kreira javni sektor koji će promovisati i podržavati sve ono što donosi ekonom-ski rast i razvije mala i srednja preduzeća, motore razvoja svakog društva, što i jeste slučaj u zemljama Evropske unije – naglasila je ona.

Vukasanović je istakla da kroz ovu strategiju, privrednici kreiraju smjernice, shodno sopstvenim znanjima, o tome gdje treba da ide privreda Crne Gore.

- Ali morate znati, da će i ova strategija, kroz svoje prioritete u zna-čajnoj mjeri i opredijeliti podršku Evropske unije. Zbog toga je ovaj proces veoma bitan, kreiramo našu poziciju u pretpristupnom pro-cesu, i kreiramo prioritetne sektore koji će moći da koriste podršku EU – rekla je predsjednica Unije poslodavaca.

Smatra da je ovom konferencijom promijenjeno ono što je privre-da često prepoznavala kao problem, a to je nedovoljna komunika-cija i saradnja između svih segmenata društva.

Riječ Evropske komisije

Dr Monika Matusiak iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije kazala je da su nacionale/regionalne strategije inovacija i istraživanja za pametnu specijalizaciju integrisane agende eko-nomske transformacije u čijem fokusu su: podrška politikama, investicije u ključne nacionale/regionalne prioritete, izazovi i

43

Broj 5Maj 2018.

potrebe razvoja zasnovane na znanju. One se grade na snagama, konkurentskim prednostima i potencijalu za izvrsnost svake dr-žave/regiona i podržavaju tehnološke kao i praktične inovacije sa ciljem da stimulišu investicije u privatni sektor.

- Namjera ovih strategija je da u potpunosti uključe sve zaintereso-vane strane, ohrabre inovacije i eksperimente. One su zasnovane na dokazima i uključuju detaljan sistem monitoringa i evaluacije – rekla je Matusiak.

Ona navodi da je pripremljeno više od 120 strategija pametne spe-cijalizacije, da je alocirano više 40 miliona eura za taj projekat i da će to dovesti do otvaranja 350.000 novih radnih mjesta.

Slovenačka iskustva

Zamjenica direktora Tehnološkog parka Ljubljana mr Marjana Ma-jerič naglasila je važnost saradnje za postizanje rezultata a tome upravo doprinosi ova Strategija. Istakla je ulogu privrednika i pred-stavnika javne uprave i akademske zajednice na skupu koji, kako kaže, grade temelje za platformu za pametnu specijalizaciju.

- Vi ste u Crnoj Gori pioniri koji će imati mogućnost za komercija-lizaciju partnerstava ne samo u vašoj zemlji već i šire. To će omo-gućiti Strategija za pametnu specijalizaciju – rekla je Majerič.

Govoreći o iskustvima Slovenije, ona je rekla da je Strategija re-zultirala formiranjem konzorcijuma i tehnološkog inkubatora koji najbolje prati dešavanja na tržištu. Ulaganja koja su napravljena u ovu oblast 2016. dala su efekte već dvije godine kasnije, odrazivši se na rast BDP-a.

Preduzetničko otkrivanje

Prema riječima generalnog direktora Ministarstva nauke dr Darka Petrušića preduzetničko otkrivanje podrazumijeva interaktivni proces u kojem poslovni sektor u saradnji s akademskim, javnim i civilnim sektorom dolazi do smjernica o budućem razvoju ekono-mije i kroz zajedničku komunikaciju do spoznaja o novim razvoj-nim šansama i industrijama u nastajanju.

Naglasio je da je potrebno na skupu dobiti odgovore na pitanja: koje su komparativne prednosti i pozicije sektora na nacionalnim, regionalnom i međunarodnom nivou; koji su inovativni kapacite-ti preduzeća kao i potencijali za usvajanje najnovijih tehnologija; koje su to nove podoblasti sa velikim razvojnim potencijalom ba-ziranim na znanju, kompetencijama i tržišnom potencijalu; koji su to novi produkti, servisi ili procesi koji mogu da kreiraju nove lan-ce vrijednosti u sektoru; koje su to uže specijalnosti unutar sektora koje su najuspješnije i koje imaju perspektivu; koji su glavni izazo-vi u poslovanju i razvoju preduzeća; koje su to državne mjere koje mogu pozitivno uticati na sektor; koje su to podoblasti u sektoru koje daju sinergetski efekat u odnosu na ostale prioritetne sektore koji su do sada identifikovani.

Preliminarni rezultati dobijeni od početka rada na Strategiji govo-re da su prioritetne oblasti razvoja turizam, poljoprivreda, energe-tika, ICT prerađivačka industrija, zdravlje i kvalitet života te građe-vinarstvo.

Nakon plenarnog dijela konferencije, uslijedio je rad po sektor-skim grupama: prerađivačka industrija, poljoprivreda, informaci-ono-komunikacione tehnologije, energija, turizam, zdravlje i kva-litet života, te građevinarstvo čiji će zaključci biti uključeni u tekst Strategije.

44

Broj 5 Maj 2018.

Povećane vrijednosti i kvaliteta proizvoda

Značaj intelektualne svojine za privredni razvoj

Koristi koje intelektualna svojina donosi društvu, a naročito potrošačima, prije svega se odnose na uvećavanje vrijedno-sti i garanciju kvaliteta proizvoda. Robni žigovi i geografske

oznake omogućavaju potrošačima da izaberu proizvode i usluge onih proizvođača kojima najviše vjeruju. Ovo su bile osnovne teme o kojima su predastavnici relevantnih institucija razgovarali na okruglom stolu "Jačanje konkurentnosti proizvoda kroz primjenu intelektualne svojine i modela šema kvaliteta”. Pomenuti skup or-ganizovala je 29. maja 2018. Privredna komora Crne Gore, u sara-dnji sa Zavodom za Intelektualnu svojinu.

Pozdravne riječi imale su Ljiljana Filipović potpredsjednica Pri-vredne komore Crne Gore i Valentina Radulović Šćepanović di-rektorica Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore. Na ovu temu govorili su Dragana Ranitović iz Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore i njene kolege Lidija Martić i Andrijana Milošević, po-tom, Nikoloz Gogilidze, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Gruzije, Merisa Čekić u ime Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i dr Aleksandra Martinović profesorica Univerziteta Donja Gorica.

Ljiljana Filipović je, uz čestitke Zavodu za intelektualnu svojinu povodom decenije uspješnog rada, podsjetila na kvalitetnu sara-dnju Komore i ove institucije, koja je ozvaničena potpisivanjem Sporazuma o saradnji. Navela je da je intelektualna svojina oblik imovine koji se sastoji iz nematerijalnih dobara koja su proizvod kreativnog ljudskog rada.

- Ona donosi korist društvu, a naročito potrošačima, uvećavanjem vrijednosti i obezbeđivanjem garancije kvaliteta. Robni žigovi i geografske oznake omogućavaju potrošačima da naprave dife-rencijaciju u ponudi i da izaberu proizvode onih proizvođača či-

jem ugledu najviše vjeruju. Oni, takođe, predstavljaju trajnu vezu između proizvođača i njegovog proizvoda i podstiču ih da budu odgovorni za efikasnost i kvalitet proizvoda- kazala je potpreds-jednica Komore.

Filipović je, potom, navela da su velike kompanije, u istraživanje i razvoj, oduvijek ulagale puno resursa. Prema njenim riječima te investicije su im omogućavale da stvore nove proizvode, da se raz-viju i postanu vodeće u oblasti u kojoj deluju.

- Jedan od oblika zaštite industrijske svojine je i geografska ozna-ka porijekla. Zaštita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakama porijekla, geografskim oznakama i oznakama garan-tovano tradicionalnih specijaliteta, predstavlja instrument koji proizvođačima hrane omogućava da povećaju tržišnu vrijednost proizvoda. To direktno utiče na jačanje konkurentnosti, a istovre-meno obezbjeđuje potrošačima viši nivo zaštite - potencirala je potpredsjednica Komore.

Ona je ocijenila da Privredna komora Crne Gore prepoznaje da za-štita intelektualne svojine podstiče proizvodnju, širenje znanja i asortimana kvalitetnih proizvoda i usluga, što potvrđuje registra-cijom kolektivnog žiga "Dobro iz Crne Gore" kod Zavoda za intelek-tualnu svojinu Crne Gore i WIPO.

Valentina Radulović Šćepanović direktorica Zavoda za intelektu-alnu svojinu navela je da je institucija kojom rukovodi 28. maja 2018. godine potpisivanjem Memorandum o saradnji sa Privre-dnom komorom unapređuje ranije uspostavljenu saradnju, koja će se, očekuje, razvijati uzlaznim trendom. Podsjetila da je prvi zaštićeni žig u Zavodu za intelektualnu svojinu bio "Dobro iz Crne Gore" za koji je prijavu podnijela upravo Privredna komora.

45

Broj 5Maj 2018.

Intelektualna svojina podstiče snaženje proizvodnje, širenje znanja i asortimana te povećanje kvalitetnih proizvoda i usluga.

radnji sa Ministrastvom ekonomije, koje je nosilac posla -kazala je Ranitović.

Kazala je da je Crna Gora je u martu 2014. godine na Međuvladinoj komisiji u Briselu otvorila sedmo poglavlje: Pravo intelektualne svojine, kada su predstavljena četiri završna mjerila za našu ze-mlju.

- Prva tri se odnose na zakonodavni okvir, a u cilju usklađivanja sa pravnom tekovinom EU i ta mjerila su, u principu, ispunjena. Zakonodavsto naše zemlje u velikoj mjeri usklađeno sa pravnom tekovinom EU, a u potpunosti sa velikim brojem izvora prava EU, odnosno djelimično sa njih još nekoliko. Četvrto mjerilo se odnosi implementaciju i na jačanje administrativnih kapaciteta institu-cija koje se bave pravom intelektualne svojine, na obezbjeđivanje adekvatne evidencije o sprovođenju i o sudskoj praksi gdje nam predstoje značajne obaveze- rekla je Ranitović.

Ona smatra da je naša država uspostavila efikasan sistem spro-vođenja prava intelektualne svojine, koji treba da bude dodatno unapređivan.

Žig, njegovu funkciju, registraciju i vrste predstavila je Lidija Mar-tić načelnica Odsjeka za sticanje prava na žig, industrijski dizajn i geografsku oznaku, Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore.

- Funkcija žiga je veća vrijednost intelektualne svojine od vrije-dnosti nekretnina, odnosno materijalne imovine rekla je Martić, navodeći procjenu vrijednosti nekih svjetskih najpoznatijih žigo-va kao što su Apple, Google, Coca-Cola ili IBM.

Ona ističe da je funkcija žiga važna za njegove nosioce kao i potro-šače jer sprječava nepošteno postupanje na tržištu: krivotvorenje,

- Zavod je za deset godina rada bio veoma posvećen zaštiti svih prava iz oblasti intelektualne svojine, ne samo autorskih i srodnih već i industrijskih prava. U kontekstu industrijskih prava štitili smo pravo na žig, na dizajn, na oznake geografskog porijekla, pa-tente i sve što pripada toj oblasti bavljenja intelektualne svojine. u Crnoj Gori. Vjerujem da su rezultati, koje smo postigli, zaista impo-zantni, rekla je Radulović Šćepanović.

Podsjetila je da registrovano 2.966 nacionalnih i proširenih evrop-skih patenata, 137 industrijskog dizajna i 3.572 na međunarodnom nivou koji su registrovani u Crnoj Gori.

- Naročito ističem doprinos Sektora za žigove koji je zaštitio sko-ro 14.000 na nacionalnom i više od 40 hiljada na međunarodnom nivou za teritoriju naše zemlje- rekla je direktorica Zavoda.

O intelektualnoj svojini u Crnoj Gori govorila je Dragana Ranitović, pomoćnica direktorice Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore. Potencirala je važnost podizanja svijesti u našoj zemlji o značaju i benefitima intelektualne svojine, čemu poseban doprinos daju ovakvi skupovi.

- Podizanjem svijesti o značaju intelektualne svojine doći ćemo u poziciju da štitimo prava i da benefite od toga imaju autori, pro-nalazači, izumitelji, ali i institucije sistema i Crna Gora u cjelini - rekla je ona.

Govorila je o institucionalnom okviru za ovu oblast, ulozi, nadle-žnostima i djelatnosti Zavoda za intelektualnu svojinu.

- Nadležnosti Zavoda, između ostalog, odnose se na zaštitu prava industrijske svojine, autorskih i srodnih prava, njihovog ostvariva-nja, učešće u izradi propisa za oblast intelektualne svojine, u sa-

46

Broj 5 Maj 2018.

kopiranje, korišćenje istovjetnih ili sličnih znakova za nekvalite-tnije ili drugačije proizvode na tržištu, te da se tako drugi neovla-šćeno okoriste ulaganjima nosioca žiga u svoj proizvod odnosno uslugu. Njegov značaj za potošača je sa aspekta kvaliteta proizvo-da, odnosno usluga, kao i očuvanja zdravlja. Sa ekonomskog sta-novišta žig je značajan za nosioca njegovog prava.

Oznake geografskog porijekla i žiga sa aspekta zakonskog okvi-ra kroz iskustva Crne Gore predstavila je Andrijana Milošević sa-mostalna savjetnica – ispitivač za registraciju žiga i geografskih oznaka, Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore.

- Oznake geografskog porijekla upotrebljavaju se za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, proizvoda do-maće radinosti i usluga. Ovom oznakom obilježava se proizvod koji posjeduje određena specifična svojstva i kvalitet koji su uslo-vljeni geografskim područjem sa koga potiču i koji zbog tih karak-teristika kod potrošača uživaju posebnu zaštitu - rekla je ona.

Navela je da je kvalitet proizvoda koji je označen geografskim po-reklom provjeren i potvrđen od strane sertifikacionog tijela pre nego što je taj proizvod dospio na tržište Oznaka geografskog pori-jekla je kolektivno pravo. Geografska oznaka, odnosno ime porije-kla, štiti i proizvođača i potrošača, proizvođačima daje mogućnost da svoj proizvod učine prepoznatljivim na tržištu i tako im obezbi-jede bolju tržišnu poziciju, bolji plasman i višu cijenu a potrošači, proizvod označen oznakom geografskog porijekla, doživljavaju kvalitetnijim od drugih proizvoda slične vrste.

Aleksandar Marđonović, Služba kvaliteta Privredne komore, kazao je da je žig "Dobro iz Crne Gore" Komora registrovala 2008. godine i da je taj žig primarno usmjeren na promovisanje domaćih resur-sa. Njegovi osnovni ciljevi su povećanje izvoza i smanjenje robnog deficita, razvoj domaće proizvodnje, privlačenje novih investicija, otvaranje radnih mjesta te rast životnog standarda stanovništva.

- Za deset godina "Dobro iz Crne Gore" je dodjeljeno poljoprivre-dnim proizvodima, uslugama i jednom softferskom programu. Ovaj žig je, za nadprosječan kvalitet, dobilo 100 proizvoda. Njegov značaj prepoznatljiv je i po tome što je doprinio promovisanju na-ših kvalitetnih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu- rekao je Marđonović.

Nikoloz Gogilidze, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Gru-zije, govorio o geografskim oznakama kroz iskustva i benefite te zemlje.

- Zaštićeni proizvodi su kod nas prosječno dva puta skuplji od dru-gih jer imaju prepoznatljivu reputaciju preko geografske oznake porijekla. Ovi proizvodi su značajni za razvoj turizma, ekologije i uopšte ekonomije- smatra Gogilidze.

Gost iz Gruzije naveo je primjer da proizvodnja visokokvalitetnog krompira, sa pomenutom oznakom, u njegovoj zemlji je za tri godi-ne povećana tri puta što je donijelo velike finansijske efekte.

- Bitno nam je da imamo dobar proizvod, marketing. a veoma je va-žna i uloga Agencije za kontrolu bezbjednosti hrane. Radimo i na inovacijama, a u ovaj posao je, peko prvatno-javnog partnerstva, uključena i vlada Gruzije - naveo je Gogilidze.

On je saopštio da su geografskim oznakama porijekla zaštitili voće, sir, goveđe meso, povrće, ukupno 53 proizvoda.

Zaključio je da proizvodi sa geografskom oznakom porijekla dopri-nose povećavaju reputaciju države, te da njegova zemlja u ovom

poslu primjenjuje regulativu EU.

Milanka Strunjaš načelnica Odsjeka za zaštitu prava intelektualne svojine iz Uprave carina, govorila je o zaštiti prava intelektualne svojine s aspekta ove institucije.

Navela da krivotvorena roba ima znatno nižu carinsku vrijednost od originalne robe pa ova prava štite zbog regulisanja prihoda u buđžetu, suzbijanja organizovanog kriminala te zbog sigurnosti i zdravlja potrošača jer je krivotvorena roba lošeg kvaliteta.

- Carinski organ može da zadrži robu za koju postoji sumnja da povređuje pravo intelektualne svojine prilikom: prijavljivanja za stavljanje u slobodan promet, izvoz ili ponovni izvoz, zatim uno-šenja ili iznošenja iz carinskog područja Crne Gore, te stavljanja u carinski postupak sa odlaganjem ili u slobodnu i skladište, navodi Strunjaš.

Evropska komisija je prepoznala rezultate koje Uprava bilježi u ovoj oblasti - rekla je Strunjaš.

- Sada imamo 160 zahtjeva za zaštitu prava intelektualne svojine kod Uprave carina. Evidentan je porast broja zahtjeva za zaštu ovih prava - kazala je ona.

Strunjaš je navela na se najviše krivotvore igračke, baterije, sport-ski dresovi, punjači za telefone.

- Svake godine imamo sve bolje rezultate u otkrivanju krivotvore-ne robe. Carina je u 2017. otkrila 22.516.428 komada pomenute robe, a u 2018. godini 10.741.000 komada tih artikala.

Nada Đurđić glavna tržišna inspektorka, Uprava za inspekcijske poslove, je predstavila iskustva Tržišne inspekcije u sprovođenju nadzora u oblasti intelektualne svojine.

- Tržišna inspekcija vrši nadzor nad: proizvodnjom i prometom robe kojom se povređuju prava industrijske svojine: žig, dizajn, patent, geografske oznake porijekla (neprehrambena roba), topo-grafija poluprovodnika kao i nad prometom robe na kojoj postoje autorsko i srodna prava - rekla je Đurđić.

Ona je navela i rezultate ove inspekcije od 1. jauara 2017. do 30. aprila. 2018. godine.

- U oblasti intelektualne svojine, tržišni inspektori su u ovom peri-odu izvršili 355 inspekcijskih kontrola i utvrdili 42 nepravilnosti. U oblasti industrijske svojine obavljeno je 284 kontrola i utvrđeno 15 nepravilnosti. U oblasti zaštite autorskog i srodnih prava izvršene su 52 kontrole i utvrđeno 27 nepravilnosti - rekla je Đurđić.

Zaključila je da je značaj zaštite prava intelektualne svojine važan zbog zaštite prava nosilaca, ekonomskih interesa potrošača od ne-bezbjednih falsifikovanih proizvoda, te od nelojalne konkurencije.

Merisa Čekić načelnica Direkcije za šeme kvaliteta Ministrastva poljoprivrede i ruralnog razvoja ocijenila je da je ovaj razgovor va-žnim jer se raspravljalo o veoma interesantnoj i korisnoj temi za domaću ekonomiju odnosno valorizaciju naših malih proizvođača koji su autentični i po kojima možemo biti prepoznati.

- Oblast zaštićenih geografskih oznaka je segment politike kvalite-ta. Termin šeme kvaliteta se odnosi na postupak ograničene upo-trebe nekih naziva hrane i pića na određene proizvode sa ciljem da se spriječi dovođenje potrošača u zabludu - rekla je Merisa Čekić.

Dodala je da se Zakonom o šemama kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz 2017. godine štite poljoprivredni i pre-

47

Broj 5Maj 2018.

hrambeni proizvodi, osim vina i alkoholnih pića.

- Vezano za oblast geografskih oznaka Ministarstvo je u ovogo-dišnjem Izvještaju o napretku zabilježilo izuzetne rezultate. To je ocijenjeno od strane EU. Sa propisima EU smo u potpunosti usklađeni, a izuzetne rezultate smo postigli i u implementaciji evropske regulative posebno posljednje nekolike godine. To su sis-temi koji se uvode postepeno, potrebno je da se radi na podizanju svijesti proizvođača, a posebno je za ove sisteme važan kvalitet. Ministarstvo poljoprivrede je kvalitet vezalo za korišćenje geo-grafskih oznaka i ostalih šema kvaliteta. Kad kažemo kvalitetan proizvod, garantovano tradicionalan kvalitetan proizvod, smatra-mo da je uključen u ove koncepte gdje se kvalitet kontroliše. I mi kroz sisteme apsolutne kontole garantujemo potrošaču navedeni kvalitet - rekla je ona. Potom je govorila o FAO projektu gdje smo mapirali naše potencijalne proizvode kojima se možemo ponositi.

- Kad je riječ o geografskim oznakama imamo zaštićenu oznaku porijekla i zaštićenu geografsku oznaku, usaglašenu sa pravilima EU. Zaštićena oznaka porijekla je najveći vid zaštite, to je naziv mjesta ili regije koji služi za obilježavanje proizvoda, a znači da se cijeli proces proizvodnje odvijao u određenom geografskom po-dručju. Kod geografske oznake ne moraju sve faze proizvodnje da se odvijaju u jednom geografskom području. Zakon je prepoznao i kategoriju garantovano tradicionalnih specijaliteta, zatim imamo koncept sa moje farme i planinski proizvod- rekla je ona.

Istakla je da poljoprivredni proizvođači moraju da poštuju princi-pe HCCP sistem, ili dio integrisanog ISO standarda. Ministarstvo poljoprivrede, rekla je ona, ima budžetske linije kojima podržava uvođenje ovih standarada, takođe im omogućava edukacije, po-maže u plasmanu, i sl.

- Geografska oznaka je kompletan ruralni razvoj koji obezbjeđuje stanovništvu da osmisli posao i ostane u tim ruralnim sredinama. Geografske oznake su kolektivna prava, znači potrebno je formira-nje udruženja proizovđača - navela je ona.

Merisa Čekić je podsjetila da sada imamo dva zaštićena proizvoda: njeguška pršuta je zaštićena geografskom oznakom, a pljevaljski sir oznakom kvaliteta. Ovih dana stelja i goveđa pršuta dobiće oznake porijekla. U proceduri registracije je durmitorski skorup i to oznakom porijekla, spremna je i specifikacija za kolašinski sir, a u pripremi je specifikacija za crnogorski med. U posljednje vrijeme smo zajedno sa proizvođačima postigli izuetne rezultate na ra-zvoju geografskih oznaka, zaključila je predstavnica Ministarstva poljprivrede i ruralnog razvoja.

Prof. dr Aleksandra Martinović Univerzitet Donja Gorica, potenci-rala je neophodnost Metodologije za izradu registra proizvoda sa kvalitetom, u sklopu FAO EBRD projekta, sa ciljem unapređenja proizvoda sa kvalitetom vezanih za određeno geografsko podru-čje.

Svrha pravljenja ovakve baze podataka je da se pomogne bolje identifikovanje potencijala za deklarisanje ovih proizvoda, ili pro-mociju strategija vezanih za kvalitet, te da se obezbijedi podrška mjerama namijenjenim onim proizvodima koji posjeduju veći ka-pacitet kroz projekte ili državne instrumente.

Definisani su ciljevi i kriterijumi za takve proizvode i to za tradi-cionalne, proizvode sa reputacijom, te proizvode koji se kao takvi tradicionalno konzumiraju u formi dodataka ili kao posebna jela, tj.tipični proizvodi crnogorske kuhinje.

48

Broj 5 Maj 2018.

Mljekara "Srna" uskoro pokreće novi proizvod. Postoji interesovanje za plasman van granica Crne Gore.

49

Broj 5Maj 2018.

Kvalitetni proizvodi ovjenčani nagradama

Zorka Šljukić, direktorica Mljekare "Srna"

U 2018. godini smo napravili znacajan iskorak ka proširenju asor-timana, ubrzo pokrećemo novi proizvod. Tako da smo za zadnje dvije godine ispunili plan prozvodnje novih proizvoda.

Glasnik: Koji su Vaši najznačajniji poslovni iskoraci od postojanja do sada?

Z. Šljukić: Mljekara Srna je osnovana 1999. godine kao mala poro-dična firma na 60 m2. Na početku je imala kapacitet od 200 litara dnevno prerađenog mlijeka. Jednim vozilom smo vršili otkup siro-vine i distribuciju gotovih proizvoda u matičnom gradu. U svijetlu skromnih početaka proizvodili smo samo jedan proizvod, jogurt u čašici. U to vrijeme, kupci su direktno dolazili na adresu firme po proizvod.

Zahvaljujući našim naporima i predanom radu, za vrlo kratko vri-jeme smo stekli povjerenje potrošača, te smo u ponudu uveli i pa-sterizovano mlijeko.

Sa rastom povjerenja kupaca došlo je do rasta potražnje za pro-izvodima, te smo proširili prodajnu mrežu na druge crnogorske gradove: Podgoricu, Herceg Novi i Budvu. Fabriku u Ozrinićima sagradili smo 2003. godine i opremili je na savremeni način: mo-dernom linijom za pasterizaciju, pakericama za gotove proizvode, laboratorijom, magacinom repromaterijala i slično.

Sa ciljem stalnog usavršavanja poslovanja, Mljekara "Srna" je do 2011. godine prošla kroz brojne transformacije. U istoj godini je napravljen veliki iskorak u svim fazama poslovanja, od kupovine zemljišta za proširenje proizvodnih kapaciteta, do nabavke savre-mene linije za pasterizaciju koja posjeduje softversko praćenje tog procesa i CIP (cleaning-in-place) pranja.

Transformacija našeg poslovanja praćena je adekvatnim marke-tinškim pristupom, sa ciljem konstantnog približavanja potreba-ma što većeg broja potrošača. Tako smo u jednom trenutku pro-mijenili vizuelni indetitet i uveli više proizvoda za razne grupe potrošaca (probitski proizvod, odnosno Vita jogurt i Fit jogurt sa 0% mliječne masti).

Mljekara u Ozrinićima sada posjeduje objekat od preko 1.800 m2.

Posjeduje vozila i to: osam namjenski izolovanih cistijerni za ot-kup sirovog mlijeka, zatim preko 20 kamiona i kombi vozila sa ter-mokingom koji su namijenjeni za distribuciju gotovih proizvoda.

Na domaćem tržistu smo prisutni već 19 godina, te smo za to vrije-me, zahvaljujući predanom i odgovornom radu, napravili ime koje znači zagarantovan kvalitet. Zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i jedinstvenosti naši su proizvodi prepoznatljivi i kao takvi pri-hvaćeni kod potrošača.

Mljekara "Srna" je u dosadašnjem radu dobila brojna pri-znanja za kvalitet proizvoda. To je prepoznato i na nedav-nom Međunarodnom novosadskom sajmu poljoprivrede,

kada je "Srna" nagrađena najvećim priznanjima: velikim šampi-onskim peharom, dvijema velikim zlatnim medaljama, te sa četiri zlatne, tri srebrne i tri bronzane medalje.

O ovim postignućima, aktuelnom trenutku u mljekarskoj industriji i ambijentu za poslovanje novinari Glasnika su razgovarali sa di-rektoricom ove mljekare Zorkom Šljukić.

Glasnik: Konvencijalno, nezaobilazno, pitanje: šta Vam znače na-grade Novosadskog sajma? Koliko su one vjetar u leđa za buduće uspješno poslovanje?

Z. Šljukić: Od našeg osnivanja do danas morali smo se izboriti sa izazovima koji su, u krajnjoj liniji, omogućili da, kroz brojne trans-formacije i stalno unapređivanje, postanemo prepoznatljiv brend. Potvrda našeg uspjeha da se izborimo sa svim preprekama i da iz istih izvučemo maksimalnu korist, te stvorimo prepoznatljivi kva-litet, stigla je na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

Nagrade koje smo osvojili predstavljaju zvanična priznanja upuće-na od kompetentnih i renomiranih stručnjaka, odnosno ocjenjiva-ča mliječnih proizvoda, iz zemalja regiona BIH, Hrvatske, Makedo-nije, Slovenije i iz Srbije.

Značaj nagrada koje su nam uručene do sada ogleda se u slje-dećem:- Nagrade potvrđuju našu strategiju kvaliteta;- Procjene kritičara, odnosno kompetentnih ocjenjivača, najbolja su preporuka za potrošače;- Priznanja su potvrda da imamo potencijal da napravimo proizvo-de koji su po kvalitetu ispred uvoznih.

Sve navedene nagrade i priznanja koja su nam do sada uručena predstavljaju ponosno svjedočanstvo posvećenosti našeg tima ve-likom cilju: pružanju potrošačima mogućnosti da dobiju potpuno zdrave i visokokvalitetne, domaće mliječne proizvode. Ove nagra-de, takođe, potvrđuju ostvarene rezultate na tom polju.

Glasnik: Kako "Srna" posluje u 2018. godini s aspekta proizvodnje, prodaje, proširenja asortimana, finansijskih pokazatelja?

Z. Šljukić: Na domaćem tržistu smo prisutni već 19 godina, te smo za to vrijeme, zahvaljujući predanom i odgovornom radu, napravi-li ime koje na ambalažama naših proizvoda znači zagarantovan kvalitet. Zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i jedinstvenosti naši su proizvodi prepoznatljivi i kao takvi prihvaćeni kod potrošača.

50

Broj 5 Maj 2018.

Najbolju preporuku u cilju osvajanja tržišta daje sam proizvod. Kvalitet naših proizvoda predstavlja naš najveći adut, te se naša strategija zasniva na proizvodnji visokokvalitetnih i prepoznatlji-vih proizvoda. Težnja ka izvrsnosti je još od samih početaka naša ideja vodilja, zahvaljujući čemu uvijek radimo na unapređenju kvaliteta ponude i nastojimo uzeti maksimum od tehnoloških i drugih dostignuća koja nastaju u oblasti koja je predmet naših in-teresovanja. Zahvaljujući visokim standardima poslovanja, koji se odnose kako na visok kvalitet proizvoda, tako i na predanu mar-ketinšku aktivnost koja te proizvode na najbolji način približava potrošačima, postali smo prepoznatljivo ime na domaćem tržištu i zaslužili dragocjeno povjerenje i vjernost kupaca.

Glasnik: Kakvi su Vaši razvojni planovi?

Z. Šljukić: U skladu sanašom razvojnom filozofijom koja u svom središtu nosi ideju stalnog stremljenja ka izvrsnosti, mi veoma pažljivo i dugo planiramo novo poglavlje u razvoju mljekare. Ovo se prije svega odnosi na razvoj novih proizvoda koji po kvalitetu treba da prevaziđu one koji se nude na policama maloprodajnih objekata.

Naši planovi za budući razvoj, u skladu sa tradicijom ozbiljnog i temeljnog pristupa svakom segmentu poslovanja, predviđaju kon-tinuitet ulaganja u sve poslovne oblasti: u razvoj novih proizvoda, tržište, opremu, distributivna vozila, marketing i, što je najvažnije, u edukaciju potrošača.

Edukacija potrošača o značaju konzumiranja provjerenih, auten-tičnih i potpuno zdravih domaćih proizvoda predstavlja ključni korak u savladavanju velikog izazova, koji se ogleda u nedovoljnoj upućenosti kupaca o mnogostrukim prednostima kupovine do-maćih proizvoda čiji su bezbjednost i kvalitet neupitno na najvi-šem nivou i čije bi preferiranje imalo pozitivan uticaj na ekonom-ski prosperitet, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.

Iz pomenutih razloga, mi ćemo u budućnosti nastojati da kroz kontinuirani proces pružanja informacija, odnosno kroz edukaciju i neposredni kontakt sa potrošačima, stavimo im do znanja koliki je značaj davanja prednosti domaćim proizvodima sa garancijom kvaliteta, jer naši proizvodi svakako zaslužuju povjerenje.

Glasnik: Kako vidite položaj mljekarske industrije u našoj državi? Da li bi nešto trebalo mijenjati da bi situacija u ovom značajnom sektoru poljoprivrede bila bolja?

Z. Šljukić: Ovoj industriji treba pristupiti sa više senzibiliteta, zato što je bazirana na nabavci sirovina sa domaćeg tržišta, koja pritom ima dnevni karakter čuvanja odnosno skladištenja ili je riječ o robi koja, ako se ne preradi za kratko vrijeme, nije za upotrebu. Takođe se radi o robi koja ima kratak rok trajanja, objekti se svakodnevno snadbijevaju, tako da jedan kupac na zalihama može imati robu samo dva dana i realizovati je takođe za dva dana.

Loša povezanost poljoprivrede i turizma, odnosno neadekvatna zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj ponudi predsta-vljaju veliku prepreku, kako za proizvodnu djelatnost, tako i za turizam. S obzirom na to da u našoj državi, kao i uopšte u svijetu, postoji tendencija ka jačanju selektivnih oblika turizma, kao što su eko-turizam i gastronomski turizam, gdje ponuda autentičnih domaćih proizvoda, između ostalog, predstavlja osnovu za njihov razvoj, u segmentu domaće proizvodnje leži i bitna turistička ra-zvojna šansa.

Nadamo se da će nedavno pokrenuta akcija "Kupujmo domaće”

Privredne komore, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstva ekonomije sa trgovačkim lancima, te Ministarstva turizma u velikoj mjeri doprinijeti većem pozicioniranju i procen-tualnom učešću domaćih proizvoda na policama trgovina.

Predlažemo da se radi na tome da domaći mljekarski proizvodi budu zastupljeni na policama 50%, a potrebno je nastaviti aktiv-nosti promocije kako bi uticali na percepciju potrošača i njihovu opredjeljenost. Globalna istraživanja pokazuju da najmanje tri go-dine treba raditi na razvoju proizvoda, marketinga I sličnog da bi postao prepoznatljiv i stekao povjerenje kod potrošača, pa se nada-mo da će se u tom pravcu raditi na poboljšanju trenutne situacije, što bi rezultiralo jačanju ukupne crnogorske privrede.

Problem sa kojim se sektor sriječe je i nelojalna konkurencija iz drugih država i koja prodaje proizvode po znatno nižoj cijeni nego u matičnoj zemlji.

Što se naplate potraživanja tiče treba raditi na izmjeni zakona ve-zanih za registraciju preduzeća radi adekvatnijeg rješavanja pita-nja naplate potraživanja od preduzeća koja su prestala sa radom zbog likvidacije, zatvaranja i sličnog. Takođe, veliki problem pred-stavlja pitanje osnivanja i registracije više preduzeća od istog vla-snika kako bi se izbjegle obaveze plaćanja dugova, te je potrebno izmijeniti Zakon o privrednim društvima u tom dijelu. Neophodno je raditi na izmjeni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obave-za, jer poreska uprava može sankcionsati privredno društvo zbog nepostupanja po Zakonu, ali ne može uticati na izvršenje obaveze plaćanja.

Takođe treba raditi na izmjeni Zakona o javnim nabavkama, od-nosno usaglasiti partije u okviru tendera i prilagoditi ih domaćoj proizvodnji gdje se to može, jer obuhvataju dosta proizvoda koje ne proizvode crnogoske mljekare ili se uopšte kod nas ne proizvode. Potrebno je sprovesti istraživanje i na osnovu toga prilagođavati rješenja.

Tender je potrebno odvojiti po partijama - sirevi i mlijeko (šta pro-izvode domaći proizvođači) i izmijeniti bodovnu politiku tako što će se uvesti kategorije bodovanja kvaliteta a što će doprinijeti bo-ljem plasmanu proizvoda domaćeg porijekla.

Glasnik: Imate li podršku nadležnih institucija?

Z. Šljukić: Naravno da imamo podršku nadležnih institucija, naj-prije od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz čiju po-moć smo ostvarili mnoga ulaganja u mljekarski sektor kroz IPARD Like programe, zatim podršku Ministarstva ekonomije. Ostvaru-jemo saradnju sa brojnim institucijama, što dodatno doprinosi kvalitetu našeg poslovanja. Neke od domaćih institucija sa kojima sarađujemo su: Biotehnički institut, Specijalistička veterinarska laboratorija Podgorica, Institut za javno zdravlje, Dom zdravlja Bar, CETI, Dom zdravlja Nikšić i mnoge druge. Među regionalnim in-stitucijama sarađujemo sa: Veterinarskim zavodom Zemun, Poljo-privrednim fakultetom Novi Sad, Super laboratorijom, Poljoprivre-dnim fakultetom u Zemunu i brojnim drugim.

Glasnik: Planirate li da plasirate proizvode Mljekare "Srna" na ino-strano tržište?

Z. Šljukić: Mljekara "Srna" do sada nije imala plasman na inostra-no tržište, ali se pokazano interesovanje ukazuje na realne mo-gućnosti za to, koje ćemo, vjerujem, uskoro realizovati.

51

Broj 5Maj 2018.

High quality products awarded

Zorka Šljukić, Director of the Dairy "Srna”

52

Broj 5 Maj 2018.

So far the Dairy "Srna” has received numerous awards for the quality of its products. This was also recognized at the recent International Fair of Agriculture in Novi Sad, where "Srna”

was awarded with the highest awards: a large champion trophy, two great gold medals, four gold, three silver and three bronze me-dals.

About these achievements, current situation in the dairy industry and the environment for doing business, our journalists have tal-ked with the director of this Dairy Mrs. Zorka Šljukić.

Glasnik: Conventional, inevitable question: What do the awards from Novi Sad Fair mean to you? Are they a wind at your back for future successful business performance?

Z. Šljukić: Since the establishing of the company up to this mo-ment we have encountered many obstacles in business and we have had to deal with challenges that, ultimately, enabled us, thro-ugh numerous transformations and continuous improvement, to become a recognizable brand. The confirmation of our success in dealing with all the obstacles and maximizing the benefits from them, as well as creating a recognizable quality, arrived at the In-ternational Agricultural Fair in Novi Sad.

The awards that we have won are official acknowledgment from the competent and renowned experts, that is, the dairy products evaluators, from the countries of the region of Bosnia and Herze-govina, Croatia, Macedonia, Slovenia and Serbia.

The importance of the awards presented to us so far is reflected in the following:- The awards confirm our quality strategy;- The assessments by critics, or competent assessors, are the best recommendation for consumers;- We, as a Dairy, have the potential to make products that are in quality beyond products that are imported and sold on our market.

All the listed awards and acknowledgments so far presented to us are a proud testimony of our team"s commitment to a great goal: providing the consumers with the possibility to get completely he-althy and high quality, domestic dairy products. These awards also confirm the results achieved in this area.

Glasnik: How does "Srna” operate in 2018 in terms of production, sales, expansion of assortments, financial indicators?

Z. Šljukić: We have been present in the domestic market for 19 years, and during this time, thanks to dedicated and responsible work, we have created the name which on the packaging of our products means guaranteed quality. Thanks to superior quality and uniqueness, our products are recognizable and as such accep-ted by customers.

In 2018, we have made a significant step forward in expanding the production pallet, and soon we are going to launch a new brand. So, for the past two years, we have completed the production plan for the new products.

Glasnik: What are your most important business breakthroughs from your beginnings up to now?

Z. Šljukić: The Dairy "Srna” was established in 1999 as a small fa-mily company at 60 m². At the beginning, it had a capacity of 200 litres of processed milk per day. We used the same vehicle for pur-chasing raw material and distribution of finished products in our home town. In the light of modest beginnings we produced only one product, a yogurt in a cup. At that time, customers came direc-tly to the address of the company to buy a product.

Thanks to our efforts and dedicated work, we gained consumer confidence in a very short time, and we introduced pasteurized milk into our offer.

With the growth of the customers" confidence, there was a rise in demand for products, and we expanded the sales network to other Montenegrin cities: Podgorica, Herceg Novi and Budva. We built a factory in Ozrinići in 2003 and equipped it in a modern way with: a modern line for pasteurization, packing machines for ready-made products, a laboratory, a warehouse of repro- material, etc.

With the aim of continuous improvement of business, the Diary "Srna” has undergone numerous transformations until 2011. In the same year, a major step forward was made in all phases of busi-ness, from purchasing the land intended to expand the production capacities, to the acquisition of a modern pasteurisation line that has software monitoring of this process and CIP (cleaning-in-pla-ce) technology.

The transformation of our business was accompanied by an adequate marketing approach, with the goal of continuous adju-sting to the needs of as many consumers as possible. Therefore, at one point we changed the visual identity and introduced several products for various consumer groups (probiotics, that is, Vita yo-gurt and Fit yogurt with 0% fat).

Today, the Dairy in Ozrinići has a facility of over 1.800 m².

It owns vehicles as follows: eight purpose-built cisterns for the purchase of raw milk, over 20 trucks and vans with a thermo king intended for the distribution of finished products.

We have been present in the domestic market for 19 years, and du-ring this time, thanks to dedicated and responsible work, we have created the name which on the packaging of our products means guaranteed quality. Thanks to superior quality and uniqueness, our products are recognizable and as such accepted by customers.

The best recommendation for conquering the market is the pro-duct itself. The quality of our products is our greatest advantage, and our strategy is based on the production of high quality and recognizable products. From the very beginning, we have imple-mented, like a guiding idea, in our business policy an aspiration towards excellence, thanks to which we are always putting efforts to improve the quality of our offer and we are trying to take the maximum of the technological and other achievements that arise in the field that is subject of our interest. Thanks to the high stan-dards of business, which relate both to the high quality of products and to the dedicated marketing activity that brings closer these products in the best way towards consumers, we have become a recognizable name in the domestic market and earned valuable

The Dairy "Srna” will soon launch a new brand, and there is an interest in placing its products outside the borders of Montenegro.

53

Broj 5Maj 2018.

trust and loyalty of customers.

Glasnik: Are you facing challenges in your work?

Z. Šljukić: Of course, challenges are all around us, in each situati-on, event, circumstance.

Glasnik: What are your development plans?

Z. Šljukić: In accordance with our development philosophy that carries the idea of constant striving for excellence, we are plan-ning very carefully and in detail a new chapter in the development of the Dairy. This primarily refers to the development of new pro-ducts which in quality should overcome those offered on the shel-ves of retail stores.

Our plans for future development, in accordance with the tradition of a serious and fundamental approach to each business segment, foresee the continuity of investments in all business areas: in the development of new products, the market, equipment, distribution vehicles, marketing and, most importantly, in consumer educati-on.

The consumer education about the importance of consummation of proven, authentic and fully healthy domestic products is a key step in overcoming the major challenges, reflected in insufficient customer awareness of the multiple advantages of purchasing do-mestic products which safety and quality are unquestionably at the highest level and which selection would have a positive im-pact on economic prosperity, both at the local and national level.

For the above mentioned reasons, we will strive in the future thro-ugh a continuous process of provision of information, that is, thro-ugh education and direct contact with consumers, to make them aware of the importance of giving priority to domestic products with a quality guarantee, given that our products certainly deserve trust.

Glasnik: How would you describe the position of the dairy industry in our country? Should something be changed to improve the situ-ation in this important agricultural sector?

Z. Šljukić: This industry needs to be approached with more sen-sibility, since it is based on the purchase of raw materials from the domestic market, which have a daily character of storage, or it is about goods which, if not processed in a short time, cannot be used. It is also about the goods with a short shelf life, stores are supplied daily so that one buyer can have goods only for two days and realize it again in two days.

The poor linkage between agriculture and tourism, that is, the poor representation of domestic products in the tourist offer, poses a major obstacle, both to the production activity and to tourism. Considering that in our country, as well as in the world in general, there is a tendency towards strengthening selective forms of tou-rism, such as eco-tourism and gastronomic tourism, where the of-fer of authentic domestic products, among other things, represent the basis for their development, an important tourist development opportunity also lays in the segment of domestic production.

We hope that the project "Let"s buy domestic products” that the Chamber of Economy of Montenegro has recently launched toge-ther with the Ministry of Agriculture and Rural Development, the Ministry of Economy with the retail chains, and the Ministry of Tourism will greatly contribute to the higher positioning and share of domestic products on the retail shelves.

We suggest putting efforts to make domestic dairy products repre-sented on the shelves at 50%, while promotion activities should be continued in order to influence the perception of consumers and their choice. Global research shows that at least three years are needed to invest into development of a product, its marketing and the like in order for this product to become recognizable and gain consumer confidence, so we hope that we will go into this direction in order to improve current situation, which would result in strengthening of the overall Montenegrin economy.

Issues that should be changed:

This sector is facing the problem of unfair competition from other countries which sell their products at much lower prices than in their home countries.

With regard to collecting claims, consideration should be given to amending the laws relating to the registration of companies in or-der to adequately address the issue of collecting receivables from companies that have ceased to operate due to liquidation, closure and the like. Also, the big problem is the establishing and registra-tion of several companies belonging to the same owner in order to avoid the obligation of paying debts, and it is necessary to change the law on companies in this regard. It is necessary to engage on amending the Law on the deadlines for settlement of financial li-abilities, since the Tax Administration can impose sanctions aga-inst a company for non-compliance with the Law, but it cannot influence the fulfilment of its obligation to pay.

Also, the Law on Public Procurements should be amended, that is, parties within the tender should be aligned and adjusted to the domestic production, where possible, since they include many products that are not produced by the Montenegrin dairies or are not produced in our country at all. It is necessary to conduct a que-stionnaire and, accordingly, adjust the regulations.

The tender need to be divided into parties - cheese and milk (ac-cording to what types of products are produced by domestic produ-cers) and the scoreboard policy should be changed by introducing categories of scoring the quality and the domestic origin of goods.

Glasnik: Do you have the support of the relevant institutions?

Z. Šljukić: Of course we have the support of relevant institutions, primarily from the Ministry of Agriculture and Rural Development, thanks to which we have achieved many investments in the dairy sector through IPARD Like programs, including the support of the Ministry of Economy. We are cooperating with numerous instituti-ons, which additionally contribute to the quality of our operations. Some of the domestic institutions with which we cooperate are: Biotechnical Institute, Diagnostic Veterinary Laboratory Podgori-ca, Institute of Public Health, Health Centre Bar, CETI, Health Care Centre Nikšić and many others. We have established cooperation also with the regional institutions such as: Veterinary Institute Ze-mun, Faculty of Agriculture Novi Sad, Super Laboratory, Faculty of Agriculture in Zemun and many others.

Glasnik: Are you planning to place your dairy products on the fo-reign market?

Z. Šljukić: So far, the Dairy "Srna” has not had a placement on fo-reign markets, but there is interest which can lead us to achieve this in the future.

54

Broj 5 Maj 2018.

Potpisan sporazum o saradnji

Regulatorna agencija za energetiku

Privredna komora Crne Gore i Regulatorna agencija za ener-getiku potpisale su 29. maja 2018. godine Sporazum o sara-dnji.

Ovaj dokument su potpisali Vlastimir Golubović predsjednik Pri-vredne komore i Branislav Prelević predsjednik predsjednik Od-bora direktora Regulatorne agencije za energetiku.

Potvrđujući posvećenost razvoju biznisa, jednom od najznačajni-jih faktora društvenog i ekonomskog prosperiteta, pomenute insti-tucije će kroz saradnju doprinositi jačanju konkurentnosti privre-de, što je preduslov daljeg ukupnog ekonomskog napretka.

Predsjednik Privredne komore iskazao je zahvalnost zbog spre-mnosti Agencije da se potpisivanjem Sporazuma intenzivira sa-radnja, napominjući da je Komora institucionalni partner dono-siocima odluka, na nacionalnom i lokalnom nivou. S tim u vezi neophodno je dodatno unapređivati i proširivati poslovne relacije sa državnim organima i institucijama, a svakako i predstavnici-

ma regulatora. Saradnju sa RAE Vlastimir Golubović je ocijenio važnom, posebno iz razloga jer su u nadležnosti pomenutog regu-latora sektori energetike i komunalne djelatnosti. Snabdijevanje energijom, kao i komunalne usluge utiču na poslovanje svih čla-nica Komore pa je snaženje saradnje sa RAE od izuzetnog značaja, ocijenio je predsjednik Golubović.

Predsjednik Odbora direktora agencije, Branislav Prelević je izra-zio zadovoljstvo što će kroz Sporazum saradnja biti formalizova-na, dodajući da su uređeni odnosi jedini pravi osnov na kojem se može graditi kvalitetna komunikacija.

Saradnja će se odnositi na unapređenje poslovnog ambijenta i zaštitu konkurencije, razmjenu informacija o aktima koja donosi ili odobrava Regulatorna agencija za energetiku, zajedničku orga-nizaciju seminara, okruglih stolova i drugih stručnih skupova na teme iz oblasti koje reguliše Agencija.

55

Broj 5Maj 2018.

Žele slobodnu trgovinu sa Balkanom

Ambasador Meksika u Komori

Ambasador Meksika Marco Antonio Garsia Blanco, sa sje-dištem u Beogradu, razgovarao je 4. maja 2018. godine u Privrednoj komori Crne Gore sa njenim potpredsjednikom

Ivanom Saveljićem o mogućnostima za razvoj poslovne saradnje dvije zemlje.

Meksički ambasador je konstatovao da Crna Gora ubrzano napre-duje posebno u smislu razvoja turizma i diverzifikacije turističke ponude. Istakao je da je Meksiko osmi po broju turističkih posje-ta, te da je u toj zemlji u prošloj godini boravilo 35 miliona turista. Takođe, ubrzan rast ove ekonomije čini da turisti iz Meksika sve više odlaze u inostranstvo. Tako je prošle godine oko 80 miliona Meksikanaca posjetilo turističke destinacije uglavnom u Sjedi-njenim Američkim Državama, Aziji, Australiji i Zapadnoj Evropi. S tim u vezi, Garsia Blanko smatra da je potrebno je strukturirano predstavljati turističku ponudu Crne Gore u cilju privlačenja turi-sta ali i direktnih stranih investicija u ovaj sektor. Meksiko ima potpisane brojne sporazume o slobodnoj trgovini i to sa: EU, SAD,

Turskom, Japanom i transpacifičkim državama. On smatra da je sličan sporazum potrebno potpisati i sa zemljama Zapadnog Bal-kana, a sve u cilju promovisanja ovog dijela Evrope kod meksičke poslovne zajednice koja traži nova tržišta za investiranje. Pozvao je crnogorsku privrednu delegaciju da posjeti Meksiko.

Potpredsjednik Saveljić je istakao značaj promovisanja Crne Gore na novim tržištima i govorio o ulozi Privredne komore u ovim ak-tivnostima. Saveljić je ambasadoru Meksika govorio o crnogorskoj istoriji, investicionim projektima i aktulenim ekonomskim trendo-vima, kao i o izazovima sa kojima sa naša zemlja susretala tokom svog ubrzanog razvoja poslednjih godina. Crnogorski privrednici, smatra Saveljić, se u izboru ino-partnera odlučuju prevashodno za poznata tržišta poput Zapadnog Balkana i Evropske unije. Privre-dna komora Crne Gore već duže vrijeme priprema odlazak privre-dne delegacije u Sjedinjene Američke Države, saopštio je Saveljić, te bi se ta posjeta mogla iskoristiti za posjetu Meksiku.

56

Broj 5 Maj 2018.

Najavljuju rekordnu 2018.

"Perućica" obilježila 58 godina postojanja

Hidroelektrana (HE) "Perućica" je obilježila 58 godina posto-janja i uspješnog rada. U prva četiri mjeseca ove godine proizvela je 670.000 MWh električne energije i već ostvarila

73 odsto godišnjeg plana, što je čak 53 odsto više u odnosu na plan za prva četiri mjeseca. Ako se ovakav proizvodni trend nastavi, kako su kazali iz Elektroprivrede Crne Gore, 2018. godina mogla bi biti rekordna.

Iz EPCG podsjećaju da je Perućica prve količine električne energije crnogorskom elektroenergetskom sistemu isporučila 1960. godine, a od početka rada naša najstarija velika elektrana ukupno je proi-zvela 50.248.118 MWh električne energije.

Rekordna godina, napominju, bila je 2010, kada je HE "Perući-ca" proizvela i elektroenergetskom sistemu Crne Gore isporučila 1.434.895 MWh električne energije.

Početak 2018. godine, kako su kazali, obilježili su uspješni proizvo-dni rezultati.

- Dobre hidrološke prilike tokom prethodnog perioda, kao i izuze-tna pogonska spremnost postrojenja, razlog su što je HE "Perućica" u periodu januar - april ove godine proizvela 670.000 MWh elek-trične energije i već ostvarila 73 odsto godišnjeg plana, što je čak 53 odsto više u odnosu na plan za prva četiri mjeseca. Ako se ova-kav proizvodni trend nastavi 2018. godina mogla bi biti rekordna - ističu iz EPCG.

Poslije gotovo šest decenija eksploatacije iz EPCG napominju da je u narednom četvorogodišnjem periodu pred menadžmentom

HE "Perućica" u periodu januar - april ove godine proizvela 670.000 MWh električne energije i već ostvarila 73 odsto godišnjeg plana.

i zaposlenim u HE "Perućica", kao i menadžmentom Direkcije za razvoj i inženjering EPCG, obiman i izuzetno zahtjevan posao revi-talizacije opreme i postrojenja Elektrane kao i stavaranje uslova za proširivanje proizvodnih kapaciteta.

- Projekat vrijedan oko 6,3 miliona eura podrazumijeva revitaliza-ciju svih sedam generatora, kao i kompletnu zamjenu pet blok–trafoa. Realizacijom ovog posla produžiće se životni vijek "Perući-ce" za još 15-20 godina i obezbijediti visoka pogonska spremnost proizvodnih kapaciteta. Uporedo sa tim ući će se u realizaciju druge faze modernizacije tog hidroenergetskog objekta i stvoriti potrebni uslovi za ugradnju osmog agregata - kazali su iz EPCG.

Generatori u HE "Perućica", napominju, puštani su u pogon paralel-no sa izgradnjom elektrane, u okviru tri faze. Prva dva generatora u pogonu su od 1960.godine. Dvije godine kasnije u pogon su pušte-na još tri, a 1976. i 6. i 7. agregat.

- HE "Perućica" smještena je u sjevernom dijelu Bjelopavlićke rav-nice. Naziv je dobila po vrelu Perućica, koje izvire u njenoj nepo-srednoj blizini. Za proizvodnju električne energije HE "Perućica" koristi vode gornjeg toka rijeke Zete, odnosno vode koje iz Ni-kšićkog polja pri izuzetno povoljnom padu na kratkom rastojanju pokreću njene turbine. U sastavu HE "Perućica", čija instalisana snaga iznosi 307 MW su akumulacije "Krupac", "Slano" i retenzija "Vrtac", a dio sistema HE "Perućica" čini i pet malih hidroelektrana na teritoriji Podgorice, Kolašina, Cetinja i Šavnika, sa godišnjom proizvodnjom od blizu 6.000 MWh (megavat-sati) električne ener-gije - zaključili su iz EPCG .

57

Broj 5Maj 2018.

Akcija opravdala očekivanja

Za čist račun

Veliki broj privrednika iskoristio je je-dinstvenu ponudu za otplatu 30 odsto duga u narednih 30 mjeseci u okviru

akcije "ZA ČIST RAČUN", koju je Elektropri-vreda Crne Gore pokrenula početkom marta. Rukovodilac Sektora za operativne poslove u FC Snabdijevanje, Miloš Bigović, ističe kako je do kraja maja, kada se akcija završila, 191 pravno lice potpisalo Sporazum o izvršavanju obaveza po povoljnim uslovima.

- Usaglašeni dug za pravna lica, koja su se priključila akciji, iznosi oko tri miliona eura - dodao je Bigović.

Potpisivanjem Sporazuma pravna lica ostva-rila su niz povoljnosti. Prije svega, u prvih 30 mjeseci trajanja protokola u obavezi su da u 30 mjesečnih, fiksnih rata izmire 30 odsto duga. Uz mjesečnu ratu, potrebno je plaćati i tekući račun. Druga značajna povoljnost je što su, dok se poštuje Sporazum, pravna lica izuzeta od isključenja sa distributivne mreže.

Podsjećamo, u akciju su se mogla uključiti sva pravna lica koja su imala više od tri neplaćene fakture za utrošenu električnu energiju, bez obzira na visinu dugovanja, a uslov je bio da plate posljednju fakturu i potpišu Sporazum o izvršavanju obaveza po povoljnim uslovi-ma. Takođe, pravna lica koja su imala aktivne Sporazume iz prethodnog perioda (klasični protokol ili protokol iz akcije 5 za 5) mogla su iste reprogramirati po novom modelu.

58

Broj 5 Maj 2018.

Dodijeljena priznanja najuspješnijim preduzećima

Projekat 100 najvećih u Crnoj Gori

Projekat će pokazati postojećim i potencijalnim investitorima da u Crnoj Gori mogu pronaći kredibilne poslovne prilike i partnere.

integritet, dobri ljudi, ideje, na najbolji način vode u realizaciju.

- Projekat 100 najvećih u Crnoj Gori očigledno je jedna od onih ide-ja čije je vrijeme došlo. To govori i činjenica da je već prve godine i prepoznat i podržan kako od crnogorskih kompanija, tako i sa najviših državnih adresa. Potrudili smo se da damo ono najbolje, iako, iskreno vjerujem, ono najbolje tek slijedi u godinama koje su pred nama - rekla je Burzan Nikolić.

Ona je navela i da projekat nudi vrijednost svima koje je okupio, odnosno kompanijama za čije rezultate treba da se čuje, državnim institucijama čija pravila i propisi moraju da se poštuju, ali i sve-ukupnoj javnosti koja može prosperirati samo ako svi učesnici u privrednom bitisanju poštuju pravila i kontinuirano rade na una-prijeđenju uslova poslovanja, šaljući jasne poruke da rezultat po-stignut ulaganjem u znanje, kvalitet i rad otvara vrata za one koji prihvataju poslovnu etiku kao jedan od osnovnih postulata.

Ministar finansija Darko Radunović čestitao je organizatorima na pokretanju projekta "prepoznavanja" najbojih u Crnoj Gori, navo-deći da taj Vladin resor snažno podržava ovakve inicijative i da su zadovoljni što mogu da budu dio projekta 100 najvećih u Crnoj Gori.

- Podržavajući ovu inicijativu podstičemo sve poslovne subjekte da se u narednom periodu bore za bolji rezultat na tržišnoj utakmi-ci, unapređujući kvalitet poslovnih modela kojima se vode. Naša

Projekat 100 najvećih u Crnoj Gori okončan je, nakon četiri mjeseca intenzivnih aktivnosti, dodjelom priznanja naj-uspješnijim crnogorskim kompanijama u 25 kategorija i

predstavljanjem publikacije.

Riječ je, za crnogorske prilike, o jedinstvenoj poslovnoj, institucio-nalnoj i promotivnoj aktivnosti, koja je imala za cilj da na osnovu relevantnih i zvaničnih podataka javnosti predstavi najveće i naj-uspješnije domaće kompanije i promoviše odgovorno poslovanje, prenosi Mina Business.

Publikacija Poslovne novine – 100 najvećih u Crnoj Gori prva je te vrste u Crnoj Gori i svojevrsni godišnjak najvećih poslovnih do-stignuća. Sadrži sveobuhvatne podatke o najvećim mikro, malim, srednjim i velikim preduzećima po prihodima, dobiti i broju zapo-slenih.

- U publikaciji je data analiza strukture, rezultata, trenda poslova-nja i zaposlenosti u 12 privrednih djelatnosti, kao i liste najvećih preduzeća po pojedinim djelatnostima. Takođe, tu je i lista kompa-nija koje ostvaruju kontinuirani rast ključnih pokazatelja poslova-nja u posljednje tri godine - navodi se u saopštenju.

Direktorica projekta Ljiljana Burzan Nikolić kazala je na završnoj svečanosti u hotelu Hilton da za nju prava ideja nikada nije bila ne-dostižna, ocjenjujući da znanje, obrazovanje, volja, želja, hrabrost,

59

Broj 5Maj 2018.

podrška projektu potvrda je ozbiljnosti u realizaciji obaveze Vlade da se odgovorno ponaša i pruži podršku razvoju uspješnih i dru-štveno odgovornih preduzeća - kazao je Radunović.

On je dodao da ih posebno raduje činjenica da su ažurni finansijski izvještaji iskorišteni kao baza za istraživanje i dobijanje podataka za potrebe projekta.

- Na ovakav način se promoviše i značaj finansijskog izvještavanja iz perspektive privatnog sektora i države, kao korisnika informaci-ja sadržanih u izvještajima - smatra Radunović.

On je kazao da ih raduju pokazatelji koji su rezultat istraživanja projekta 100 najvećih. Oni ukazuju na značajnu ekonomsku aktiv-nost crnogorske privrede, što je posljedica njenog kapaciteta, da uprkos izazovnim postkriznim vremenima, uspijeva da zabilježi dobre rezultate.

- Danas se ne postavlja pitanje da li graditi preduzetničko društvo, već kako stvoriti dobar institucionalni okvir u funkciji razvoja pre-duzetništva, na čemu mi kao predstavnici Vlade kontinuirano ra-dimo - naveo je Radunović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić ocijenila je da se promoci-jom uspješnih kompanija i njihovih postignuća daje dobar primjer kako preduzeće učiniti konkurentnim, biti odgovoran u poslova-nju, prema zaposlenima i drušvenoj zajednici.

- Ovo je prva godina realizacije projekta 100 najvećih u Crnoj Gori. Iskreno želim da projekat nastavi da živi i u godinama pred nama i uvjerena sam da je ovakva vrsta projekata dodatan podsticaj do-maćim privrednicima da koriste raspoloživu pomoć Vlade kako bi i ubuduće kontinuirano unapređivali svoje poslovanje i time do-prinijeli sopstvenim naporima da se nađu na listi 100 najvećih u Crnoj Gori - kazala je Sekulić.

Ona smatra da će projekat pokazati postojećim i potencijalnim investitorima da u Crnoj Gori mogu pronaći kredibilne poslovne prilike i partnere.

- Dodatno, inspirisaće i ohrabriti start-up projekte, naročito u sektoru preduzetništva, mikro i malih preduzeća. Vjerujem da će kompanije koje su izabrane da se nađu među 100 najvećih u go-dinama koje dolaze zadržati kontinuitet uspješnog poslovanja, a dobitnicima nagrada čestitam na osvojenim priznanjima - rekla je Sekulić.

Rezultati projekta

Elektroprivreda Crne Gore, Bemax i kompanija Voli Trade su po prihodima, dobiti i broju zaposlenih u prošloj godini bili lideri u kategoriji velikih preduzeća, pokazali su rezultati projekta 100 naj-većih u Crnoj Gori.

Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija, Ratko Nikolić, na završnoj konferenciji za novinare, nakon četvoromje-sečne kampanje, predstavio je listu 25 preduzeća koja su osvojila priznanja po definisanim kategorijama.

On je rekao da su, na bazi predatih finansijskih izvještaja za prošlu godinu, rangirana mikro, mala, srednja i velika preduzeća po pri-hodima, profitu i broju zaposlenih.

- U kategoriji velikih preduzeća, EPCG je lider po prihodima koji su u prošloj godini iznosili 276,16 miliona eura. Po dobiti je prvorangi-

rani Bemax sa 20,9 miliona eura, a po broju zaposlenih Voli Trade, koji je u prošloj godini imao 1,87 hiljada radnika - kazao je Nikolić.

On je saopštio da je, u kategoriji srednjih preduzeća, podgorička Neregelia lider po prihodima koji su u prošloj godini iznosili 56,24 miliona eura, po dobiti kompanija Gradir Montenegro sa 7,78 mili-ona, a po broju zaposlenih Tobacco S Press sa 825.

U kategoriji malih preduzeća Carlsberg Montenegro je lider po pri-hodima, koji su u prošloj godini iznosli 13,17 miliona eura, dok je prvorangirana po dobiti podgorička firma Domen sa 2,26 miliona EU. Lider po broju zaposlenih u toj kategoriji je Securitas Monte-negro sa 517.

Nikolić je naveo da je u kategoriji mikro preduzeća prvorangirana po prihodima firma BWA iz Tivta, koja se bavi uslugama u pomor-skom saobraćaju. Ona je u prošloj godini ostvarila prihode od 3,95 miliona eura.

- Po dobiti je u toj kategoriji lider barska kompanija Capris, koja pruža pomorske usluge i koja je dio većeg sistema sa sjedištem u Sloveniji. Ona je u prošloj godini imala dobit od 278,28 hiljada eura. Po broju zaposlenih lider je Halotaxi Podgorica sa 82 radnika - pre-cizirao je Nikolić.

On je rekao da je, u okviru projekta, napravljena i analiza 12 privre-dnih grana, u okviru kojih su najuspješniji rangirani po prihodima.

- U sektoru trgovine lider je Voli Trade sa ostvarenh 209,04 miliona eura prihoda u prošloj godini. U sektoru hotelijerstva prvorangira-na je Hotelska grupa (HG) Budvanska rivijera sa 20,96 miliona eura prihoda, u sektoru upravljanje nekretninama Delta M sa 11,27 mili-ona, a u sektoru revizije i računovodstva Deloitte sa 956,46 hiljada eura prihoda - saopštio je Nikolić.

U sektoru građevinarstva lider po prihodima je kompanija Bemax sa 87,86 miliona eura, u sektoru hrane i pića Mesopromet Bijelo Polje sa 55,94 miliona, u sektoru ostala proizvodnja i prerada prvo-rangirani je Rudnik uglja sa 42,44 miliona, a u sektoru telekomuni-kacije Crnogorski Telekom sa 86,39 miliona.

Nikolić je naveo da je u sektoru informacionih tehnologija (IT) pr-vorangirana po prihodima u prošloj godini kompanija Comtrade Distribution Podgorica sa 19,7 miliona eura.

- U sektoru naftnih derivata lider je Jugopetrol sa ostvarneih 136,26 miliona eura, u sektoru farmacije Apoteke Crne Gore Montefarm sa 59,3 miliona, a u sektoru medicinskih usluga Institut "Simo Mi-lošević" sa 10,6 miliona eura prihoda - kazao je Nikolić.

On je rekao da su na kraju izdvojili i kompanije koje ostvaruju rast prihoda, uz isti ili veći broj zaposlenih u posljednjih nekoliko go-dina, i koje ostvaruju pozitivan rezultat poslovanja i njih rangirali po prihodima.

- Njih 450 je zadovoljilo kriterijume. To su sve rastuće kompanije, a najveća među njima je Voli Trade sa ostvarenih 209,04 miliona eura prihoda - precizirao je Nikolić.

Projekat 100 najvećih u Crnoj Gori se realizuje u partnerstvu sa mi-nistarstvima finansija i ekonomije, a pokrovitelj je Societe Genera-le banka Montenegro.

Ključni ciljevi projekta su da se, kroz promociju najvećih i naju-spješnijih kompanija, promoviše pozitivna poslovna praksa, una-prijeđuje kultura finansijskog izvještavanja i stimuliše formalna u odnosu na neformalnu ekonomiju.

60

Broj 5 Maj 2018.

Regionvijesti

Crna Gora ne može naprijed ako susjedi zaostaju

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Mar-ković ocijenio je u Sofiji da države Zapa-dnog Balkana intenzivno sarađuju, da se lideri redovno sastaju, da se mijenja tradi-cionalna percepcija investitora i investicija te da stoga cio region ne može biti prijetnja Evropskoj uniji, već će je svojim ulaskom obogatiti.

- Na Balkanu je uvijek bilo više politike i istorije nego što je bilo ekonomije razvoja i pogleda u budućnst, a posebno otvara-nja novih radnih mjesta. Danas Zapadni Balkan zaostaje za razvijenom Evropom. Crna Gora je trenutno negdje na 45 odsto, druge zemlje u našem susjedstvu su istog tog procenta što treba sve da nas zabrine - rekao je premijer Marković, dodavši da je u proteklih godinu i po u urađeno dosta na promjeni tradicionalnog pristupa, na izgra-dnji povjerenja i na okretanju evropskom sistemu vrijednosti.

Govoreći na panel diskusiji koju je orga-nizovao Bečki ekonomski forum na temu "Regionalna saradnja kao dio evropskih integracija. Zapadni Balkan: Realnost i oče-kivanja – Ko snosi odgovornost?” predsje-dnik Marković je rekao da je evropska per-spektiva regiona Zapadnog Balkana nešto što ne smije biti upitno.

U tom kontekstu premijer je pozdravio uspjehe koje su u evropskim integracijama u posljednje vrijeme ostvarile neke države regiona, prenosi RTCG.

- Albanija i Makedonija treba da dobiju pre-govore u junu - rekao je Marković dodajućo da to nije samo interes tih dviju država nego i regiona u cjelini.

Marković je posebno istakao činjenicu da je region Zapadnog Balkana postao konač-no svjestan svojih potencijala, ali je dodao da je potrebno mijenjati svijest pogotovo administracija.

- Danas je največi napor da naše admini-stracije naučimo da ne otvaraju probleme, tamo gdje ih nema - rekao je premijer.

- Japan, dok su glavni partneri unutar EU upravo Španija i Hrvatska - izjavio je dr. sc. Tonči Tadić sa Instituta Ruđer Bošković.

Poseban su interes španski stručnjaci, među kojima se ističu Angel Ibarra, glavni dizajner i rukovodilac projekta DONES, te Joaquin Sanchez, predsjednik Upravnog odbora agencije za fuzijsku energiju EU is-kazali za Ruđerov Laboratorij za interakcije jonskih snopova, što je zapravo akcelera-torski centar koji se sastoji od dva Tandem akceleratora i pripadnih eksperimentalnih linija.

Tadić je već prije za Poslovni dnevnik ista-knuo da Hrvatska ima know-how za dizajn akceleratorskih sistema te 30-godišnje is-kustvo na IRB-u u tom segmentu, no da je upitno da li bi bilo isplativo u Zagrebu proi-zvesti baš sve, Poslovni.hr.

Slovenačke kompanije ostvarile 3,6 milijardi eura dobiti

Slovenačka privreda prošle godine je po-slovala pozitivno – s konsolidovanom do-biti od 3,6 milijardi eura, objavila je u srije-du Agencija za evidencije i usluge (AJPES) na temelju podataka o poslovanju koje joj je dostavilo 66.470 privrednih subjekata.

Po iznijetim podacima, ti su poslovni su-bjekti ostvarili čistu dobit u ukupnom izno-su od 4,6 milijarde eura, dok je gubitak iz-nosio 963,7 miliona, a razlika između čiste dobiti i gubitka je dobit od 3,6 milijardi eura, prenio je Bankar.

Ukupna dobit poslovnih subjekata koji su dostavili podatke AJPES-u lani je poveća-na za 7 posto u odnosu na 2016. godinu, dok je ukupan gubitak smanjen (2016. iznosio je 1,12 milijardi eura).

Govoreći o Crnoj Gori Marković, je podsje-tio na odlične ekonomske rezultate u pro-teklih godinu i po i pozvao investitore da ulažu u Crnu Goru.

Obraćajući se na panel sesiji na kojoj su učestovali predsjednici vlada Srbije Ana Brnabić, Kosova Ramuš Haradinaj, Make-donije Zoran Zaev i Albanije Edi Rama kao i u ime domaćina, predsjednik Vlade Bu-garske Bojko Borisov, čija država trenutno predsjedava Evropskom unijom premijer Marković je zaključio da Zapadni Balkan može samo oplementiti EU.

- Mi kao region imamo vrijednosti kulture, možemo EU samo obogatiti i oplemeniti, a nećemo je ugrožavati – zaključio je preds-jednik Vlade.

Hrvatska uključena u gradnju prve fuzijske elektrane

Hrvatska uključena u gradnju glavnog uređaja za prvu fuzijsku elektranu u Evropi vrijednog 500 milijuna eura

Hrvatska će preko zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković (IRB) biti aktivno uključena u razvoju DONES-a.

Hrvatska i Španija potvrđene su kao dva glavna evropska partnera u razvoju akcele-ratora DONES, ključnog uređaja za testira-nje otpornosti na zračenje svih materijala za prvu evropsku demonstracijsku fuzijsku elektranu, DEMO.

To je zaključeno na dvodnevnom sastanku španskih i hrvatskih stručnjaka s područja fuzije u sklopu saradnje vodećih naučnih instituta Španije i Hrvatske, CIEMAT-a i IRB-a.

Hrvatska će preko zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković (IRB) biti aktivno uključena u razvoj DONES-a.

- Cilj DONES-a je omogućiti istraživanje otpornosti fuzijskih materijala na intenziv-no neutronsko zračenje, a ovaj 550 miliona eura vrijedan uređaj, kao i njemu srodni AFNS u Japanu, gradili bi se u saradnji EU

61

Broj 5Maj 2018.

Ti su poslovni subjekti prošle godine ostva-rili ukupne prihode od 93,8 milijardi eura, dok su im rashodi iznosili 89,6 milijardi eura, a i prihodi i rashodi su na godišnjem nivou porasli za 13 posto.

Po podatcima AJPES-a, sloveneačke kom-panije su imale 481.300 zaposlenih, ili njih 6 posto više nego godinu prije.

- Slovenačka privreda i lani je bila u dobroj kondiciji - kazao je na konferenciji za novi-nare šef AJPES-ovog sektora za statistiku i informisanje Marjan Širaj.

Sberbanka preuzima Agrokor

Ruska "Sberbanka” već početkom jula tre-balo bi da preuzme vođenje najvećeg hr-vatskog koncerna "Agrokor”, a posljednjih dana vode se i pregovori da se uticaj ruske banke još poveća.

Naime, "Sberbanka” je spremna da se od-rekne učešća u slovenačkom "Merkatoru” u zamjenu za veći udio u "Agrokoru”, a po raspoloženju vanredne uprave kompanije takav je dogovor sasvim realan. "Sberban-ka” ima 18,5 odsto udjela u "Merkatoru”, a računa se da će nakon konačnog dogovora u "Agrokoru” imati najmanje 40 odsto uče-šća, ako ne i više, pišu Večernje novosti.

Praktično to znači da će Rusi imati i glavnu riječ o budućnosti poslovanja "Agrokora”, kompanije koja je i dalje kičma hrvatske ekonomije i u čijem su sastavu firme bez kojih je nezamisliva hrvatska poljoprivre-da i maloprodaja. Imaće to sigurno i poli-tičkih posljedica, prije svega, što će Rusi na velika vrata time ući u Hrvatsku koja je dugo vremena kočila ruski kapital. U prvoj fazi stabilizacije "Agrokora” bilo je pokušaja da se ruske banke izbace iz igre, ali to nije uspjelo, da bi na kraju "Sberbanka”, kojoj je bivši vlasnik Ivica Todorić ostao dužan 1,1 milijardu eura, preuzima odgovornost za buduće poslovanje "Agrokora”.

Hoće li ruske banke prodati svoje udjele ili će ih zadržati zasad nije poznato. Ali, epilog slučaja "Agrokor” znači daleko veći

uticaj ruskog kapitala u Hrvatskoj, pogoto-vo što su Rusi izuzetno zainteresovani za ulaganja u hrvatski turizam, te preuzima-nje dionica MOL i upravljanje "Inom”. Ruski investitori tako planiraju ulaganja veća od 300 miliona eura na Jadranu i to u naredne četiri godine. Ako "Sberbanka” i VTB ban-ka zadrže upravljanje "Agrokorom” biće to i mogućnost da se povežu kombinati koji proizvode hranu sa turističkom djelatno-šću, što je u Hrvatskoj uvjek bio i cilj.

Kakva će biti uloga Rusa u "Agrokorovim” kompanijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori za sada nije poznato dok se ne postigne do-govor, koji bi trebale sve zainteresovane strane da potpišu do 10. jula. Od tada hrvat-ska država više ne bi imala ništa sa "Agro-korom”, a novi vlasnici bi donosili odluke o budućem poslovanju kompanije.

Smanjiti javnu potrošnju na plate i penzije

Crna Gora bi trebalo da nastavi sprovođe-nje srednjoročne strategije fiskalne konso-lidacije i smanji javnu potrošnju na plate i penzije, ocijenjeno je na godišnjem Eko-nomskom i finansijskom dijalogu između EU i zemalja Zapadnog Balkana i Turske.

Na sastanku koji je održan u Briselu dogo-voreno je da reformske mjere za Crnu Goru uključuju i obezbjeđivanje odgovarajuće budžetske alokacije kako bi se nosile sa ne-planiranim fiskalnim odstupanjima.

- Crna Gora se takođe složila da izradi sve-obuhvatni akcioni plan za širokopojasni internet kako bi se ubrzalo širenje široko-pojasnog pristupa i pripremio plan za po-većanje investicija u istraživanje i razvoj - navodi se u saopštenju Delegacije EU u Crnoj Gori.

Zajednički je usaglašeno da se nastavi sa punim otvaranjem željezničkog tržišta, gdje je potrebno da Crna Gora uspostavi ne-zavisno i efikasno željezničko regulatorno i bezbjedonosno tijelo, da se ojača makro--prudencijalna politika Centralne banke, prenosi Mina Business.

Iz Delegacije EU je saopšteno da je dogo-voreno da se nastavi razvoj pravnog okvi-ra koji je usklađen sa pravnom tekovinom EU za dodjelu koncesija i javno-privatnog partnerstva.

- Zbog visoke nezaposlenosti u zemlji, Crna Gora se složila da poboljša pokrivenost i efikasnost svojih aktivnih politika tržišta rada, njihovu koordinaciju sa šemama so-

cijalne pomoći i poveća upis u stručno i vi-soko obrazovanje koje odgovara potrebama tržišta rada - navodi se u saopštenju.

Partneri sa Zapadnog Balkana i Turske usvojili su zaključke zasnovane na Progra-mima ekonomskih reformi (ERP) i dogovo-rili se da produbljuju ekonomske i socijalne reforme u cilju poboljšanja ekonomije i ja-čanja konkurentnosti i inkluzivnog rasta.

Potpredsjednik Evropske komisije nadle-žan za euro i socijalni dijalog, Valdis Dom-brovskis, koji je takođe zadužen za finansi-jsku stabilnost, finansijske usluge i tržište kapitala, rekao je da su programi ekonom-skih reformi i današnji dijalog na visokom nivou tu da pomognu partnerskim zemlja-ma da pokrenu ambicioznije reforme.

- Iako je postignuti napredak dobrodošao, neophodni su napori za poboljšanje fiskal-nih okvira i javnih finansija, produbljivanje makroekonomske stabilnosti i podrška prelasku na javnu potrošnju povoljniju za rast - smatra Dombrovskis.

Komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, Johannes Hahn, kazao je da se danas svih sedam partnera obavezalo na produbljivanje ekonomskih i socijalnih reformi sa ukupnim ciljem pod-sticanja konkurentnosti i rasta.

- Sada bi se trebalo usredsrediti na snažnu primjenu ovih reformi tako da ljudi u regio-nu mogu vidjeti opipljive rezultate: sve više i boljih poslova i inkluzivniji rast - rekao je Hahn.

Zajednički usvojene smjernice za politiku zasnovane su na ERP-u, koje vlade pripre-maju na godišnjem nivou i podnose Evrop-skoj komisiji, slično onome što članice EU rade u Evropskom semestru.

- ERP-ovi igraju ključnu ulogu u unapri-jeđenju planiranja ekonomske politike i usmjeravanju reformi kako bi se podigla konkurentnost i poboljšali uslovi za inklu-zivni rast i otvaranje novih radnih mjesta - zaključuje se u saopštenju.

62

Broj 5 Maj 2018.

Crnogorski privrednici uspješni u Novom Sadu

85. Međunarodni poljoprivredni sajam u glavnom gradu Vojvodine

63

Broj 5Maj 2018.

Komora organizovala zajednički štand privrednika Crne Gore. Naši prehrambeni proizvodi i vina ovjenčani brojnim priznanjima. Na poslovnom forumu Crna Gora-Vojvodina dogovoren izvoz žita i drugih proizvoda preko Luke Bar. Predstavnici ICT kompanija imale niz značajnih susreta sa kolegama iz Novog sada. Delegacija Crne Gore u posjeti Vrbasu i na obilježavanju Dana nezavisnosti naše države u Lovćencu.

64

Broj 5 Maj 2018.

Crnogorski privrednici uspješno su se predstavili na 85. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, na zajedničkom štandu koji je organizovala Privredna komora

Crne Gore u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvom ekonomije i Investiciono-razvojnim fon-dom.

Jedan od najvećih sajmova u jugoistočnoj Evropi okupio je od 15. do 21. maja 2018. godine više od 1.500 izlagača iz 30 država i pre-ko 300.000 posjetilaca. Manifestaciju su obilježile brojne izložbe - stoke, poljoprivredne mehanizacije, organske hrane i proizvoda sa oznakom geografskog porijekla, deset kolektivnih izložbi, te više do 50 stručnih i poslovnih skupova, među kojima i poslovni forum Crne Gore i Vojvodine.

Zemlja partner sajma je bila Francuska.

Gosti sajma su pokazali veliko interesovanje za proizvode i uslu-ge kompanija "Mesopromet", "Plantaže", "Martex", MI "Goranović", "Interprodukt", "Eko Per voda Diva", "Crnagoracoop", "Wolf-Pako-monte", "Drijen doo", "Zetafish" i Luke Bar, a sajam je bio i prilika za uspostavljanje inicijalnih kontakata za buduću poslovnu saradnju.

Crnogorski štand 16. maja su obišli potpredsjednik Vlade Milutin Simović i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Go-lubović, te brojni zvaničnici iz Srbije i Regiona.

- Crna Gora, poslije šest godina, ponovo nastupa na Novosadskom sajmu sa objedinjenom ponudom. Jedanaest privrednih društava ovdje prezentuje rezultate koje smo ostvarili u tom periodu a ko-jih zaista ima mnogo u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru. Postignuti su uz značajna sredstva koja smo koristili iz Evropske unije i punu saradnju naših privrednika i resornih ministarstava i ogledaju se u značajnom iskoraku u proizvodnji i dostizanju stan-darda koji su vezani za hranu – rekla je sekretarka Odbora udru-ženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Lidija Rmuš.

Ona ističe da su očekivanja izlagača da se poveća izvoz crnogor-skih proizvoda na srpsko tržište.

- Tokom prethodna tri mjeseca bilježi se porast izvoza u Srbiju tako da očekujemo da će se taj pozitivan trend nastaviti. Srbija je naše glavno izvozno tržište za poljoprivredno prehrambene proizvode, uz Kosovo te Bosnu i Hercegovinu, i očekujemo značajno bolje re-zultate u ovoj godini. Nadam se da će ovaj i budući sajmovi gdje će Crna Gora nastupati takođe sa objedinjenom ponudom, omogućiti znatno bolji plasman na druga tržišta, pogotovo CEFTA regiona – zaključila je Rmuš.

Hilmija Franca, vlasnik Mesoprometa, fabrike nedavno stradale u velikom požaru, ističe da njihovo učešće na sajmu ima veliki zna-čaj.

- Samim učestvovanjem na ovom sajmu želimo da kažemo da se Mesopromet konsoliduje i da ćemo se uskoro vratiti stopostotno na tržište kako Crne Gore tako i zemalja okruženja. Mi imamo pla-sman u Republici Srbiji i s obzirom da su kupci zadovoljni našim proizvodima održaćemo kontinuitet i nikako nećemo dopustiti da se stvori veliki vakuum, jer u poslu kada se jednom izađe, teško se vratiti na tržište. Ovdje smo i da kupimo opremu, mašine i da ih ovih dana povezemo u Crnu Goru da bismo nastavili proizvodnju – rekao je Franca.

Neđo Vujačić, Zetafish Golubovci, ističe važnost premijernog uče-

stvovanja ove kompanije na Novosadskom sajmu.

- Predstavili smo naše proizvode: mariniranog šarana, pastrmku i karaša- proizvode kojih trenutno nema u Regionu. Veliko je intere-sovanje posjetilaca našeg štanda da li mogu da kupe naše proizvo-de u Srbiji. Nažalost, nijesmo prisutni na ovom tržištu i nadamo se da ćemo naći distributera koji bi nas podržao i koji bi nam pomo-gao u plasmanu – rekao je Vujačić.

Ovaj privrednik ističe da su uključeni u kampanju "Kupujmo do-maće" i da se nada da će ona u budućnosti biti još intenzivnija.

Milica Raković, direktorica fabrike vode Diva iz Bukovice, kazala je da ova kompanija posluje u Crnoj Gori od 2009. godine, te da je tržište Srbije već otvoreno za njihove proizvode.

- Naš brend postaje sve prepoznatljiviji i u Srbiji je mnogo više za-stupljen nego prethodnih godina. Prvi put učestvujemo na Novo-sadskom sajmu i nadamo se da će to doprinijeti da proširimo našu zastupljenost na ovom tržištu – rekla je Raković.

Kvalitet crnogorskih proizvoda ni ove godine nije ostao nezapažen od strane stručnog žirija Novosadskog sajma poljoprivrede. Veli-ke šampionske pehare ponijeli su Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore i Podrum Delić, a pehare sajma vinarije "Castel Savina", "Ceka" (čija vina "savina rose" i "taraš barique" su šampioni kvali-teta) i "Klisić". Medalje su ponijela vina Biotehničkog fakulteta, Po-druma "Delić SPG", vinarija "Bekov krš", "Bona Mente", "Brajović", "Buk", ""Castel Savina", "Ceka", "Čelobrdo", "Ćetković", "Dabović", "Đuković", "Klisić", "Ukšanović Ivo", "Ukšanović Tomo", "Vuković", "Živković", "Vukićević Company" (dobili medalju i za rakiju). U ka-tegoriji likera, voćne i lozove rakije pehar sajma zlatnu i pet srebr-nih medalja je ponio Dragan Turčinović iz Nikšića, a rakija Trno-vača je dobila zlatnu medalju. Lozova rakija ekstra vinarije Đukić ponijela je srebrnu medalju, a zlatnu prepečenica Vujice Vukovića iz Lozne, Bijelo Polje.

Pehar sajma je osvojila Mianja DOO za vrhunski kvalitet suhome-snatih proizvoda, a šampioni kvaliteta su za crnogorsku pečenicu, te dobitnici četiri velike zlatne i sedam zlatnih medalja. Monstate je dobio dvije zlatne medalje za pršutu i pančetu u komadu, dok je Martex ovjenčan sa dvije velike zlatne medalje za njeguški pršut u listu i suvu pančetu u vakuumu.

Kompanija Interproduct Cetinje dobitnica je pehara Novosadskog sajma za vrhunski kvalitet suhomesnatih proizvoda, šampioni su kvaliteta za suvi crnogorski pršut u komadu, dok su proizvodi In-terproducta BGD ovjenčani sa četiri zlatne i osam velikih zlatnih medalja.

Darko Borozan, predstavnik firme Interproduct u Beogradu, zahva-lio je Privrednoj komori Crne Gore na prilici da se predstave na sajmu.

- Preko deset godina smo prisutni na srpskom tržištu i svake go-dine bilježimo rast prodaje naših proizvoda na ovom prostoru. Ove godine je na sajmu ocjenjivano 12 naših proizvoda i dobili smo brojne nagrade, uključujući i priznanje da je naš pršut najkvalite-tniji od svih koji su bili u selekciji – rekao je Borozan.

Radoslav Zečević iz Pljevalja dobio je dvije medalje za poliflorni vrcani med i čisti matični mleč, Crnogorska matica DOO iz Danilo-vgrada dobitnik j je velikih zlatnih medalja za pogače i invertovani sirup za prehranu pčela, a šampion kvaliteta je Borislav Čabarkapa iz Podgorice za propolis kapi.

65

Broj 5Maj 2018.

Veliki šampionski pehar pripao je Mljekari Srna iz Nikšića za pri-kazani kvalitet programa fermentisanih i ostalih mlječnih pro-izvoda, a ova kompanija nagrađena je sa još dvije velike zlatne, četiri zlatne, te sa po tri srebrne i bronzane medalje. Povelju sajma za kvalitet je dobila sirara "Katunjanka" za visok kvalitet ocijenje-nog programa sireva, kao i veliku zlatnu medalju za dimljeni sir, te zlatne medalje za sir sa koprivom odnosno sa začinskim biljem. Mirjana Beljkaš dobila je veliku zlatnu medalju za pljevaljski sir, farma "Dačević" iz Nikšića bronzu za proizvodni program puno-masnih sireva, a kooperativa "Cijevna" srebro za crnogorski pri-rodno sušeni sir.

Razgovor sa pokrajinskim premijerom

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlasti-mir Golubović razgovarali su 16. maja 2018. godine, uoči poslovnog foruma sa Vojvodinom, sa predsjednikom Pokrajinske vlade Igo-rom Mirovićem.

Sagovornici su se saglasili da postoji prostor za intenziviranje sa-radnje između Crne Gore i Vojvodine prije svega u oblastima pol-joprivrede i IT sektora, u okviru kojih je, kako je navedeno, moguće realizovati značajne projekte.

Ocijenjeno je da, u prilog čvršćem povezivanju, govori i realizaci-ja i gradnja drumskog Koridora 11, kao i rekonstrukcija železničke pruge od Beograda do Bara.

Saradnja Crne Gore i Vojvodine je okarakterisana kao veoma zna-čajna, u prilog čemu govori i obim robne razmjene. Naša zemlja i Vojvodina baštine dobre i prijateljske odnose, i važno je da privre-dna saradnja bude dvosmjerna i usmjerena na dobrobit oba naro-da, zaključeno je na sastanku.

Poslovni forum Crna Gora-Vojvodina

U okviru Novosadskog sajma, 16. maja 2018. godine organizovan je forum privrednika Crne Gore i Vojvodine, u čijem radu su učestvo-vali i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubo-vić, potpredsjednik Vlade Milutin Simović, predsjednici Privredne komore Srbije Marko Čadež i Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević, potpredsjednik pokrajinske Vlade Đorđe Milićević kao i članovi diplomatskog kora. Razgovarano je o mogućnostima unapređenja privredne saradnje, a predstavljeni su potencijali Crne Gore, rad IT klastera Vojvodine i instituta BioSense.

U bilateralnim razgovorima učestvovali su predstavnici oko 80 crnogorskih i vojvođanskih kompanija iz oblasti poljopri-vrede i prehrambene industrije, ICT sektora, građevinarstva, logistike,trgovine, komunalnih preduzeća.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović za-hvalio je na toploj dobrodošlici i prijemu koji tradicionalno prati svaku posjetu crnogorske delegacije Vojvodini. Forum i učešće na Novosadskom sajmu, prema njegovim riječima, predstavlja još je-dnu inicijativu za unapređenje ekonomske saradnje Crne Gore i Vojvodine, još jedan impuls usmjeren na snažniji privredni napre-dak regiona i izraz opredjeljenja da se Crna Gora i Srbija međusob-no podržavaju na evropskom putu.

- Saradnja sa zemljama regiona predstavlja bitnu komponentu

daljeg napretka, pa u tom smislu privredne komore Crne Gore i Vojvodine zajedno rade na stvaranju ambijenta koji će iskazati po-seban senzibilitet prema preduzetništvu i investicijama – rekao je Golubović.

Naglašava da poljoprivreda i prehrambena industrija zaslužu-ju posebnu pažnju sa aspekta mogućnosti saradnje i obostranih ulaganja. Uspješna poljoprivreda garantuje sigurne prihode, pa se putem povezivanja proizvodnje, dijeljenjem znanja i tehnologija, korišćenjem evropskih fondova može podići konkurentnost i zaje-dno izaći na treća tržišta.

- Naša obaveza je da niz pojedinačnih impulsa za saradnju koji po-stoje u ovoj oblasti integrišemo u ozbiljne projekte koje bi Evropa bila spremna da finansijski podrži – rekao je predsjednik crnogor-ske Komore.

Turizam će, dodaje on, kao strateška grana i generator krupnih in-vesticija i prihoda nastaviti trend ekspanzije u Crnoj Gori, uz dalju izgradnju i proširenje turističkih kapaciteta, od kojih su neki u vla-sništvu subjekata iz Srbije.

- Nalaženje modela za punu valorizaciju tih turističkih objekata koje država Srbija posjeduje na crnogorskom primorju mora biti naš zajednički cilj u budućem periodu – rekao je Golubović.

Potencijal za unapređenje saradnje postoji i u oblasti izgradnje saobraćajne infrastrukture, s obzirom na to da se na ovim prosto-rima ukrštaju važni saobraćajni koridori. Završetak auto-puta Bar--Boljare, korišćenje punih kapaciteta Luke Bar i obnova željeznice Beograd-Bar će donijeti neophodno ubrzanje robnog prometa i po-jačati izvoznu aktivnost.

On je najavio da će tokom razgovora u Novom Sadu jedna od tema biti mogućnost transporta žita iz Vojvodine ka Italiji preko Luke Bar.

- Različiti razlozi su u prethodnom periodu uticali da se transport žita sa ovog područja odvija značajno dužim i zahtjevnijim korido-rima, pa će ovaj sastanak biti prilika da transport ove robe usmje-rimo na ekonomski logičnu trasu. Nadam se da će ovo biti jedan od pozitivnih rezultata boravka crnogorske delegacije u Vojvodini. Navedeni sastanak je prilika da sa predsjednikom Privredne ko-more Srbije kod nadležnih organa pokrenem inicijativu za sta-vljanje u funkciju dijela željeznice koja ide preko teritorije Kosova, kako bi Luka Bar, prevashodno kada se radi o pretovaru ruda, mo-gla da stavi svoje kapacitete u punu funkciju – rekao je Golubović.

Izrazio je očekivanje da će susreti i razmjena iskustava i dobre pra-kse predstavnika ICT sektora rezultirati nizom korisnih inicijativa u narednom periodu.

- Koncept sektorskog povezivanja mora biti model ponašanja u budućnosti zbog potrebe dijeljenja iskustava u primjeni evropskih standarda poslovanja, pa će privredne komore Crne Gore i Vojvo-dine u narednom periodu redovno organizovati susrete privredni-ka, kako bi definisali zajedničke projekte i formirali konzorcijume i klastere radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima – naveo je Golubović.

Saradnja na definisanju i realizaciji zajedničkih projekata uz mo-gućnost njihovog finansiranja sredstvima fondova Europske unije je zajednički interes, a mogućnost daljeg širenja međusobne pri-vredne saradnje, ne samo po obimu, već i po kvalitetu, mora biti naš prioritet u budućem periodu, zaključio je predsjednik Privre-

66

Broj 5 Maj 2018.

dne komore Crne Gore.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović saopštio je da je po obimu robne razmjene Srbija prvi i najznačajniji partner Crne Gore, da je to rezultat dobrih političkih i ukupnih bilateralnih odnosa i pozvao privrednike i preduzetnike da kao stubovi daljeg razvoja ekonomi-je dviju država budu hrabri, kreativni i inovativni.

- Ovako dobri međukomorski i privredni odnosi svakako su rezul-tat veoma dobrih političkih i ukupnih bilateralnih odnosa Crne Gore i Republike Srbije. Dvije prijateljske zemlje i naše vlade su kreirale pozitivan politički okvir, zasnovan na međusobnom po-štovanju i uvažavanju sopstvenih interesa, okvir koji je stvorio po-voljan ambijent za ekonomsko povezivanje i ukupnu regionalnu saradnju. Po obimu robne razmjene Srbija je prvi i najznačajniji partner Crne Gore. U 2017. godini ostvarena robna razmjena izno-sila je 561,7 miliona eura, odnosno 21% ukupne crnogorske razmje-ne, što je za 4,1% više u odnosu na godinu ranije. Robna razmjena sa Vojvodinom je u godini za nama bila do sada rekordna i njena vrijednost se procjenjuje na oko 174 miliona eura – rekao je Simo-vić.

Vicepremijer je pozvao privredne komore Crne Gore, Srbije i Voj-vodine da inače odličnu saradnju intenziviraju na implementaciji zajedničkih projekata, a kompanije iz Vojvodine i Republike Srbije da nastave da ulažu i pokreću poslove i projekte u Crnoj Gori.

- Prema podacima Centralne banke Crne Gore, vrijednost direk-tnih investicija srpskih kompanija u periodu od 2006. do novem-bra 2017. godine iznosila je 436 miliona eura, što ih ukupno svrsta-va među 10 najvećih od preko 110 zemalja koje su investirale do sada u Crnu Goru. U 2017. godini priliv investicija iz Srbije iznosio je 30,6 miliona eura. U prošloj, rekordnoj godini za crnogorski tu-rizam, u kojoj je ostvaren rekordan broj posjetilaca (preko 2 milio-na) i rekordan prihod od turizma (blizu jedne milijarde eura), Crnu Goru je posjetilo preko 405 hiljada turista iz Srbije, koji su ostvarili blizu tri miliona noćenja. U odnosu na mogućnosti i potencijal koji Crna Gora ima i ove brojke takođe mogu biti značajno veće, na obo-stranu korist. Zato vas i pozivam da u još većem broju iskoristite priliku za predstavljanje na sajmovima i poslovnim forumuma u Crnoj Gori, koji su uvijek prilika za povezivanje privrednika i upo-znavanje sa atraktivnim poslovnim i investicionim ambijentom u Crnoj Gori – rekao je potpredsjednik Vlade, dodajući da je za Crnu Goru ohrabrujuće što je u prvom kvartalu ove godine na tržite Sr-

bije izvezla proizvoda u vrijednosti od 21,2 miliona eura, 43,2% u odnosu na isti period prošle godine.

Posebno je potencirao značaj budućeg autoputa Bar-Boljare koji će privrednicima omogućiti bolje povezivanje, skratiti putovanje, omogućiti siguran prevoz roba, omogućiti kvalitetnu konekciju sa strateškom Lukom Bar i pružiti nove, do sada neiskorišćene mogućnosti saradnje, uključujući moguće zajedničke nastupe na trećim tržištima upravo preko ove luke.

Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore, Vlada Republike Srbije i Pokrajinska vlada su najodgovornije za stvaranje političkog i eko-nomskog okvira za nesmetano tržišno poslovanje.

- To je okvir u kome ćete moći da realizujete vaše preduzetničke vizije, jer ste vi stubovi razvoja ekonomije naših država. Zato, bu-dite kreativni, hrabri i prije svega inovativni. Razmjenjujte isku-stva i konstantno otkrivajte nova polja moguće saradnje, pratite komunikacione i tehnološke trendove 21. vijeka, prezentujte vaše proizvode i usluge i uvijek stremite da budete najbolji – rekao je Simović i izrazio zadovoljstvo politikom Srbije koja crnogorsku zajednicu podstiče na očuvanje samobitnosti i identitetske razli-čitosti.

Predsjednik Prvredne komore Vojvodine Boško Vučurević poten-cirao je uspješnu saradnju sa kolegama iz Crne Gore.

- Izuzetno je važno razvijati međuregionalne odnose jer time una-pređujemo razvoj poslovanja i privrede. Organizovanjem ovog po-slovnog foruma vjerujem da ćemo intenzivirati odnose naših ko-mora i učvrstiti veze naših privrednika – rekao je Vučurević.

Potpredsjednik Pokrajninske vlade Vojvodine Đorđe Milićević iz-razio je uvjerenje da će se uzlazni trend ekonomske saradnje ove autonomne pokrajine i Crne Gore dodatno intenzivirati, a da je za-datak koji predstoji formiranje zajedničkih brendova za treća trži-šta, pogotovo zajedničkog turističkog proizvoda.

- Naše turističke organizacije treba da rade na kreiranju šireg spektra turističkih proizvoda privlačnih i za domaće i za inostrane turiste i vjerujem da tu postoji značajan prostor za saradnju – is-takao je Milićević, potencirajući zatim značaj izgradnje drumskog Koridora 11 za povezivanje dvije zemlje. Taj auto put Milićević je nazvao budućom žilom kucavicom privrede koja će umnogome unaprijediti robnu razmjenu Srbije i Crne Gore.

67

Broj 5Maj 2018.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež je ocijenio da su digitalizacija i logistika dva ključna stuba razvoja privreda dvije zemlje.

- Tu smo da nađemo rješenje kako da spojimo velike izvoznike žita sa Lukom Bar koja bi tako postala izvozna hab destinacija. Rješa-vanje tog pitanja direktno će uticati na robnu razmjenu između naše dvije zemlje. Drugi značajan stub je digitalizacija. Pozivam vas da sa kolegama iz Crne Gore dođete do još inovativnijih rješe-nja u sektoru informacionih tehnologija jer od inovativnosti IT-a danas zavisi svaka tradicionalna industrija – rekao je Čadež.

Prezentacije na forumu su imali predstavnik Biosensa Oskar Mar-ko, Smiljana Krajinović iz IT klastera Vojvodine. Željko Baltić, ru-kovodilac Sektora za međunarodnu saradnju Privredne komore Crne Gore, prezentovao je investicioni i poslovni ambijent naše zemlje.

Poslovni forum je okončan bilateralnim razgovorima privrednika.

Izvoz žita iz Srbije preko Luke Bar

Žito iz Vojvodine već od ove godine izvoziće se na treća tržišta preko Luke Bar. Ovo je rezultat sastanka predsjednika privrednih komora Crne Gore i Srbije sa predstavnicima kompanija Srbijacar-go, Montecargo i Luka Bar, kao i izvoznicima žitarica MK grupom i Agro globom iz Novog Sada, koji je održan 16. maja 2018. godine, na marginama poslovnog foruma Crna Gora-Vojvodina u pokrajin-skoj Privrednoj komori.

- Sa zadovoljstvom mogu da saopštim crnogorskoj javnosti da su na današnjem sastanku usaglašene cijene prevoza i da će prve ko-ličine žita iz Vojvodine preko Luke Bar na treća tržišta krenuti već u ovoj godini – kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.

Prema njegovim riječima, ovim su stvoreni uslovi za dugoročni posao izvoza žita preko pomenute crnogorske luke.

- Ovaj posao će u značajnoj mjeri uticati na jačanje ekonomskih veza Crne Gore i Srbije i povećanje obima robne razmjene. Procje-na je da bi već u naredne dvije godine moglo da dođe do izvoza 300.000 tona žitarica preko Luke Bar. No, nije riječ samo o jedno-smjernom izvozu već i o uvozu sirovina i repromaterijala za potre-be proizvođača i izvoznika iz Vojvodine - rekao je Golubović.

Direktor Luke Bar Zarija Franović zahvalio je na podršci vladi i pri-

vrednim komorama Crne Gore i Vojvodine.

- Ovo je značajan dan za privredu Crne Gore, posebno za grad i Luku Bar koja je stub privrednog razvoja. Napravljen je veoma zna-čajan korak da se preko Luke Bar obavlja pretovar preko 300.000 tona žitarica i nekoliko stotina hiljada tona roba koje su potrebne tržištu Srbije. Riječ je o rezultatu pregovora koji traju već nekoliko mjeseci, a koji će dovesti do upošljavanja neiskorišćenih kapacite-ta Luke i radne snage. Danas smo dogovorili cijenu pretovara pre-ko Luke Bar, kao i prevoza preko Srbija Cargo i MonteCargo za do dva silosa žitarica u ovoj godini, što je 60 hiljada tona, možda čak i više – rekao je Franović.

Prema njegovim riječima, prioritet Luke Bar je dugoročni posao sa žitarima iz Srbije.

- Ovo je priča koja je otvorena i koja predstavlja interes Luke Bar, Države Crne Gore i njene ekonomije, te naravno, Srbije i Vojvodine. Takođe je jako bitno da ovaj posao ide i u drugom smjeru, odnosno da se u Luci Bar obavlja pretovar robe koja ide za Srbiju. O tome smo takođe imali više sastanaka i vjerujem da ćemo se dogovoriti o izgradnji zajedničkih skladišta koji su potrebni Luci Bar a koje će koristiti poslovni partneri iz Srbije – rekao je Franović.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izrazio je za-dovoljstvo što je još jedan poslovni forum rezultirao konkretnim benefitima za privrede dvije zemlje.

- Mislim da smo postigli veliki uspjeh u razgovorima koji mogu da obezbjede dugoročnost poslovanja izvoznika žitarica sa Lukom Bar. Sa cijenom koja je ranije postojala železničko lučki koridor nije bio profitabilna maršuta, pa je srpsko žito na treća tržišta išlo preko Konstance. Potreba Srbije za još jednom logističkom platfor-mom za izvoz i uvoz je ogromna. Ovo što smo danas postigli uliva nadu da ćemo povećati izvoz i uvoz preko Luke i robnu razmjenu izmešu naše dvije države – rekao je Čadež.

Srbija je 2017. godine izvezla oko 500.000 tona pšenice, 1.660.000 tona kukuruza i 500.000 tona drugih žitarica i brašna. Od nave-denih količina, prugom Beograd – Bar, preko Luke Bar, preveze-no ukupno 35.000 tona žitarica. Polovina ukupne trgovine, oko 1.100.000 tona odvija se preko Rumunije, odnosno Dunavom, preko Konstance, a ostatak drumskim i željezničkim prevozom preko Rijeke i Kopra. Razlog korišćenja duže rute bila je cijena prevoza, koju formiraju Srbijacargo, Montecargo i Luka Bar. Dogovorom o nižoj cijeni prevoza ruta za izvoz preko Luke Bar postala je ponovo rentabilna za korisnike.

68

Broj 5 Maj 2018.

ICT: Ojačati veze nauke, obrazovanja i privrede

Predstavnici Odbora udruženja ICT Privredne komore bili su dio crnogorske privredne delegacije koja je boravila u Novom Sadu po-vodom Međunarodnog sajma poljoprivrede.

Oni su se u direktnoj komunikaciji sa kolegama iz klastera Infor-maciono komunikacionih tehnologija Vojvodine upoznali sa pred-nostima koje nudi ovaj vid udruživanja i projektima koji su na taj način realizovani.

U 2017. godini vojvođanske IT firme su imale izvoz od 300 miliona eura. One izvoze 94 odsto svoje proizvodnje (najvećim dijelom je riječ o razvoju softvera), 47 odsto čini izvoz u EU, a 26 odsto u dr-žave ex-YU.

Crnogorski privrednici posjetili su Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, kompanije Schneider Electric DMS, M&I Systems, Alfanum, DunavNet i Prozone. Značajne bilateralne razgovore vo-dili su i tokom poslovnog foruma Crna Gora i Vojvodina, gdje su se upoznali i sa djelatnošću Instituta Biosense koji kombinuje dva najperspektivnija sektora u Srbiji – poljoprivredu i ICT u pravcu upotrebe najsavremenije tehnologije u razvoju održivog agrara. Najpoznatiji projekat koji je ovaj institut realizovao je Prva digi-talna farma u Srbiji i Regionu, na parcelama komercijalnog proi-zvođača "Krivaja".

Aleksandar Radulović, predsjednik OU ICT Komore objasnio je da su upoznati da vojvođanski klaster ICT uspjeh duguje Fakultetu tehničkih nauka koji je prije dvadesetak godina otpočeo cijelu pri-ču.

- Zanimalo nas je kako i mi u Crnoj Gori možemo pokrenuti slične procese. Ne možemo se pohvaliti stepenom razvijenosti IT klaste-ra kod nas, tako da smo bili ovdje da učimo od onih koji su prvi u Regionu. Uvjerili smo se u važnost čvrste veze privrede i nauke, koja je produkovala ovako dobar kadar a oni svjetski poznate proi-zvode. Jedna od kompanija koje smo posjetili DMS zapošljava više od hiljadu ljudi iz ove branše, što je više nego što mi u ICT sektoru imamo zaposlenih. Znači, oni su 300 miliona eura izvoza postigli sa 6000 zaposlenih u ovoj branši, kao rezultat više decenijskog rada i dobrih relacija između Tehničkog fakulteta i privrede – re-kao je Radulović.

Član ovog Odbora Vladan Tabaš iz kompanije "Čikom" smatra da ključ ovako uspješne priče nijesu pomoć države i njen uticaj na kreiranje tržišta, već nivo organizovane povezanosti privrede i univerziteta. Na Tehničkom fakultetu u Novom Sadu je 14.000 stu-denata od kojih je polovina na informacionim tehnologijama.

- Oni sa fakulteta generišu startupove, pa je više od 100 ovakvih firmi iznjedreno sa Tehničkog fakulteta i u njima rade, ili su osni-vači - profesori i asistenti. Čini mi se da je ovaj trougao obrazova-nje, nauka i privreda kod nas već neko vrijeme zapostavljen, pa ćemo po povratku u Crnu Goru razmotriti organizaciju sastanaka sa Ministarstvom nauke, Ministarstvom prosvjete, Univerzitetom da bismo pokušali da napravimo koncept razvoja IT-a na ovaj na-čin – rekao je Tabaš.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović ohrabrio je privrednike da krenu putem udruživanja u klastere, vođeni iskustvom ICT klastera Vojvodine koji je za deset godina postigao impresivne rezultate.

- Udružujte se i tako udruženi izađite na treća tržišta pa možemo postići rezultate srazmerne vojvođanskim u narednom periodu –

69

Broj 5Maj 2018.

rekao je Golubović.

Zajednički projekti sa Vrbasom održaće crnogorsku zajednicu

Crnogorska delegacija privrednika, predstavnika ministarstava i lokalnih samouprava posjetila je 17. maja 2018. godine Vrbas gdje se susrela sa privrednicima ovog mjesta i razgovarala o mogućno-stima razvoja saradnje.

Skupu je prethodio sastanak predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića sa predsjednikom Opštine Milanom Glušcem na kojem je razgovarano o položaju brojne crnogorske zajednice u Vrbasu i privrednim pitanjima. U razgovru je učestvo-vao i konzul Crne Gore u Vojvodini Miodrag Kankaraš.

Posjeta delegacije Crne Gore Vrbasu i Vojvodini uvijek sa sobom nosi posebnu simboliku i obavezu da se izrazi poštovanje i za-hvalnost prema svemu što su stvorili i budućim generacijama u nasljedstvo ostavili crnogorski iseljenici, naveo je predsjednik Ko-more Golubović.

- Unapređenje ekonomske saradnje i zajednički projekti sa privre-dnicima Vojvodine najbolji su način da održimo crnogorsku zaje-dnicu i podignemo kvalitet života u ovom kraju – rekao je on.

Prema njegovim riječima, privredne komore Crne Gore i Vojvodi-ne aktivno rade na unapređenju ali i identifikovanju te otklanjanju problema koji ograničavaju razvoj privredne saradnje, dodajući da se ona može posebno baštiniti u oblasti poljoprivrede, turizmu, drvne industrije.

- Velika prilika stoji pred našim kompanijama s obzirom na raz-vijenost poljoprivredne i prehrambene industrije u Vojvodini, ali i kvalitet i atraktivnost proizvoda koji postoje u asortimanima pro-izvođača iz Crne Gore. Naša obaveza je da niz pojedinačnih im-pulsa za saradnju koji postoje u ovoj oblasti integrišemo u ozbiljne projekte koje bi Evropa bila sprema da finansijski podrži – kazao je Golubović.

Predsjednik Vrbasa Milan Glušac podsjetio je da je ova opština bila treća po razvijenosti u bivšoj Jugoslaviji te da su opstali veliki po-slovni sistemi iz toga perioda do danas, poput Carnexa, Medele i drugih.

- Saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore je tradicionalno veoma dobra kao i sa pojedinim crnogorskim kompanijama, i ovi sastanci su uvijek prilika da se to potvrdi, te da se predstave po-slovni subjekti iz obije zemlje koje mogu uspostaviti saradnju što bi dovelo do širenja njihovog tržišta i zapošljavanja dodatnih ra-dnika - rekao je Glušac.

Na sastanku su među ostalima prisustvovali čelnici kompanija Luka Bar Zarija Franović, Jadroagent Vojo Banović, 13. jula – Plan-taže Verica Maraš, Stadion d.o.o Vojin Žugić koji su razgovarali o mogućnostima saradnje sa vrbaškim privrednicima i plasmanu njihovih proizvoda na crnogorsko i treća tržišta, te predstavili svo-je visoko kvalitetne asortimane.

Nakon sastanka u Opštini Vrbas, crnogorska delegacija je posjetila Nacionalni savjet crnogorske manjine u Srbiji, gdje se upoznala sa radom ove organizacije te izazovima koji su pred našom dijaspo-rom u Bačkoj.

Obilježen Dan nezavisnosti u Lovćencu

Dan nezavisnosti 21. maj obilježen je u vojvođanskom mjestu Lo-vćenac, centru naše dijaspore, u prisustvu crnogorske delegacije poslovnih ljudi, predstavnika ministarstava i lokalne samouupra-ve koju je predvodio predsjednik Privredne komore Vlastimir Go-lubović.

Priređen je bogat umjetnički program u organizaciji Kulturno-pro-svjetnog centra "Princeza Ksenija" na platou ispred bisti Petra II Petrovića Njegoša i kralja Nikole (izrada posljednje je rezultat do-nacije Privredne komore Crne Gore). Bila je to prilika se posjetioci i gosti manifestacije podsjete na 5. novembar 1945. godine i prvu grupu crnogorskih kolonista koja je tada krenula ka Vojvodini. Pet i po hiljada porodica, odnosno 32.500 ljudi iz Crne Gore naselilo je prostore Vojvodine.

- Svako ko Crnu Goru nosi u srcu, najveću zahvalnost i dug osjeća prema crnogorskoj zajednici u Vojvodini koja baštini jedinstvenu kulturu sjećanja našeg naroda i genracijama prenosi izvorni cr-nogorski sistem vrijednosti i način života – rekao je predsjednik Komore Golubović.

On je ocijenio da Crnogorci u Vojvodini identitet ne grade samo na prošlosti, već imaju potencijal i spremnost da bogato nasljeđe pretoče u nove ciljeve koje budućnost zahtijeva.

- Obaveza je Crne Gore je da bude prisutna u Vojvodini, da kroz saradnju i zajedničke projekte ekonomski osnaži crnogorsku za-jednicu u Vojvodini i doprinese razvoju ovog kraja. Privredna ko-mora će u saradnji sa partnerskom Komorom Vojvodine i crno-gorskim privrednicima ojačati napore na valorizaciji privrednih potencijala ovog kraja i poboljšanju uslova života crnogorske zajednice. Privrednici su saglasni da se i ovoga puta donacijom pomogne kulturni centar u Lovćencu, i to ćemo učiniti iz srca i sa zadovoljstvom – naglasio je predsjednik Golubović.

Nenad Stevović, publicista i istraživač crnogorske dijaspore bio je među domaćinima skupa.

- Lovćenac je personifikacija crnogorske dijaspore. On danas živi kao što čine brojna vojvođanska mjesta ove veličine, dosta teško, teže nego ranije. Uvijek je važno istaći privrženost stanovnika Lo-vćenca matičnoj državi i danas kada Udruženje Krstaš i Kultur-no-prosvjetno društvo "Princeza Ksenija" obilježavaju dan obnove nezavisnosti Crne Gore mnogo znači što smo ugostili delegaciju privrednika koja je učestvovala na Međunarodnom sajmu u No-vom Sadu. Privredna komora Crne Gore, kao i druge državne in-stitucije, pokazuju visok nivo nacionalne odgovornosti jer posje-ćuju Lovćenac i vode računa o crnogorskoj zajednici – kazao je Stevović.

Prvi čovjek Luke Bar Zarija Franović ne krije pozitivne impresi-je o Lovćencu koje opisuje kao predivno vojvođansko mjesto koja baštini tradiciju Crne Gore, a to je pokazao i priređeni kulturno--umjetnički program.

On naglašava da je 21. maj istorijski datum za sve građane Crne Gore kada smo, kako kaže, na kulturan i demokratski način obno-vili državnost poslije dužeg vremena.

- Veoma sam srećan što proslavljamo punih 12 godina od obnove nezavisnosti i očekujem u budućnosti još veći prosperitet za našu zemlju – rekao je Franović, čestitajući svim građanima praznik.

70

Broj 5 Maj 2018.

Izuzetan doprinos komora jačanju saradnje Crne Gore i Srbije

Sastanak sa ambasadorom Bingulcem

Ambasador veoma važnim prepoznaje i saradnju na polju pretpristupnih pregovora za članstvo u EU, baš kao irazvoj Crne Gore u oblasti energetike, posebno kada je riječ o podmorskom kablu za koji smatra da je od velikog značaja za ukupan Region.

71

Broj 5Maj 2018.

Ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac i predsjednik Srpsko-crnogorskog poslovnog kluba Radivoje Rašović posjetili su Privrednu komoru Crne Gore i razgovarali sa

njenim predsjednikom Vlastimirom Golubovićem.

Apostrofirajući visok nivo ekonomske saradnje dvije zemlje koja prati isto takve političke odnose, sagovornici su se saglasili da su privredne komore, baš kao i Srpsko-crnogorski poslovni klub dali i daju izuzetan doprinos kontinuiranom unapređivanju poslovne saradnje i povezivanju privreda. To se ogleda kroz ostvrenu robnu razmjenu, nivo investicija, te odličnu turističku posjećenost.

Predsjednik Golubović je nagalasio veliku posvećenost Privredne komore Crne Gore razvoju saradnje sa zemljama okruženja, isti-čući ulogu partnerskih komora sa kojima ova asocijacija baštini tradicionalno dobre partnerske veze i osmišljava aktivnosti koje tome doprinose. Golubović posebno ističe izuzetno kvalitetnu saradnju crnogorske sa Privrednom komorom Srbije ali i sa re-gionalnim i gradskim komorama te države. Dodao je da prilika za potvrdu dobrih odnosa slijedi već naredne sedmice u Novom Sadu kada će biti održan poslovni forum u saradnji sa Privrednom komorom Vojvodine. Predsjednik je naglasio da će Privredna ko-mora Crne Gore poslije višegodišnje pauze, ponovo biti izlagač na Novosadskom poljoprivrednom sajmu koji se održava od 15 do 21. maja. Crnogorski privrednici će ove godine nastupiti na zajednič-kom štandu, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva ekonomije, Investiciono razvojnog fonda i naravno Privredne komore Crne Gore. Sajam, poslovni forum na kojem će učestvovati i potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, kao i niz već zakazanih sastanaka sa najvišim predstav-nicima pokrajinske Vlade i tamošnjim privrednicima imaju cilj prepoznavanje i realizaciju dodatnih poslovnih mogućnosti i po-vezivanja privrednika naše zemlje i Vojvodine.

Ambasador Bingulac je zahvaljući na podršci koju u dijelu una-pređenja ekonomske saradnje dobija od Privredne komore Crne Gore, naglasio da su dvije nacionalne komore primjer kako tre-ba osmišljavati valorizaciju potencijala Regiona. To je pokazano i kreiranjem Zajedničke turističke ponude, kroz projekat koji su osmislile i realizovale komore. Na ovim i drugim poslovima ovog

tipa ističe posebnu ulogu gospodina Rašovića i Kluba na čijem je čelu, baš kao i crnogorskih privrednika koji su njegove članice.

Ambasador veoma važnim prepoznaje i saradnju na polju pretpri-stupnih pregovora za članstvo u EU, baš kao i razvoj Crne Gore u oblasti energetike, posebno kada je riječ o podmorskom kablu za koji smatra da je od velikog značaja za ukupan Region.

Predsjednik Srpsko crnogorskog kluba Radivoje Rašović isti-če važnost dvevne komunikacije sa Privrednom komorom Crne Gore, kao i njenim članicama, te razumijevanja crnogorske admi-nistarcije za potrebe i zahtjeve Kluba. Iskazao je uvjerenje da će se u tom smjeru nastaviti i u budućnosti, te da će se naći pravi modul da se dvije privrede i poslovne zajednice predstave i tržištima iz-van naše regije.

Naglašavajući pozitivna kretanja u crnogorskoj ekonomiji koja su bilježena od 2006. godine, predsjednik Golubović je u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji istakao značaj Berlinskog procesa i ulogu Komorskog investicionog foruma koji pokazuje puno razu-mijevanje za ostvarenje zadataka na uspostavljanju jedinstvenog ekonomskog prostora.

Predsjednik je iskazao uvjerenje da će turistički kapaciteti koji se nalaze u Crnoj Gori, a vlasništvo su države Srbije uskoro biti na pravi način prilagođeni potrebama savremenog turizma, a na dobrobit obije zemlje.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je naglašavajući kvalitet ekonomskih i poslovnih odnosa Crne Gore i Srbije u kon-tekstu nastavka njihovog unapređenja dodatno istakao ulogu ko-mora. Dobru komorsku saradnju prepoznaje kao idealnu bazu za realizaciju velikog broja inicijativa za koje sredstva, sinergetskim djelovanjem, mogu biti obezbijeđena korišćenjem različitih fon-dova.

U kontekstu već najavljenog foruma u Novom Sadu posebno je istakao učešće kompanija iz ICT sektora koje će imati razgovore sa tamošnjim ICT klasterom koji je svojim rezultatima pokazao značaj udruživanja za unapređenje čitave grane. S tim u vezi i sa ovog Foruma se očekuje niz korisnih inicijativa koje će se realizo-vati u narednom periodu.

72

Broj 5 Maj 2018.

Prihodi od stočarstva za pristojan život

Aleksa Kostić, farmer

Aleksa Kostić jedan od najuspješnijih stočara u Crnoj Gori, nakon 12 godina bavljenja stočarstvom, naglašava da da nije pogriješio što se ovom biznisu. Preporučuje ovaj posao

i drugim mladim ljudima koji žive na selu. Raspoložen je da im svojim iskustvom pomogne kako bi im početak bio lakši.

Glasnik: Otkud ideja da se još od mladih godina bavite poljopri-vredom odnosno stočarstvom, jer je to dosta težak posao i ne baš interesantan mladim ljudima?

A. Kostić: Veoma mlad sam počeo da se bavim ovim poslom, tako što sam u početku pružao usluge drugim poljoprivrednicima. Po-sla je bilo dosta, naročito u ljeti, pa je moglo i da se zaradi. Uz to, prateći emisije o selu i poljoprivredi, i čitajući poljoprivredne časo-pise, ocijenio sam da se sve više stvaraju uslovi za razvoj poljopri-vrede kod nas. I što je najvažnje volim taj posao pa sam se osmjelio da se oprobam kao farmer. Još je jedan važan razlog zbog kojeg sam odlučio da "uđem" u poljoprivredu. Kada sam oformio svoju porodicu, ja i supruga smo bili bez stalnog posla, pa smo odlučli da nam poljoprivreda bude osnovno zanimanje i izvor prihoda. Stric, koji je po struci agronom, bio nam je moralna podrška.

Glasnik: Kada ste oformili farmu i otvorili firmu "Sim-mlek"?

Sa farme, od 150 muznih krava i tovnih junadi, godišnje se tržištu isporučuje oko 550 000 litara mlijeka i 3,5 tone mesa. Mjesečna zarada po grlu je 100 eura.

A. Kostić: Od 2006. godine formirao sam farmu krava muzara i po-čeo da se bavim uzgojem junadi. Tada sam i otvorio firmu "Sim--mlek". Kod kupovine mašina i opreme pomogla su mi je sestra, koja živi u inostranstvu, kao i roditelji. Takođe, Program za formi-ranje jedne malo veće i savremenije farme prihvaćen mi je od stra-ne Ministarstva za poljoprivredu, kao i kod Investiciono razvojnog fonda Crne Gore, 2006. godine. Izgradili smo savremene objekte, nabavili opremu i uvezli 24 rasne, visoko steone junice, simental-ske rase. I tada smo imali značajnu podršku Ministarstva poljopri-vrede, a posebnu moralnu i finansijsku podršku mi je dao tadašnji ministar, g-din Milutin Simović.

Glasnik: Koliko imate krava muzara i junadi? Koliko mlijeka i mesa isporučujete tržištu godišnje? Može li od ovog posla pristojno da se živi? Koliki su vam neto godišnji prihodi?

A. Kostić: Sa farme, od 150 muznih krava i tovnih junadi, godišnje se tržištu isporučuje oko 550 000 litara mlijeka i 3,5 tone mesa. Mjesečna zarada po grlu je 100 eura. Ostvareni prihodi u dosada-šnjem periodu su bili solidni, ali su i ulaganja, da bi farma uspješno funkcionisala, bila velika. Nekada se nijesu mogla pokriti iz sop-stvenih prihoda. Tada su mi mnogo značila sredstva dobijena kroz

73

Broj 5Maj 2018.

hranom. Sve više poljoprivrednih površina uzimali smo u zakup. Kako bi olakšali proces pripeme stočne hrane, kupili smo odgo-varajući traktor, silažni kombajn, sistem za sjenažu, mljekovod većeg kapaciteta i izgradili još dvije štale. Takođe je nabavljena i vakumirka za baliranje sirovog sijena i separator za preradu teč-nog u čvrsti stajnjak. Posebno mi je značajno bilo da nabavim vakumirku koja je zamijenila radnike i povećala mliječnost krava za 20 odsto. Tu su tri štale, savremeno izgrađene i opremljene, sa propisnom prirodnom i vještačkom ventilacijom. Što se mehani-zacije tiče, sve je tu. Čak smo oko 50% uloženih sredstava vratili su Ministarstvu poljoprivrede i fondovima.

Glasnik: Da li Župa ima riješenu infrastrukturu kako bi farmeri i drugi poljoprivrednici lakše obavljali svoj posao?

A. Kostić: Župa nije imala riješen problem vodosnabdijevanja, a na farmi se dnevno troši oko 10 000 litara vode pa smo u startu morali da ulažemo sredstva za dovod vode sa rijeke udaljene 1500 m. Tako smo izgradili rezervoar za vodu. Ni problem struje u našem selu nije do skoro bio riješen, pa smo nabavili agregat. Bez struje nema posla. Muža mora da se obavi mašinski u tačno određeno vrijeme i tu nema odlaganja.

Glasnik: Vi ste jedan od najuspješnijih stočara u Crnoj Gori? Ko-liko su ljudi u našoj zemlji zainteresovani za ovaj posao? Da li bi mlađim ljudima preporučili da uđu u sličan posao.

A. Kostić: Danas, nakon 12 godina bavljenja ovim poslom, zane-marujući periode velikih problema, naročito zimi uz niske tempe-rature i veliki snijeg, smatram da nijesam pogriješio. Preporučio bih ovaj posao i drugim mladim ljudima koji žive na selu. Sada im već svojim iskustvom možemo pomoći, kako bi im početak bio la-kši, kao što i učinimo uvijek kada nam se obrate. Rekao bih i to da me je posjetila nekolicina mladih ljudi koji žive na selu, raspitiva-li se o ovom biznisu, a neki od njih su već oformili manje farme, i zadovoljni su. Smatram da svako domaćinstvo koje hoće da se angažuje, može lijepo da živi od ove proizvodnje. Danas su mnogo povoljniji uslovi, nego kada sam ja počeo.

Glasnik: Hoćete li zarađeni novac ulagati u proširenje biznisa ili, pak, planirate otvaranje recimo mljekare đe bi uz mlijeko radili i gotove proizvode?

A. Kostić: Sav zarađen novas ulažemo u dalje stvaranje boljih uslo-va za rad na farmi. Što se tiče ideja, kada bi postojali uslovi, bilo bi odlično kada bi i kod nas u Crnoj Gori oformili neki manji repro-centar za uzgoj i proizvodnju priplodnih rasnih grla. Čini mi se da su priplodne junice podignute na našoj farmi možda i bolje od onih iz uvoza. Strani farmeri imaju dugu tradiciju u ovom poslu, trebalo bi da učimo od njih i stvaramo uslove slične onim u razvijenim zemljama.

Glasnik: Kada se upoređujete sa stranim farmerima, u čemu ste im slični, a po čemu se razlikujete?

A. Kostić: Trudim se da što više naučim o poslu kojim se bavim. Zato redovno učestvujem u radu seminara u zemlji i inostran-stvu kako bi unaprijedio znanje, a time i farmu. Osnovna razlika između naših i stranih farmi je u hrani. Oni ne moraju da kupu-ju koncentrat i sijeno, već imaju sjenjažu i silažu, sami proizvode hranu, dok mi imamo svega deset odsto hrane, a ostalo kupujemo. Zato su uspješniji od nas i imaju veću litražu mlijeka. A što se tiče drugih uslova na farmi, ne zaostajemo za njima. Možda smo čak i bolji od njemačkih i austrijskih farmera.

podršku Ministarstva poljoprivrede i IRF-a. Mlijeko isporučujem mljekari "Monte Bianco" u Danilovgradu, a meso mesnoj industriji Goranović i drugima.

Glasnik: Opišite nam Vaš radni dan. Ko Vam pomaže u poslu?

A. Kostić: Težak je to posao, nema satnice, sve se mora završi-ti na vrijeme i to kvalitetno, moraju se ispoštovati svi standardi predviđeni za proizvodnju hrane. Drugačije se ovaj posao ne može raditi. Ja i supruga smo maksimalno angažovali na skoro svim po-slovima, kako u štali, tako i na pripremi kabaste hrane i drugim neophodnim radovima. Nijesmo imali značajno iskustvo u ovom poslu, ali smo velikom upornošću i voljom mnogo naučili, a uči-mo danas. Najviše je posla tokom ljeta. Tada radimo i po 24 sata i nemamo slobodnog dana. Narednih mjeseci situacija je drugačija. Uvijek sebi priuštimo slobodan dan ili vikend. Već dvije godine u posao je uključen i naš sin, koji pohađa srednju školu, i svoju bu-dućnost vidi u ovom poslu.

Glasnik: Kako obezbjeđujete hranu za stoku? Sa svog imanja ili i na drugi način? Imate li mehanizaciju potrebnu za ovaj posao?

A. Kostić: Proširenjem farme povećavala se potreba za stočnom

74

Broj 5 Maj 2018.

Having been engaged in cattle-breeding for nearly 12 years, Aleksa Kostić, one of the most successful cattle farmers in Montenegro, says that he did not make mistake about

choosing this business. He recommends this business to young people, who live in the countryside. He is also willing to share his experience in order to help young farmers to start their business.

Glasnik: How did you come up with the idea to be engaged in agri-culture i.e. cattle-breeding since early days, because it"s a deman-ding business and not very interesting for young people?

A. Kostić: I was very young when I started this business. At first I provided services to other farmers. This has been a very de-manding job, especially during summer, so some money could be earned. In addition, watching TV shows about countryside and agriculture and reading the related magazines, I concluded that conditions for agricultural development are met in Montenegro. More important I love this job, so I dared to try as a farmer. There is another reason why I opted for this business. My wife and I did not have permanent jobs. Therefore, we decided to be primarily enga-ged in agriculture and make profit from this industry. My uncle, who is a professional agronomist, was our moral support.

Glasnik: When did you establish a farm and a company "Sim--mlek"?

A. Kostić: In 2006, I established a dairy cow farm and became en-gaged in cattle breeding. Then I opened the company "Sim-mlek". My sister, who lives abroad, as well as my parents have helped me purchase machinery and equipment. My Program for the esta-blishment of a slightly larger and modern farm was accepted by the Ministry of Agriculture as well as the Investment and Deve-lopment Fund of Montenegro. We built modern facilities, purcha-sed equipment and imported 24 Simmental heifers. And then we had significant support from the Ministry of Agriculture and spe-cial moral and financial support was given by the then Minister Mr. Milutin Simović.

Glasnik: How many dairy cows and heifers do you breed? How much milk and meat do you market per year? Can you make a li-ving of this job? Can you tell us about your annual income?

A. Kostić: About 550.000 liters of milk and 3,5 tones of meat have been marketed per year from the farm, where 150 dairy cows and beef cattle have been bred. A month income per head amounts to EUR 100. The revenues generated in the current period have been substantial, as well as investments in the farm so far, which so-metimes could not have been covered from own resources. Then funds obtained through the support of the Ministry of Agriculture and the IDF meant a lot. We deliver milk to the dairy "Monte Bian-co" in Danilovgrad, while meat is delivered to the meat industry Goranović and others.

Glasnik: Describe your workday. Who helps you in this business?

About 550.000 liters of milk and 3,5 tones of meat are marketed per year from the farm, where 150 dairy cows and beef cattle have been bred. A month income per head amounts to EUR 100.

A. Kostić: It"s a demanding job; there is no precise time schedule. Each activity needs to be completed on time and in a high qua-lity manner. All the standards set for food production need to be met. Otherwise this activity cannot be done. My wife and I are very much engaged in almost all activities, both in the barn and in the preparation of bulk cattle feed. We did not have significant expe-rience in this business, but we are very determined and willing to learn a lot and we are learning today. We have a lot of work especi-ally during summer. Then we work 24 hours a day and we have no days off. In the following months the situation is different. We can always have a day or a weekend off. Our son has also been enga-ged in the business in the last two years. He attends high school, and sees his future in this business.

Glasnik: How do you provide cattle feed for livestock - from your farm or in any other way? Do you have the necessary machinery for this business?

A. Kostić: Expanding the farm increased the need for animal feed. We leased more and more agricultural land. In order to facilitate the preparation of feed, we bought the appropriate tractor, a forage harvester, a haylage system, a high-capacity milk tube and built two barns. We also purchased vacuuming machine for baling raw hay and a separator for processing liquid into solid manure. Pur-chasing the vacuuming machine was especially important, since it replaced the workers. Thanks to this, the milk yield of cows inc-reased by 20 percent. There are three modern barns, equipped with proper natural and mechanical ventilation. We have all necessary

75

Broj 5Maj 2018.

Income from cattle-breeding for a decent life

Aleksa Kostić, farmer

siness for 12 years, without taking into con-sideration periods of major problems, espe-cially during winter with low temperatures and heavy snow, I think I have not made a mistake. I would recommend this job to other young people who live in the count-ryside. Now I am ready to share my experi-ence with them in order to make their busi-ness easier, as I do whenever they contact me. I would add that many young people, who live in the countryside, paid a visit and asked me about this business. Some of them have already established small farms and are satisfied. I believe that every hou-sehold that wants to be engaged can make a good living from this production. Today, conditions are much more favorable.

Glasnik: Will you invest earned money in business expansion, or do you plan to open a dairy where you would make also finis-hed products?

A. Kostić: Money, which we earn, is inve-sted in creating better working conditions on the farm. As for the ideas, if conditions are met, it would be great to establish a smaller reproduction center for breeding

cattle. It seems to me that the heifers bred on our farms are even of better quality than the imported ones. Foreign farmers have a long tradition in this business, we should learn from them and create conditions si-milar to those in developed countries.

Glasnik: What are the similarities and dif-ferences between a Montenegrin and fore-ign farmer?

A. Kostić: I"m trying to learn more about this business. Therefore, I regularly partici-pate in seminars in the country and abro-ad in order to improve my knowledge and thus farm. The main difference between our and foreign farms lies in the feed. They do not have to buy concentrate and hay, but have haylage and silage, produce their own feed. On the other hand, our farmers have only ten percent of the feed, while the re-sts needs to be bought. Therefore, they are more successful and produce more liters of milk. As for other conditions on the farm, we do not fall behind them. Perhaps we are even better than the German and Austrian farmers.

machines. We have returned about 50% of the invested resources to the Ministry of Agriculture and various funds.

Glasnik: Has the infrastructure been resol-ved in Župa in order for the farmers to do their jobs easier?

A. Kostić: The issue of water supply in Župa has not been resolved. Given that about 10.000 liters of water are consumed on the farm every day, we initially had to bring water from the river, which is 1500 m away. So we built a water tank. The issue of electricity in our village has not been solved until recently, so we purchased an aggregate. The activities could not be con-ducted without electricity. Milking must be carried out mechanically at fixed time and there is no delay.

Glasnik: You are one of the most success-ful farmers in Montenegro? To what extent have people been interested in this busi-ness? Would you recommend young people to be engaged a similar business?

A. Kostić: Having been engaged in this bu-

76

Broj 5 Maj 2018.

Značajan prostor za investiranje u proizvodne kapacitete

Forum crnogorskih i makedonsko-turskih privrednika

Postoji značajan prostor za produbljivanje ekonomske sa-radnje između Crne Gore i Turske posebno u segmentu in-vesticija u proizvodne kapacitete, ocijenjeno je na forumu

makedonsko-turskih i crnogorskih privrednika održanom 9. maja 2018. godine u hotelu "Podgorica".

Skup je organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova, Ambasadom Crne Gore u Ma-kedoniji, Unijom poslodavaca Crne Gore i Makedonsko–turskom komorom (MATTO).

Razgovarano je o ekonomskim i investicionim potencijalima Crne Gore i mogućnostima za uspostavljanje privredne saradnje crno-gorskih preduzeća sa makedonskim čiji su osnivači turske kom-panije u Makedoniji.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić istakao je da je ovo samo jedan u nizu brojnih skupova koje je ova asocijacija organi-

zovala sa namjerom da ojača bilateralne poslovne veze Crne Gore sa Turskom.

- U Crnoj Gori je osnovano oko 950 preduzeća koja su vlasništvu turskih biznismena što je za ovako malo tržište veoma značajan broj. Ovaj trend je posebno porastao otkako je Crna Gora postala član NATO alijanse – rekao je Saveljić, izražavajući očekivanje da će broj preduzeća iz Turske ubrzo biti veći od hiljadu.

Prema njegovim riječima, turska preduzeća pokazuju poseban interes za crnogorski turizam, poljoprivredu, energetiku, infra-strukturu i bankarstvo, kao i za korišćenje Luke Bar - formiranje proizvodnih kapaciteta u slobodnoj zoni, odnosno pretovar roba iz Turske i distribuciju ka zemljama Regiona.

Imajući u vidu činjenicu da je Turska osma u svijetu po proizvodnji namještaja i prva u Evropi po proizvodnji pločastih panela, Saveljić ocjenjuje da bi se saradnja mogla intenzivnije ostvarivati i u sek-

77

Broj 5Maj 2018.

toru drvoprerade.

- Smatramo da će pozitivno iskustvo kompanije Dogtaš Furniture Inc. koja je u fazi realizacije investicionog projekta u preduzeću Gornji Ibar Rožaje privući i ostala turska preduzeća iz ove oblasti. Sigurni smo da preduzećima iz sektora drvoprerade možemo po-nuditi privlačne uslove za investiranje, kvalitetnu sirovinu i odgo-vornu radnu snagu – rekao je Saveljić.

Potpredsjednik Komore je zatim predstavio makroekonomske pokazatelje naše zemlje te objasnio povoljne uslove za osnivanje preduzeća. Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Turskom (iznosila je 93,1 miliona eura), on je istakao trendove rasta ali i lošu pokrivenost uvoza izvozom. Turisti iz Turske u 2016. godini ostvarili su 73.161 noćenja, odnosno 43,5% više nego 2015. godine. Ukupne investicije iz Turske za period od 2006. do 2017. godine iz-nosile su 136,5 miliona eura.

U Crnoj Gori je osnovano oko 950 preduzeća koja su vlasništvu turskih biznismena što je za ovako malo tržište veoma značajan broj.

Govoreći o privrednoj saradnji sa Makedonijom, Saveljić je naveo da je obim robne razmjene u 2017. godini iznosio 36,1 milion eura, što je za 16,2% više u odnosu na 2016. godinu. Prošle godine Crnu Goru je posjetilo 25.486 turista iz Makedonije, a investicije iz te dr-žave 0,5 miliona eura.

Predsjednik Makedonsko-turske komore MATTO Ajdovan Ademo-vski zahvalio na srdačnom prijemu njegove privredne delegacije u našoj zemlji i na susretima sa premijerom Duškom Markovićem i ministrom odbrane Predragom Boškovićem.

- Naša Komora je osnovana prije deset godina, kada nije bilo ve-likih turskih investicija u Makedoniji. Htjeli smo da sa Turskom uvećamo poslovanje a sada nam je namjera regionalno poveziva-nje – kazao je Ademovski.

Prema njegovim riječima, Turske investicije u Makedoniju su za-hvaljujući međukomorskoj saradnji povećane na 1,8 milijardi eura sa trendom daljeg rasta. Robna razmjena ove dvije zemlje iznosi 400 miliona eura, a težnja je da dosegne milijardu eura do 2019. godine.

- Robna razmjena Crne Gore i Makedonije je izuzetno mala i zato smo ovdje sa delegacijom ozbiljnih kompanija koje predstavljaju međunarodne brendove da bismo popravili situaciju. Crna Gora je naša bratska zemlja sa kojom želimo da izgradimo ekonomske od-nose na jednako kvalitetnom nivou kao što su već politički. Prepo-pručujem tursko-makedonskim firmama da ulažu u privredu Crne Gore i da se razmjena za sadašnjih 40 miliona eura brzo poveća na 100 miliona – rekao je Ademovski.

On je takođe istakao mogućnost da crnogorska i makedonska preduzeća zajedno nastupaju na trećim tržištima koristeći brojne sporazume o slobodnoj trgovini koje je Turska zaključila.

Radosav Babić, generalni direktor Direktorata za transformaciju i investicije u Ministarstvu ekonomije govorio je o Crnoj Gori kao stabilnoj investicionoj destinaciji koja je sklopila brojne međuna-rodne sporazume o slobodnoj trgovini poput CEFTA, EFTA, sa Rusi-jom, Turskom i druge, i koja ima potencijale za nastavak stabilnog ekonomskog rasta. Investicije u Crnu Goru dolaze iz 90 zemalja a država nastoji da razvija konkurentan poslovni ambijent. Sektori koji su prepoznati kao nosioci razvoja su turizam, poljoprivreda, energetika i industrije, a njegov kolega Boris Rebić je predstavio konkrentne projekte koji se realizuju ili su u planu kao i programe vlade kojima se postiču ekonomske aktivnosti.

Predsjednica Unije poslodavaca Crne Gore Svetlana Vuksanović ocijenila je da između Crne Gore, sa jedne i Makedonije i Turske, sa druge strane, postoje prijateljstvo i dobri politički odnosi.

- Da se učvršćuju i produbljuju i ekonomski odnosi, dokaz je da-našnji poslovni forum. Zadovoljstvo je vidjeti ovako veliki broj privrednika iz raznih oblasti poslovanja i očiglednu potrebu za međusobnom saradnjom. Raduje činjenica da i sa jedne i sa druge strane postoje ideje i konkretni predlozi za saradnju, koji će poslije bilateralnih sastanaka biti krunisani i konkretnim dogovorima – rekla je Vuksanović.

Nakon prezentacije crnogorskih ekonomskih potencijala i investi-cionog ambijenta te kompanija iz Makedonije koje su učestvovale na forumu, skup je okončan bilateralnim razgovorima u pravcu uspostavljanja poslovnih partnerstava.

78

Broj 5 Maj 2018.

Svijetvijesti

Globalna ekonomija raste, ali ne na zdravim osnovama

Globalna ekonomija trebalo bi da nastavi da raste u naredne dvije godine, kažu iz OECD-a, dodajući da bi se rast njenog BDP--a mogao popeti čak na četiri odsto. Neza-poslenost je u 35 zemalja članica ove or-ganizacije na najnižem nivou još od 80-ih godina prošlog vijeka.

No, iako je većina ekonomskih pokazatelja pozitivna, OECD upozorava na opasnosti koje bi mogle da ugroze očekivani napre-dak: rast cijene nafte, tenzije u međunaro-dnoj trgovini i volatilnost na finansijskim tržištima. Ako bi cijena nafte nastavila da raste i vratila se na 100 dolara po barelu, sve svjetske ekonomije bi osetile ozbiljne infla-torne pritiske koji bi mogli usporiti njihov oporavak.

U izvještaju se konstatuje i da se pomenu-ta ekonomska ekspanzija oslanja na niske kamatne stope i fiskalne stimulanse, te da bi ukidanje ovih povlastica moglo da je po-ljulja. Kada bi najjače svjetske centralne banke odlučile da ukinu podsticaje, njihove privrede bi pokazale svu svoju ranjivost, a prije svega visok javni i privatni dug.

- Fiskalni stimulansi su dobri samo na kra-tak rok - kaže Phil O"Reilly, predsjedavajući OECD-ovog Komiteta za biznis i industriju, i upozorava da treba zasnovati održiv eko-nomski rast na zdravim osnovama. To su, prema njegovom mišljenju, unapređenje vještina radne snage, digitalna inkluzija i bolje investicione procedure.

Njemačka daje petinu evropskog BDP-a

Više od polovine ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Evropske unije prošle go-dine su generisale tri vodeće ekonomije na čelu sa Njemačkom, objavio je Eurostat.

Ukupni BDP na nivou 28-člane EU u 2017. godini dostigao je vrijednost od 15.300 mi-lijardi eura prema tekućim cijenama, poka-zao je izvještaj statističkog zavoda EU.

Njemačka je sa BDP vrijednim 3.300 mili-jardi eura potvrdila poziciju najveće privre-de EU, s udjelom u ukupnom BDP od 21,3 posto, prenosi Seebiz.

Velika Britanija je uprkos smanjenju udela za 0,9 procenata u odnosu na 2016. zadr-žala drugu poziciju, generišući 15,2 posto ukupnog BDP. U stopu je slijedi Francuska s udjelom od 14,9 posto. Iza vodeće tri eko-nomije su Italija s 11,2 posto, Španija sa 7,6 posto i Holandija sa 4,8 posto udela.

Udio hrvatskog BDP u ukupnom BDP EU u 2017. godini iznosio je 0,3 posto. Time se Hrvatska našla u društvu s Bugarskom, Slo-venijom i Litvanijom. Uz Hrvatsku su u gru-pi zemalja s udjelom manjim od jedan po-sto u ukupnom BDP Mađarska sa 0,8 posto, Slovačka sa 0,6 posto i Luksemburg sa 0,4 posto, te Letonija i Estonija sa po 0,2 posto.

Najniže udjele, od po 0,1 posto, imali su Ki-par i Malta.

Privredne aktivnosti 19 zemalja eurozone dostigle su u 2017. godini ukupnu vrije-dnost od gotovo 11.200 milijardi eura, što odgovara udelu u ukupnom BDP Evropske unije od 72,9 posto, objavio je Eurostat.

Coca-Cola počela proizvodnju alkoholnih pića

Coca-Cola i zvanično počinje proizvodnju alkoholnog pića, odnosno njegove tri verzi-je – "Lemon Do" koji su predstavili u Japa-nu i naišli na odlične reakcije.

Kako piše Fox News, limenka će koštati 150 jena, odnosno 1,40 dolara. Jedna od naj-većih svjetskih kompanija za proizvodnju pića počela je eksperimentisati s alkohol-nim pićima prije tri mjeseca, tako što su aromatizovanu gaziranu vodu pomiješali sa shochu, japanskim špiritom.

Ovo je prvi put da Coca-Cola prodaje alko-hol u svojoj 132-godišnjoj istoriji.

- Nismo eksperimentisali s blažim alkohol-nim pićima prije, ali ovo je dobar primjer kako iskorištavamo prilike i izvan našeg

temeljnog poslovanja - rekao je Jorge Gar-duno, predsjednik Coca-Cole Japan.

Coca-Cola će se udružiti s japanskom kompanijom Suntory, jednom od najvećih kompanija za proizvodnju alkohola, koja proizvodi Chu-Hi piće s tri, pet i sedam po-sto alkohola. Ovim osvježavajućim pićima s ukusom limuna nastoje doći do mlađih žena.

Garduno je naglasio kako će novo piće vje-rovatno ostati na japanskom tržištu, ali i dodao da "globalno, nije nemoguće da se bezalkoholna pića prodaju po istom siste-mu kao alkoholna”. No, na društvenim mre-žama nisu toliko oduševljeni novim pićem, najviše zato što ga promovišu kao namije-njenog mladim ženama.

No, iako je ovo prvi put da će kompanija sama proizvoditi alkoholna pića, to tržište im nije nepoznato. Naime, 1977. Godine su kupili Wine Spectrum, kompniju koja pro-daje fina vina, ali su je prodali nekoliko go-dina kasnije za 200 miliona dolara.

Nezaposlenost u eurozoni pada, ali plate ne rastu

Tržišta rada u razvijenim ekonomijama gotovo nikad nijesu bolje stajala, no uprkos nižim stopama nezaposlenosti i suženom tržištu rada, plate još nisu narasle što bi bilo u skladu predviđanjima ekonomske te-orije. Što stvara ovaj pritisak na plate i, još važnije, hoće li plate rasti, pita se analitič-ka kuća PwC u svom najnovijem izvještaju Global Economy Watch.

"Više faktora može objasniti ovaj trend. Oni uključuju postupni pad sindikalizma, što smanjuje pregovaračku moć radnika, digi-talizaciju rada i rast ekonomije honorarnih poslova", kaže Barret Kupelian, PwC.

Ekonomisti u faktore uključuju i osnivanje ECB, koja je snizila očekivanja inflacije ra-dnika južne eurozone, te pristupanje istoč-noevropskih ekonomija Evropskoj uniji, što je ponudu rada učinilo elastičnijom.

"Buduće povećanje plata u eurozoni vjero-vatno će zavisiti od povećanja produktiv-nosti. Odgovornost je vlada i kompanija da povećaju nivo produktivnosti radne snage

79

Broj 5Maj 2018.

kroz ulaganje u "tvrdu" infrastrukturu kao što su putevi, aerodromi i druge komunal-ne usluge, te u "mekanu" koja uključuje formalno obrazovanje, strukovno i drugo usavršavanje. Poboljšanje produktivnosti preduslov je za daljnji rast prihoda u bu-dućnosti."

Cirih najskuplji grad, Kairo najjeftiniji

Švajcarski finansijski centar Cirih i dalje je najskuplji za život među velikim svjetskim gradovima, a najjeftiniji je egipatski Kairo, navodi se u godišnjoj listi švajcarske banke UBS.

Među 77 rangiranih gradova, Los Anđeles je ocijenjen kao najbolji u smislu kupovne moći za prosječnu radničku platu. Stanov-nici Los Anđelesa mogu sebi da priušte za četvrtinu više nego Njujorčani, navodi se u studiji.

Prema faktoru kupovne moći, Cirih je na drugom mjestu, Njujork je deseti, a London 23.

Upoređivanjem podataka za 11 najvećih gradova, UBS je izračunao koji je od njih nabolji za mlađe stanovnike u smislu ku-povine stvari koje danas "moraju da se imaju”, uključujući telefon "ajfon”, laptop i pretplatu na "Netfliks”.

Prema ovom parametru, najskuplji je Hong Kong.

Par koji tokom izlaska ode na večeru, popi-je bocu vina i pogleda film u bioskopu pla-tiće najviše u Tokiju, Njujorku i Stokholmu, a najpogodniji za izlaske su Prag, Meksiko Siti i Rio de Žaneiro.

Nezadrživi rast plata zabrinjava Centralnu banku Češke

Plate češkim radnicima snažno rastu, a s obzirom da je Češka jedno od najstabilnijih evropskih ekonomija, za očekivati je da će se trend nastaviti i narednih godina.

No, povećanje životnog standarda ima i svoje loše strane po ekonomsku politiku zemlje. Od oktobra do decembra prošle

godine prosječna plata u zemlji dosegla je 31.646 kruna (1229 eura) što je nominalno osam posto više nego godinu ranije.

Prilagođene za inflaciju, plate u Češkoj po-rasle su 5,3 posto, navodi Bloomberg. Rast plata rezultat je najniže stope nezaposle-nosti u Evropskoj uniji od 2,2 posto, koli-ko je zabilježeno u martu ove godine. Za ilustraciju, najveći izvoznik u državi, pro-izvođač automobila Škoda, prošlog je mje-seca dogovorio sa sindikatima povećanje primanja – uključujući bonuse i prekovre-mene sate – za 20 posto. Sindikati, narav-no, pozdravljaju ovaj trend. Josef Středula, čelnik najvećeg udruženja sindikata u Če-škoj kaže za Bloomberg kako će plate rasti i idućih godina jer su troškovi rada i dalje nekoliko puta niži nego na Zapadu.

- U srednjem roku, a svakako u sljedeće tri do četiri godine, realno možemo očekivati rast plata od tri do pet posto godišnje - ka-zao je Středula.

Dok troškovi rada u Njemačkoj iznose 34,1 euro po satu, a na nivou EU 26,8 eura, u Če-škoj se kreću malo iznad 11 eura. Međutim, ne rastu plate samo u privatnom sektoru, već i u javnom. Nakon što je u studenom vlada državnim službenicima povećala plate za 10 posto, vlada je obećala uz veće penzije i povišice ljekarima i nastavnici-ma. No, Češka to može sebi dopustiti za razliku od Rumunije u kojoj plate rastu 15 posto. Naime, Rumuniju je Evropska ko-misija upozorila zbog budžetske potrošnje, dok je Češka jedno od najstabilnijih evrop-skih ekonomija, a fiskalna pozicija jedno je od njenih najvećih prednosti.

Porast životnog standarda u kojem su Česi već nadmašili Grčku i Portugal i približili se Španiji odraziće se na monetarnu politiku. Češka centralna banka (ČNB) više je puta napomenula kako će pregrijano tržište rada zahtijevati dodatne monetarne mjere kako bi se inflacija držala zauzdana. Infla-cija je ispod ciljane stope od dva posto, no veće plate prisiliće kompanije da više tro-škove prebace na krajnje potrošače, kazao je u Tomas Holob, glavni ekonomist ČNB-a.

Josef Středula ističe kako je stagnacija pla-ta neprihvatljiva.

- Ekonomija se manje mora oslanjati na izvoz jednostavnijih proizvoda, kao što su automobilski dijelovi, i fokusirati se na na-predniju tehnologiju i sofisticirane tipove proizvoda i odluka -smatra Středula.

- Naš pritisak za rast plata predstavlja na-jefikasniji oblik pritiska za tehnološku pro-

mjenu - smatra Středula.

Takse predstavljaju protekcionizam

Predsednik Evropske komisije Jean-Cla-ude Juncker izrazio je zabrinutost zbog uvođenja taksi na čelik i aluminijum koji se izvozi u SAD i naveo da je riječ o protek-cionizmu, saopštila je Evropska komisija.

- EU veruje da su jednostrane američke ta-kse neopravdane i u sukobu sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Ovo je protekcionizam, kratko i jasno - naveo je Juncker.

Prema njegovim riječima, EU je proteklih mjeseci stalno razgovarala sa SAD o pro-blemu prevelike proizvodnje čelika, koji takođe šteti i samoj Uniji.

Juncker je rekao da je EU otvorena za raz-govore o poboljšanju trgovinskih odnosa ali i ponovio da neće pregovarati pod pre-tnjama.

On je najavio otvaranje spora pred WTO i uvođenje dodatnih nameta na američke proizvode.

- Branićemo interese Unije, u potpunosti se pridržavajući međunarodnog trgovinskog prava - naveo je Juncker.

Evropska komesarka za trgovinu Cecilia Malmstream rekla je da su i ona i lideri EU tokom više mjeseci pokušavali da izdej-stvuju "trajno i bezuslovno" izuzeće za EU od američkih taksi.

- Tokom tih razgovora SAD su pokušavale da iznude ustupke od EU putem prijetnji tr-govinskim ograničenjima. To nije način na koji mi radimo, a svakako ne sa dugogodi-šnjim partnerima, prijateljima i saveznici-ma" - navela je Malmstream.

Prema njenim riječima, "danas je loš dan za svjetsku trgovinu".

"Učinili smo sve da izbjegnemo ovakav is-hod", rekla je komesarka.

Američke mjere će pogoditi izvoz iz EU koji je prošle godine bio vredan 6,4 milijarde eura, Beta.

80

Broj 5 Maj 2018.

Zemlja koja je spojila najbolje od kapitalizma i socijalizma

Island

Island, mitska zemlja svih živozidaša, pernarista i sličnih, među kojima se pronio glas da su Islanđani "pustili banke da propa-dnu”, što im je navodno donijelo ekonomski prosperitet, zaista

jeste među najbogatijim zemljama svijeta, ali sumnjamo da njihov uspjeh ima veze s bankarskom krizom.

Ljudi koji vole da rade

Vjerovatnije i logičnije je da je na njihovo izdizanje iz siromaštva uticalo to što vole da rade, imaju najduži radni vijek među evrop-skim zemljama od čak 47 godina. No priča da "pustiš banke da pro-padnu” pa postaneš bogat ljudima bolje zvuči.

Radi se o vrlo maloj zemlji s oko 340.000 stanovnika i maloj eko-nomiji čiji BDP iznosi 25 milijardi dolara, no njihov BDP po stanov-niku prema paritetu kupovne moći iznosi 52 hiljade dolara, što ih svrstava u najbogatije zemlje svijeta. Ističu se po još dva podatka – stopi zaposlenosti većoj od 80 odsto te dužini radnog vijeka od čak 47,4 godine.

Kao i mnoge druge zemlje sjevera Evrope, prije stotinjak godina bili su vrlo siromašni, decenijama su živjeli od ribarstva, koje je i danas jedna od najvažnijih ekonomskih djelatnosti Islanda. Eko-nomski razvoj Islanda tokom 20. vijeka uveliko je zavisio od ra-zvoja ribarstva i izvozu ribe i ribljih proizvoda na globalno tržište.

Posljednjih decenija su uspjeli da diverzifikuju ekonomiju, počet-kom devedesetih sproveli su brojne tržišne reforme koje su ih svr-stale u vrh po ekonomskim slobodama, a posljednjih godina imaju snažan razvoj turizma.

Kapitalistička ekonomija sa značajnim socijalnim sistemom

Island ima kapitalističku, tržišno orijentisanu ekonomiju sa zna-čajnim socijalnim sistemom. Osim u periodu globalne finansijske krize 2008. godine, imaju snažne stope ekonomskog rasta, od 4-5 odsto.

81

Broj 5Maj 2018.

BDP po stanovniku iznosi 52 hiljade dolara, što Island svrstava u najbogatije zemlje svijeta, stopa zaposlenosti veća je od 80 odsto, a dužina radnog vijeka čak 47,4 godine.

Kao što smo već spomenuli, velik uticaj na ekonomiju ima ribar-stvo, koje čini čak 40 odsto robnog izvoza, 12 odsto BDP-a te zapo-šljava 5 odsto radnika. Snažan razvoj turizma počinje 2010. godine kad on postaje jedan od važnijih pokretača rasta i broj turista koji posjećuju ovu zemlju nekoliko puta nadmašuje broj stanovnika.

Island je za proizvodnju energije iskoristio brojne geotermalne izvore i hidropotencijale, što je privuklo strane ulagače u sektore ovisne o dostupnoj energiji poput aluminijske industrije, a u novije vrijeme i visokotehnološke kompanije koje tamo grade svoje data centre.

U velike probleme Island je upao tokom globalne finansijske krize prije deset godina, kad je propao njihov ogromni bankarski sektor. Tokom 2000-ih islandski bankarski sektor, nakon njegove deregu-lacije, doživio je nevjerovatnu ekspanziju.

Brojni evropski ulagači, pogotovo Britanci i Holanđani, ulagali su novac u islandske banke radi povoljnijih kamata. U jednom tre-nutku imovina islandskih banaka bila je devet puta veća od BDP-a

i balon je prije ili kasnije morao eksplodirati. To se dogodilo nakon propasti američke banke Lehman Brothers, kad su se problemi iz SAD-a domino efektom prelili na cijeli svijet.

Banke nijesu spasavane

Kako je islandski bankarski sistem bio preveliki da bi se mogao spasiti, pustili su da propadne. Doduše, lokalnim klijentima bio je vraćen dio ušteđevine pokriven osiguranjem, no ogromnu imovi-nu inostranih ulagača niko nije mogao spasiti.

Iako banke nijesu spasavane, da bi se izbjegao bankrot države, Island je dobio pomoć međunarodnih kreditora od oko 10 milijardi dolara. Sproveli su niz reformi kako bi postali konkurentniji, među ostalim, devalvirali su valutu za oko 60 odsto, što je snizilo plaće radnika (gledano u stranoj valuti), ali snažno povećalo prihode od izvoza, pa je Island relativno brzo izašao iz krize i nadoknadio iz-gubljeno.Tekst je dio serijala "Kako su uspjeli" portala Index.hr

82

Broj 5 Maj 2018.

Kostarika kao uzorJoseph Stiglitz

dljivu pobedu (više od 60% izašlih) Carlosa Alvarado Quesada. Nje-gov protivnik, koji je prijetio da će ukidanjem istopolnih brakova ugroziti višedecenijsku posvećenost ove države ljudskim pravima, ubjedljivo je poražen. Kostarika pripada maloj grupi zemalja iz ta-kozvane Alijanse blagostanja, koje sprovode ideje (posebno ista-knute od strane Međunarodne komisije za mjerenje ekonomskih učinaka i društvenog napretka) za konstruisanje boljih mjerila bla-gostanja. Prepoznajući manjkavosti BDP-a koje je Komisija istakla, Alijansa radi na izradi javnih politika koje unapređuju blagostanje građana u najširem smislu, promovišući demokratiju, održivost i inkluzivni rast.

Značajan dio ovog napora sastojao se u proširivanju opsega zadru-ga i socijalnog preduzetništva tako da se zaposli petina građana

Dok su autoritarizam i protofašizam u usponu širom svije-ta, ohrabrujuće je vidjeti zemlju čiji su građani još uvijek odani demokratskim načelima. Kostarika, zemlja sa manje

od pet miliona ljudi, poznata je po svom progresivnom političkom vođstvu. Godine 1948, posle kratkog građanskog rata, predsjednik Jose Figueres Ferrer je ukinuo vojsku. Od tada je Kostarika poligon za proučavanje predupređivanja i rješavanja konflikata mirnim putem. U njoj je i sjedište Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija. Ova zemlja bogatog biodiverziteta istakla se i svojom promišlje-nom ekološkom politikom: sprovodi se pošumljavanje, trećina ze-mlje je proglašena zaštićenim prirodnim rezervatima, a struja se proizvodi skoro isključivo iz čistih hidro-izvora.

Na nedavnim predsjedničkim izborima visoki odziv doneo je ubje-

83

Broj 5Maj 2018.

raste, dok se u Americi, koja je odbila da preduzme mjere za po-većanje blagostanja svojih građana, sve više skraćuje.

Kostarika ima dva kritična problema: strukturalni fiskalni deficit i zakočeni politički sistem. Ekonomija fiskalnog deficita se rješava povećanjem ekonomskog rasta, podizanjem poreza ili smanje-njem potrošnje. Političari se naravno opredjeljuju za ekonomski rast, ali za to nema čarobne formule. Druge dvije opcije ne sviđaju se nikome.

Većina država bi u takvoj situaciji smanjila ulaganja u stvari poput infrastrukture, jer troškovi takve odluke mogu decenijama ostati neprimijećeni. To bi za Kostariku bila posebno ozbiljna greška, jer njena infrastruktura još uvijek zaostaje za ekonomskim rastom i ukoliko bi se popravila to bi samo po sebi stimulisalo rast. Na raspolaganju su i mjere štednje, ali nakon godina njihovog spro-vođenja dalja racionalizacija teško da bi išta postigla. Najbolji put je podizanje poreza.

Kako bi se oporezivanje pomirilo sa širom ekonomskom strate-gijom maksimizacije blagostanja svih građana, poreski sistem bi trebalo da se pridržava tri centralna načela: oporezujte loše stvari (poput zagađenja) prije nego dobre (poput rada), dizajnirajte poreze tako da oni dovode do najmanjeg mogućeg iskrivljenja ekonomi-je; i održavajte progresivnu stopu oporezivanja, po kojoj bogatiji plaćaju više.

Budući da je Kostarika već u velikoj mjeri ekološka država, porez na ugljenička isparenja ne bi donio toliko novca kao drugdje. Bu-dući da je praktično cijela proizvodnja struje u zemlji čista, pre-bacivanje na električne automobile moglo bi biti djelotvornije u smanjivanju emisija ugljen-dioksida. Takav porez bi omogućio da Kostarika postane prva zemlja u kojoj dominiraju elektro-kola, što bi je još više približilo cilju postizanja ugljen-neutralne ekonomije.

Iako nejednakost u Kostariki nije ni približno tako veliki problem kao u drugim zemljama Latinske Amerike, progresivniji i sveobu-hvatniji porezi na prihod, kapitalnu dobit i svojinu još uvek su od ključnog značaja. Bogati dobijaju disproporcionalno veliki udio prihoda kroz kapitalnu dobit, a oporezivanje kapitalnih dobiti po nižoj stopi od ostalih formi prihoda povećava nejednakost i vodi iskrivljenjima tržišta. Iako se ekonomisti ne slažu oko mnogih stvari, svi znaju da povećanje poreza na kapitalnu dobit od posje-da nad zemljom ne može dovesti do "odlaska zemlje" iz Kostarike. Zato je još veliki 19-ovjekovni ekonomista Henry George govorio da su najbolji porezi oni na zemlju.

Najveći izazovi pred Kostarikom su politički: predsjednički sistemi poput njenog funkcionišu kada je biračko tijelo podijeljeno između dvije glavne partije, uz pravila koja garantuju poštovanje manjin-skih gledišta. Ali takav sistem može brzo dovesti do zastoja kada je biračko tijelo fragmentirano. A u svijetu koji se sve brže mijenja, politički zastoj je sve skuplji. Deficiti i dugovi mogu da eksplodira-ju, a putevi ka rješenju problema mogu nestati.

Alvaredo, koji ima svega 38 godina, pokušava da bez ustavnih pro-mjena stvori novi predsjednički model za Kostariku, mobilišući ministre iz različitih partija. Nadajmo se da će duh saradnje, koji se njeguje u zadrugama i koji je integralni dio kulture Kostarike, pomoći da se ove ideje ostvare. Ako se to desi Kostarika će postati svjetionik nade koji nam pokazuje da je moguć drugačiji svijet – u kojem prosvjetiteljske vrijednosti poput razuma, racionalne ra-sprave, nauke i slobode cvjetaju na korist svih, Peščanik.

ove zemlje. Ove institucije su alternativa kapitalističkim ekstremi-ma i moralno problematičnim praksama, poput predatorskog kre-ditiranja u finanijskom sektoru, manipulisanja ličnim podacima u internet industriji i štelovanju ekoloških testova u automobilskoj industriji. Ove institucije su zasnovane na izgradnji povjerenja i saradnje, kao i na uvjerenju da blagostanje pojedinaca pozitivno utiče na opšti rast produktivnosti.

Zajedno sa građanima nekolicine drugih zemalja, građani Kosta-rike su pokazali da je nejednakost stvar izbora i da javne politike mogu osigurati veći stepen ekonomske jednakosti i jednakosti šansi nego tržište samo po sebi. Čak i sa ograničenim sredstvima, kvalitet njihovog besplatnog zdravstva i obrazovanja je relativno visok. Prosječan životni vijek je sada duži nego u SAD i stabilno

84

Broj 5 Maj 2018.

Liberalni totalitarizamYanis Varoufakis

Nekada je to bio aksiom liberalizma - sloboda je označavala neotuđivi individualni suverenitet. Bili ste svoje vlasni-štvo. Mogli ste sebe iznajmiti poslodavcu na ograničeni

period i po uzajamno dogovorenoj cijeni, ali vaše pravo vlasništva nad sobom nije moglo biti ni kupljeno ni prodato. Tokom dva vi-jeka ta liberalna, induvidualistička tačka gledišta legitimizovala je kapitalizam kao "prirodni” sistem, naseljen slobodnim ljudima.

Sposobnost da ogradom odvojiš dio svog života i ostaneš suveren i samostalan unutar tih granica bila je najvažniji dio liberalne kon-cepcije slobodnog čovjeka, a takođe i njegovog ili njenog odnosa sa društvenom sferom. Da bi koristili slobodu, pojednicima je bilo po-trebno sigurno utočište unutar kojeg su mogli da se razvijaju kao prave ličnosti, prije nego što će stupiti u neke odnose - i poslove - sa ostalima. Formiravši se, naša ličnost mogla je da raste zahva-ljujući trgovini i industriji, to jest mrežama saradnje između naših ličnih utočišta koja su se pravila i prepravljala radi naših materi-jalnih i duhovnih potreba.

Ipak, ispostavilo se da je granicu koja našu ličnost odvaja od spolj-nog svijeta, to jest granicu na čijoj je osnovi liberalni individuali-zam formirao svoju koncepciju autonomnosti, individualnog su-vereniteta, a na kraju i slobode - nemoguće sačuvati. Prva povreda te granice pojavila se kada su industrijski proizvodi izašli iz mode, a na njihovo mjesto došli brendovi koji su privukli pažnju, emocije

i želje društva. Nakon kratkog vremena brendovi su napravili novi radikalni zaokret, dajući predmetima osobine "ličnosti”.

Čim su brendovi dobili osobine ličnosti (a to je jako povećalo lojal-nost potrošača i, naravno, prihode), ljudi su osjetili neophodnost da sebe predstavljaju kao brendove. Danas, kada kolege, poslodavci, klijenti, nedobronamjerni i "prijatelji” neprestano prate naš život onlajn, mi smo pod neprestanim pritiskom - da postanemo niz događaja, slika i osobina koji odgovaraju atraktivnom, dobro pro-davanom brendu. Lični prostor, koji je toliko važan za autonomni razvoj autentičnog ja (a upravo takvo ja čini neotuđivim individu-lani suverenitet), sada je praktično nestao. Nestaje sama prirodna životna sredina liberalizma.

Jasna granica, u toj životnoj sredini, između privatne i javne sfere odvojila je i slobodno vrijeme od posla. Ali, ne treba biti radikalan kritičar kapitalizma da bi se uvidjelo da je i pravo na vrijeme u kom se čovjek ne prodaje, takođe, nestalo.

Pogledajte, na primjer, mladež koja se nađe u današnjem svijetu. Većina onih koji nemaju povjereničke fondove ili velikodušne pre-nesene prihode, na kraju dođe u jednu od dvije kategorije. Mnogi koji su osuđeni na rad po ugovorima, koji ne garantuju zaposlenost (zero-hours contracts), za plate koje su tako male da moraju raditi i tokom čitavog slobodnog vremena da bi sastavili kraj sa krajem. Bilo kakav razgovor o ličnom vremenu, prostoru ili slobodi za njih

Sposobnost da ogradom odvojiš dio svog života i ostaneš suveren i samostalan unutar tih granica bila je najvažniji dio liberalne koncepcije slobodnog čovjeka, a takođe i njegovog ili njenog odnosa sa društvenom sferom.

85

Broj 5Maj 2018.

Konkurs za mis baca svjetlo na današnju tragediju mnogih mladih ljudi. Oni pokušavaju da razjasne koje će od potencijalnih "istin-skih” ja biti doživljeno kao najprivlačnije za prosječno mišljenje koje formira javno mnjenje. Istovremeno, oni se trude da isfabri-kuju to "istinsko” ja i onlajn i oflajn, na poslu i kući, uopšte uvijek i svuda. Pojavile su se cijele industrije savjetnika i kouča, a takođe i različiti ekosistemi supstanci i samopomoći koje ih vode kroz tu potragu.

Ironija je u tome što je liberalni individualizam, izgleda, izgubio od totalitarizma, koji nije ni fašistički, ni komunistički, ali je izrastao iz sopstvenih uspjeha u legitimizaciji najezde brendova i pretva-ranja našeg ličnog prostora u proizvod. Za pobjedu nad tim tota-litarizmom, to jest za spasenje liberalne ideje slobode kao ličnog suvereniteta, možda će biti potrebna sveobuhvatna rekonfiguraci-ja imovinskih prava nad sve digitalizovanijim sredstvima distri-bucije, saradnje i komunikacije.

Zar ne bi to bio prekrasan paradoks da 200 godina nakon rođenja Karla Marxa odlučimo da nam je za spasenje liberalizma potrebno da se vratimo ideji da je slobodi potreban prekid neprekidne robne razmjene (to jest pretvaranje svega u robu) i podruštvljavanje pra-va na vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, Project Syndicate.

postaje uvredljiv.

Ostalima govore da mogu izbjeći pad u to preživljavanje koje uni-štava dušu ako se svakog časa i svakog dana budu uklapali u sop-stveni brend. Kao u zatvoru Panoptikon, oni se ne mogu sakriti od pažnje onih koji bi im mogli dati predah (ili znaju druge koji bi to mogli učiniti). Prije nego što objave tvit, pogledaju film, podijele fotografije ili snimak sa čata, oni uvijek moraju da misle o onima kojima se mogu svidjeti ili onima kojima mogu biti nesimpatični.

Ako im se baš posreći pa ih pozovu na intervju (ili ih čak prime na posao), poslodavac će odmah naglasiti da su lako zamjenjivi: "Hoćemo da budete vjerni sebi, da slijedite svoja osjećanja, čak i ako to znači da ćemo morati da vas otpustimo!” Upravo zato oni udvostručuju napore da otkriju baš ona "osjećanja” koja će se svid-jeti budućim poslodavcima i potraže to mitsko "istinsko” ja koje se, kako im govore šefovi, nalazi negdje u njima.

Ova potraga je bez kraja i konca. John Maynard Keynes jednom je napravio poznato poređenje - on je kao primjer naveo izbor za mis ljepote objašnjavajući zašto nikada nije moguće saznati "istinsku” vrijednost akcija. Učesnici berze nisu zainteresovani da razjasne ko je od kandidata najljepši. Njihova odluka bazira se na progno-zama ko je najljepši po prosječnom mišljenju i šta to prosječno mi-šljenje misli da je prosječno mišljenje: to je situacija u kojoj mačka pokušava da ulovi sopstveni rep.

86

Broj 5 Maj 2018.

Ekonomija cvjeta, roboti preuzimaju

Manjak radnika u Istočnoj Evropi

Kada su Zbinjeku Froliku bili potrebni radnici da bi ispunio sve narudžbine u svojoj fabrici u Bohemiji, dao je oglase u cijeloj Češkoj. Ali u prosperitetnoj ekonomiji gdje gotovo svi

moraju da rade, nije bilo mnogo izbora.

Podizanje plate takođe nije pomoglo. Ni ponuda subvencionisanih stanova. Zbog toga se okrenuo robotima, piše Nedeljnik.

- Nijesmo mogli da nađemo dovoljno ljudi - rekao je Frolik čija kompanija Linet proizvodi vrhunske bolničke krevete koji se pro-daju u preko 100 zemalja. - Pokušavamo da zamijenimo ljude ma-šinama kad god je to moguće.

Za Češku i njene susjede, nova generacija robota je potrebna ne samo zbog manjka radnika već i zbog povećanja fleksibilnosti pro-izvodnje jer mušterije traže širok spektar proizvoda.

Češke kompanije kažu da bi strani radnici pomogli. Ali je konzer-vativna vlada obećala da će ograničiti broj imigranata koje prima i nedavno je uvela stroga ograničenja na broj radnih viza. Istovre-meno, češke porodice se ne reprodukuju dovoljno brzo da bi se zamijenili radnici koji odlaze u penziju. Automatizacija, smatra-ju neki, to može da kompenzuje. Škoda, najveći nacionalni proi-zvođač automobila, saopštila je da će "znatno ubrzati” automatiza-ciju pritisnuta demografskim promjenama i zahtjevima za višim platama.

- Manjak radnika trajaće godinama - kaže Bogdan Dovanic, direk-tor Šnajder elektrika, francuske industrijske kompanije.

On navodi da se mora biti spreman da se nađe ili više zaposlenih ili način da se zamijene.

- Takve priče o automatizaciji uglavnom izazivaju vizije budućno-sti gdje ljudi više neće biti potrebni. U mnogim velikim ekono-mijama, kompanije eksperimentišu sa zamjenjivanjem fabričkih radnika, vozača kamiona, pa čak i advokata, vještačkom inteligen-cijom povećavši tako spektar poslova za koje ljudi nijesu potrebni – rekao je on.

Ali u istočnoj Evropi, roboti su rješenje u slučaju manjka radnika. Često pomažu u stvaranju novih tipova poslova kako proizvođači u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Poljskoj pokušavaju da ostanu agil-ni i konkurentni. Rast u tim zemljama koje su postale jeftini pro-izvođački centri Evrope posle pada komunizma, iznosi u proseku 5% posljednjih godina, podstaknut globalnim oporavkom.

Malo ko ide toliko daleko od Češke gdje fabrike sastavljaju auto-mobile za gigante poput Tojote i elektrodjelove za Del, a manje kompanije proizvode specijalizovanu robu koja se prodaje u cije-lom svijetu. Stopa nezaposlenosti je 2,4 procenta, najniža u Evrop-skoj uniji. Nestašica radne snage je ograničila mogućnosti širenja čeških kompanija. Gotovo trećina je počela da odbija nove porudž-bine, pokazuju podaci Češke konfederacije industrija.

- To počinje da koči razvoj. Ako poslodavci ne povećaju robotizaci-ju i vještačku inteligenciju, nestaće - kaže predsjednik organizaci-je Jaroslav Hanak.

87

Broj 5Maj 2018.

U mnogim velikim ekonomijama, kompanije eksperimentišu sa zamjenjivanjem fabričkih radnika, vozača kamiona, pa čak i advokata - vještačkom inteligencijom.

Nove robotske instalacije u Češkoj porasle su 40 procenata između 2010. i 2015. Danas, na svakih 10.000 radnika dođe 101 robot. A sve više mašina dolazi kako kompanije pokušavaju da poboljšaju pro-duktivnost, gurajući ih ka nivoima proizvodnje u zemljama poput Njemačke gdje u prosjeku 309 robota dođe na 10.000 radnika, što je najviše u Evropi.

U Elko EP-u, koji proizvodi industrijske tajmere za kompanije po-put Dženeral elektrika, 70 procenata proizvodnje je automatizova-no a kompanija planira da postane 100% automatizovana u nare-dnih nekoliko godina. Jirži Konecni, izvršni direktor kompanije, fabričke radnike je prebacio na kompleksnije pozicije i stotine drugih preusmerio na istraživanje i razvoj.

- Da nijesmo investirali u automatizaciju, bili bismo mrtvi do sada - kaže.

Pitanje da li roboti pomažu ili prijete opstanku radnika podstaklo je živu debatu u zemlji koja je i sastavila termin. Riječ "robot” pro-izilazi iz slovenske riječi "rabota” – "rad” i prvi put se "robot” poja-vio 1920. u češkom komadu o mašinama koje su stvorene kako bi radile poslove koji se konstantno ponavljaju u fabrici. Roboti su u početku sarađivali ali su s vremenom preuzeli sve.

Rizik je, kažu kritičari, da će sa novim recesijama, radnici patiti.

- Nećete isključiti robote i vratiti ljude - kaže Mickel Pechucek, šef Centra za vještačku inteligenciju Češkog tehnološkog univerziteta u Pragu.

Češki sindikalci imaju slična upozorenja.

- Ako poslovni lideri, političari i unije radnika ne reaguju unaprijed i odgovorno na dolazeću industrijsku revoluciju, još više poslova će biti ugroženo - rekao je Josef Středula, predsedavajući Češko--moravske konfederacije trgovinskih unija.

Za sada, kompanije insistiraju da robotizacija pomaže u stvaranju novih poslova.

U Linetu, 30 industrijskih robota obavlja posao za 200 ljudi. Ali to ne znači da potrebe za ljudima nema, i to za onima koji će pro-gramirati mašine i ispunjavati kompleksne zadatke koje roboti ne mogu.

- Ljudi su nam i dalje potrebni. Ali su roboti pouzdaniji - kaže Fro-lik.

88

Broj 5 Maj 2018.

Financial Times

Šta se krije iza 16+1 i zašto se Brisel plaši Kine

Brisel zatečen, dok Kina pruža ruku istoku Evrope, navodi Fi-nancial Times u tekstu u kom neimenovani diplomata kaže da se o Samitu 16+1 i te kako priča u EU.

Kako se navodi, postoji zabrinutost da će bliže veze Pekinga sa "si-romašnijim nacijama u Evropi” uticati na politiku čitavog bloka.

"Ovakav regionalni pristup nailazi na veliku sumnjičavost, ne samo u Briselu, već i u prestonicama brojnih članica EU”, rekao je izvor listu pod uslovom anonimnosti.

Drugi visoki diplomata jedne od evropskih zemalja kaže da je ovo samo "vrh ledenog brijega”.

"Samit 16+1 se tiče niza stvari, a neke od njih zadiru i u kompeten-cije EU ili idu ka novim oblastima u kojima već postoje inicijative između same EU i Kine”, kaže on.

Kako primjećuje list, dok neki učesnici samita hvale inicijativu, u Briselu se diplomate plaše da će Kina iskoristiti 16+1 da podriva pravila EU i iskoristi tenzije između Istoka i Zapada unutar samog bloka.

List navodi da se "kineska zvijezda” uzdiže na nebu zemalja na istoku Evrope, među kojima je i Srbija koja je već sklopila velike infrastrukturne poslove sa Kinom.

Kao dve velike brige za EU izdvajaju se "veći napori da se kori-sti uticaj u centralnoj i istočnoj Evropi da se utiče na zajedničku evropsku politiku prema Kini”, kao i to što će "neke od zemalja iz 16+1 svoje veze sa Kinom iskoristiti za bolje pregovaračke pozicije u Briselu”.

"Evropske diplomate strahuju da bi takva dinamika mogla da utiče na efikasnost Brisela u često komplikovanim odnosima sa drugim najvećim trgovinskim partnerom. Kina traži garantovane ugovore za svoje kompanije, što je u suprotnosti sa tržišnim pravilima u EU i propisima oko javnih nabavki”, navodi se.

FT podsjeća i na to da su "tenzije već visoke” i da je njemački vi-cekancelar Zigmar Gabrijel podigao dosta prašine u Kini izjavom da bi Peking trebalo da "poštuje koncept Evrope” i da će, ukoliko Evropa ne bude imala jedinstvenu strategiju ka Kini, Kina uspjeti da razjedini Evropu.

Evropa zazire i od poslova koji se sklapaju na samitu 16+1, a FT ističe da postoji više njih, među kojima je mađarski dogovor o že-ljeznici Beograd-Budimpešta, koji su "kontroverzni”. Uglavnom se govori o izostanku tendera i sklapanju dogovora koje EU upravo istražuje kako bi se ustanovilo da li krše pravila Unije, B92.

89

Broj 5Maj 2018.

Malo je poznato da je i Boka sve do Prvog svjetskog rata mo-gla nositi ime zaliva svile jer se gajenjem svilenih buba i proizvodnjom svile bavilo čak 6.000 porodica. Taj podatak

je skoro zaboravljen jer su gotovo sasvim nestali veliki razgrana-ti dudovi-murve kojih je bilo mnogo na imanjima ali i na javnim površinama pa i na glavnom hercegnovskom trgu. Posječene su poslije Drugog svjetskog rata kada je trg popločan. Dud ili murve godinama niko više ne sadi, a samonikla stabla vlasnici sijeku, jer kako kažu, prljaju okolinu.

Na davnu tradiciju podsjetila je nedavno objavljenim naučnim radom "Svilarstvo u Boki Kotorskoj, 18-20 vijek” Novljanka, arhi-vistkinja Marija Crnić Pejović. Ona bilježi da je 1834. godine u Boki bilo 136 manufaktura, a među njima 13 predionica svile, sedam u Kotoru i šest u Herceg Novom. Samo u predionici braće Zutega u Prčanju bilo je zaposleno 50 ljudi, pišu Večernje novosti.

Gajenje svilene bube i proizvodnja svile počeli su u vrijeme kada je Bokom vladala Mletačka republika, a Venecija imala razvijenu ma-nufakturu za izradu tkanina. Nastavljeno je i nakon što je Austro-ugarska preuzela vladavinu nad Bokom. Svila je upotrebljavana za izradu, uglavnom svečane odjeće ali je zanimljivo da je u ponudi bilo čak 16 vrsta svilenih tkanina: amoere, bavela, camelot, ganco, damast, dopio, velo… Od njih su izrađivani djelovi građanskog odi-jela, košulje, kotule (suknje), kamižole (kraće jakne).

Kolika je važnost pridavana proizvodnji svile ilustruje podatak da su sve vlasti podsticale sadnju dudova jer je lišće bijele mur-ve glavna hrana larvi svilene bube. Tako je ostalo zabilježeno da je hercegnovska opštinska uprava 1877. godine dobila 50 korena murve koji su podijeljeni proizvođačima, ali je naloženo i da se tri stabla zasade na gradskom zemljištu na Karači u blizini Starog grada. S ciljem da unaprijedi svilarstvo, državna uprava je "mukti-ce” (besplatno) dijelila sjeme svilene bube, a činile su to i crkvene vlasti. Zainteresovanima su data štampana uputstva i organizo-vana predavanja iz ove oblasti kako bi proizvod koji je nuđen na tržištu bio što kvalitetniji. Proizvodnja i izvoz čaura i svilenih niti donosili su korist državnoj blagajni, ali i ublažavali teško ekonom-sko stanje stanovništva u ovom kraju. Ipak je zarada uzgajivača u odnosu na uloženi trud bila mala. Zvuči nevjerovatno, ali je tada vođena i uredna evidencija broja stabala bijelog duda, pa se tako zna da je u Boki oko 1820. bilo 35.000 stabala. Više je bilo jedino stabala maslina čiji se zasadi proteklih godina obnavljaju, prenosi Bankar.me.

Ako su murve zaboravljene i nestale i ako niko u onome što je re-lativno lako obnovljivo, bar kao tradicija, ne prepoznaje nikakvu novu mogućnost proizvodnje, male i vrlo ekskluzivne, utješno može biti što Herceg Novi od ove godine obnavlja zasade mimoze.

Boka je mogla biti i Zaliv svile

Vremeplov

Turistička ponuda Crne Gore predstavljena je na specijalizo-vanom sajmu kongresne industrije "IMEX" koji je održan od 15. do 17. maja u Frankfurtu. Riječ je o jednom od najznačaj-

nijih evropskih sajmova kongresne industrije, poslovnih i moti-vacionih putovanja (MICE).

Na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore ponudu su predstavili "Montenegro Stars Hotel Group", hotel "Avala Re-sort and Villas", hotel "Mediteran", "The Chedi", trističke agencije "Luminalis DMC", "Explorer" i "Gorbis".

Tokom ovog sajma održane su prezentacije na kojima je predsta-vljena ponuda destinacije, kao i brojni sastanci sa organizatori-ma događaja sa tržišta Njemačke, Rusije, Poljske, Velike Brtanije, Francuske i dr.

Predstavljena MICE ponuda Crne Gore

Sajam "IMEX" u Frankfurtu

Ovaj vid turizma je od izuzetnog značaja za dalji razvoj naše de-stinacije. Poslovni turizam je u svijetu jedan od najzahvalnijih i najprofitabilnijih vidova selektivnog turizma. Putovanja iz ove oblasti realizuju se u periodu vansezone što značajno može uticati na smanjenje sezonalnosti, a prema sprovedenim međunarodnim istraživanjima gost na poslovnom putovanju generiše 4 do 5 puta više prihoda za destinaciju u odnosu na turistu na odmoru.

Sajam je okupio oko 14.000 poslovnih posjetilaca, od toga 3.500 izlagača iz 150 zemalja. Predsjednik IMEX grupe Ray Bloom po-zivajući se na poslednje istraživanje MPI (Meeting Proffesionals International) koje je realizovano u saradnji sa IMEX-om, istakao je da se i ove godine očekuje rast poslovnih putovanja, kao i da će budžeti za ovu vrstu putovanja biti stabilni, sa malim porastom od 1.8% prosječno u odnosu na prethodnu godinu.